-. ln Zara.

lampa ucei) i

ZADAR e 74.

mmM'rmt

enkovcu e uložke balnjega

se ovimE'

Buchs

-

un. l> ok ota.

. -l. l

o u _, _

God. XXXL U Zadru. u subotu 2·1: travnja l 918. Br. 34.

1-f· ·• >"

.-~J ,. -~·· ·;\ : t.:· ...

' ~· ~:t·', .' v. ;~~:~ ' . ~- . -~"

f~ ~-:;;~ \" ·\. ';; r:'~ i!:

:~ ~ ~ ·, _·; l: .. l ~ ·.'{_j

. , . Y·.·

:·:.t;..

:~f. ;j.:'· .··.-- \~.\": ". '"

' • · '!:~~

Dodatak .. Objavitelju Dalmatinskomu"

(La Rasseg a ta) Cljena le nn godi un tf! b j ~l t e l j u D a_ l m a t i n s k o m u • i t S m o tr l D a l m a t i n s k o J• za Austro=Ugorsku . ~l Kr. 1~.-; ~am<_>m •<?~J.ovtteiJu Dalmaltnskomu• Kr.!!.-; samoj •Smotri Dalmatinskoj• Kr. 10,-; Na polugodtšte 1 no tn mJeseca plaćo se surozmjerno. Pojedini brojevi stoje 16 paro, a znstareni para 20.

Pit~~ja za predbrojbu, uz koja nema dotičnih svota, ne te se ni lt kallov obz(r uzeti; pitanja za uvrstbe uz lcoja nemo pnltčne pretp!etc, biti će povraćenn. - Pretplate se §alju poštanskim naputnicama. - Ruhopisl se ne ~aćaju _ Neplaćen a S" pisme ne prim1}jlt, - Pisma i novce treba ~iljati t Ur e d u O b j n v i t e lj a D a t m a t i n sic 0 g u z a d~ r ~ IZLAZI SRIJEDOM l SUBOTOM

Predstavnici središnje i ustavne ffiinistar predsjednil< dodade, da po njegovo U\·je­stranke Gospodske Kuce kod mi= ~ r~~~~~i~v~:~ shvabmie stvari odgovara cesarevnn nistra Predsjednika Seidlera. BEČ, 25. Jutros su izašli pred ministra pred- Zastupnička Kuca. sjednika Scidlero zastupillelji središnje stranice i BEČ. 26. Sjednica Zastupničke Kuće, koja je ustavne stranice Gos poch;ke Kuće, da s obzirom Ila ureč-ena bila z n 30 aprila, odgogjena je sa istim dogagjaj~ zadnjih dona. pilajtl hoće li vlada pfi- dnevnim redom na 7 maja. znali - a po tom i mditi - da s~ ministarska j ==================:::::=:::::::::::::::::::::::::=:::::=====

RAT. T elegraphen· Korrt!spon~eoz·Bureau .

Izvještaji au5trijsko-ugarskog glavnog stana . BEČ, 26. Sluzbeno se javlja: 26 aprila 1918. Na zapadnoj fronti nije bilo osobitih doga­gjaja.

BERLin. 2S. Wolff Bureau javlja: Vdd<i glavni stan, 25. aprila 1918. Zapa d no bojišt e: Jale francushi prolun(lpad na vis Vleugelhoel<

propade za lešl< im gubiCtll)a. Južno od Somme napadosmo Engleze i FrdllCuze lcod Vdlers-B .e­tonneuxa i zauzesmo mjesto Hangnrd. Na znpo­Jnoj obali Avre pomnlwsmo naše linije na visove sjevt!ro-zapa dno orl Ca tcl.1. Protunapacli lco je je twpltjntelj cto rlan preduzimao s l<rš1še se krwwo. U ndšim rul<<Jma ostade preko 2000 zarobljcmlca, četiri topa i znatan brvj mitraljf:za.

Ostali izvještaji austrij.-ugarsl<og i njemačkog glavnog strrna od 24. i 25. aprila nalaze se 11 <O b j a­vite/ju Dalmatinsl<omu:o.

Engleski napa() na uporišta njemačkih poilmornica u Flan()riji.

odgov most ne ograničava sa mo na ona vladarska . djela Krune, koja treba da su supotpisona, nt:go ~ da ubuhvaća i opću političlm odgovornost za sve l v!aclorev~ političke izjave i _djela. lnterpelanti izja-~ VIŠt>, da 1e svako pretresante o ccsarcvom pismu već otrseno ćeszncvim izjavama u obim telegra- , mima što je upravio Caru V1limu i da je sama stvar već izvan sval<e sumnje i. svršena. ffi~tmfe­stocije o solidarnosti interesa, o vjernom u ratu l pobratimslvu i nn·t~zrjesivoj zajednici ratnih ci­ljeve. o čemu je riječ u telegmmima obaju vla­dara. udanše n<"Jnovo pečat na savezništvo sad opet potvrgjeno zajPdničlci prolivenom lcrvlju. Ovo savezništvo l<alco J&mči za lwnačnu pobjedu, talco jamči i za žugjeni mir i za budućnost, '!loja ima da izliječi rane što ih je rot zadao. T vrdo m vje­rom, lwju ništa nije kadro da zbuni, stoji monar­hija uz njemačlw carstvo i navije lee će stati: ln­terpelanti rekoše da žele. što se Czernin povul<ao, ma kolilw Vlada istal<la da će se držati dojakošnieg l<ursa. Ali uzdržavanje dojalwšnjeg !mrsa u spolja­SnJOJ politici tmži jednu unutrašnju politilw, lwja

BERLin, 24. Wo lff Bureau. U noći prije 23 o. m. Poglavica generelnog štaba. bje osujećeno j~::dno zamašno i s bezobzirnim ulaga-

u sve.lwm pravcu podupire pobjedu te izbjegava sva 'ko k11lebanje; to je ono što Gospodsl<a Kuća mora do naznači 'kao neophodnu potrebu.

fi i n i S la T p T e d S j e d n i k ponajpl·ije izjavi, da ne može biti govora o l<ojel<alcvim utjecajima ne­odgovornih fal<tora nfl Krunu, te doda, s obzirom na ono o čemu su interpelanti y vorili, da on preu­zimlje punu odgovornost za svako cesareve poli­tičl<o djelo, bilo da su odnosni spisi od ministra predsjednika supotpisoni ili da nijesu, bilo da zasijecaju neposredno i posredno u područje nje­gova djelokruga. Kad se rodi o cesarevoj ličnosti, tod ministar mora da preu7.me odgovornost. On je drage volje spreman da IQ učini i da, bude li potreba. povuče iz loga za svoju ličnost političke konsekvencije.

l nter p e la n t i izjaviše, da se u njihovom upitu n~ krije valjdtt namjera, da izazovu krizu u vladi ili da još više otešćaju političku situaciju. Svojim upitom oni nap rm to traže. da se rasprši zabri­nutost što je nastala zbog dogagjajo nedavnih, i to autoritativnim izjm·ama vlade o opsegu ustavne odgovornosti.

M i n is lar p redsj ed n i l< primio je ovu izjtwu na znanje, te opoz1, da po njegovu mišljenju. i vladar u jednoj ustavnoj državi može da zahtijeva prava lične slobode, dalde i pravo da slobodno izrazuje što misli. Razumije se po sebi, ria u opseg ustavne odgovornosti ne spadaju samo ono vladina djelo, koja se formo 10 kao lakova prilcuzuiu te sloga treba po ustovu da budu supotpisane, nego spa­daju i sva ona djela vlodareva, lwja imaju čisto političl<i značej te tim spadaju u područje vladine djelatnosti; prema tome ova djela dalde treba da po ustavu budu priznavana od pozvanih fal<tora.

Spasimo djecu. U velikoj oluji na moru, kaba prijeti očita po -­

gibelj, ba sve nastraba, izvjesi se na broou znak, l<oiim se putnicima javlja: spasite, što se može spa­siti l U evoj oluji strašnoga rata, ka"'a nalt! n~robu prijeti očita pogibelj, ba nastraba ob oskuotce 1 gla· ~a. mora nam biti svima preo očima taj znak: spa· simo što možemo J

Liječnici učenj~ci, hy~i~nič~1r_i tvr()e, ba. ć~ u ovoj sveopćoj ratnoJ osku01c1 na]vtše nastraoah bJe­ea, jer njoj se hoće najviše hrane: Sta!ac, _kako se kaže, izjeo je svoi kruh, sa gobma~ l~trošJO s~ je i njegov organizam, primiče se kraJ~;~ 1 ne traži prevelike hrane· čovjek u naponu svote muževne snage može ja č~ 'ba oboli gl abu,. jer na_oo~ješta i.z svoje pričuve· mesnatih naslaga 1 <;>r~am~mh s!_am· ea ; najviše straoa na ovoj osl<uotcJ ne1a~o Ol)ete, čigov se organizam razvija, te nepre~t~no ptta hra~e, a ba se njegovi mišci, njegove kosti !_krvne stamce mogu razvijati i jačati. Priroonom zaht1evu ovog ne­jakog organizma u prvom njegovom razvitku teško je neuoovoljiti.

Dok će balde u ovom ratu uslijeo oskuoice · hrane veći broj staraca prije vremena biti brisan iz broja živućih; oo k će ojači ljuoi i ~ trošiti svoje. pri­čuve istančati i oslabiti, ()jeca, kO)a OStanu U ŽIVOtU neć~ se ()ovoljno razviti, sasvim će o~ržljaviti, ako joj se na vrijeme ne priskoči u pomoc. Na pogleo tog kržljavoga pokoljenja, koje nam ga_ ov~ ratn~ gobi ne spremaju, jeban poklik morao. bl oo]ekryutl s lebnog bo brugog kraja naše bomovme: Spasimo djecu l ,

Dva su puta tomu izlasku: jeoan o uži i širi, a

D o g a g j a j i n 0 m 0 r u: njem sredsldva zasnovano preduzeće engleskih U noći izmegju 22 i 23 o. m. jedan odjelja!< pomorsl<ih snaga protiv naših uporišta u Flandriji. naših razbijača zagouio se u južnom Jadranskom Nalwn žestolw. bombtiTdovanja s mora, a pod za­moru prema Otrantskom prodoru. U ol<rŠaJ·u va- štitom guste lcopn ene umjetne magle, zagon\še se 1. 1 1. male hrsfarice, u pratnji znatnog broja razbiJ"oča i trom sa protivničKim aKim snagama jedan je ne- h prijateljski razbijač jal<o ostećen . naše su se lagje motorni brodova, kod Ostende i ZeebrUgge do p1·ed povrahle bez gubitaka i bez levara. samu obalu u namjeri da. unište tamošnje ustave i lučl<e naprave. U isto vrijeme, po hazivanju za.robljc-Zapovjedništvo flote. nild), jedan odjeljalc od četiri satnije pomor<>kih voj-Naše torpe()ače u OtraRtskom pro~oru. nilca imao je da nenadnim napadom zapremi Zee-BEČ. 2S. Javljaju iz stona ratne štampe: brUggsld gat, i da uništi sve zgrede, topove i ratni materi)tJl što se na gdtu nalaze, i brodove što su u Naše lake pomorske snage više su se puta luci. S11mo 40 njih stupiše na gat; ovi su nam u zadnje vrijeme zagonile prema Otrantsl<am pro- ' pali u rul< e što živi što mrtvi. na uslcim visolcim doru, ali nijesu tamo uočile ni parobrodslcog pro- zido\·ima gllta borilo se s obe strane so. sluajnom meta _ _ni_ lagja straža rica. Za jednog izvida, što su ljutinom. u noe• tzmeaiu .. 22 i 93 o. rn i:a,·oli dij.,lvv; i<>clr-.. .. ·r Od. ""~l~ .. l,;b 1-'"""u• v l,;l-, <>uaao. l<oje su uče­torpedne flotilje, bjehu ugledani pred Valonom l stvovale u napadu. bjehu potopltene prea s6mom ! neprijateljski razbijači torpedača te napadnuti. obalom male lcrslarice /phigeni11, Jntrepid i Sirius Nakon l<ratka arlilerijslwg okršaja, pri lwjemu se 1 druge dvije nepoznata imena. opazilo dobrih pogogjenja, stupiše u boj nadmoćne Osim toga naša je artilerijsl<a vatra potopilo neprijateljslce lagje, l<oj e su došle iz alarmirane t;·i razbijača i oveći broj torpednih motornih bro­lul<e. Buduć da se postigno cilj naŠf'!J zagona, dova. Izuzevši kvar što su torpede nanijele gatu, naime da se uznemiri promet u prodoru i da se naše su lučke radnje i obalne baterije potpuno alermiraju neprijateljsl~e ratne lul<e, u čijoj se čitave. OJ naš1h pomorslcih snaga samo jedna je neposrednoj blizini olušaj zbio, prekinuo se boj. torpedoča sasvim lalw oštećena. Na~i su yubici Jedan neprijateljski razbijač ostade na mjestu ne- neznatni. pomičan i tešlco oštećen; drugi zal<renuo je prema

1 Valoni naše lagje nijesu pretrpjele ni kvara ni

1

_gubitalw.

Njemačka ofenziva na zapadnoj fronti.

Izvještaj njemačkog velikog glavnog stana. BERLin, 24. Wolff Bureau javlja: Velil<i glavni stan 24. aprila. Zapadno bojište : na bojnim poljanamn na Lysu i Sommi bor­

bena se djelatnost ograničavala na lol<alne bojeve. , Sjevero istočno od Bailleula otesmo na juriš vis

Vleugelhoel< i lu zarobismo nekolilw Francuza. Zapadno od Bailleula odbismo engleslce napade . Jaki neprijateljski zagoni sjevero-za padno od Be­thune propedoše u linijama naših prednjih straža.

orugi kraći i bliži. Tko može iskazati neizmjerne bla· QObati, lwje će oćutiti ono l oo.ooo nejake oje ce iz siromašnih krajeva Istre, Dalmacije, Bosne i Herce· govine, što se ooji i goji na žitnim hambarima naše

1 bogate Slavonije f Srebišnji obbor za zaštitu ratne siromašabi na Markovu trgu u Zagrebu pobigao je ovim oobrim ojelom veličanstveni spomenik i<ršćan­ske i htvatske bratske ljubavi, koja će opojiti i za· vezati te mlabe spašene buše ooživotnom harnošću. Ovim oužim i širim putem oo ravne i bogate SJa· vonije nije stlgjeno svakomu oskuonom bjetetu oa pogje i tamo se namjesti na prehranu, ali ima i orugi kraći put, ojeca se mogu oskrbiti priličnom hranom i kob svoje kuće, koo svoje pučke škole i školske kuhinje.

Uprav sam se nauživao ovih bana, kaoa sam u Jesenicama g\eoao, kako se ti glabni mališi u pratnji učiteljica lijepo reoaju iz škole, te svaki svojom zojelicom i zličicom u ruci veselo pmtupa kotlenki, iz koje suče se oblak pare, izvlači se va ­rjača i toplim varivom napunja se njegova zbjelica, koju on obim rukama čvrsto pribrži i pobviv nožice po tlehu - a Ja turca - oražesnim bjefinjskim posmjehom i najsla()okusnijim tekom u brzo ju is­prazni i očisti. Ona zojelica tople zbrave hrane spašava ob oana bo bana onomu bjetetu život, a to je veliko oobrotvorno bjelo u banašnjim kritičnim oanim:1, kaoa je fronta života i smrti svakomu na kućnom topragu.

Namjera mi je ovim reocima, oa upozorim šire

l općinstvo na ovu ustanovu, mož?la posvuba bo· voljno nepoznatu.

Pučka kuhinja može se zasnovati kob svak~ ! pučke škole. Dosta je prijaviti Damjesništvu u Za·

Izvještaj bugarskog glavnog stana SOFl)A. 24. Generalni stab, 23. aprila. Maćedonsl~a fronta: Zapadno od Ohridsl<og jezera i s obe strane

Prjespcnslwg jezera živahna obostrano nrtilcnijsl<a vatra. Bjehu odbijena izmegju spomenutih jezera dva patrolslca napada. na Crvenoj Steni ~cao god kod Magarova i Bratindola obostrana je artilerij­ske vatra bila neko vrijeme prilično živahn·a. U obluku Cerne njemačl<e jurišne čete prodriješe u neprijateljske oplwpe zapadno od sela malwva le se povratiše sa francuslcim zaroblJenicima. U olw­lici ffioglene živahna obostrana artilerijsl<a vaha. Sjeverno od Bahove i južno od Huma djelatnost neprijateljske arti \eri je. Južno od Doi rana rasprŠI­smo vatrom pojačanu engleslm patrolu. U do\im Strume protjemno je više sl<upina neprijateljs'ke pješadije.

oru, koje baje za svako bijete 5 oekg. ostupanoga ječma (orzo) bnevno, a osim toga masti, krumpira, sve uz maksimalnu cijenu. Za namještaj kuhinje, posug je i orugo ubijeljuje se posebna novčana pot· pora. Ovom potporom nabave se i brva za gorivo, ako li Si: ne mogu naći u mjestu, oa svako bijete iz težačke kuće bonese po naramak. Treba polmcati i na bobrotvore za pripomoć, na moralne ustanove: javnu bobrotvornost, bratovštlnu, crkovinarstvo, na· pose na s eosku blagajnu i aprovizaciju, posluje li u mjestu. Čim veća pripomoć, tim ojeci obilnija i jeftinija hrana. U Jesenicama školsko bijete za samih 20 para oobiva svaki oan svoj obrok oo 1/2 litra ' čorbate tople hrane iz toga ječma primješana s krumpirom ili kiselim kupusom, kabikab za izmjenu kukuruzove pure začinjene mašću, uljem ili slanim mesom. Osim školske pripušta se i oruga nejaka ojeca oo 4-12 gobina. Takovih ima u )esenicama 350, koji svakog školskog bana primaju o poC>nevu tu hranu, kojom su potpuno zabovoljni koli oni toli njihovi robitelji. Pri razbiobi prisutne su učiteljice i župnik ili wjesto njega koji član obbora.

Treba napomenuti, oa hrana ubijeljena pučkoj kuhinji ne oobiva se o(') kontingenta aprovizacije, koji se ojetetu isto oaje na glavu ujebno sa kućnom čeljabi. Ova plemenita us!Jnova za očuvanje školske ojece jest posebna ustanova, kojoj ()ržavni opskrbni ureo boznačuje posebni lwntinge~t. . .

Osim glavne svrhe, ba se b]ecu spasi oo glab1, postizavaju se pučkom kuhinjom i l:lruge !'>vije vrlo važne svrhe u z()ravstvenom i školskom pogleou. Glabno seosko oijete gleba požu(')no na prve pio· ?line u vrtlu i polju, l<i(')a i guca nezrelo voće, svako zelje, što mu oo ruku i Qrla oogje. Oi'> toga bolesti

Izvještaji turskog glavnog stana. CARIGRAD: 24. Glavni stan, 23 o. m. Fronttt u Palestini: Nezn11lna borben n d,.elat nost.

Deputacija iz Čuhonjske u ~ngleskoj. LONDON, 2S. A~enc1ja Reuter javlja, da je

stigla deputacija tz Čuhonjslce, ){oja traži da en­gleslca vlada p1iznn neovis nost Luhonjshe. Pošto s u se sastah " Bal[our~m. delegati su hrenuli dalje u Pariz i Rim. 0'1i se do je deputacija imala uspjc::ba.

Oslobogjenje Kavkaza. 1\{lko je shlopljen mil· središnjih vlasti sa

Rusijom i Ukrajinom, utrt je tt~l{ogjer put djelu ?slo~u_gjenja Kavk za. Zemlje: Kavlwz. Georgija 1 l.1zm Kavlwz proglasile su svoju neodvisnost na podlozi republikanskoj, k je još na Krimu pro­glašena susjedna rcpubliha Tourija. To su prvi koraci za oslobogjenje Kavlwza, ali će put njegov još dugo vodit1 lcroz svnl<ojahe smetnje, c.lol<le se postigne cilj: sloboda, i nacionalna i državna sa­mostalnost naroda u Kavkazu. Roznolil<ast ovih naroda po plemen11, jeziku t lwlturi biće glavna zapreka za njihovu državnu organizaciju. Vt:ć su sadn megju lcovkasl<im delegatima nastale opreke čim su Z6počeli pregovori kovl<as\<ih naroda u Trapezuntu s Turslwm

Turskoj ne će biti lako. da dogje do držtl.vnog i IJOlitičkog novog uregjen)a u Kavl~azu. Ta tu se radi o četiri narodna elementa: o kršćansl<im Georgijaneima i ]ermenima i. o muslimanskim brdskim narodimn (Lergijcima i Lerltezima), te Tala\ irno Georgija naca i Jermena imade oleo 3 mili jona, a ovih r>,....o;J;.,..J .. ;h "'"' ;t ll_ miJI' inn." nl.A,v.FL [.>v<UUl IIJllovVC:Sti:i\e )(U((Ure, VClii<C pl'OS 0Sfl, OrOjne jal<asti i političlce organizacije jesu Ceorgijanci jedini elemenat u Kavkazu, koji je sposoban za sustav države. Njih ima oko 3 milijuna. a od tih ol<O 300.000 do 400.000 muslimana, te naprama njima . zaosttJje vrlo lm lt urno i politički ono 21/2 milijuna Tatam i ol<O 3/4 milijuna brdsl(ih naroda. A pola. milijuna Jermena Ml strani elemenat, koji se najviše bavi trgovinom. .

Dohle gcor{Jijanska narodna ·povijest siže u­nazad tri stoljeća, obuhvata povijest državne i po­litičke semostalnosti Georgijanaca slwro 2000 go­din6, a kroz to doba se je njihova lmltura razvila du velilce visine. Pol<raj Perzijanaca mogu se Ge­orgijancl. koj1 su i prije Krista već imali uglednu kulturu, n<lzvall nnjvnž.mjim nosiocima lmlture u prvo doba poslije Krista u pre<.lzemlju Azije, ali j<; n)thova visol<a kultura posve propale. kad su izgubili državnu samostelnosl. l Od prvog počctl<a b1la je georgijtmska država državno tijelo. koje je osnovano na !enskom usta-

ll vu i na monorhičnoj podlozi, pa je 1mala zname­nitih kraljeva. Georgija je, Icao što A1banija, s lw­jom u kulturnom i socijalnom pogledu imade ne­što srodnosti. bila starolušćc:msl<a država, te njez'no obraćanje na kršćanstvo pada u prvu polovinu četvrtog stolJeća pod kraljem Mirionom, daJde u isto doba. kan se je Arbanija obratilo lušćanstvu, samo što ie u Georgiji duhovno-religiozni lwllurni

u crijevima griže, srbobolje, i vanreuni pomor na ojeci. Svemu ovomu izbjegava se bobrim bijelom s1 onom zi'>jelicom zbrave tople hrane, Jwjom se sval<i Dan ispunja prazan želuoac i ogrijevaju glaC!na crijeva. Ovih oana pojavio se je na ojeci u Jeseni­cama l<ašalj kukurilcavac, te oobor školske kuhinje misli zamoliti Namjesništva, neka bi mu ooznačilo nekoliko šećet·a, a oobor će nabaviti u selu mlijei<a, te će se ojeci napabnutoj ob kašlja C'lavati jutrom prije škole čašica topla mlijeka, ba ju ne mori k;:­šal!. nema sumnje, ba će Namjesništva boći u su· sret i ovoj potrebi. Zbog o<:>sutnosti robitel)a u voj­ništvu, zbog golotinje i glaoinje sveopća je tužba, ba je u ovom ratnom razooblju pohagjanje pučke škole znatno malaksalo. Školska kuhinja popunila je izvrsno i tu prazninu, jer samo onaj, koji oogje u škulu prima oo šlwlsl<e kuhinje !iranu. Eto ti oo jeonoga učenika u školu ko na pir! Borba za život najsnažnija je peoagošl<a mjera.

Kub će suza već na oko, komu i ove reoke oa upravim nego Ii našim vrijebnim župnicima na selu, koji su uz učiteljsko osoblje n11jpobesniji ()a ovo ()o­bro (')jelo prove()u u naro()u. Župnik je ouhovni otac one ()jece, neka mu bul)e u ovim čemernim banima i tjelesni hranitelj. Ako li ikomu a to svećeniku ou­šobrižniku u ovom velikom uoesnom času mora ba je pre() očima uzvišena slika Božanstventlga Spasi­telja i njegovo blago milostivo srce Zl i'>jecom: Pu­stite da ma!ahni dogju k meni ...

Ka~a bi se uz 500 pučkih škola zasnovalo 500 školskih kuhinja, prehranilo bi se i ob bijeoe spa· silo oo 60.000 {)jece, što pohagja pučku školu u Dal· maciji, čitavo jeono pokoljenje spasilo bi se čilo ()o. movini. D. F. lvani~evit.

f

)

l

život došt~o do nejednaho višeg procvata i stvorio r bogatu hternturu. lmena, kno Savthelt, Sahruhadzc, Ruslhaveli, sjajne su zvijezd na gcorpiJaO!>KOm literarnom nebu. Kasnije je nara\'no i tamo samo­stanski život posve propao. ali su GeorgiJancl sa­čuvali kršćansku v eru do danns, pa i pod perzij­skim, tursl<im i ruskim uticajem.

Sav Kavkaz. a najpr\'o Georgija - posJeduje $ve preduvjete bogate ze lj1•, koja je pozvana za visoku kulturu. za politićku i gospodarsk 1 pred­stražu Evrope na vrotima Azije. Imade puno plodnih polJa i dragocjenog mineralnorr hloot~. a u njem obitavaju raJint narodi. Zadatak Je' Clvtli­zac;je i v~h'ka nnrodopravna misijn, da se uvedu u l{ulturno kolo rf>dnje Evrope. Carevif' RusiJa prekršila je ugovor, na 'kojt se Je .o1:ak ~la. pa otela Georgiji državnu samostalnost 1 t.!\roj geor­gijanslwj dinastiji vladalečka prava, tc talw O- u­dila narode Kavkaza nn propadanj •. S potorima l<rvi borili su se oni narodi za to. da opet dobiju i održe svoju državnu 1 narodnu Stl.mostalno t. te isto kao Poljaci nqesu nikad polwpalt svoje ideele slobode ni svoje domovtn. l<e tradicij e. Ustanci godine 1804, 1812 1844 i 1878 bil l su krvavo u­gušeni. U tim ustoncimo se je 1sl<rvono cvijet georgijanslwg narode. l r~voluc1ja oc.l 190~. ~ l<ojoi su Georgijnnci na području d mokrolsl<e zemljišne r forme pr ·i krčili put, podleglo je carskom teroru.

Ali sad je i zn narode Kavkaza puki Lora slobode. Knlw se je pokazalo pobjedono no oružje središnjih vlnsti i. ~;redišnje vlasti pokazuju volje, da se umire i narodi Ka koza . po s OJ će prilici postići megjunarodno pravo Geo rgiJe, da joj se opel uspos tavi državna soroostalnost , koje zastupa princ IDačnbeli , a i brdski će nnroclt i Tatari dobiti s oju slobodu.

Austro-Ug rska ima S\'akak razloga, da u savezničkom zajeJničlwm rodu sa Turslwm snaž no podupire težnje Georgijonace i ostal1h k vka~kih nmodt~ , ne arno radi. kulturne 1 religiozne vezt., n ego da i sa svojim upravni iskustvom, bude od pomoći T ursko j. do stvo n megjcne od noše u Kav­kazu i da sa svojim visoko razvijenim gospodnr­skim životom unat>remuie n6stojBnje, da nam se Kavkaz gospodarski-otvor i. Osnutal( austro-ugarske dunavska-crnomorske plovidbene pruge u Balumu stvono b1 za to prvu p t tpostavku.

Georgija se je već Jednom obratila Austrqi za zaštitu i pomoć. a to krojem 18. stoljeća pod l(ra­ljem Herakliusom. ali joj Austrija tada nije mogla pomoći, jer je svu svoju s nagu trebala Zli sebe. ali danas može G rgiia i sav Knvl<a z stgurno ra­čunati na moć Auslro-Uqarsl<e. jer J~" ona postala jaka i mofna.

Vojnič'ki odbor za sakupljanje prinosa za zakladu Cesara i

Kralja Karla razaslao je ova j poziv.

Grayjan1! t Prva dužnost svalwga jeste: Pomozi u nužd i svome bližnjemu! naš P.rt mtlo ti vi car i kralj Karlo osjećajući

!\O onima, i<oJi su u ovome užasnom ratu zla pre­trpjeli , koj1 su ne samo svoje imanje već i svoje roditelje, br 1cu, sestre, sinove i l<ćeri, !(oji su svoje zdravlje izgubili . te l<oji su bez ikoga i ičegn ostoli, diže cwoj glas kao pf\·i i poziva one. lwje sudba nije tako lcšlw zadestla do doprinesu svoj dio na oltal' nemoćmma, udovoma 1 s1ročadt, le ela im na tn1 način pomognu, ria SVOJU bijedu !o leš e snose.

ffii vojntci l~oji smo k no prva bila pozvani, da trohole rata islmsimo. koji sm o l(ao prvi bili po­

-zvnni cl. .~.:lo Ml v sth pragova obranimo, daleko neprij n te lju od svoji h gmnica prognavši, odazivlje­mo se svi j<"dtlodušno pozivu našega mladoga vla­darn do i druge neprijatelje

jad. n11ždu 1 n•.vo lj u od jodnih 11klo-m mo

U to ime priregjujemo u svrhe zal<lade cara i l~ralra Karln salwplJo njt" dobrovoljmh doprinosn od 28 travnja do 6 sv1bnja t. g. pozivajući i one. kojima je sudba omogućili'\ nn mogu, da svoj dio dop n nesu.

Sva ln tl< pomaž s ebi.

n e l( d a, s t o i k o l i l( o m o ž e j ~r

wome hližnjemu, pomaže amome

VoJnički· odbor za sakupljanje doprinosćl za zakladu cara i l<ralia Karla.

(Franz-)osipovn Vojarna)~.

Naši Dopisi

Lična vijest. Preuzvišeni pragosp. Naobiskup br. Pulišić

povratio sc u četvrtak u jutro s Oliba u Zabar.

Ratna o~likovanja. Djegovo se ces . i'kralj. Apostolsko Veličanstvo

premilos tivo uoostojilo pobijeliti viteški krst reda Frana ]osipa s ratnom bekoracijom, u priznanje izvrsna i požrtvovna službovanja u ratu, šta rskom liJečniku Dr. Josipu Korlaetu. ob 37. str. puk. koo tvrgja vne bolnice u Meljinam.

Mirovinski prinos pučkih učitelja. Zemaljsl<i je Oobor pristao, oa se zakl jučak,

kojim jE. zerr.aljs ka zaklaba preuze!a na sebe isplatu mirovinskog prinosa pučkih učitelj a za goo. 1917, protegne i na gobin u l 918.

Karta za pušače. Izašla je narebba ministarstva financija, kojom

s e uregjuje izbavanje buhana potrošačima i koja bi imala ba ukloni neprilike na koje se sva!< s pra­vom tuži.

Glavna načela ove narebbe ova su: I. Opskrbljivanje rasprobajnih ureba i raspro­

bajnih qrgana, prema bojakošnjim načelima po()jele, u razmjeru normalne potrebe u vrijeme mira obno­sno rata u potrošnim pobručjima, bez promjena pri­hobnih prilika rasprobajnih posala. Bube li promjena u potrebi, to se stvar mora ba prilagobi promije­njenim prilikama.

!I. Pušači se bijele u stalne mušterije i pre­/azne mušterije.

Stalni muštPrije su svi muškarci ob 18 gol:line unapri1eb, koji se ne zaoržavaju samo prelazno u sjebi~tu rasprobaje i I<Oji nemaju pravo na jebnu buhansku pristojbinu.

Prelazne mušterije su one osobe, koje se samo pre lazno zabržavaj u u sjebi~tu rasp roba je ili već imaju jebnu buhansku pri tojbinu (Putnici, stranci, vojnici, osobito vojnici na bopustu). Stalni mušte­rije, ojeca 1 pobraslići nemaju pravo nabavljanja kao prelazni mušterije.

III. Duhanski materijal ooregjen je u prvom re~u za stalne mušterije, koji su uvršteni u popise mušterija, te se za njih prioržava ()a ga nabavlj a JU !<artom za pušače . Samo onaj bio ouhanskog ma­terijala što ostane, pošto se uc:>ovolji stalnim mu-

Komiža 4 travnja šterijama, oavaće se prolaznim mušterijama. . . . . • . . · IV. Količina što pripa~a jebnom stalnom mu" .<Ratna kuh 1'!La u KomlžV -:"" na polica] go- štcriji o()mjeriće pojel:lnako rasprJbajne vlasti prema

spoclma n mJ esn1stvenog sa.v]etml<a . !wtarskog P.o- fa siji što prihaže svaki poje()ini l<atar rasprooaje. g lu vara u - ~varu ndwle. Glllppanovtcha .. ~tvor da Razne vrste buhanskog proizvooa bijeliće se stalnim ~e u Kom1:1. na ~ ov. m 1eseca r?tna kuhtr.Ja. ~<o- mušterijama prema ključu: 6 cigara a: 18 cigareta JOm ~pravlj6JU tn ~t lo~rdne sestnce reda Sv. Kn za . = l/ al<eta ouhana za cigarete = l kaluP buhana naroc1to po.t:vane IZ DJalwva. U u[>ravl su gosp. l 2 P

Dobrotvorni koncert u Beču u korist ratnih invali()a, u~ovica i siroča()i ~almatinske.

Pob pokroviteljstvom Njene e. i k. Visosti prejasne gospogje Oaovojvotkinje Marije Josefe, sastavio se u Beču obbor koji priregjuje u korist balmatinskih inv .:di<la, uoovica i siročaoi jeban ()o­brotvorni koncert. Kbncert će biti bana ll. maja o. g. u bvorani akaoemije za muziku i prebstavljačku umjetnost, a subje l ovaće: gospogja Friba pl. Vuković, prof. Pavla Begović. g.jica Antonijeta Luxardo i gospoba Marko Vušković i kapelnik Petar vit. Ster­mich. U programu ima nekoliko kompozicija bal~ malinskih sklabatelja. O~bor se naba, l:lč! će svaki bobri patriota subjelovati u financijskom uspjehu ovoga bobrotvornog prc;uuzeća jeonim novčanim prilogom.

Počasna je prel:lsjebnica Thea von Seid/er, a na čelu su o()bora presvljetli gospobin marij grof Attems, e. k. komorni!< i namjesni!<, ministarski sa· vjetnici Čulić i b.r Luxardo. lzmegju patronesa vi· bimo : Njez. Preuzv. groficu Attems-Heiligenkreuz, Smiljlm Babić. Pavlu Begović, Luciju pl. Bersa, gro­ficu Bonda, Ter~ziju Bugatto, martu pl. Cambi, Te­reziju Čulić, Gizelu Giivanović, Vukosavu (]regović, Cvijetu pl. Grisogona, Emu Jvanissevich, Jelenu Jv­~ević: n . P. barunicu Teoboru ]ovanov'ić, barunicu Fani Kirigin-Mardegani, Gizelu Maro/i pl. Pecenić, Jelisavu kontesu Michieli Vitturi. N. P. Atiliju pl. Simonelli, Irenu Skarić, Matiju kontesu Smechia, Heovigu Debifzka-Stermich pl. Valcrociata, Gilbu Tripković-Pozza i bruge.

Mesarska Za()ruga. Pišu "] ebinstvu» 25. o. m. Jučer je bila u Ši·

beniku skupština mesara sjeverne i srebnje Dalma· cije; preos1ebao je prebsje~nik g. Marušić; g. A. Mrbuljaš prebložio je ba se postotak ob 7 po sto nizi na 3 po sto. Velika većina nije bila zabovoljna,

te tražila ba se sn iz i na l po sto, a najviše na 2 po sto. Rabi ovoga se je izrobila gungula u bvorani. a na kr a ju se razigjoše.

Ob jebne i bruge strane pošli su g. nam je­sniku, ba se potužll; u 5 s. po pobne pozvani su ba se opet sastanu, te im je govorio vlabin povje­renik g. br. Bulić i prebložio, ba sval<a strana po­šali~ po 10 svojih u Zabar, ba stvar urebe.

Pučka kuhinja u Šestanovcu. Pišu nam iz Šestanovca, 13 travnja: naklonošću preuzvišenog g. Namjesnika i na­

stojanjem posjeonika g. Deškovića, ovbje je na l. o. mj. otvorena pučl-a kuhinja. s prva je naroo ovu ustanovu susretao s nepouzc:>anjem. a ()anas bla­gosivlje sve one, koji su uznastojali, ba se ovo pie· menito bjelo ostvari. Kuhinja hrani malo manje oC> 900 osoba. općin l<i uprayite!j VM'h? Foretić . lwo pred:>jedn i ~<. , za u~.' Prelaznim mušterijama bavaće se načelno Jzvieštal turskog glavnog stana. ~_.r lakov I]lannm.zupntl(-l(an?~d<.don )ura1 Bra~: samo cigara i c:gareta u vrlo maloj količini. )avna ~ražba vojničkih konja CARIGRAD. 26 Glavni slan. 2S. apnla 1818. cm, velctrzac. Ante l. ffio.rdeslc 1 Bartul KorJ,c VI. U svakom rasprooainorn lokalu objaviće se biti će u Sinju Zlne ll i 25 svibnja, uz uvjete Fr

0 n t a u p a l t<: s t i n i; KllO o~bor';'c '; to s.u 5'~e ugledne osobe ?obro po- I<O iičina po fasiji i jeolnstv<Jne količine obre~ jena objavljene na nalegiici kupovne legitimacije. T~~ 1 7:lldlc .1 ko~e n~m 1a mce zn_ d '>b r , usPJe~ ratn~ stalnim i prelaznim mušterijama. želi nabavili ovakovih konja, mora najprija tražiti .. ~ivahna . patrolsl<o djelatnost: Engleslm. .ko- lwhm1e. tc vehke bla.goda~1. !-a 0 ' 0 .pucanstvo , VII. Doba za rasprobaju za stalne i prelazne kob kot. poglavarstva propisanu nabavnu legitimaciju nJtCa ' okloplJena motorna l<Ola bJehu oclblJenl . l ltoJe do ot.rag 1\- 5 .godmo. ztvJelo s.Jsv:~ l:ldo_?no, mušterije ooregjivaće raspro~ajna vlast. sa tačnim brojem konja, što kani nabaviti, jer bez Fro n t a u K a v k a z u : a po lo JC nn . Jedan yut ~-11• prosJa~kt stnp, l VIIl. narebba se oslanja na ov!asbenom zakonu

1 ove nabavne legitimacije nemože nitko biti pripušten Sjevero-zopadno od Orurgetu neprajnte ltsl<e zbog. nlol~ser~ HOJa . nafT! l t! umstlla s:'e vm~Q'rar~e . o ratnom gaz~instvu. Pušače koji prekrše narebbu · lici taciji konja. b t lJetn]Cg n~anJ{\ ~rd) ela l. !ol~aroda . lwJe n}ts JC tz- kazni će političl<e vlasti (globa ()o SOOO kruna, zatvor l . . . . . bande potjeran e su u ijeg. ela~~· .a koJ e b1 1 ~se gla,·m 1zvor do~1llm puca ns t vu .u bo 6 neb jelja); prooavaoce buha na koji prekrše Per i nostri m1hh prlgtoniert ~~guerra re~UCI ----------------,=::-::====== ) opc1n1. Otvore'"\u te nrt<;.ll.slvovao 1 ocl.bor aosnogml 11dreoou l<aLul(c finall\ .. ij~he vlasli (svrgnuće u 050 - 1 ~alla Russia. l Q'O PCl9JlCa us rojen za ratnu kuhtn)U. . . k š .. . . . k l t' e bb' . s M l' I t ' n 1 0 s ec- 0 bla 0 ·lo . t .. b111m pre r a)lma a pn tegotmm o o nos 1ma u ome a 1amo annune~ato, . . mpera ore UGAnsKA HnVATSKA (l ( n v a n g g a ptos orqo gosp. . l . rš . " l . .. l ) l h >. t . . ll e R :. · . K - K .. d · d .1 F t" · - l · . d · 1 l sv1m s uča)ev11na prel< aja: ouuz manJe maten)a a. l a ua o mcar1co a a roce ossa ul organtzzare pre SJ e n~ (. ore ·~ •_zrece _'JCP? png~ ~~.s _0 ",_0 ~ un' azione bi soccorso per quei nostri militi che Ministarska kriza u Ugarskoj. Neuspjeh , kon'~' p~cl<th I<UhmJo. osmvamh~yo 1 zr 1c 1 ~~~ ze lJt ' Poštanske vijesti. l giungono balla Russia, ove furm~o fin qui trattenuti Szeterenyjeve misije. pte~tl<;~s llvog Vla~ar8: te . zavy_:> '· h arno:cu se j Poštanski je ureo u Arco nanovo otvoren za come prigionieri Zli guerra. BUDimpEŠTA, 26. ffiisi 1a designov nog m1 - owrcu_cl i n~ poduptrba.nt JC pt eluzvlsenog go~.P1 • na~ cjelokupni poštansl<i saobraćaj. l ln seguito ab invito bella societa provinciale

k 111 Je.sm .(a 1 na osn 1 e zas uge 'f'!8 m1esms venog 1 .. bi soccorso bella Croce Rossa, sJ· e' costituito anche nistra pred ·1edmka SzelePnyija, oja je inoć iz- sl\vwtmkn gosp. Ntkolc GtUppanovtcha. • • . z tt 1 •0 l'· · · 1 gledall\ da lijepo napreduje, nad se čini da je pro- Izrazio je na koncu i vječitu zohvalnost Pripušten je promet oglebaka robe za polJSke i aR ,...ar

1a1, so o -ra I?r

1est enza ~e l tJI. s1gn~re ~onslg~ pala. jer stranke ne slažu se s odgag janjem iz- - 1 :- 1 · t 't N' l. 1· M d -:·, pošte 296, 379 564 ()ok ba je za poljsku poštu 221 1 ouo o cav. 1 OCig • un comJtato, che Sl au"'lprer " k k S nasem z s ~znom P no .u v•. ezu tKo l nr este con ogni impegno a raccogliere oblazioni per questo borne re1orme do je eni, a o je ze tcrenyi na- 1 u Polt za nJegov podup1ran 1c. obustavljen. scopo patrt'otta'co e:.. umanJ'tarJ·o . mjeravao. Ovai će se po svoj prilin odreći zadtltl<a. l ======================:;:::::=== v Ispiti.

Novo Wekerleovo ministarstvo.

DJ\LMRTINSKE VIJEST~ Dneva 24. o. m. svršili su ispiti osposobljenja Grozno umorstvo.

l<ab e. k. ispitnog povjerenstva za opće pučke i za Pišu iz Šibenika: U subotu poslije pobne bogje BUDIMPEšTA, 26. Po večernJim novinama u 1

politi€kim se krugwima drž•. do. će Wel<erle bih po svoj prilici izno\•a imenovan za ministra pred­sjednil<o .

Ugarska Zastupnička Kuća.

Imen~an Njez. Veličanstva Cesarice Kralj ice Zite.

gragjansl<e šl<ole u Arbanasima. Ispitima je upra- u grab iz Bilica Marco Jakšič pok. Stipe ob 35 g. vijao upravitelj preparanbija g. A. Grgić. Prikazali oženjen, te javi Blažu Jakšiću, koji je rabi svojih su se na ispit jeban kanoi~at i šest kanoi()atica za • posala ono jutro bošao u Šibeni\(, oa su mu ubili opće pučke škole, tri kanl:lioata za gragjanske škole 1 u kući sina Špira, mla~ića ob 17 go~ina, a novce Danas 1e u Zabru hjepo proslavljen imenban i jeban l<a nbibat za oopunibbeni ispit iz talijanskoga iz kuće obnijeli. Tužni otac potrča kući, i zbilja na· Nj. e. i k. Apost. Veličanstva premilostive naše Će - i njemačkoga jezika kao nauko~na u pučkim škola- gje na postelji sina mrtva, iznakažena. BUDimpešTA. 27. Zastupnička Kuća primi!."

je privremeni proračun na drugom čitanju. sarice i J<raljice Lite, ma . za opće pučke škole bili su osposobljeni : Jal<ov Stvar pri javi oomah žanbarima, ovi oC>mah U Zabru cijeli je grab jučer osvanuo okićen. Božikov, Dobrila ]adriev, Marija Marinić, Katica preouzeše sve miere, te je jutros imala poći tam~ u HrvatskoJ. Sjebišta svih oržavnih i pokrajinsl<ih vlasti i ureba, Pelicarić i Mila Primožić. Kanoioat Božikov i kal'\· subs~a komi~.iJa . Ali !?rije bolas~a kon:is!ie. žanbart Pišu Iz Zagreba : Kod nB~ je u politici na- t općine i sjebišta bruštava i bro ovi u luci bili s u oibatica Ja r!ev. osposobili su se i za _P.Oučava~je 1

uap;_Jše ~~~liCU, .a ~aJ. glavom Je ona] .1st1 Mar~~ stala mala stanka. Sabor se ne sazivlje jer nema l okićeni zastav,ma, .~- bile su i mno~e privatne kuće; taliJansko"a Jeztka kao prebmeta u opctm pučkim l Jakstć, .kop Je .. bo)avto )aon'?ma o~u. pus~t glas. Čtnl još natrag glnvntjih zakonsl<th osnovn 0 mdemni- 1 Na JO sah .. _PtiJe pobne btla )e u prvostolnoJ školama, a tako i kanbioat Ante zorica za talijanski se, .ba Je ~~~OJI .C? ob.ao zločin SV<?,IOJ žent,. a ova žan· tetu i produljenju financijalne nngodbe; nema još

1

crkvi Svel.e. StošiJe svečana ~luž?a božja. . i njemački jezik. Dvije su kanbibatice proglašene banma pr1 lspltJvanJu. Kob ~,!>OJJCe . nagtoš_e 3000 .K ni drugih nekih osnova. koje su p-oslone na pred- P<?nttllko~~o te preuzv1š.em go~p. naobtskup neosposobljenima. (a. ukraoeno 1e 3600} te mrlJa krv1. On 1e zločin l .. p . ., .. n ec·e ove "'•konsl.e osnove o.r PulJštć. BJIJ su na služb i božJOJ u zastupslv\1 Osposob•'ll. su se za prvi stručni skup u gra- pr1znao. san <CIJU. o SVOJ prt \Cl ..... K N r . N 'k .. tl' :.. k' . 'k ni bili povraćene doH se ministarska knza ne l · · go::;p. l ant]es.m ~ presv11e 1 uvors ~ savJelm gjanskim školama kanbibati ffiirl<O Ležaić i Rubolf riješi 1 ne bude novo ugarsko ministarstvo ime- Go_{f • . na čelu nam1esn~štvenog pret!stav~ lš tva, Pl e- Sadon. )eoan je l<anoioat za gragjanske šl<ale o~u · nowmo. Od saborskth stranaka izgleda da je da- SVJ)elh gosp. prei.)sJebmk Sabora balmatmsl<aga o.r stao oo ISpita poslije pismenih rabnja i pok snaga nas Starčevićeva stranlm najagilnira: ona rlrži Ivčević, preuzvi em gosp. preosjebnik prizivnog

1

poučavanja. . . konferencije, donosi zaklJučl<e. dok druge čekaju 1 Suba plem. Benedetti s preostavništvom suoskijeh Č da se prilike razbistre. Raspisan je izbor narod- vlasti, prebsto jnici i prebstavnici svih ostalih oržavnih . itulja. nog zastupnil(a u SlahnL Dogovorno s. ta~ošnjim vlasti, upravmk općine zaZlarske uvor:;k i savjetnik Pišu nam xz makarske 24. Jučer Je umro, po-vigjenijim članovima koalic'je, postavlJen Je kan- Skarit; upravn ik trgovačke komore Z-3 c:>arske savjet. slije l<ratke i teške bolesti, or. Gustav Pfeifer e. kr. didalom koalicije odvjetnik i javni biljt žnik u 1 Duboković s gospoi.)inom sav. Mazzocco, preostavnik kot. povjerenik. Bio je vrijeban .~inovnik, lju.blje~ i Slatini d.r Zdravko Kovačević. sin pok. hr atskog 1 obvjetničke komore zaoar~ke. o()vjet. o.r Skvrce, i štovan ne samo u oruštvu svOJih brugova t priJa· ministra. vrlo vrijedan mladi odvjetnik. i lwahcija mnogo Oruge gospooe. telja, nego u cijelom grabu, a u opće svuoa bobro se nada da će s njim prodrijeti. Bila se rozg ln- Ob vojništva prisustvovali Sit postajni zapo- vigjen. Laka mu zemlja J sila i drugn kandidatura. 1 to dalmt~.tinca d.ra An- vjebnik puk. Tramer 1 mnogi časnici, prisustvovalo • • • . 1. . , 1. . k l b t - ·će e stranke je takogjer oon::. la nslvo bal mat. Veteranaca, općinski PJ'šu nam 1·z Jelse, 13. o. m. Na osvit 11 o. m. me movaca, a 1 Je sam u s 11rc~v1 v v • , l stražari i mnogo gragjana. tu kandidaturu povukao. Hoce h Starcevtcanct • preminu ovbje iza kratkog bolovanja v~č. Dn. Stipe drugoga kandidata postaviti to se jos ne zna. Me- l * Vida/i u svojoj 66 gobin i života. Revno Je služb~>V~O gjutim javio se iz Bečn drugi neki ~~-ndidat, i to 1 u gr. ist. ovbašnJoi. paroh~jskoj crhvi bio je na nekim župama po Braču, te napokon u S ue un u takogjer odvjetnik slatinski. d .r lvanc1c, te sc po- proslavlJen lmenoan N1ezana Veličanstva, naše Ce- za bosta gobina. Svu~a je ostavio ':ai~olju uspo­nudio koaliciji. ali uz uvjete n epri hvatlj1ve, te će sarice. Svečano blagooaren)e obslužio je preosve- menu zbušna revna i tačna oušobr1žmka. Um!ro­koaliciia ostati pri svom prvom l<andidatu - Sti- l štcni zabarski epislmp ().r Dimitri je Branković. vio se nazab' bvabesetak gooina i nastanio u roc:>noj Eica Radić ostavio je svoje dosadaš~je prijatel!e . Bla~obarenju.su pri~ustvovali pr~bstavnici e. k. Jelsi, gbje je bio ob svakoga ljubljen i poštovan. Frankovce; ali to nemn oikal<Ve osobtte zlomem- 1 Nam}esmštva, e. t k Vojske, ZemalJskog Oo bora, Pokoj mu ouši. tosti. L tako je isključen iz. Sabora do 24S.e sabor- profesorsl<i zbor gr. ist. bogoslovije sa svima bogo- Vjenčanja. ske sjednice, dakle još za 18 sjednica. slovcima, gjaci sviJU sre()njih i pučkih škola sa svojim

na 22 aprila započeo je štrajk slagara radi katiketama, članovi crkveno -opštinskog savjeta i U srijebu vjenčali su se u Zabru: g. D.r. Pa-poviš1ce plaće. U •Zemaljskoj tiskari• štrajkuju pa- mnogo pobožna svtjeta. tricije Pabelin, kazneni branitelj i obvjet. kanoibat, če i oni slagari 'koji in .aju osiguranu pripomoć za • s g.com Marijom Sn:tirich, i g. Antut:t Sala, velepo-slučaj "nemoći i koji se inac':e nijesu nil<ada pri- N. P. gosp. Namiesnil( grof Attems u Sp lJetu. sjeonik, g.com Anbrmom con t. Borelh; a onom~bne družili besposličenju. Kod svth tiskara postavljena Javljaju iz Spljeta, 25. o. m. Jučer bio je kob g. Antun Perlini veleposjeonik s; g.com margarJtom je straža da nebi strajkaši oštetili strojeva. Pre- n. P. g. namjesnika sastanak poglavara okolnih e. pl. Beneoetti. Čestitamo. stali su raditi i oni slagari •Hrvatske ti$kare• koji k poglavarstava rabi opskrbe u ovo teško boba. su dobili zatraženu povišicu od uprava novina, Sastanak je trajao više ura. 'koje se tamo štampaju. Zbog toga u ponedjelmk Jučer je preuzvišena gospogja grofio Attems nijesu izašle osim •Obzora• i cNarodnih novina• pohooila nahobište u bolnici, za koje nastoji ba bi 1 te c)utarnjeg Lista• nijedne zagrebačl{e novine. imalo uoobnije prostorije. J

Per la rlcorrenza ~en• onomastico M S. M. l' Imperatrice Zita

la Cucina Popolare oi Zara bistribul. og~i gratuita· j mente sooo razioni ()i minestra.

Teška nesreća ral>i psa. U Gružu bogobila se onomabne teška nesreća

rabi psa: U času kao je osmogooišnjl sinčić financ. respicijenta g. Raoeljal<a izlazio iz škole, nava li na nj je()an veliki pas. Dijete pabe na zemlju i ob pott·esa i straha počelo ba kroz usta izbacu je krv. Prene· šena je kući, g()je je nal<on malo s ati preminula.

Teška nesreća o() l>inamite. Prošaste nebjelje bov~eoen je u spljetsku banicu

neki Bavčević ob 49 g. iz Solte. On kaže ba je našao na obali neki prebmet (bi nam it?) l<retao ga, pra­snulo, te mu iz takazilo obe ruke; u benici mo~a­ooše mu ih ots;eći. Nesretnik je sutriban u tešktrn mukama preminuo.

ll fondo di previdenza di guerra lmperatore e Re Carlo.

Sua Maesta inforno alla fondazione: • nella sovrana risoluzione l o maggio 1917 e

detto: ~m entre approvo gli statuti di questa fon' dazione. concedo che essa. come quella ch' e de· stinate ad essere monumento, oltre la guerro. dello spirito pt\lriottico e di sacrificio delle popd­lnzioni, port i il nome: •Fondo di previdenza 1 guerra lmperatore e Re Carlo~.

Che cosa intende il Fondo /mperstore e Re Carlo?

Soccorrere! A tutti i soldati ed ai loro con' giunti, per quanto abbisognino. Dunque agli in"' vnlidi. alle vedove. ogli orfani.

come i cui egli dulo dur sario. lsll ln breve: l' invalid

ln qL lndir'

videnza l gasse 22. necessari ten enza. lavoro, la

Chi~ S cop

gli oppart perma n en di naziom

Da e Pres'

Generale Steinsliitte

1. Vic Goffredo 5

Vice di campo righmnin.

Che Tutti

e percio t cos\ potra pera tore stituire u sacrificio.

R N ii

U za sval<i heht jemo, t!a j prosvjebov ugarskih v prevozi ka u istu Sl.l ojelstva.

Pošta n U ist

woloczyskc ćaj vrije~n čeni paket wiatyn no braćai. Jag Zwiniacz, brzojavni

E U za

promet sa ljuta polre te nastaj prošire rm rod krum Ta bolest

Već o nekim l(raj znati, ima je bolest rozu mne se prikaz izrast ima (til~ uz ze

Izra s narnstu k izgube sv kao gomo pn za viš se na to

Pos a je napadn Sadnja v imade, mo1 znražene l da se bole sjemenom gnojem iz krumpiro zemljom i·

Duž n pazi poja kovima, d dje\stva n javiln i d~ da se mol proširenje

~ist ratnih

[:

a tinske. k. Visosti

arije Josefe, uje u korist

t>i jeban bo­~n a ll. maja rebstavljačku

pl. Vuković, Luxardo i

ar vit. Ster· pozicija bal­bil će svaki

om uspjehu novčanim

n Seid/er, a marij grof

nistarsl<i sa­•atronesa vi­of ifigenkreuz, . Bersa, gro­. Cambi, Te­vu (]regović, ~ · lelenu lv­'ić, barunicu p/. Pecenić,

Atiliju pl. su Smechia, ciata, Gilbu

e bila u Ši· bnje Dalma­·ušić; g. A. ob 7 po sto 1 zabovol jna, više na 2 po

u bvorani.

u g. namje­pozvani su

aiJin povje­strana po-be.

esnika i na­)je je na l. le naroo ovu l ()anas bla-

se ovo pie· o manje ob

rt ja i, uz uvjete nacije. no 'prije tražiti legitimaciju

e it i, jer bez Hi pripušten

rrare()uci

'lmperatore organizzare

militi che ui trattenuti

provinciale ituito anche ore consigl. i ab1prera

·per questo

poiJne bogje e ob 35 g. rabi svojih u mu ubili a, a novce

zbilja na-

ovi oiJmah poći tam~

ije žanC>arJ isti Marko glas. Čini a ova žan·

e 3000 l< je zločin

ka nesreća nčić financ.

navali na ob potresa rv. Prene·

inu! o.

u banicu je našao

, pra· mora·

u teškim

guerra

1917 e fon­

ch'e de­guerra.

e popo­nza di

e Rt

loro con" agli in'"

Come soccorrere gf invalidi? Con la creazione di unti permanente sorgente

di lucro; verr6nno erette officine, negozi, spticci di tabacco, verranno compertiti poderi. ecc. ecc .. co:s\ che l' invalido non debba vivere della carita del prossimo, ma de l prodollo del suo ltivoro. della sua tissiduila e delle sue cognizioni, cosi come i suoi camerali sani. ln tutti quei casi in cui egli dovesst! restare inoperoso. sara provvc­dulo durtlluram• nlt~ e sufflcenlemente del neces­sario. lsttluti sanitari a ffretteranno le guarigioni. ln breve: tutto c io sari.l fatto, che possa rendere l' invalid o felice e contento.

Come aiutare le vedove e gli orta ni? Anche all e vedove dr v' essere creata la pos­

sibiHta di una sicura esistenza. Esse devono poter continua re 1' az i enda del mari to; ove cio non si a fattibile, devono, a seconda della loro abthta. es­sere iniziale in una nuova professione.

L' orfano deve res tare press o la madrtJ; gli orbtili di padre e di madre devono trovar con­forto pressa fam igli e o in isti tuli a cio. Una buona istruzione procurera loro le necessarie cognizioni per la vita; a seconda della c6pacila e delle di­sposizioni naturali. vert anno avviati n elle diverse professioni. ln qualunque situazione essi si tro­vino. a proteggerli e a soccorrerli ci sara il Fondo lmpertilore e Re Carlo; fermo nel principio. ch' essi sono i flgli di coloro che hanno combattuto valo~ rosamente. eroicament· , per la Patria.

Quando giunge il soccorso del rondo? Tosto. Chi hti bisogno di aiuto, \'ien subito

ai utalo.

ln qual modo si vie ne soccorsi? lndirizzando una supplica al Fondo di pre­

videnza lmpertilore e Re Carlo. Vienna. lX. Berg­gasse 22. ln tale supplica sono dti citarsi tutti i necessari dati, come il luogo di nascita, di appar­lenenza. l' eta, 1' occuptizione, il grado di abi lita til lavoro, la situazione economica ecc.

Chi soccorre il !onde lmperatore e Re Carlo? Scopo del Fondo e di prestar aiuto a tutti

gli appartenenti all' esercito, che hanno riportato permanenli danni dalla guerra, senza distinzione di naziono.lita o di confessione.

Da ch i e diretta ? Presidente: Sua Ecc. il mini-stro de~la Guerre.

Generale di lnfanteri6, Rodolfo Sl5ger-Steiner von Steinstatten.

L V1cepresidente: S. E. il Generale d'lnf.. Goffredo Seibt Edler von Ringenhart.

Vicepresidente: S. €. il tenente marescitillo di campo Giorgio Graf Wallis Fr .iherr von Co­righmain.

Che cosa si deve te ner bene pl'esente? Tutti soccorrc il fondo lmperalore e Re Carlo

e percio tutti bonno l' obbligo di conlribuirvi. Solo cosi. potra effettuarsi il desiderio di S. m. 1' lm­peratore e Re, che tale fondazione vengo a so­stituire un monumento di patriottico spirito di socriflcio. che duri oltre la guerrti.

Promet i trgovina. Namet na naše vino na Rijeci.

U zabnie bobl vlasti na Rijeci naplaćuju na svaki hehtolitar vina iz D limacije po 14 K Dozna­jemo, ba je Trg. obrtnička Komora u Spljetu obmah prosvjebovala, jer smatra nezakonitim ovaj namet ugarshih vlasti na naše vino, ko je se preko Rijeke prevozi kao tranzit. N. P. g. namjesnik zauzeo se u istu svrhu kob ministarstva trgovine i poljo­ojelstva.

Poštanski s·tobraćaj u istočnoj Galiciji. U istočnoj Galiciji preuzeli urebi: Krzywe, Pob­

woloczyska i Swekooot listovni saobraćaj, saobra­ćaj vrijeiJnosnih pisama, novčani promet i ograni­čeni paketni saobraćaj. Chobaszkow, Loszniow i Sko­wiatyn novčani saobraćaj . Barki Wielki listovni sao­braćaj. )agielnica, Laskowec, Losices, Wasylkovec i Zwiniacz, Gal. ograničeni paketni saobraćaj. Winniki brzojavni privatni saobraćaj.

GOSPODARSTV04 Pazite na bolesti krumpira.

U zadnje se doba ne može do;oljno nadzirati promet sa sjemenom krumpira, a često puto sili ljuta potreba, do se sadi sjeme nepoznata izvora. te nastaje opas11osl, da se IBkovim sjemenom prošire mzne bolesti , lwje bi mogle mnogo oštetiti rod krumpira. Vd o je opasna bolest krum piro v raf<. Ta bolest nasttije od neke gljivice.

Već od nekoliko je godina bolest proširena u nel<im lnajevima OjemtiČl<e, a lwliko se moglo sa­znati, imti je i u nelwjim pograničnim zemljama. Ta je bolest vrlo opasna. jer je, gdje se pojavi. uspjeh razumne gojidbe krumpira dosta sumnjiva. Bolest se prikBzuje iz početha sićušnim, bradtivičastim, izrostima sličnim cvijetu cvjetače po žilju, stapci (til< uz zemlju) i po gomolju oboljele biljl<e:.

lzrtisti bivaju s vremenom sve lo vect, pa nartistu katl<ada velil<i ktio šaka. Gomolji posve izgube svoj prvotni obli!<, te ih je teško raspozn":~i kao gomolje. Ztičetnik te bolesti oslnje u zemlJI, pa za više godina čuva svoju zaraznu ~-oć, i ako se na tom zemljištu više krumpir ne goJI.

Postidi H se luumpir u talwvu zemlju. odm_?h je naptidnut. Rasl<uživanje zemlje ništti ne pomtize. Sadnja vrsti koje odole toj bolesti, a ta~ovih imade može se nazvati radnjom od nevolJe za zar6Ž~ne J<rajeve. nastojat\ je Sloga ~~O brižni.je, da se bolest ne uvuče, a moze se uvuct bolesmm sjemenom, otpticima bolesnih gomolJa. stejsl1~m gnojem iz staja, gdje se je stoka hramla bole_:;mm krumpirom, cimom bolesnih biljaha, pa konncno zemljom iz zar('!Ženih polja. .

Dužnost je svaKoga koji krumpire stidi te o­pazi pojave ovake bolesti na gomolju ili na st~u­kovima da to odmah prijavi ministarstvu poho~ djelstv~ naznačujuć mjesto gdje se i~ ?ol:st po­javila i dostavljajuć mu uzomk obol1ehh c~st~. e dti se može preduzeti, što je potrebito. ne bt h se proširenje ove opasne bolesti prepriječila.

\

R1\ZLIČITE VIJESTI l Kemmela. Zauzesmo D1anoutre i vis na sjevero­l Ztiptidu od Vleugelhoel<a. Bojne zračne esl<adre

l napadahu sa velil~im uspjehom stražnje puteve. nti kojima se živo Inettihu kolti i kolone. Dosad je jav jeno da se zarobila preko MOO ljudi, većinom

Dvorske vijesti. Njegovo Veličanstvo u ponedjelnik je saslušnlo

običajne izvješlaje, te je primilo u posebnoj tiU­dijenciji: ministra predsjednika d.ra Seidlerti, kor- 1 vetskog lwpetana Schonthalera i pukovnika Pur­tschera. U dva Stila o podne odvezoše sc Cer.l:\r i Cesaricti u Beč. gdje su od snlmpljimoga mnoštva l burno pozdravljeni, zatim su u elilwj dvorani 1 glazbenoga društva bili na koncerlu u korist in- 1 validti i bolesnika bečl<ih zdravstvenih zavodti. ·l

•Karlova se()mica» na ratištu.

FranC\1.!8, megju njtma englesl<ih i francusl<ih pul1' '' 'l lj ;; !<ih zapovjedništva.

)uzno )d Somme nije se moglo dtilje držati Viller-Bretr nneux, u koji smo prodrli, pred nepri­jateljslmn protuntipadima. Dalji ojal<i protunapadi proptidoše neposredno na istolm od tog sela i kod neprijat Iju otete šume i sela Hangarda. Broj za­robljenil<n u ovom bojnom odsječlm poskočio je n6 2400. na zapadnoj obali Moselle zauzesmo na juriš francuske opkope, prttdrijesmo u Regnievi\le 1 te, po izvršenom zadatlm, povrotismo se sa zAro-Priregjivanje tako zvane Karlove sebmice,

naime u korist Starateljskog fonba Cesara i Kralja Karla, vrši se posvuba nd alnom pobručju vrlo uspješno. U cijeloj je vojsci ubuševljeni interes za ovo humano bjelo. U pooručjima nel<ih vo jski ure- . čeni rokovi -tKarlove sel:lmice ~ još se prooužuju, lai<O ba će se priregjivanja protegnuti još balje u mjesec maj. I u ratnoj mornarici povebena je živdhna pro­paganiJa za ovu svrhu. Vrlo je rabosna pojava, ba se i civilno stanovništvo u ratnim pobručjima, premba je tKarlova sebmica~ zamišljena kao čisto vojnička akcija, bobrovoljno stavlja u službu ple­menite stvari, te pokazuje svoju patriotsku požrtvo­vnost.

Put vojvotkinje Marije Antonije o() Parme. Vijest lwju je tTel. Korr. Bureau~ objavio

22. o. m. o putu vojvotl<inje Marije Antonije Bour­bon-Parmansl<e u Svtijcarslm, temelji se nti pre­vari. tTeleg. Korr. Bureau~ bio je prevaren tobože službenim nalogom i telefonsl<i zamoljen da se vijest objelodani. na isti način već je dan f)rije postignuto, dti je tti ]<riva vijest poprimljena u ~sonn-und Montagszeitung~. Njezina Visost nije faldično otp'utovala u Svajctirsku. nego na luatl~i boraval< u St. )alwb u Stajerskoj.

Na()vojvotkinja marija Tereziia u Carigra()u. Javljaju iz Carigradti 20. aprilti: Supruga nad­

vojvode Karla Stjeponti nadvojvotl<injti marija Te­rezija, koja je stigla amo u srijedu incognito, primljena je juče poslije podne od sultana u dvoru u nazočnosti vrhovnih dvorsl<ih dostojtin­stvenil<a. Veliki vezir predstavio je nadvojvotkinju sultanu, o onda je sultan primio poklonstvo pratnje. Poslije primanja pozvana je nadvojvotldnja s prat­njom nti čaj. )uče je n6dvojvotkinja pregledalti kao seslrti Crvenog krsta austro-ugarske bolnice i šlwle.

Ukupni ruski gubici u svjetskom ratu. <Neue Zuricber Nachrichtem donose izvještaj

o cjelokupnim ruskim gubicimB u svjetskom ratu na osnovu službenih podata ila do 3. ol<tobrB l 917. ruslwga glavnoga štaba. Rusija je do toga dana podigla 12,700.000 momaka. Oemobilizovano je 3,200.000 momal<a a oleo 2 milijuna momakti otišlo je svojim lmćama svojevoljno. Broj poginulih oznti­čuje se Sti 6,200.000. Ovaj račun ntje pouzdan, jer je broj o poginulima sigurno neispravan. l alw je vrlo mnogo u ruskoj vojsci poginulo, to se ne može nikalco uzeti, da je od cijele podignute voj­ske sv6l<i drugi moma!< poginuo. Biće da je pod boljševičkom vladom u službenim podacima naf>tao veliki darmar naročito nastalom desorganizacijom u vojsci. pti se talw svaki onaj momal<, za lcog se nije znalo gdje je, jednostavno priračunao po­ginulima.

Osku()ica u €ngleskoj. Uredništvu tKolnische Zeitunga~ stiglo je do

rulm nelw pismo. što ga je pisalti jedna Engle­skinja svome sinu. Pismo su našli njemačl <i voj­nici u ofenzivi u Francuslwj 21. marta. Ojemački list donosi ovaj ulomak l<oji se tiče ~lešlwćti is­hrane u Engleskoj:

~milo mi je bilo. što ti je pu dd ing (to je omi­ljeli kolač u Engleslwj) stigao u dobar čas. Ja bih ti rado poslala češće po koji pal{et, moj dmgi )ohne (Ivane). ali je kod nas jako tešlw domoĆI se životnih namirnica. K6d god idemo u lmpovinu, moramo se uvije!< tporedati~. Ja sam posljednje subote čektila tu redu~ od 9 Stili u jutro do lf2 sata po podne. i znaš koliko sam dobila L. 1/4 funte maslaca i lwmtidićal< (ea little bih·) mesa. To je bilo sve. Dodaj k tome. da je padala kiša kao iz kabla. Policija je stajtila pred sval<im dućanom. a svijet nije smio unu tra već samo dva po dva. me~ ne ide stimo '/2 funte šećera nti glavu. tako da svi kod lmće nemamo već svega 31/2 funte šećera. tCisto da pomahnilam~ (it nearly drives me era~ zy» ), kako ću da što nabavim. A l<ai<O je meni, talw je svakome~.

To je pismo napistino 4. februara o. g. u ne­kom malenome gradu u K~ntu. Sudeći po tome, l<al<o je pisano - nema "eć same dvije neznatne ortografske pogrješke - ona, lwja je pismo pisala: spada boljem društvu.

Teiegrami Uredništ\Ja. Tele g rap h en· Kot'respon1lenz -13ureau

Izvještaj njemačkog velikog glavnog stana. BERLIN. 26. na večer. Wolff I3ureau javlja: Velil<i glavni stan, 26. aprila. Zaptidno bojište: Ofenziva armije generala Sil<sla von Armina

protiv Kemmelti postigla je potpun uspjeh. Kemmel. taj vis s kojega se pogled na daleko u Flandriju pruža, u našim je rukama. Jučer, poslije jakog djelovanja artilorijske vatre, pješodijti udtiri izjutra na juriš. Francuske divizije. kojima je. u području englesl<ih četti, bilo povjereno da brane Kemmel. i Englezi, koji im se lwd Wytschaete i Dranoutre priključivtihu, bjehu lzbtičeni iz svojih pozicija. Zauzeta je velika lagumska jama kod St. Eloia pa i mjesto Stimo, i osvojeno je mnogo lmća od belona i učvršćenih sal6ša, što leže na bojnom polju. Pruske i ba~arske čete oteše na juriš selo i brdo Kemmel. l-JOd ZtiŠlitom artilerije, koja je k njima pohitala, unatoč neprohodnom zemljištu. pještidija se na više mjesto zagoni do potoka

bljenicima. Prvi general l<vartirmtijstor Ludendo1·tt.

Sinoćnji izvještaj njemačkog velikog glavnog stana. ·

I3ERUO. 26. nti večer. Wo l ff Buretiu javlja: V~ltl<i glavni SitiO 26. aprila. Zaptidno bojište: Depr\jateliski protunapadi na Kemmcl i na

bojištu juž no od Villers-Brelonneuxa proptidoše so teškim gubicima.

Državni tajnik Kiihhnann u Beču. I3€Č. 26. Drž6vni tajni!< Kahlmtinn. koji pu­

tuje u I3ul<urešt, stigao je danas u Beč. Kahlmonn, koji je pred nekolilco dana ležao zbog angine, te kad je krenuo na put. nije se još bio sasvim opo­ravio, danas nije mogtio, pošto se još mora čuvati, poĆI i< Cesaru u audijenciju i ručati lwd Vladara. Da povratlw iz Bulmrešta ztiustaviće se u Beču , te će izaći pred Cesara. do mu zahvali na odije lje­nom mu odlilcovanju.

Kuhlmann !neće večeras zajedno s barunom Burianom u Bukurdlu. Današnji je dan pro .... eo na njemačlwm poklistirstvu. gdj e je s ministrom spo~ ljttšnjih posala Burianom vijećao i doručkovao.

Barun Burian i ()rbvni tajnik Kiihlmann i()u u Bukurešt.

I3EČ, 25. ministar spoljašnjih posala btirun Burian i državni tajnil< Kahlmann l<renuli su ve­čeras u Bulwn .šl. S barunom Buritinom su po­slani!< barun mittag i poslanstveni tajn il< grof Col­laredo.

Kazneni postupak protiv Lichn"Jwskoga. I3ERUN, 25. Gospodsl<a je Kuća odlučila, da

udovolji prijedlogu državnog odvjetnil<o da se pro­tiv Lichnowslwga smije l<azneno postupati.

Pro~uljena zakono()avna perio()a talijanske Komore.

Rifi 26. Komora je primila zakonslm osnovu kojom se 'zalwnodavna perioda produžuje za jednu godinu.

Holan()ija ne pušta na ()opust svoje vojnike. HMG. 27. ~Korr. Bureau• doznaje, da nije

dopušteno puštati vojnike na dopust.

Izvještaj bugarskog glavnog stana SOAJA, 26. Generalni stab. 25. aprila, Maćedonska frontti: Zapadno od Ohridsl<og jezer6, na fronti od

Crvene Stene do Bratindolti i sjeverno od Bitoliti bi la je artilerijsl<a vatra s obc slr~me na mahove življa. U okolici ffioglene s obe strane povećana izvidnička djelatnost. Istočno od Vardam neprija­teljska se djelatnost vatrom pojačala . Poslije boja u zraku njemački letioci pognaše na zemlju ne­prijateljsku letjelicu, Imja pade u prjespenslw je­zero, a jugo-zapadno od Bitolja zaptiliše francuski zauzdani balon.

Te~egrammi della Redazione Te!egraphen-l<orrespoubenz·Bureau.

Bollettino ()ello stato maggiore generale austro-ungarico.

Vl E NNA 26. Si comu nica ufficialmente: 26 aprile l 918. T e a l r o d e ll a g u er r ti o e e i d e n l a l e. Nes •1n avvenimento particolare.

ll capo dello stato maggiore genemle.

A v v e n i m e n t i s u l m a r e. Nella notte dtil 22 til 23 aprile un riparto di

nostri caccitilorpediniere punio nell'Adriatico me­ridiona1e verso il canale di Otranto. ln un com~ battimento a fuoco con forze avversarie leggere un cacc1atorpediniere nemico venne danneggiato gravemen te. Le nostre unita ritornarono senza per­dite ne danni.

ll comando dellti flotta.

Bollettino ()el gran()e quartiere generale germanico.

5ERUNO. 26. ll Wolff-I3ureau comu nica: Grande quartiere generale. 26. eprile 191 S. Teatro della guerrti occidentale: L' ottacco mosso dall' armtita del generale Sixt

von Armin conlro Kemmel condusse tid un p1eno successo. Ke mmel, l' altura che domina fino e grande distanzti la pitinura delle Fiandre. e in nostro pos­sessa. Dopo una forte tizione ti fuoco dell' arti­glieria, la fanteria si slonc1o ieri mattina all' as­salto. Le divisioni francesi. che entro la sfera delle truppe inglesi avevano il compito di difendere Kemmel, nonche le truppe inglesi ad esse con­giunte presso Wytschaete e Dranoutre:vennero slog­giate dtille loro posizioni. Furono presi i grandi crateri di mine di Sain Eloi e lti localita stessa. Furono conquislate numerose case di cementa sul terreno del combtitlimento nonche le masserie ivi costrutte. Truppe prussiane e bavaresi espugntirono il villagg1o ed U monte di KemmeL

Sotto la protezione dell' tirtiglieria ivi condot­ta, ad onta delle difficolta del terreno, la fanteria punto innanzi in molti punti flno al torrente di 1\emmel. Ooi tibbiamo preso Dranoutre e l' altura a nord-ovcst di Vleugelhok. Squadriglie aeree da battagliti attaccarono con grtinde successo le strade retrosltinti, molto animate pe! movimento di carriag­gi e colonne. Fino ad ora annunciarono come bot ti­no fatto nella giornata di ieri, pitt di 6500 prigio~ men. prevalentemente Francesi. fra questi i co­mtindi di reggtmenli tnglesi e ftancesi.

A !';Ud della Somme. di fronte ai contratlacchi nemici, non ahbitimo pututo m6ntenere Willers­Bretonneu.x in e i eravamo penetrati. Ulteriori vi-

l gorosi contrattocchi immcdititamellte ad est de\ villaggio. fallirono presso il bosco ed il villtiggio di Hangard. strappati al nemico. H numero dei prigionieri in questo settore del combtiltimento e Stilito a 2400. Sulla riva occidentale della mosella abbiamo preso d' assalto fossati froncesi, e siamo entrati a Regnieville ; a solto il compito, ne sitimo rilornati con prigionieri .

ll segretario ()i stato Kilhlmann ()i passaggio per Vienna.

VIEOOA. 26. n scgrettirio di stato Kahlmann e giunto 6 Vienna questo mattina di p6SS6ggio per Bucarcst. Kohlmann. che. comc- e noto, pochi giorni tiddietro. in seguito tid un' angine, fu co~ strc tto a stare a letto. ed ttl momcnto di mettersi in viaggio non era ancora complettitnente rimesso dalla sua malattio, per le sue condizioni di salute, che esigono tincora dei riguardi. non ha potuto presenlarsi in udienza all' lmpcratore. ne inter~ venire allti tavala impen<1lc. a cut era stato invito.to. n se~retario di Stato ul suo r•torno da Bucaresl si tratterra a Viennti, e si prescntcra all' lmperatorc per ringruziarlo dell' Ordine tesle conferitogli. Kahlmann. che questa sera si reca a Bucnrest assieme 61 barone Burian. rimase durante la gier­nata all' ambasciata germanica, dove feee colazione assieme til ministro degli esteri Burian e quindi ebbe con esso uno conferenza.

Kiihlmann e Burian in viaggio per Bucarest. VlENNA. 26. ll ministra degli esteri barone

Burian ed il segretario di Stalo Kahlmtinn sono

l ptirtiti quest6 sera per Bucarest. Oel seguito del barone 13urian. trovu!ii l' invialo b6rone Mittag ed

1 il eonsigliere di Legazione conte Colloredo.

l ----~~~~~~BP-~eB~~~~----p. KASANDRlC odgovorni urednik Tislmrnicti ć. k dalmatinslwg namjesništva.

KomunlKAT. Oprovrgavanje neistina ()opisnika cZa()arskl vla()ika• u 25, broju (Naro()nog Lista~ o() 25.

aprila 1918. Na ispwval{ u (Smotri Dalmatinslwj• br. 28.

a povodom netočnih činjenica u 22 broju tO. List6• od o. g. izašao je nov dopis u ~N. Listu• pod na~ slovom tZadarsl<i vladil<ti.-. owtj put ne samo sa ličnim nBpadajem već i sa ličnim uvredama. koje se meću u ustti mrtvom čovjehu. nad lcojim se l<rokodilsl<e suze liju, valjdti jer mrtva usta ne go­vore.

KriO što je potrebno bilo netačne činjenice ispravili, tako je potrebno i neistine oprovrgnuti, a uvrede dal<alw pmštati. Sti kojom se činjenicom si­guma računalo, bar obzirom na dostojanstvo na~ padnute ličnosti.

Napisano oprovrgavanje predaće se široj jov~ nosti, ulw dopismk sa svojim punim časnim ime­nom tzagje nasrijedu. da se vidi, da li ima lične l<akvoće, i da li mu treba odgov(lriti?

Do toga trenutka paK stoji sval(om pozvanom objektivnom lcritičaru u mogućnosti, da uvid uzme u napisano oprovrgtivanje kod potpisane uprave, gdje može sazn6ti i za razloge, zašto uprava od­govara na animozne napadtije protiv ličnosti zti­vodskog vrhovnog upravitelja, koji zavodslm uprti­vu vodi nti osnovi § 2. ztivodskog ustava.

U Zadru, 26. tiprila 1918.

Uprava Pravoslavnog Bogoslovskog Zavoda.

ZAHVALA. Veleučenomu Gos. D.ru 13 o ž i P e r i č i ć u

primtirnomu liječl)iku Zadarske Bolnice itd. itd. Zadar.

Trtižeći pomoć svojoj teškoj bolesti u poluajini i von iste, došao sam do očite pogibelji života, i mogu kazati ja skupti sa svim mojim ukućtinima, da sam gledao baš smrl dn mi je blizu. Božje nadahnuće uputilo me je na Vtis, vrli i visoko­cijenjeni gospodine doktore, te poslije Bogti, alco sam živ i ozdravio, treba da zahvalim Vašoj vje • štini, zntinju i revnoj brižljivosti, kojom ste me njegovali i liječili.

l ako mi je poznato da Vaša čednost izbje­gavti ova javna prizntinjo, ipak nemojte mi za­mjeriti. što ja ovim putem dajem oduška svojoj zahvtiloosti, koju ne zntidem bolje izraziti, nego da Vam od Svevišnjega sval<i dan vapim i mc.lim, da Vas uzdrži zdrava i čila u svakome zadovolj­stvu, nti bator bolesnih ljudi. na slovu naše do-movine i diku Vaše obitelji. •

Preodani i svim srcem zahvalni U Zadru, 25 travnjti 1918

Vinko Capuri, trgovtic i posjednik.

A l.... Tengo pronto in vendita g l O..... ancora a leu ni quintali di -- · aglic a Cor. SSO per 100 Klg.. franco Zara. pagamento anticipato.

IDARC€LLO PAITl€RA- ZARA. Telegrammi: Patliera - Zara.

{

r

Za uvrstbu Oglasa u zabnju stranicu val ja se obratiti U rebu <Objavit elja Dalma hnskoga • u Za()ru. - Per l' inserzione b egli Avvisi neil' ultima pagina rivolgersi all' Ufficio bell' a Avvisatore Dalmato. ln Zara.

- J\cetilenskih lampa i gorila (heeeucci)

svake vrsti ZASTUPSTVO - ZADAR

Po!tanskl pretlnac 74. ~'~~·,.,.~""'~~"~

Oglas. Općinska šte()ionica u Benkovcu

ukamaćuje sve štel)ioničke uložke ol) 15. prosinca 1916 bo balnjega sa 4 °/o (četiri posto) čisto, što se ovime ()o sveopćeg znanja stavlja.

ODBOR.

Špe()iter i ovlašteni Trgovačko­Pomorski Mešetar. ·=· ••• ·:· ·~·

Zastupstva za špediters1{c poslove: Zadar, ~lit, Sarajevo, Dubrovnik Kotor, Trst. l~ljeko , Prag, Adrianopel. Aussig, Beograd, Braila, Brunn, Budts Budapest, Con stantinopel, llamb urg, Lindau. R.otterdam, Salonique, Frankfurt Beč . ~ ~ ~ ~ P rcuz1mlje n arudzbe svakovrsnih pečata iz gume mjedi za pečatni vosak uz tvorničku cijenu. Brza izradba. .-=a ~ -=V -===>l

INTERESANTNA NOVOST l 1ra~ ili J(landel 4 J(ip le 1 ze sve pos tolom \c , po tolare i L d. ul<lonJa liVI" 'mane drugih zt~šti t nih i nadomJeSnih pop io

aibliiu-elastičan poplat od pletene želiezne žice BANCA LAffiBlO-VAU TE - ZA RA l r QUIS'! e VEODEt:~·~:-:rto di dlctt.i pubblici _ __. .... , _ , .,.._,.. .., __ --·· nevidljiv prlcvršćen na po to\. Tih, Lag.o1n hod. Puzanje isključeno . Može se lak o prib iti i oda l ečiti. nakon is trošenjn

Certell di loti ta. monete s condo il listmo di l giornata. Roccun•tJmLshtlt . r rffore dr peijno 4 t ·2 del Credito fondr ,u 10 datmaic, Obbligozioni pro · inc1.1!1 dalmatn 4 Ofo Letterll ar pegno 4 1/z o 4% della Banca Cflmmercra le di Buda est. ·­rel ter di pegnn rlella Cassa di risparmiO di Budapest 4 ° 0 . - PrPsfito ferroviano Bulqaro :J! 6 P 5%. Obbligazic>ni fPrrouiarie detia Do nza-Erzegol'ina. 4 1/2%

Najbolja , na jtrajnija zaštita za poplt:tte.

P rol:r.v•gln n u t razll~ltlh y~ltčlna 1. l· u Br. 30, ~1. o.

3~, 31 '0.. C2 C~ f Cf

ll C!) -;:;:; ;:l·- = ·-e = - ... o ~ > p. ='.... = 2~ j 10 > C.. >U • a ·c o --E O.o-3 g . ""' gltllt;)~ .:aN ~ e

C!) e ·s v s. 0.~ ·-·s; m Itl -= ~ o ·~ : ::;' > c::t u;o l;

Parov! Salfu se nn uzorak uz pouzeće Kr.5.50 uključivo poštarinu l pakov;~nfe

III ll7 Isplatu un;1.prlle

CCOl~D SOVVENZlONl sopra Corte dt Vn,nr~ oll' usuale tasso d m teresse. CF E Carl ll pi lotteria, vet o pogamen tu ~ rfite rn n th - Rtlccomandab tli: Citta di Vienna 1874 ·in .. princ. C<>r 400.000, in rate mensil i d i Cor. 20. Credito nndinrio Ausfriaco 3 0 /0• Vinc princ. e ,, • l OO 000. i n r te mens ili di Cor. l O. Credito ob1fidre ust. 1858 Vi Tlcitn rrinc. Int 300.000. m rate rnensili di Cor 'lO. Banca !pofecarill Unghcrese 4 °lo Vin ita princ. or. 70.000. tn rate m ensi\\ di Cor. l O . Lotti Turchi 1870 da f.ch1 400. Vinc. prinr.ipelc t r hi 600.000. in rate mensili di Cor. 8. 1 (]ruppo Croci rosse Austriache, lta/ilwe ed Ungheresi. mcilo princ. Cor. 125.000, in rate l mensili di Cor. fi. Singo le cartell e Cor. 2 ecc. . CC ETf A vcrsnmenti di denaro fissi e in Con to l Corrcnte, con rcstituzionP. senza preavvi~o. ~r«o rm in tere sc annuo di 4 0/ 0• Rl ASClA A~st>gni banc~Hi suHe princlpali n;ozze d Europa e s' incarica di tutt e le ope m.:.. · d' lOCO SO, verSllmenh e simiJi richieslt> nei propri chenli , senza alcuna pesa.

~

Jadranska banka po ružnica Split

po~am o(')

t. iječnja 1917 plaća na ložnim knjižicam

kamata. ~ -tl) -__. l •.J

brl ~~~~~flUEUSfRIR_STOMACAlE CORROBPRA1Ht Isključiva p'ro~aja za Dalmacilu, .,osnu· Hercegovinu i Istru kob tvrtke

BR A ĆA K L E l N - ZA DAR (Da lmadla ).

SSlCURA Ctul lie di lotteria Obbligazioni con lro la perdita rlerivant dall' ammortizza7ione. t~lle ondizioni genere.l men te s tab i li te. 1:!13~~.,~~~1::!1:!f:II:J1:!13f'llt'~~~f.!l:mi:J~tii:Jtli:I~~~~ĐI:I~I':It:ttw:ml;1~t':l~tll:lt':lr:t:l

A~Slll'lf- ssicurazi•~ni n t rami· lncendi, Vit , ~aca:n:n:u::1aOOQa~QC~aiY.Ita:.J~Đatn:n.)\l~~l:tJCI!!;J C&JI::&n~cu::&JI:za~~WQI:ICQQI:ICĐ:J~a~tu:u:a:H:&:II:aJ::~aCII:l Accid· nti ~'=urro r 'l isca::;."o.qt le Agenzia Prin- ~ ~~~I91~J~ s"t'·ol'•'·i'- '·· •• e J • • ES ('l .~Jp n ~ll. Al .~lC trazio i e. nt:roli cH Trif'sle. ~ Jfun lullu nl ..,n.tl n.JJiga l uOPISN/Ca ~ r::ii.lt>!:lmft!l j mJ Skladišt papira i kancelarijskih potrepština ES

-- - -- -- ------

OGLAS. A....-..v. • ..,.,.....a.,"'':r'..A."'W", M ER CU R 8. }fliknla .. Zadar, ulica su. lli da tt. ~ Nugja: Umjetničldh ~opisnica i Ljubavnih o~ 12 oo 30 h. - Školskih potrepština osobito Za~aćnica. - · Listova, Kuverata i Računa štampanih Zernljišno-Veresijski Zavorl Kr<"\l)f'vme Dalrnncij ull:'lganje glavntca preporu-a T-n potpuno sigurno

4 °lo obveznice IV ()almatins kog pokrajinskog zajma za poljo()jelske poboljšice. izdane usljed zcma ljslwg z fl lw na od 12 june goo. 1911. br. 27. l. z. z. Sa drža vnim zalwnom od 7. augusta g. 1912. br. 174, d. z. l. p rizna la je ovim obveznica ma pupi/ama sigurnost.

Zemljišno-Vercsijs ki Zavod Krn \jevin~ Delmaci je n ugja ove obveznice, dol< za lihi'\ traje uz tečaj 96 % U slučaj u 17\ učenja na sreću O\ 'C Ć'.~ se obvez nice isp latiti u cijeloj pisanoj vrijednosti. Potanke obavijesti da je Zemliišno-Veresi jski Za\•od Kraljevine Dalmacije zanima­nim strankama p ismeno kretom ? OŠte.

OD ZEMLllSNO=VERESl]SKOG Z VODA KRALJEVINE DALMAClJc. U Za dru. dne 13. veljače god. 1918.

' '

za trgovce. - Mapa za pisma l O ku v. i l O listova crt. 60 h. - felbpost 1000 ~ komaba Cigaretnog papira: .. Riz Aba~ie» l. 60/ 100 Kr. 16.-, II. 100/ 100 Kr. 15.- •Austria» 100/80 Kr. 6.- . · Samum" II. 120/80 Kr. 15.-- fo1oqrn.fskih potrepština. - Trgovačkih kn jiga svake vrsti i veličine.

i ... ·;;;i~~:~,;;; ... i i sa l llez tologr8/Qe } •••••••••••••••••••••••• = u t1utn11e f u 11ted1. ==

&lektrična Baterija Rr. 3.­komplet Rr. G ...

Pe«1 od gume l mJedi. W0''0~t l Slil<a N. V. C<H KARLA I. u bojamaŠ veličina 73X50, Kruna 3·50. 1:-';..."'~.;)-l Okvira svake vrsti i veličine jeftino. - paga oo papira o() lf2 ~o 6 mim po kg. Kr. 7, 8, 1 o, sa gvozoenorn žicom 3 m/m kg. K 1 o. POT PL, TE od gume l od kože za posto\e, samo za trgo\Jce i postolare na "eliko. oo o EmW~E383L~ISS[šgmESl2Jf1283E32383mESE8FJE3(šgESE3~

Držim na sklab.štu još malo san()uka njemačkog surogata sapuna BLA KA, koji potpuno naoomjestuje obični sapun. Izvršujem naručbe najmanje jeonog cijelog originalnog sanouka oo 200 koma~a po okolo 20 okg. - bok zaliha traje - po Kr. 55 svaki sanbuk franko O\"Ojr, ~ to samo ako mi buoe unaprijeo ()ostavljena o()nosna svota.

'' A CE L L O P T l E R A -- Z a d a r.

O jet Kr. Iti.-; Na polugo

Gos Ukr

B€~ pod vod cinički sa pre govor 26 o. m. pisan gos republil{e čirn brže menu tog pojedinač p\jena z vrijede, p pljenog u važnija j sjemenju. o trgovi iznova s žitom, n ni. Ul<ra do konce Kijevu ve ugarska prijevoz u kn·nule l Tel{ poče voza, te Druga vai jaja. Ukre jula 1918. se pogod( Dobavlja n pogod bo žavnoj ro navanje. 1 kopjeka.

naš gos kom rep

B€ Č, vršenju 9\ giu Austri ukraiinsl{ su čete o< i spretnoj racija, što bemije P zemljište lemi prost djelja pre kretnjama bandama.. Kcrson, i Rahmutskl

neto da bi ze"l količina ž' lmpljanje teškoćama

Šta isporučila, kome o uvjerila, njih ra

u

razlog a svome ba joj je ćeretanje, ne čuje, urom tulm milovana bi reći l ~ivljaci gospo bara, na ilmošnj se nebesa pregorio Začepi li proticati, A onoa,