SVEUILITE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

DIPLOMSKI RAD

PRAKSA FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA ZA POTREBE MALIH I SREDNJIH

PODUZEA

MENTOR:

Prof. dr. sc. Ivica Pervan

STUDENT:

Goran Vidi, univ.bacc.oec

BROJ INDEKSA 2100860

2

STRUKTURA DIPLOMSKOG RADA

1. UVOD ............................................................................................................................. 3

2. MALA I SREDNJA PODUZEA POKRETAI GOSPODARSTVA ...................... 5

3. ZAKONODAVNI OKVIR IZVJETAVANJA ZA MALA I SREDNJA

PODUZEA ..................................................................................................................... 10

3.1. ZAKON O RAUNOVODSTVU (ZOR) ............................................................. 11 3.2. HRVATSKI STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA (HSFI) ......... 14 3.3. IZVJEE ZA FINANCIJSKU AGENCIJU ........................................................ 18 3.4. IZVJEE ZA POREZNU UPRAVU .................................................................. 21 3.5. UTVRIVANJE FINANCIJSKIH IZVJEA I OBVEZA UPRAVE ZA FINANCIJSKA IZVJEA ......................................................................................... 23

4. IZVJETAVANJE ZA INTERNE KORISNIKE MALIH I SREDNJIH

PODUZEA ..................................................................................................................... 26

4.1. RAUNOVODSTVO IZVOR INFORMACIJA U PODUZEU ..................... 27 4.2. MENADERSKO RAUNOVODSTVO ............................................................ 30 4.3. RAUNOVODSTVO TROKOVA ..................................................................... 33 4.4. IZRADA BUDETA ............................................................................................. 40 4.5. UPRAVLJANJE NOVANIM TIJEKOVIMA .................................................... 46 4.6. UINKOVITOST FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA .................................... 56 4.7. UTJECAJ RASTA PODUZEA NA FINANCIJSKO IZVJETAVANJE ......... 61

5. IZVJETAVANJE ZA POTREBE EKSTERNIH KORISNIKA MALIH I

SREDNJIH PODUZEA ................................................................................................. 63

6. PRETHODNA ISTRAIVANJA O IZVJETAVANJU ZA MALA I

SREDNJA PODUZEA ................................................................................................... 65

7. ISTRAIVANJE O PRAKSI FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA MALIH

I SREDNJIH PODUZEA ............................................................................................... 69

7.1. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA ................................................................... 69 7.2. OPIS STATISTIKOG UZORKA ........................................................................ 70

7.1.2. INSTRUMENTI ISTRAIVANJA I OBRADA PODATAKA ..................... 70 7.1.3. REZULTATI ISTRAIVANJA ..................................................................... 71 7.1.4. HI-KVADRAT TEST ..................................................................................... 92

8. ZAKLJUAK ............................................................................................................. 109

SAETAK ...................................................................................................................... 112

SUMMARY .................................................................................................................... 113

LITERATURA: .............................................................................................................. 114

ANKETA ........................................................................................................................ 117

3

1. UVOD

Dok je panja svjetskih medija veinom usmjerena na velike globalne kompanije i

njihove poslovne pothvate koji se mjere u stotinama ili ponekad milijardama eura, vrlo

esto se zapostavlja utjecaj koji mala i srednja poduzea imaju na razvoj sveukupnog

gospodarstava. Upravo stoga, mnoge iznenauje injenica da se mala i srednja poduzea

nameu kao glavni pokretai suvremenog gospodarstva svake zemlje. Mala i srednja

poduzea su vana za sveukupni gospodarski razvoj svake zemlje, politiku zapoljavanja

i socijalne integracije, ali i za sveukupni inovacijski potencijal na kojem svako

gospodarstvo u konanici temelji svoj razvoj.

Iako, mala i srednja poduzea imaju veliki razvojni potencijal i biljee stabilne trendove

rasta, u uvjetima otre globalne konkurencije, visokih trokova rada i sloene zakonske

regulative, potreba za valjanim informacijama je sve vea. U dananjem svijetu nesigurne

sutranjice i poslovanja u uvjetima neizvjesnosti, neizmjerna je vanost pravodobnih i

valjanih informacija. Vanost informacije kao kljunog aspekta u poslovanju sve vie

raste, iako zadovoljenje potreba organizacije za informacijama nailazi na brojne prepreke.

Glavni izvor informacija u poduzeu proizlazi iz financijskih izvjetaja koje izrauje

raunovodstvo.

Svrha raunovodstva u malim i srednjim poduzeima je osigurati informacije za interno

izvjetavanje menadmenta, pogotovo za planiranje i kontrolu poslovnih aktivnosti i

procjenu njihova izvrenja. Osim toga, potrebno je prezentirati valjane informacije i za

eksterne korisnike, ponajprije sadanje i potencijalne kreditore, vladine institucije te

agencije za procjenu kreditnog rizika. Ovim korisnicima informacije uglavnom trebaju

poradi procjene kratkoronog novanog toka, likvidnosti i solventnosti te za ocjenu

profitabilnosti.

Obraunski sustav u Hrvatskoj reguliran je Zakonom o raunovodstvu (ZOR).

Zakonodavni okvir za mala i srednja poduzea ine Hrvatski standardi financijskog

izvjetavanja (HSFI). Ovi standardi doneseni su sukladno postojeem ZOR-u i

4

primjenjuju se za financijske izvjetaje malih i srednjih poduzea koji se odnose na 2008.

godinu i nadalje. Kako bi se omoguilo usklaivanje zakonodavnog okvira Hrvatske s

onim Europske Unije, polazite u izradi HSFI bili su Meunarodni standardi financijskog

izvjetavanja tj. Meunarodni raunovodstveni standardi, kao i direktive Europske Unije

koje osiguravaju usklaenost raunovodstvenog sustava u Europskoj Uniji.

5

2. MALA I SREDNJA PODUZEA POKRETAI SUVREMENOG GOSPODARSTVA

Mala i srednja poduzea su vana za sveukupni gospodarski razvoj svake zemlje, politiku

zapoljavanja i socijalne integracije, ali i za sveukupni inovacijski potencijal na kojem

svako gospodarstvo u konanici temelji svoj razvoj. Na osnovu prethodnog, lako se

moe zakljuiti da se mala i srednja poduzea nameu kao glavni pokretai suvremenog

gospodarstva svake zemlje. Danas, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, mala i srednja

poduzea predstavljaju vaan dio gospodarstva koji se najbolje ogleda u doprinosu

zapoljavanju, stvaranju bruto drutvenog proizvoda, ali i izvoznim aktivnostima zemlje.

to se tie broja malih i srednjih poduzea u ukupnom udjelu poduzea, Hrvatska ne

zaostaje u tom dijelu za razvijenim dijelom svijeta. Malo gospodarstvo zauzima gotovo

jednaku vanosti kao i u okviru Europske Unije to nam pokazuju slini udjeli sektora

malih i srednjih poduzea u broju poduzea i zaposlenosti. Udio malih i srednjih

poduzea u ukupnom broju poduzea, kako u amerikom, tako i u europskom

gospodarstvu kree se oko 98 %. S druge strane, mala i srednja poduzea ine 99,5 %

ukupnih poduzea u Hrvatskoj. Od 2001. godine broj malih i srednjih poduzea u

Hrvatskoj poveao se za 71%, dok se broj velikih poduzea smanjio za 34%, ime se

jasno istie potencijal hrvatskog poduzetnitva.

Slika 1.: Prikaz strukture poduzea s obzirom na veliinu poduzea u 2001. i 2010.

godini

Izvor: Izvjee o malim i srednjim poduzeima u Hrvatskoj 2011. godina

6

Vanost sektora malih i srednjih poduzea u generiranju stalnog rasta broja zaposlenih u

gospodarstvu najbolje predoava slijedea tablica. Mala poduzea se izdiu kao

najvaniji segment u stvaranju novih radnih mjesta, budui da se broj zaposlenih u

srednje velikim i velikim poduzeima u posljednjih 10 godina drastino smanjio. U

razdoblju od 2001. do 2010. godine broj zaposlenih u malim poduzeima poveao se za

14,3 %, dok su u srednje velikim (3,9%) i velikim poduzeima prisutni opadajui

trendovi.

Slika 2.: Struktura zaposlenih s obzirom na veliinu poduzea u 2001. i 2010. godini

Izvor: Izvjee o malim i srednjim poduzeima u Hrvatskoj 2011. godina

Sektor malih i srednjih poduzeima prema podacima za 2010. godinu ostvarivao je udio

od 51,6% u bruto domaem proizvodu (BDP), zapoljavao 66,6% od svih zaposlenih u

privatnom sektoru te sudjelovao s 41,1% u izvoznim aktivnostima Hrvatske. Mala i

srednja poduzea postaju sve vie sektor koji potie i pokree cjelokupno nacionalno

gospodarstvo.

Slika 3.: Veliina poduzea i BDP, zaposlenost i izvoz u 2009. i 2010. godini

Izvor: Izvjee o malim i srednjim poduzeima u Hrvatskoj 2011. godina

7

Doprinos koji mala i srednja poduzea imaju na razvoj cjelokupnog nacionalnog

gospodarstva, moe se promotriti i kroz njihove ciljeve. Sukladno Zakonu o poticanju

razvoja malog gospodarstva1, mala i srednja poduzea usmjerena su na:

1. poveavanje broja zaposlenih u nacionalnom gospodarstvu

2. poticanje investicija u poduzetnitvu

3. poveanje izvozne orijentacije gospodarstva i prilagodbe svjetskom tritu

4. primjenu visokih tehnologija te poveanje ulaganja u istraivanje i razvoj

5. poveanje uinkovitosti, kvalitete i konkurentnosti gospodarstva

6. poveanje broja subjekata u malom gospodarstvu

7. poticanje djelatnosti koje ne oneiuju okoli.

Unato globalnoj recesiji, sektor malih i srednjih poduzea jedan je od vanijih pokretaa

ukupnog gospodarskog razvoja te potie privatno vlasnitvo i poduzetnike sposobnosti,

generira zapoljavanje te pridonosi poveanju proizvodnje i izvoza.

Glavne karakteristike sektora malih i srednjih poduzea u Hrvatskoj su2:

1. nedovoljno intenzivna aktivnost u pokretanju novih poslovnih pothvata

2. malen udio rastuih poduzea

3. izloenost administrativnim preprekama

4. nerazvijenost financijskog trita tj. prevelika ovisnost o tradicionalnim

bankarskim instrumentima

5. nedostatak edukacije fokusirane na razvoj poduzetnikih znanja i vjetina.

Europska komisija poetkom devedesetih godina prepoznala je vanost malog i srednjeg

poduzetnitva za sveukupni gospodarski razvoj svake zemlje. S druge strane, u Hrvatskoj

je sektor malih i srednjih poduzea dugo zanemarivan , veinom zbog rjeavanja ratnih,

tranzicijskih i privatizacijskih problema. Nakon spoznavanja znaaja malih i srednjih

poduzea u suvremenim svjetskim okvirima, Hrvatska je tek 2002. godine pristupila

donoenju zakonskih regulativa koje predstavljaju uporita malih i srednih poduzea.

1 Zakon o poticanju malog gospodarstva, NN br. 29/2002., br.63/2007., br .53/2012., lanak. 4

2 Izvjee o malim i srednjim poduzeima u Hrvatskoj 2011. godina

8

Donoenjem Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva uredile su se osnove za

primjenu poticajnih mjera gospodarske politike usmjerenih razvoju, restrukturiranju i

trinom prilagoavanju maloga gospodarstva te osnivanju Hrvatske agencije za malo

gospodarstvo.

Budui da razliite zemlje imaju vlastitu definiciju na osnovu kojih klasificiraju poduzea

na mala, velika i srednja, vrlo je teko pronai jedinstvenu definiciju. Usprkos

prethodnom, mogu se identificirati neki osnovni kriteriji za klasifikaciju i razgraniavanje

malih i srednjih od velikih poduzea.

Veliina poduzea u Hrvatskoj regulira se Zakonom o raunovodstvu koji je u primjeni

od 01.01.2008., a temeljem kojega se poduzea razvrstavaju prema veliini na mala,

srednja i velika poduzea. Kao to se moe vidjeti iz tablice 4, u obzir se uzimaju tri

kriterija za definiranje veliine poduzea: ukupna aktiva, ukupan prihod i prosjean broj

zaposlenih.

Slika 4.: Razvrstavanje poduzetnika prema veliini

Izvor: ime Guzi, RRIF, 2011.

Najmanje dva od tri kriterija moraju biti zadovoljena kako bi se tvrtka klasificirala u

pojedinu skupinu. U skladu s prethodnim, malim poduzeima se smatraju ona poduzea

koja imaju vrijednost ukupne aktive manju od 32.500.000,00 kn, ija vrijednost ukupne

imovine ne prelazi 130.000.000,00 kn i prosjean broj zaposlenih u jednoj poslovnoj

9

godini do 50. S druge strane, srednja poduzea, kao to se moe vidjeti iz priloene

tablice, imaju vrijednost ukupne aktive manju od 130.000.000,00 kn, vrijednost ukupne

imovine manju od 260.000.000,00 kn i prosjean broj zaposlenih u poslovnoj godini

manji od 250.

Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva3 uvodi i pojam mikro poduzea kao

podvrstu malih poduzea. Prema Zakonu, mikro subjekti maloga gospodarstva su pravne

i fizike koje prosjeno godinje imaju zaposleno manje od 10 radnika, ostvaruju ukupni

godinji promet do 14.000.000,00 kn odnosno vrijednost ukupne aktive do 7.000.000 kn.

Usporedbom propisanih kriterija za klasifikaciju veliine poduzea u Hrvatskoj, moemo

uvidjeti da ne postoji razlika s kriterijima koji se uzimaju u obzir za definiranje malih i

srednjih poduzea u Europskoj Uniji. Razlog tome je to je hrvatsko raunuvodstvo u tom

pogledu usklaeno s a zahtjevima Direktiva EU, koje u definiranju malog i srednjeg

poduzetnitva primjenjuje dva kriterija: broj zaposlenika i financijski kriterij (visina

prihoda ili bilanna vrijednost imovine).

3 Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, NN br. 29/2002., br.63/2007., br .53/2012., lanak 3.

10

3. ZAKONODAVNI OKVIR IZVJETAVANJA ZA MALA I SREDNJA PODUZEA

Sastavljanje i prezentiranje godinjih financijskih izvjetaja u Hrvatskoj regulirano je

odreenim zakonima. Institucionalni okvir za izvjetavanja u Republici Hrvatskoj ine:

Zakon o raunovodstvu (ZOR)

Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja (MSFI)

Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja (HSFI)

Ovakav ustroj financijskog izvjetavanja nije oduvijek bio isti. Nakon stjecanja

neovisnosti 1991. godine u Hrvatskoj se dogodila gospodarska reforma, odnosno dolo je

do pretvorbe drutvenog vlasnitva u privatno vlasnitvo. To je neminovno trailo i

promjene u segmentu raunovodstvene infrastrukture. Do tada se financijsko

izvjetavanje (prema Zakonu o raunovodstvu SFRJ Sl.list 12/89, 35/89, 3/90, 42/90 i

61/90) vrilo na nain da su se financijski izvjetaji predavali u Slubu drutvenog

knjigovodstva (dravna institucija) koja je imala ulogu vlasnikog autoriteta i nadzora.

Republika Hrvatska je na taj nain organizirala financijsko izvjetavanje do 31.12.1992.

Proces pretvorbe traio je i drugaiji pristup financijskom izvjetavanju. Jedna od

najveih promjena je bila da se novim Zakonom o raunovodstvu prilagodi financijsko

izvjetavanje primjereno privatnom vlasnitvu i financijskim tritima. Tim zakonom

uveden je dualni sustav izvjetavanja. To je sustav u kojem se sastavlja jedan set

financijskih izvjetaja za vanjske korisnike (dioniare, vjerovnike i sl.). Drugi set

izvjetaja (takoer za vanjske korisnike) sastavlja se prema poreznim zakonima i

dostavlja dravnim institucijama (poreznim upravama).

irenje procesa globalizacije neupitno je dovodilo do toga da su se financijska izvjea

napravljena za potrebe izvjetavanja u Hrvatskoj morala dodatno doraivati ili mijenjati

prema potrebi zainteresiranih strana, ukoliko su oni bili iz europskih zemalja ili svijeta.

Usporedivost i kompatibilnost naih regulativa s ostalim zemljama uvjet je ulaska u

11

integracijske procese, trita i sl. Zbog toga je dolo do potrebe usklaivanja hrvatskih

normi financijskog izvjetavanja prema normama zemalja u okruenju.

Raunovodstvena regulativa zemalja EU prvenstveno je sadrana u trgovakom zakonu

(zakonu o poduzeima). Zemlje EU harmonizaciju provode Direktivama EU (temeljni

financijski izvjetaji) i MRS (konsolidirani financijski izvjetaji).

U Hrvatskoj raunovodstvena regulativa definirana je Zakonom o raunovodstvu. On se u

svom dijelu (sadraj financijskih izvjetaja i naela procjene) temelji na Direktivama EU.

Razvojem europskih integracija, ulaskom novih lanica u EU , dolazilo se do potrebe

daljnjeg razvijanja i usklaivanja financijskog izvjetavanja. Tako smo doli do

dananjeg modela financijskog izvjetavanja koje se temelji na Zakonu o raunovodstvu

iz 2008. godine, Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja i Hrvatskih

standarda financijskog izvjetavanja.

3.1. ZAKON O RAUNOVODSTVU (ZOR)

Zakon o raunovodstvu4 ureuje raunovodstvo poduzetnika, razvrstavanje poduzetnika,

knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis imovine i obveza, primjenu standarda

financijskog izvjetavanja, godinje financijske izvjetaje i konsolidaciju godinjih

financijskih izvjetaja, reviziju godinjih financijskih izvjetaja, sadraj godinjeg

izvjea, javnu objavu godinjih financijskih izvjetaja, Registar godinjih financijskih

izvjetaja te obavljanje nadzora.

Odredbe propisane ovim Zakonom obvezni su primjenjivati poduzetnici koji u smislu

ovog Zakona mogu biti:

1. trgovako drutvo i trgovac pojedinac u skladu s propisima Zakona o trgovakim

drutvima5,

4 Zakon o raunovodstvu, l. 22. ,NN br. 109/07

5 Zakon o trgovakim drutvima, NN br. 111/93., 34/99., 52/00,118/03.,107/07.

12

2. poslovna jedinica poduzetnika sa sjeditem u inozemstvu ako prema propisima te

drave ne postoji obveza voenja poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvjetaja te

poslovna jedinica poduzetnika iz inozemstva koji su obveznici poreza na dobit sukladno

propisima koji ureuju poreze.

Osim poduzetnika u smislu ovog Zakona, odredbe ovog Zakona duna je primjenjivati

svaka pravna i fizika osoba koja je obveznik poreza na dobit odreena propisima koji

ureuju poreze, osim odredbi koje ureuju poreze, osim odredbi koje ureuju

konsolidaciju godinjih financijskih izvjetaja, reviziju godinjih financijskih izvjetaja,

godinje izvjee i javnu objavu.

Odredbe ovog Zakona ne primjenjuju se na dravni proraun i proraunske korisnike

dravnog prorauna, proraune jedinica lokalne i regionalne samouprave i njihove

proraunske korisnike, vjerske zajednice, politike stranke, sindikate i ostale neprofitne

organizacije.

Veliina poduzea u Hrvatskoj odreena je na temelju Zakona o raunovodstvu. Za

financijska izvjea za 2011. godinu veliina poduzetnika odreuje se na temelju

podataka iz financijskih izvjea za 2010. godinu. Naime, prema odredbama lanka 3.

Zakona o raunovodstvu veliina poduzetnika odreuje prema podatcima na zadnji dan

poslovne godine, najee 31. prosinca kalendarske godine, koja prethodi godini za koju

se sastavljaju izvjea.

Poduzetnici u smislu Zakona o raunovodstvu, koji je na snazi od 01.01.2008. godine,

mogu se razvrstati na male, srednje i velike poduzetnike ovisno o pokazateljima

utvrenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se

sastavljaju financijski izvjetaji, prema sljedeim uvjetima:

iznos ukupne aktive

iznos prihoda

prosjean broj radnika tijekom poslovne godine.

13

Mali poduzetnici su oni koji ne prelaze dva od slijedeih uvjeta:

1. vrijednost ukupne aktive do 32.500.000,00 kn

2. vrijednost ukupnih prihoda do 65.000.000,00 kn

3. prosjean broj zaposlenih tijekom poslovne godine do 50.

Srednji poduzetnici su oni koji prelaze dva od tri uvjeta definiranih za male poduzetnike,

ali ne prelaze dva od slijedeih uvjeta:

1. vrijednost ukupne aktive vea od 130.000.000,00 kn

2. vrijednost ukupnih prihoda vea od 260.000.000,00 kn

3. prosjean broj zaposlenih tijekom poslovne godine do 250.

Veliki poduzetnici su oni koji prelaze dva od slijedeih uvjeta:

1. vrijednost ukupne aktive vea od 130.000.000,00 kn

2. vrijednost ukupnih prihoda vea od 260.000.000,00 kn

3. prosjean broj zaposlenih tijekom poslovne godine vei od 250.

Ovakav oblik razvrstavanja poduzetnika uvjetuje obvezu primjenjivanja odgovarajuih

standarda financijskog izvjeivanja odnosno opseg financijskih izvjea.

Prema lanku 13. Zakona o raunovodstvu , mali i srednji poduzetnici sastavljaju i

prezentiraju godinje financijske izvjetaje primjenjujui Hrvatske standarde financijskog

izvjetavanja, dok veliki poduzetnici i poduzetnici ije su dionice ili duniki vrijednosni

papiri uvrteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrtavanje na organnizirano trite

vrijednosnih papira obvezni sastavljati i prezentirati godinje financijske izvjetaje

primjenom Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja i Meunarodnih

raunovodstvenih standarda.

Poduzetnik ima obvezu sastavljanja godinjih financijskih izvjetaja u obliku, sadraju i

na nain koji je propisan ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima.

14

Godinje financijske izvjetaje ine:

bilanca,

raun dobitka i gubitka,

izvjetaj o novanom tijeku,

izvjetaj o promjenama kapitala,

biljeke uz financijske izvjetaje.

Bilanca je sustavni pregled imovine, kapitala i obveza na odreeni datum.

Raun dobiti i gubitka prikazuje prihode i rashode te financijski rezultat ostvaren u odreenom obraunskom razdoblju.

Izvjetaj o promjenama kapitala prua informaciju o promjenama financijskog poloaja tijekom obraunskog razdoblja.

Izvjetaj o novanom tijeku iskazuje novane tijekove, odnosno priljev i odljev novca i novanih ekvivalenata u odreenom obraunskom razdoblju.

Biljeke uz financijske izvjetaje predstavljaju potanju razradu i dopunu podataka iz bilance, rauna dobiti i gubitka i izvjetaja o promjenama u financijskom poloaju.

3.2. HRVATSKI STANDARDI FINANCIJSKOG

IZVJETAVANJA (HSFI)

Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja6 nastali su sukladno Zakonu o

raunovodstvu, a za njihovo donoenje zaduen je Odbor za standarde financijskog

izvjetavanja. Utemeljeni su na domaoj raunovodstvenoj teoriji i praksi, odrednicama

Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja kao i na IV. I VII. Direktivi Europske

unije s ciljem reguliranja tematike u vezi s financijskim izvjetajima koji su u prvom redu

namijenjeni vanjskim korisnicima.

6 Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja, NN br. 30/08.

15

Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja predstavljaju raunovodstvena naela i

pravila koja primjenjuje raunovodstvena struka, a koriste se prilikom sastavljanja i

prezentiranja financijskih izvjetaja.

Cilj Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja je da financijski izvjetaji utemeljeni

na ovim standardima prue informacije o financijskom poloaju, financijskoj uspjenosti

i novanom tokovima poduezetnika koje koriste prvenstveno vanjski korisnici u

donoenju ekonomskih odluka. Financijski izvjetaji utemeljeni na ovim pruaju

informaciju o imovini, obvezama, kapitalu, prihodima, rashodima, dobiti i gubitku,

promjenama u kapitalu u novanom toku.

Svrha ovih standarda je7:

1. propisati osnovu za sastavljanje i prezentaciju financijskih izvjetaja,

2. pomo revizorima u formiranju miljenja jesu li financijski izvjetaji u skladu s

Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja,

3. pomo korisnicima financijskih izvjetaja pri tumaenju podataka i informacija koje su

sadrane u financijskim izvjetajima.

Temeljne pretpostavke i naela su opa pravila i postupci koje je prihvatila

raunovodstvena struka za potrebe sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjetaja.

Temeljna pretpostavka su neogranienost vremena poslovanja i nastanak dogaaja.

Pri tome, neogranienost vremena poslovanja oznaava injenicu da se financijski

izvjetaji koji se sastavljaju, prezentiraju i objavljuju u skladu s Hrvatskim standardima

financijskog izvjetavanja temelje na pretpostavci da poduzetnik vremenski neogranieno

posluje i da e nastaviti s poslovanjem i u budunosti.

Na osnovi temeljne raunovodstvene pretpostavke nastanka poslovnog dogaaja

sastavljaju se svi financijski izvjetaji osim izvjetaja o novanom toku. Ova pretpostavka

zahtijeva da se uinci transakcija i ostalih dogaaja priznaju kada nastanu, a ne kada se

primi ili isplati novac ili njegov ekvivalent. Evidentiraju se u raunovodstvenim

7 Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja, NN br. 30/08.

16

evidencijama i ukljuuju u financijske izvjetaje razdoblja na koje se odnosi. Financijski

izvjetaji sastavljeni na osnovi temeljne pretpostavke nastanka dogaaja osiguravaju

informacije o prolim transakcijama i ostalim dogaajima koji se koriste pri donoenju

ekonomskih odluka. Imovina, obveze, kapital, prihodi i rashodi, dobit i gubitak, priznaju

se u financijskim izvjetajima po naelu nastanka dogaaja, a u skladu s kriterijima

priznavanja.

Prilikom sastavljanja financijskih izvjetaja, osim temeljnih pretpostavki i naela,

poduzetnik uvaava i kvalitativna obiljeja financijskih izvjetaja.

Postoji nekoliko kvalitativnih obiljeja koja su vana prilikom sastavljanja financijskih

izvjetaja, a to su:

1. Razumljivost koja podrazumijeva da informacije koje su sadrane i pruene u

financijskom izvjetajima trebaju biti razumljive korisnicima. Stoga se pretpostavlja da

korisnici imaju potrebna znanja o poslovnim i ekonomskim aktivnostima i raunovodstvu

te da imaju volju prouavati informacije iz financijskih izvjetaja dovoljnom panjom.

2. Vanost podrazumijeva da korisne informacije iz financijskih izvjetaja moraju biti

vane i zadovoljavati potrebe korisnika pri donoenju ekonomskih odluka. Informacija iz

financijskh izvjetaja je znaajna ako njezino izostavljanje ili krivo prikazivanje moe

utjecati na ekonomske odluke korisnika donijetih na temelju financijskih izvjetaja.

3. Pouzdanost podrazumijeva da informacija nema znajne pogreke i pristranosti te da se

korisnici mogu pouzdati u to da ona vjerno predoava ono to predstavlja.

4. Usporedivost podrazumijeva mogunost da su korisnici informacija u financijskim

izvjetajima u stanju usporediti financijske izvjetaje poduzetnika za vie razdoblja, kao i

s financijskim izvjetajima drugih poduzetnika.

5. Prilikom sastavljanja financijskih izvjetaja treba potivati naelo opreznosti. Pri tome,

opreznost podrazumijeva ukljuivanje stupnja razboritosti u prosuivanju u uvjetima

17

neizvjesnosti na nain da imovina i prihod nisu precijnjeni, a obveze i rashodi nisu

podcijenjeni.

6. Potpunost podrazumijeva da pouzdane informacije u financijskim izvjetajima moraju

biti potpune u okviru granice znaajnosti i troka.

Osim temeljnih pretpostavki te potivanja kvalitativnih obiljeja financijskog

izvjetavanja, poduzetnik treba sastaviti svoje financijske izvjetaje po naelima:

a) dosljednog prezentiranja zahtijeva da prezentiranje i klasificiranje stavaka u

financijskim izvjetajima treba biti isto tijekom vie obraunskih razdoblja, osim ako

Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja zahtijevaju promjene,

b) naelo znaajnosti zahtijeva da svaku znaajnu skupinu slinih stavki treba odvojeno

prezentirati u financijskim izvjetajima,

c) prijeboja koji podrazumijeva da se imovinu, obveze, prihode i rashode ne treba

prebijati, osim ako se prijeboj zahtijeva ili doputa Hrvatskim standardima financijskog

izvjetavanja.

Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja podijeljeni su na slijedeih 17 standarda8:

HSFI 1 Financijski izvjetaji

HSFI 2 Konsolidirani financijski izvjetaji

HSFI 3 - Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih procjena, pogreke

HSFI 4 Dogaaji nakon datuma bilance

HSFI 5 Dugotrajna nematerijlna imovina

HSFI 6 Dugotrajna materijalna imovina

HSFI 7 Ulaganja u nekretnine

HSFI 8 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja

HSFI 9 Financijska imovina

HSFI 10 Zalihe

HSFI 11 Potraivanja

HSFI 12 Kapital

HSFI 13 Obveze

8 Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja, NN br. 30/08.

18

HSFI 14 Vremenska razgranienja

HSFI 15 Prihodi

HSFI 16 Rashodi

HSFI 17 Poljoprivreda

3.3. IZVJEE ZA FINANCIJSKU AGENCIJU

Prema l. 21. Zakona o raunovodstvu, poduzetnik9 te pravna i fizika osoba obvezni su

za statistike i druge potrebe Financijskoj agenciji dostaviti do 31. oujka tekue godine

slijedee izvjetaje:

1. bilancu,

2. raun dobitka i gubitka te

3. dodatne podatke koji se odnose na prethodnu godinu.

Tablica 5.: Opseg dostave financijskih izvjea

Izvor: Guzi, : Obveznici i rokovi za sastavljanje i dostavu financijskih i poreznih

izvjea, RRIF br.1/2011

9 Poduzetnici u smislu lanka 2. Zakona o raunovodstvu su:

1. trgovako drutvo i trgovac pojedinac, 2. poslovna jedinica sa sjeditem ustranoj dravi ako prema propisima te drave ne postoji obveza voenja poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvjetaja te poslovna jedinica poduzetnika iz strane drave koji su obveznici poreza na dobit sukladno propisima koji ureuju poreze.

19

Veliki i srednji poduzetnici imaju obvezu dostavljanja Financijskoj agenciji godinjih

financijskih izvjea i drugih dokumenata u svrhu javne objave najkasnije do 30. lipnja

tekue godine za prethodnu godinu. Kao to je predoeno u tablici, veliki i srednji

poduzetnici obvezni su dostaviti slijedea izvjea:

bilancu,

raun dobitka i gubitka,

izvjee o novanom tijeku,

izvjeee o promjenama kapitala,

biljeke uz financijska izvjea,

godinje izvjee,

revizorsko izvjee u sluaju da izvjea podlijeu obvezi revizije

odluku o utvrivanju godiunjih financijskih izvjea koju je donijelo mjerodavno tijelo

drutva

odluka o prijedlogu podjele dobitka ili pokriu gubitka.

Mali poduzetnici koji do 31. oujka tekue godine nisu dostavili sve propisane

dokumente za potrebe javne objave trebaju do 30. lipnja tekue godine trebaju financijska

izvjea i drugu dokumentaciju za prethodnu godinu dostaviti Financijskoj agenciji za

potrebe javne objave. Kako je predoeno u tablici xy, mali poduzetnici u tom sluaju

trebaju dostaviti slijedea izvjea:

bilancu,

raun dobitka i gubitka,

biljeke uz financijska izvjea,

revizorsko izvjee u sluaju da izvjea podlijeu obvezi revizije,

odluku o utvrivanju godinjih financijskih izvjea koju je donijelo mjerodavno tijelo

drutva,

odluku o prijedlogu podjele dobitka ili pokriu gubitka.

Poduzetnici koji su obveznici konsolidacije obvezni su u svrhu javne objave dostaviti

Financijskoj agenciji najkasnije do 30. rujna tekue godine konsolidirana financijska

izvjea za prethodnu godinu.

20

Poduzetnici koji su obveznici sastavljanja konsolidiranih financijskih izvjea dostavljaju

dokumentaciju kao i veliki i srednji poduzetnici na nain da konsolidirana financijska

izvjea dostavljaju drutva koja u grupi predstavljaju maticu. Kako je prikazano u tablici

xy, obveznici konsolidacije dostavljaju slijedea izvjea:

bilancu,

raun dobitka i gubitka,

izvjee o novanom tijeku,

izvjeee o promjenama kapitala,

biljeke uz financijska izvjea,

godinje izvjee,

revizorsko izvjee u sluaju da izvjea podlijeu obvezi revizije

odluku o utvrivanju godiunjih financijskih izvjea koju je donijelo mjerodavno tijelo

drutva

odluka o prijedlogu podjele dobitka ili pokriu gubitka.

FINA ustrojava Registar godinjih financijskih izvjetaja (u daljnem tekstu RGFI) na

temelju lanaka 22.-24. Zakona o raunovodstvu koji regulira podruje rada RGFI kroz

odreivanje mjesta i uloge, voenje te koritenje podataka iz Registra. RGFI predstavlja

sredinji izvor informacija o financijskom poloaju i uspjenosti poslovanja poduzetnika.

Registar prikazuje javno na internetu za svakog pojedinog poduzetnika sljedee10:

1.godinje financijske izvjetaje,

2. godinje izvjee i

3.podatke o predloenoj raspodjeli dobiti ili pokriu gubitka.

Osim prethodno navedenih izvjetaja, u Registar ulaze i konsolidirani godinji financijski

izvjetaji i izvjee revizora onih poduzetnika koji su ih obvezni sastavljati.

10

Zakon o raunovodstvu, l. 22. ,NN br. 109/07

21

RGFI vodi se u elektronskom obliku i dostupan je na internetskim stranicama. Prilikom

prikazivanja podataka FINA prilagoava elektronski oblik i format prikaza godinjih

financijskih izvjetaja za javno prikazivanje.

3.4. IZVJEE ZA POREZNU UPRAVU

Porezna uprava11

je upravna organizacija koja se nalazi u sastavu Ministarstva financija,

a njena glavna funkcija je primjena poreznih propisa i propisa o prikupljanju doprinosa za

obvezna osiguranja. Sukladno naelima jednakosti i pravednosti na kojima je i utemeljen

hrvatski porezni sustav, svi graani imaju obvezu sudjelovanja u podmirenju javnih

trokova u okviru svojih gospodarskih mogunosti. Na taj nain provodi se naplata

proraunskih prihoda koji predstavljaju temelj za financiranje svih drutvenih potreba

koji su planirani dravnim proraunom.

Iako Porezna uprava obuhvaa iroki raspon poslova, kao osnovna zadaa Porezne

uprave istie se provedba primjene poreznih propisa i propisa o plaanju obveznih

doprinosa. Uz prethodno navedene poslove, Porezna uprava obavlja i druge strune

poslove koji su definirani lnakom 3. Zakona o poreznoj upravi12.

Najvaniji poslovi koje Porezna uprava obavlja kako bi osigurala kvalitetnu uslugu

poreznim obveznicima te uinkovitost u naplati javnih prihoda su:

zaprimanje poreznih prijava , biljeenje obveza u poreznom knjigovodstvu

utvrivanje pravodobnosti, zakonitosti i pravilnosti podnesenih poreznih prijava

utvrivanje porezne osnovice i obveze

provoenje poreznog nadzora

provoenje ovrhe radi naplate poreznog duga.

11

Zakon o poreznoj upravi, NN 25/12 12

Zakon o poreznoj upravi, NN 67/01, 94/01, 177/04 i 129/04

22

Poduzetnici-porezni obveznici imaju obvezu izrade i dostave raznih poreznih izvjea i

informacija Poreznoj upravi, a koji su propisani Zakonom o porezu na dohodak,

Zakonom o porezu na dodanu vrijednost, zakonima o posebnim porezima te Zakonom o

porezu na dobit.

Postoji nekoliko vanih rokova koji su bitni s aspekta razmatranja Porezne uprave.

Prvi rok koji se odnosi na dostavu poreznih izvjea je 31. sijenja tekue godine, a

odnosi se na posebne poreze troarina te podatke o primitcima zaposlenika.

Sljedei rok bitan s aspekta razmatranja Porezne uprave je 28. veljae tekue godine kada

svoja porezna izvja trebaju dostaviti fizike osobe koje obavljaju djelatnost, a upisani

su u registar poreznih obveznika.

Najbitniji rok za dostavu izvjea je 30. travnja tekue godine kada porezni obveznici

trebaju dostaviti Poreznoj upravi prijavu poreza na dodanu vrijednost (PDV-K) za

prethodnu godinu te prijava poreza na dobitak (PD) za prethodnu godinu.

Uz prijavu poreza na dobitak dostavljaju se:

bilanca

raun dobitka i gubitka

obraun koritenja olakica i osloboenja

izjava o nainu koritenja vie naplaenog poreza

pregled prenesenog gubitka po godinama

dokaz o plaenom porezu u inozemstvu samo za one poduzetnike koji su platili porez na

dobitak u inozemstvu

Porezni obveznik obvezan je platiti porez na dobitak danom podnoenja porezne prijave.

23

3.5. UTVRIVANJE FINANCIJSKIH IZVJEA I OBVEZA UPRAVE ZA FINANCIJSKA IZVJEA

Kada su u pitanju drutava s ogranienom odgovornou, sukladno odredbama l. 428.

Zakona o trgovakim drutvima13, uprava drutva s ogranienom odgovornou

odgovorna je za uredno voenje knjiga i voenje poslova unutarnjeg nadzora. Uprava je

obvezna nadzornom odboru i svakom lanu drutva dostaviti godinja financijska

izvjea, izvjee o stanju drutva drutva te izvjee revizora ako drutvo treba obaviti

reviziju financijskih izvjea. Nakon toga, skuptina drutva donosi odluku o usvajanju

financijskih izvjea, uporabi dobitka i pokriu gubitka.

Svaki lan drutva ima pravo uvida u poslovne knjige i dokumentaciju drutva u roku od

14 dana prije odravanja skuptine drutva ili prije isteka roka za donoenje odluke

lanova drutva pisanim putem.

Izvjea koja uprava dostavlja nadzornom odboru14, ako ga drutvo ima, ili u protivnom

skuptini drutva moraju biti sastavljena savjesno i istinito.Uprava drutva obvezna je

izvjeivati nadzorni odbor drutva i o drugim pitanjima koja su bitna za poslovanje

drutva.

S druge strane, kada je rije o dionikim drutvima, utvrivanje financijskih izvjea

definirano je odredbama l. 300. a do 300. e Zakona o trgovakim drutvima15 prema

kojima su uprava, odnosno izvrni direktori obvezni nadzornom, odnosno upravnom

odboru podnijeti:

1. godinja financijska izvjea,

2. izvjee o stanju drutva neposredno nakon to su godinja izvjea sastavljena,

3. prijedlog odluke o uporabi dobitka koji eli predloiti glavnoj skuptini na donoenje.

13

Zakon o trgovakim drutvima, NN br. 111/93., 34/99., 52/00,118/03.,107/07. 14

Drutvo s ogranienom odgovornou mora imati nadzorni odbor (l. 434. ZTD-a): 1.) ako je prosjean broj zaposlenih u godini vei od 200, 2.) ako je to drutvo koje obavlja odreenu djelatnost propisani posebnim zakonom ili 3. ako je temeljni kapital drutva vei od 600.000,00 kn i ono ima vie od 50 lanova... Detaljnije vidjeti u l. 434 ZTD-a. Ostala drutva s ogranienom odgovornou postojanje nadzornog odbora ureuju drutvenim ugovorom. 15

Zakon o trgovakim drutvima, NN br. 111/93.,34/99., 52/00., 118/03., 107/07.

24

Pri tome, nadzorni odnosno upravni odbor ima pravo i obvezu ispitati godinja

financijska izvjea, izvjee o stanju drutva i prijedlog odluke o uporabi dobitka. Na taj

nain nadzorni odbor daje ili odbija davanje suglasnosti prihvaanju financijskih izvjea.

Revizor ima obvezu sudjelovanja u radu nadzornog odnosno upravnog odbora kada se

raspravlja o financijskim izvjeima, a nadzorni odnosno upravni odbor treba zauzeti

stajalite o izvjeu revizora.

Nadzorni odbor ima obvezu svoje izvjee dostaviti upravi u roku od mjesec dana od

dana kada su mu podnesena sva izvjea koja je trebao ispitati. Ukoliko nadzorni odbor

ne dostavi izvjee u navednom roku, uprava je duna odrediti novi rok od najvie mjesec

dana. U sluaju da nadzorni odbor ne dostavi svoje izvjee niti u tom roku, smatra se da

nije dao suglasnost na finacijska izvjea uprave.

Uprava i nadzorni odbor mogu prepustiti odluku o utvrivanju izvjea glavnoj skuptini

te u tom sluaju nadzorni odbor obavjeuje skuptinu. U sluaju da nadzorni odbor ne

dade suglasnost na izvjea koja mu podnese uprava, tada glavna skuptina utvruje

financijska izvjea.

Glavna skuptina moe promijeniti financijska izvjea, ali ta odluka i odluka o upotrebi

dobitka imaju pravni uinak tek nakon to revizor izda miljenje bez rezerve. U sluaju

da revizor ne podnese izvjee bez rezerve o odlukama skuptine u roku dva tjedna od

njihova donoenja te odluke nemaju pravni uinak.

Sukladno l. 250. Zakona o trgovakim drutvima uprava dionikog drutva, odnosno

prema l. 431.a, uprava drutva s ogranienom odgovornou obvezna je izvjeivati

nadzorni odbor o stanju i poslovanju drutva kao to je predoeno u tablici xy. Iznimno je

vano da sva izvjea budu sastavljena savjesno i istinito, dok podaci u njima moraju biti

iskazani u brojanom i tekstualnom obliku.

25

Slika 6.: Obvezna izvjea uprave d.d.-a i d.o.o.-a prema nadzornom odboru

drutva

Izvor: Guzi, : Obveznici i rokovi za sastavljanje i dostavu financijskih i poreznih

izvjea, RRIF br.1/2011

U skladu s odredbama l. 263., odnosno 439. Zakona o trgovakim drutvima, nadzorni

odbor dionikog drutva, odnosno drutva s ogranienom odgovornou (ako ima

nadzorni odbor) podnosi glavnoj skuptini pisano izvjee o obavljenom nadzoru

godinjih financijskih izvjea.

U izvjeu nadzorni odbor treba posebno navesti:

djeluje li drutvo u skladu sa zakonom i aktima drutva te odlukama glavne skuptine

jesu li godinja financijska izvjea sastavljena u skladu sa stanjem u poslovnim

knjigama drutva i pokazuju li ispravno imovinsko i poslovno stanje drutva te

stajalite o prijedlogu uprave glede uporabe dobitka i pokria gubitka.

26

4. IZVJETAVANJE ZA INTERNE KORISNIKE MALIH I SREDNJIH PODUZEA

Financijski i drugi izvjetaji koji se izrauju u poduzeu, osim za vanjske korisnike, bitni

su i za interne korisnike. Interni korisnici imaju vee potrebe za informacijama koje

proizlaze iz financijskih izvjetaja od vanjskih jer na temelju njih donose odluke i

zakljuke veoma vane za njihovo postojanje, rast i razvoj. Kako bi imali bolji pregled i

vie informacija, interni korisnici uz standardne izvjetaje koriste i svoje interne

izvjetaje koje nisu obavezni objavljivati.

Oni slue za bolje i lake odluivanje, koriste se za bolje spoznavanje vlastitih snaga i

potekoa, kao i prilika koje se pruaju izvan poduzea ili neprilika koje bi mogle

ugroziti stabilnost poslovanja. to je poslovni subjekt vei to su vee potrebe za internim

informacijama, iako opseg informacija moe i ovisiti o ustroju slube raunovodstva, te

vanosti koju menadment posveuje raunovodstvu i informacijama.

Slika 7: Izvori raunovodstvenih informacija u poduzeu

Izvor: Belak, V.: Menadersko raunovodstvo II, predavanja 2011/2012

27

4.1. RAUNOVODSTVO IZVOR INFORMACIJA U PODUZEU

Raunovodstvo je najznaajniji dio ukupnog informacijskog sustava i veina informacija

potrebnih u procesu odluivanja nastaje upravo u raunovodstvu.

Postoji mnogo definicija raunovodstva. Raunovodstvo moemo definirati kao vjetinu

biljeenja, razvrstavanja, skraenog prikazivanja i interpretiranja u novanom obliku

izraenih poslovnih dogaaja koji su barem djelomino financijske naravi i interpretiranje

iz toga proizalih podataka16.

Osnovna svrha raunovodstva poduzea je osigurati:

1. interno izvjetavanje menadmenta i to za potrebe planiranja i kontrolu poslovnih

aktivnosti te za procjenu izvrenja poslovnih aktivnosti i menadera,

2. interno izvjetavnje menamenta o profitabilnosti pojedinih proizvoda i marki

proizvoda, o distribucijskim kanalima i slino. Te informacije koriste se u donoenju

odluka za alokaciju resursa i odluka o utvrivanju cijena,

3. interno izvjetavanje o aktivnostima koje se odnose na taktiko i strateko odluivanje

kao to su pitanja svuukupne poslovne politike dugoronog poslovanja, razvoja novih

proizvoda, ulaganja, specijalnih situacija i slino,

4. eksterno izvjetavanje preko financijskih izvjetaja investitora, vladinih institucija i

drugih vanjskih partnera.

16

Defincija AICPA (Ameriki institut ovlatenih javnih raunovoa)

28

Slika 8: Korisnici financijskih izvjetaja i ostalih raunovodstvenih informacija

Izvor: Belak, V.: Profesionalno raunovodstvo, str. 46, RRIF, 2006.

Na temelju prethodno postavljene svrhe raunovodstva moemo doi do nekoliko

zakljuaka. Prvo, raunovodstvo treba osigurati informacije za potrebe upravljanja

internom menadmentu (interno izvjetavanje), ali treba osigurati informacije i

vlasnicima te raznim kreditorima kojima pripada imovina koju ele zatititi i vlasniki se

ponaati. Drugo, budua perspektiva poslovanja poduzea ne moe se graditi i razvijati

bez poznatih aktivnosti koje su se dogodile u prolosti.

Raunovodstveni proces usmjeren je na financijsko raunovodstvo iji su finanlni

proizvod financijski izvjetaji. Meutim, promtrano s aspekta korisnika i s aspekta

obuhvata poslovanja razlikuju se sljedee vrste raunovodstva:

1. Financijsko raunovodstvo (Financial Accounting)

2. Raunovodstvo trokova (Cost Accounting)

3. Upravljako raunovodstvo (Menagerial Accounting)

29

Financijsko raunovodstvo je preteno sintetiko raunovodstvo i moe se opisati kao

raunovodstveni sustav koji osigurava kvantitativne informacije koje su potrebne

prilikom sastavljanja financijskih izvjetaja za eksterne korisnike

Nasuprot tome, upravljako raunovodstvo je raunovodstveni sustav koji osigurava

kvantitativne informacije za menadere koje su im potrebne u procesu planiranja i

kontrole. Raunovodstvo trokova obuhvaa dio upravljakog raunovodstva i dio

financijskog raunovodstva i u tom kontekstu raunovodstvo trokova opisuje se kao

raunovodstveni sustav koji osigurava kvantitaivne informacije menaderima za

planiranje i kontrolu (upravljako raunovodstvo) i utvruje trokove proizvoda (dio

financijskog raunovodstva). Ova meuovisnost izmeu financijskog i upravljakog

raunovodstva te raunovodstva trokova prikazana je na slici 9.

Slika 9 : Meuovisnost financijskog i upravljakog raunovodstva te

raunovodstva trokova

Izvor: ager, K., ager, L.: Analiza financijskih izvjetaja, str. 31, Masmedia, 1999.

30

4.2. MENADERSKO RAUNOVODSTVO

Menadersko raunovodstvo je posebni dio raunovodstva koji nastoji osigurati

informacije potrebne za rukovodee strukture menadere. Menadersi sve vie postaju

svjesni koliko su vane pravodobne i kvalitetn informacije. Zbog toga je i poveana

potreba za definiranjem takvog raunovodstva koje slui kao pomo menaderima u

donoenju odluka, naroito u planiranju, budetiranju te kontroli trokova i prihoda.

Menadment poduzea je jedan od najznaajnijih korisnika internih financijskih

izvjetaja jer menadment mora osigurati preduvjete za rast i razvoj poduzea,

odgovarajue plae zaposlenika, obveze prema dravi i slino. Zbog toga su te

informacije veoma vane.

Menadersko raunovodstvo kao pojam nastalo je povezivanjem pojmova raunovodstva

i potrebnih informacija iz raunovodstva za potrebe menadera. Raunovodstvo

poduzea moe se podijeliti na dva oblika:

- Financijsko raunovodstvo te

- Menadersko raunovodstvo.

Izmeu financijskog i menaderskog raunovodstva postoji dosta slinosti kao i razlika.

Menadersko raunovodstvo zapravo proizlazi iz financijskog raunovodstva, iako

financijsko raunovodstvo zapravo biljei povijesni tijek stvarnih poslovnih dogaaja, a

menadersko raunovodstvo je vie okrenuto buduim poslovnim dogaajima, njihovom

planiranju i procjeni tijeka budueg poslovnog procesa. No, menadersko raunovodstvo

se bazira na informacijama iz financijskog raunovodstva koje se prikupljaju,

klasificiraju, obrauju te slue za donoenje odluka menaderima.

Menadersko raunovodstvo nije sadrajno formalizirano, niti je obvezno po zakonu,

tako da menaderska izvjea sadre bilo koje informacije koje su prikladne za potrebe

menadmenta. Objekti izvjea menaderskog raunovodstva su poduzea i svi njegovi

ustrojstveni dijelovi, proizvodne linije, smjenski rad i razne druge aktivnosti.

31

Osnovna poveznica financijskog i menaderskog raunovodstva su temeljna financijska

izvjea: bilanca, raun dobiti i gubitka, izvjee o novanom tijeku, izvjee o

promjenama kapitala te biljeke uz financijska izvjea.

Iz financijskih izvjetaja, menadersko raunovodstvo moe izvui mnogo informacija,

ali je potrebno poznavati tehnike financijske analize koja mnogo doprinosi donoenju

odluka menadera. Pomou tehnika financijske analize doznajemo informacije o

likvidnosti, profitabilnosti, solventnosti, zaduenosti i slino.

Najee tehnike financijske analize su:

- horizontalna analiza,

- vertikalna analiza,

- analiza trenda, te

- analiza pomou pokazatelja.

Horizontalna analiza je usporedan prikaz pozicija bilance i rauna dobiti i gubitka i

promjena tih svota tijekom vremena. Problemi horizontalne analize su utjecaj inflacije,

promjene obraunskog sustava kod izrade i predoavanja izvjea, promjene u politikama

bilanciranja i druge promjene koje izvjea ine neusporedivim.

Vertikalna analiza nam prikazuje postotne udjele svake stavke financijskog izvjea u

odnosu na ukupne iznose. Tu se mogu uoiti promjene u odnosima bilannih pozicija

kroz neki vremenski period.

Analiza trenda pokazuje relativnu promjenu bilanne stavke u odnosu na baznu godinu,

te se radi grafiki prikaz koji menaderima slui kao podloga za predvianje buduih

kretanja.

Analiza pomou pokazatelja pokazatelj je racionalan ili odnosni broj koji nastaje

stavljanjem u odnos jedne ekonomske veliine s drugom.

32

Glavni pokazatelji su:

- pokazatelj profitabilnosti,

- pokazatelj obrtaja imovine,

- pokazatelj solventnosti i likvidnosti,

- pokazatelj investicijskog potencijala,

- Altmanov Zeta score te

- pokazatelj dodane vrijednosti.

Osim ovih pokazatelja, koji koriste stavke iz bilance i rauna dobiti i gubitka,

menadersko raunovodstvo koristi i pokazatelje koji u odnos stavljaju barem jednu

poziciju iz izvjetaja o novanom tijeku s pozicijom iz bilance i raunu dobiti i gubitka.

Tim pokazateljima utvruje se dugorona vrijednost tvrtke. U novane pokazatelje

ubrajamo:

- pokazatelje likvidnosti,

- pokazatelje zaduenosti,

- pokazatelje profitabilnost te

- pokazatelje efikasnosti ulaganja.

Pokazatelji likvidnosti kazuju nam o sposobnosti tvrtke da podmiruje tekue obveze iz

svog poslovanja. Tu ubrajamo slijedee pokazatelje: odnos novanog tijeka, odnos

pokria kritinih potreba, odnos slobodnog novanog tijeka 1 i operativnog naovanog

tijeka te odnos slobodnog novanog tijeka 2 i operativnog novanog tijeka.

Pokazatelji zaduenosti govore nam o sposobnosti tvrtke da otplati svoje dugove iz

tekueg poslovanja i mogunosti proirenja kapaciteta. Pokazatelji zaduenosti su:

novani odnos pokria duga, novano pokrie kamata i financijska snaga.

Pokazatelji profitabilnosti pokazuju sposobnost uprave da uinkovito koristi

raspoloive resurse. Njih ine slijedei pokazatelji: novani povrat na imovinu, novani

povrat na glavnicu, novana profitna mara i kvaliteta dobiti.

33

Pokazatelji efikasnosti ulaganja su pokazatelji koji ukazuju na efekte ulaganja

dioniara koji e se ostvariti kupovinom dionica tvrtke. Ti pokazatelji su: novani tijek po

dionici i odnos cijene i novanog toka.

Osim pokazatelja koji proizlaze iz pozicija stavki bilance i rauna dobiti i gubitka,

novanih pokazatelja, menadersko raunovodstvo koristi i informacije koje proizlaze iz

financijske analize koju vri FINA preko Registra financijskih izvjetaja. Tako menaderi

koriste izvjetaje kao to su: BON 1, BON 2, BON Plus koji govore o bonitetu tvrtke.

Osim toga, postoje jo mnogi indeksi i pokazatelji, kao na primjer BEX indeks, FP rating,

BONITEST, itd.

4.3. RAUNOVODSTVO TROKOVA

Raunovodstvo trokova obuhvaa raunovodstvene koncepte i praksu prikupljanja,

klasifikacije, zapisivanja, mjerenja i analize trokova u proizvodnji raznih proizvoda i

usluga, i u realizaciji razliitih poslovnih aktivnosti. Raunovodstvo trokova osigurava

upravi drutva podatke o trokovima odreenih proizvoda, zaliha, aktivnosti ili funkcija u

drutvu te usporeuje stvarne trokove s unaprijed odreenim veliinama. Ono je izvor

razliitih podataka i informacija potrebnih za donoenje kako svakodnevnih tako i

dugoronih odluka.

Cijeli proces obuhvaanja trokova usmjeren je prema uspostavi sustava koji govori o

stvarnim ili buduim trokovima dranja kapiciteta i podravanja prozvodnje i

poslovanja. Obuhvat stvarnih trokova odnosi se na povijesne trokove iji je zbroj

obuhvaen u okviru financijskog raunovodstva. Taj proces ukljuuje prikupljanje,

klasifikaciju, zapisivanje, analiziranje i izvjeivanje o povijesnim trokovima.

Sa stajalita upravljanja trokova, za mnoge je trokove potrebno znati kako e se

ponaati u budunosti tj. koja e se njihova veliina pojaviti ovisno o buduim

34

dogaajima. Trokovno raunovodstvo moe biti ukljueno u menadersko

raunovodstvo, ali se moe promatati i kao zasebna cjelina.

Upravljanje trokovima (Cost management) je usmjereno na ostvarivanje

menaderskih ciljeva na temelju optimalnog angairanja trokova. Osnovni cilj

upravljanja trokovima je ostvarenje to vee tekue i dugorone koristi od uinjenog

troka ili ostvarenje cilja uz to nie trokove, ali bez nekog dugoronog negativnog

uinka na rezultat poslovanja i konkurentnost poduzea.

Modele za upravljanje trokovima prema odreenim kriterijima, moemo klasificirati u

pet glavnih skupina17

:

1. Model tradicionalnog upravljanja proizvodnim trokovima (Tradicional Product

Costing - TPC)

2. Modeli upravljanja trokovima utemeljeni na procesu (Process Based Costing - PBC)

3. Modeli upravljanja trokovima utemeljeni na aktivnostima (Activity Based Costing

ABC)

4. Modeli utemeljeni na integraciji upravljanja trokovima proces/aktivnosti (PBC/ABC)

i modeli upravljanja ukupnim trokovima

5. Modeli koji pored kvantitativnih ukljuuju i kvalitativne elemente trokova.

1. Model tradicionalnog upravljanja proizvodnim trokovima (Tradicional Product

Costing) je najstariji model upravljanja trokovima koji je bio u upotrebi skoro sto

godina. Ovaj model upravljanja trokovima temelji se na podjeli proizvodnih trokova u

tri glavne skupine i to:

a) trokovi izravnog materijala,

b) trokovi izravnog rada,

c) trokovi proizvodne reije.

Ovaj model ima osnovnu prednost da je jednostavan u primjeni, pa se kod nas najee

koristi kod jednostavnih radno intenzivnih proizvodnji u manjim tvrtkama. Tradicionalni

17

Belak, V.: Menadersko raunovodstvo, str. 133, RRIF, 1995.

35

model esto se koristi kao osnova za objanjavanje i razumijevanje ostalih modela

upravljanja trokovima.

2. Modeli upravljanja trokovima utemeljeni na procesu (Process Based Costing -

PBC) oblikovani su na nain da prate i vrednuju trokove proizvodnje slijedei tok

procesa proizvodnje po fazama. U ovom modelu izravni trokovi materijala i rada prate

se i terete faze procesa proizvodnje, a troak proizvodne reije dodaje se izravnim

trokovima u svakoj fazi uz primjenu kljua za raspored trokova. Prednost ovog

modela sastoji se u tome da osigurava osnovicu za razumijevanje obrasca ponaanja

trokova i analizu vremenskog ciklusa proizvodnje.

3. Modeli upravljanja trokovima utemeljeni na aktivnostima (Activity Based

Costing ABC) omoguuje detaljnije informacije na osnovu kojih se omoguuje

efikasnije planiranje i kontrola trokova u odnosu na tradicionalne trokove. Ova metoda

funkcionira na nain da se resursi prikljuuju aktivnostima, dok se aktivnosti prikljuuju

trokovnim objektima na temelju opsega koritenja pri realizaciji trokovnih objekata.

Proizvodima i uslugama dodjeljuje trokove, temeljene na broju aktivnosti ili transakcija

koje nastaju prilikom stavljanja odreenog proizvoda na raspolaganje. Pri tome, ABC

metoda u obzir uzima i povratnu vezu izmeu trokovnih indikatora i aktivnosti. Ova

metoda se primjenjuje u proizvodnim i uslunim djelatnostima, kao i u bankama i ostalim

financijskim institucijama.

4. Modeli upravljanja trokovima utemeljeni na integraciji proces/aktivnosti

(PBC/ABC) nastali su kako bi se otklonili nedostaci PBC modela i ABC modela. Ovaj

model upravljanja trokovima kroz primjenu fleksibilnog budetiranja koje prihvaa

promjene u aktivnostima, uzima u obzir efekte promjena u fizikom procesu ili

aktivnostima, kontrolu opravdanosti investiranja, identificiranje aktivnosti i trokove

dodane vrijednosti te mjerenje performanci. Prilikom koritenja PBC modela modela

opaa se orijentacija na upravljanje ukupnim trokovima, a ne samo trokovima

proizvodnje. Osim toga, ovaj model ukljuuje i nefinancijske mjere performanse.

36

5. Modeli upravljanja trokovima koji pored kvantitativnih ukljuuju i kvalitativne

elemente trokova zasnovani su na posebnoj disciplini koja se zove Total Quality

Management. Ovi modeli se temelje na upravljanju ukupnim, a ne samo proizvodnim

trokovima u cilju ostvarivanja profita ukljuujui i dimenziju koritenja kapitala. Osim

toga, oni ukljuuju i statistiku kontrolu kvaliteta, dobrobit kupca ili muterije,

odravanje ukupne proizvodnje i slino.

Teko je utvrditi koji je model od prethodno navedenih bolji za primjenu od ostalih stoga

to je svaki model ili pristup razvijen za odreene uvjete i u okviru tih uvjeta moe dati

dobre rezultate, dok u sluaju promijenjenih uvjeta rezultati mogu biti razoaravajui.

Kako bi se uspostavio efikasan proces upravljanja trokovima, prethodno je potrebno

osigurati organizirano prikupljanje i obradu podataka. Budui da su poduzea usmjerena

na ostvarivanje viestrukih ciljeva, podatke o trokovima moramo razvrstavati s obzirom

na razliite aspekte promatranja. Tako moemo trokove podijeliti:

- prema prirodnim svojstvima pa imamo trokove materijala, usluga, osoblja,

trokove amortizacije, nematerijalne trokove, trokove financiranja i sl.,

- prema ulozi u bilanci stanja uskladitivi i neuskladitivi,

- prema mjestima i nositeljima proizvodni, neproizvodni, izravni i neizravni,

- u odnosu na promjene u razini aktivnosti fiksni trokovi, varijabilni trokovi,

mijeani trokovi, diskrecijski trokovi,

- za potrebe usporedbe i predvianja trokova stvarni trokovi (povijesni i tekui),

planski trokovi, marginalni i prosjeni trokovi te standardni trokovi,

- prema mogunosti kontrole kontrolabilni trokovi i nekontrolabilni trokovi,

37

- prema kalkulativnom obuhvatu apsorbirani trokovi, preapsorbirani trokovi,

neapsorbirani trokovi,

- prema svrsi donoenja specifinih menaderskih odluka opravdani trokovi i

neopravdani trokovi, izbjeivi i neizbjeivi trokovi, oportunitetni trokovi,

transakcijski trokovi, interne cijene u ulozi trokova, trokovi konkurentnosti.

Kako bi u promjenjivim i konkurentnim uvjetima okruenja menaderi efikasno

upravljali poduzeem, menaderi moraju odabrati pravi pristup upravljanju trokovima.

Na raspolaganju im stoje dva temeljna pristupa upravljanju trokovima18:

1. tehniko tehnoloki pristup te

2. pristup ljudskog ponaanja.

Tehniko tehnoloki pristup utemeljen je na detaljnim analitikim postupcima u kojem

se racionalizacijom aktivnosti upravlja trokovima. Kod ovog pristupa, trokovi su

uzrokovani aktivnostima koje diktira tehnologija i organizacija rada. Racionalizacijom i

unaprijeenjem poslovnog procesa nastoji se utjecati na optimalizaciju trokova. Budui

da su aktivnosti zaposlenika programirane, oni nemaju puno utjecaja na trokove.

S druge strane, pristup ljudskog ponaanja pretpostavlja da menaderi i zaposlenici na

temelju Cost benefit pristupa odluuju o trokovima koji donose veu korist od

uloenih trokova. U ovom sluaju, pretpostavlja se da su trokovi uzrokovani ljudskim

ponaanjem. Uspjenim oblikovanjem organizacijske kulture, potrebno je pronai

motivatore koji e poticati zaposlenike da se ponaaju ekonomski racionalno i ulau svoje

napore na poboljanje kako kratkoronih, tako i dugoronih rezultata poduzea.

18

Belak, V.: Menadersko raunovodstvo II, EFST, predavanja 2011/2012

38

Prilikom obavljanja poslovanja poduzea, menaderi se obino orijentiraju na jedan od

sljedeih prisupa upravljanja trokovima19:

1. apsolutno niski trokovi

2. sintagma sniavanje trokova poveava dobit

3. dodana vrijednost

4. prihod.

Apsolutno niski trokovi znae primjenu strategiju dranja svih trokova na minimumu.

Oekivane posljedice ove strategije su:

1. nizak ivotni standard u kompaniji koji smanjuje motivaciju zaposlenika za ulaganje

napora,

2. vee ulaganje menaderskih napora na sniavanje trokova nego na ostaviravanje

prihoda poduzea,

3. izbor najjeftinijih dobavljaa to moe utjecati na pad kavlitete i zastojeu isporukama,

4. poveanje prodaje zbog moguih niskih cijena.

Primjena ove strategije pretpostavlja da e poduzee nastojiti pruiti kupcima proizvod ili

uslugu najvie kvalitet uz najniu moguu cijenu. Ipak, primjena ove strategije je vie

teoretska nego praktina, budui da bi najvie profitirali kupci, dok bi kompanija,

zaposlenici i svi ostali bili na gubitku. Stoga je praktinost primjene ove strategije

poprilino upitna.

Sintagma sniavanje trokova poveava dobit predstavlja orijentir upravljanja

trokovima koji se temelji na pretpostavi da e nii trokovi donijeti veu dobit.

Meutim, prethodno navedena pretpostavka moe biti potpuno pogrena.

Ako nii trokovi donesu nii prihod, dobit e se smanjiti, a ne poveati. Stoga, sintagma

sniavanje trokova poveava dobit ne moe biti dobar orijentir za upravljanje

trokovima. Na alost ova strategija nalazi svoju primjenu u praksi, budui da veina

menadera razmilja na taj nain vjerujui da time najvie pridonse rezultatima poduzea.

19

Belak, V.: Menadersko raunovodstvo II, EFST, predavanja 2011/2012

39

Dodana vrijednost kao orijentir za upravljanje trokovima temelji se na ideji da se

aktivnosti koje ne dodaju vrijednost proizvodu ili usluzi moraju reducirati.

Doadan vrijednost sastoji se od:

1. plaa i naknada zaposlenicima,

2. kamata,

3. poreza na dobit,

4. neto dobit.

Budui da razluivanje aktivnosti koje dodaju vrijednost nije jednostavno niti u situaciji

kad su sve aktivnosti u poduzeu potpuno odreene i jasne, primjena ove strategije je

dosta upitna. Osim toga, injenica da ostvarenje dodane vrijednosti ne osigurava

pozitivan financijski rezultat dovodi do zakljuka da ova strategija ne predstavlja dobar

orijentir za upravljanje trokovima.

Prihodi kao orijentir za upravljanje trokovima temelje se na pretpostavi da opseg

prihoda presudno utjee na pokrie fiksnih tokova, budui da se pri nepovoljnom

prihodu dobit uope ne pojavljuje. Upravo to je injenica zbog koje prihod treba biti

glavni orijentir za upravljanje trokovima.

Prije nego se pristupi reduciranju nekog troka prvo treba procijeniti kako e to djelovati

na tekue ili budue ostvarenje prihoda. Budui da je u pojedinim sluajevima prilino

komplicirano odrediti kako neki troak utjee na ostvarenje prihoda, menaderi moraju

stalno razvijati osjeaj za takve prosudbe.

Ipak, najvanije je da menaderi usvoje prihod kao orijentir upravljanju trokova umjesto

pristupa apsoluntnog rezanja svih trokova.

40

4.4. IZRADA BUDETA

Budetiranje predstavlja proces planiranja i kontrole perfomansi budueg poslovanja

izraenog u financijskim terminima. Budet (novani proraun) predstavlja plan

oekivanih novanih primitaka i izdataka za neko vremensko razdoblje (tjedan, mjesec,

kvartal...).

Budet predstavlja temelj poslovnog planiranja i menaderske kontrole koji u obliku

financijskih termina prikazuje performance koje se oekuju u sljedeem razdoblju. Pri

tome, osnovna svrha budeta je planiranje i kontrola aktivnosti drutva izraenih u

financijskim terminima i uspostava tijeka operacija koje e donijeti zadovoljavajui

dobitak i osigurati obnovljivost resursa.

Godinji financijski plan poslovanja naziva se i glavni budet. Glavni ciljevi budetiranja

su20

:

- planiranje,

- podravanje komunikacije i koordinacije,

- upravljanje operativnim i financijskim performansama,

- ocjena performansi i stimuliranje menadera.

Novani proraun predstavlja planski dokument koji sadri informacije potrebne internim

(menadment) i eksternim korisnicima (banke, dioniari i slino). Budet prua

informacije menadmentu kada e novani izdaci biti vei od primitaka, koliki su budui

manjkovi i izvori njihova pokria ili koliko e novani primitci biti iznad izdataka i

koliko dugo e to trajati. Po svom mjestu u ukupnom financijskom planu budet je dio

ukupnog financijskog plana.

Novani proraun subjekta treba biti dodatno jamstvo bankama kod odluivanja o

plasmanima i razvrstavanju istih u rizine skupine.

20

Pervan, I.: Menadersko raunovodstvo - predavanja, EFST, 2007.

41

Optimalno oblikovan model budeta omoguuje redovitu i sustavnu kontrolu realiziranih

i planiranih aktivnosti, kao i analizu i usporedbu realiziranih i planiranih izdataka,

usporedbu i analizu postignutih rezultata u odnosu na budetirane (planirane), raspodjelu

odgovornosti te stimuliranje menaderskih napora. U skladu s tim, moemo zakljuiti da

je pravilno oblikovanje budeta iznimno vano za uinkovitost menadementa. Stoga,

treba oblikovati takav model budetiranja koji e osigurati povezanost prorauna i

temeljnih funkcija menadmenta s namjerom da se povea uinkovitost menadmenta.

Postoje razliite klasifikacije vrsta budeta, od kojih su za poduzetnike najznaajnije21:

1. vrste budeta s obzirom na budetsko razdoblje,

2. vrste budeta s obzirom na njihov sadraj,

3. vrste budeta s obzirom na nain izraavanja budetskih veliina.

Razdoblje za koje se donosi budet moe biti razliito, ali uvijek treba voditi rauna da se

omogui to preciznije procjene i to bolje mogunosti ostvarenja uinka poduzea.

S obzirom na ulogu budeta u procesu planiranja , budeti se obino dijele prema

razdoblju koje obuhvaaju i prema irini obuhvata aktivnosti poduzea. U skladu s

prethodno navedenim, s obzirom na radoblje koje obuhvaaju, budete moemo podijeliti

na:

1) Godinji budet (Annual budget)

2) Kapitalni budet (Capital expenditures budget)

3) Trajni budet (Continuous budget)

Godinji budet je temeljna i najvanija vrsta budeta. On obuhvaa razdoblje od jedne

godine, ukljuujui i kraa razdoblja kao to su kvartali i mjeseci. Ovakve budete

pripremaju svi odjeli u poduzeu te se potom svi individualni planovi kombiniraju i

sumiraju u sveobuhvatni godinj plan.

Kapitalni budet odnosi se na razdoblje od 5-10 godina. Kapitalno budetiranje je

proces planiranja i procjenjivanja prijedloga za investitiranje u dugotrajnu aktivu.

21

Buble, M., Krui, D.: Poduzetnitvo, str. 332, RRIF, 2006.

42

Kapitalno budetiranje omoguava menadmentu mogunost planiranja resursa koji e se

investirati u dodatni kapital da se zadovolje potrebe kupaca, zahtjevi konkurencije te

osigura rast.

Trajni budet podrazumijeva takvu vrstu budeta kod kojeg se stalno pridodaje sljedei

mjesec zadnjem mjesecu, a izuzima protekli mjesec, tako da budet uvijek pokriva

razdoblje od godinu dana, odnosno 12 mjeseci. Bitna obiljeja i prednost trajnog budeta

sastoje se u tome to prisiljava menadere na permanentnu reviziju procjena zbog ega

trajni budet reagira i na trenutane promjene uvjeta.

GLAVNI BUDET (Master budget) obino se sastoji od adekvatnog broja meusobno

povezanih pojedinanih budeta koji u toj simbiozi sumiraju planirane aktivnosti

ukupnog budueg poslovanja poduzea. Elementi glavnog budeta (sustava povezanih

budeta) variraju ovisno o veliini i vrsti drutva. Meutim, elementi glavnog budueg

budeta u proizvodnom poduzeu obino ukljuuju sljedee budete22:

I. OPERATIVNI BUDETI (OPERATING BUDGETS)

1. Prognoza prodaje (Sales forecast)

2. Raspored proizvodnje (Production schedule)

3. Proraun trokova proizvodnje (Manufacturing cost budget)

4. Proraun operativnih trokova (Operating expense budget)

5. Raun dobitka i gubitka predvien budetom (Budgeted income statement)

II. FINANCIJSKI BUDETI (FINANCIAL BUDGETS)

1 Budet gotovine (Cash budget)

2. Bilanca predviena budetom (Budgeted balance sheet)

22

Belak, V.: Menadersko Raunovodstvo, str. 180, RRIF, 1995.

43

III. KAPITALNI PRORAUN (CAPITAL EXPENDITURES BUDGET)

1. Investicijski projekt A

2. Investicijski projekt B

3. Investicijski projekt C, itd.

Slika 10: Sadraj glavnog budeta, koraci u njegovoj izradi i sveze meu budetima

od kojih je sastavljen

Izvor: Belak, V.: Menadersko raunovodstvo, str. 183. RRIF, 1995.

Operativni budet obuhvaa prognoze i nacrte prodaje, rasporede proizvodnje,

prorauna trokova proizvodnje, prorauna operativnih, tj. administrativnih i prodajnih

trokova od budeta dobitka planiranih aktivnosti. Proraun prodaje predstavlja polazite

44

u izradi glavnog budeta uzimajui u obzir ekonomske uvjete i oekivanu razinu

konkurencije.

Financijski budeti se zbrajaju u okviru dva finalna izvjea i to budeta gotovine

(budeta novca i novanih ekvivalenata) i budetirane bilance23. Dobar budet gotovine

osigurava tvrtku od blokade rauna i zastoja u poslovanju te omoguuje optimalnu

manipulaciju novanim sredstvima. Budet gotovine pokazuje u kojoj situaciji treba

angairati vanjske izvore sredstava potrebnih za normalno odvijanje poslovanja.

Budetirana bilanca prikazuje stanje i strukturu izvora te imovine na zadnji dan

budetirane godine.

Kapitalni budet zbraja budete za investicijske projekte kao to su, na primjer,

investicije u zgrade, postrojenja i opremu. Stoga, kapitalni budet predstavlja proces

planiranja i procjenjivanja prijedloga za investiranje u aktivu drutva. Ovaj model

budeta pokriva dugorone planove za razdobjla od 5 do 10 godina, a odnosi se na

planiranje i kontrolu investicija u dugotrajnu imovinu i kontrolu njihovih uinaka.

Ako se budet promatra s dinaminog aspekta u odnosu na mogue promjene razine

aktivnosti, tada on moe imati znaajke24:

a) statinog budeta, ili

b) fleksibilnog budeta.

Statini budet je oblikovan za tono odreenu razinu aktivnosti te pri tome ne reagira

na promjene koje se mogu dogoditi ili koje se dogaaju u odnosu na poetne

pretpostavke. Drugim rijeima, statiki budet ostaje nepromijenjen u odnosu na

eventualne promjene opsega aktivnosti u odnosu na planirani opseg. Statiki budet nema

veliku vrijednost kada postoji mogunost promjene razine aktivnosti poduzea.

23

Belak, V.: Menadersko raunovodstvo, str. 181, RRIF, 1995. 24

Belak, V.: Menadersko raunovodstvo, str. 197, RRIF, 1995.

45

Rezultati usporedbe ostvarenih rezultat poduzea ili nekog centra odgovornosti s

budetiranim iznosima statinog budeta zadovoljavajui su samo:

1) ako ostvarena razina aktivnosti, na primjer, proizvodnje ili prodaje bitno ne odstupa od

budetiranih iznosa

2) ako se rezultate mjeri iskljuivo deriviranim pokazateljima bruto ili neto dobitak.

Ako se, na primjer, mjeri rezultate troka centra, a ostvarena razina aktivnosti se bitno

razlikuje od budetiranih iznosa, rezultate je teko vrednovati na temelju statikog

budeta. U tom sluaju usporedbabudetiranih i ostvarenih iznosa nee biti relevantna za

vrednovanje ostvarenih rezultata.

Fleksibilni budet je oblikovan na nain da se njegove stavke prilagoavajusvakoj

promjeni razine aktivnosti. To se postie analizom ponaanja svih stavki sadranih u

budetu s obzirom na njihov fiksni ili varijabilni karakter. Temeljno naelo djelovanja

fleksibilnog budeta moe se prikazati na slijedei nain: stavke budeta koje imaju

fiksno obiljeje ne mijenjaju se, a stavke koje imaju varijabilno obiljeje mijenjaju se s

promjenama u opsegu aktivnosti ovisno o prirodi njihova ponaanja u odnosu na te

promjene.

Moe se zakljuiti da sustav budetiranja predstavlja jedan od kljunih instrumenata za

uspostavljanje efikasnog menadmenta, posebice u dijelu planiranja i kontrole

poslovanja. Nain izrade budeta nije propisan, no u meuvremenu se ustalila vie ili

manje standardizirana forma.

Meutim, iako je postupak izrade budeta poprimio vie ili manje standardizirane oblike,

ukupan sustav budetiranja ostaje i dalje stvar najsuptilnije kreacije. Razlog tome je to

modeli koritenja budeta u procesu planiranja i kontrole s obzirom na na njihovu ulogu u

distribuciji i prihvaanju menaderske odgovornosti, usklaivanju menaderskih akcija,

komunikaciji izmeu planova razliitih centara odgovornosti, motivaciji menadera,

stimuliranju menaderskih napora i razvoju menaderskih performanci ovise o

individualno postavljenim ciljevima.

46

4.5. UPRAVLJANJE NOVANIM TIJEKOVIMA

Sukladno sa Zakonom o raunovodstvu25 te odredbama Pravilnika o strukturi i sadraju

godinjih izvjetaja, izvjee o novanom tijeku moraju sastavljati veliki i srednje veliki

poduzetnici, dok mali poduzetnici nisu obvezni sastavljati izvjetaj o novanom tijeku.

Izvjetaj o novanom tijeku temelji se na iskazivanju promjene ili stanja novca i

novanih ekvivalenata tijekom jednog obraunskog razdoblja. Ovaj izvjetaj prikazuje

kako drutvo upravlja novcem i novanim ekvivalentima koji se javljaju prilikom

obavljanja poslovnih, investicijskih i financijskih aktivnosti.

Pod pojmom novac podrazumijevamo novac u blagajni (gotovinu) i depozite po vienju,

dok novani ekvivalenti predstavljaju kratkotrajna, visoko likvidna ulaganja koja se mogu

brzo konventirati u poznate svote novca i podlona su gotovo beznaajnom riziku

promjene vrijednosti.

Izvjetaj o novanom toku daje informacije menaderima, investitorima i kreditorima o

priljevima i odljevima novca tijekom obraunskog razdoblja, kao i o rezultatu tog

odnosa.26

Cilj poslovanja poduzea trebao bi biti stalno usmjeren na odravanja novanog

tijeka u svrhu osiguranja nunog operativnog kapitala koji neprestano treba biti na

raspolaganju.

Iz slike 11, vidljivo je kako su sastavni dijelovi izvjetaja meusobno povezani jer

odraavaju razliite aspekte istih transakcija. Tako, bilanca prikazuje financijsko stanje

tvrtke na odreeni datum te pokazuje efekte prolih odluka istodobno sadravajui dobit i

gubitke budueg razdoblja. Bilanca osigurava korisne informacije zbog naela

sueljavanja. Raun dobitka i gubitka prikazuje prihode i rashode odreenog razdoblja.

Za razliku od ovih izvjetaja, novani tijek predstavlja dinamiki aspekt poslovanja koji u

sebi ne ukljuuje novane tijekove.

25

Zakon o raunovodstvu, NN br. 109/2007. 26

Belak, V.: Profesionalno raunovodstvo, 2006.

47

Slika 11: Povezanost izvjetaja o novanom tijeku s ostalim temeljnim financijskim

izvjetajima

Izvor: Aljinovi Bara, .: Raunovodstvo novanih tijekova, 2012.

Svrha i koristi od izvjetaja o novanom tijeku27:

a) procjena sposobnosti poduzea za ostvarenje budueg istog novanog tijeka

b) ocjena sposobnosti poduzea za ispunjenje obveza prema vjerovnicima, isplatu

dividendi

c) ocjena potreba za vanjskim financiranjem

d) ukazuje na likvidnost i solventnost poduzea

e) ocjena uzroka razlike izmeu neto dobiti i istog novanog tijeka, povezivanje

novanih primitaka i izdataka

f) procjena uinaka novanog tijeka te nenovanih investicijskih i financijskih aktivnosti

tijekom razdoblja na financijski poloaj drutva

g) mogunost usporedbe sadanje vrijednosti buduih novanih tijekova razliitih

drutava

i) eliminacija uinaka razliitih raunovodstvenih postupaka pri istim transakcijama i

dogaajima.

27

Aljinovi Bara, : Raunovodstvo noanih tijekova, predavanja, 2009/2010

48

Oblik i sadraj izvjetaja o novanom tijeku su zakonski propisani te je novane tijekove

potrebno klasificirati prema vrstama aktivnosti. Obveznici sastavljanja izvjetaja o

novanom tijeku trebaju prezentirati i analizirati novane tijekove od poslovnih,

investicijskih i financijskih aktivnosti.

Novani tijekovi iz poslovnih aktivnosti prvenstveno proizlaze od glavnih aktivnosti

drutva koje stvaraju prihode. Novani tok iz poslovnih aktivnosti pokazuje jeli tvrka u

stanju servisirati svoje dugove, a moe biti koristan i za predvianje moe li tvrtka

podnijeti dodatne trokove.

Primjeri gotovinskih primitaka i izdataka od operativnih aktivnosti prikazani su u

tablici 1.

Tablica 1: Primjeri primitaka i izdataka od operativnih aktivnosti

Primici i izdaci od operativnih aktivnosti

Primici Izdaci

Gotovinska prodaja kupcima Isplate zaposlenicima za plae

Naplata potraivanja od kupaca Plaanja dobavljaima dobara i usluga

Primljeni predujmovi iz operativnih

aktivnosti Plaanje poreza i kazni

Primici od naplaenih kamata, tantijema,

naknada, provizija, itd.

Povrati novca kupcima (za neispravnu ili

vraenu robu i sl.)

Povrati novca od dobavljaa

Dani predujmovi za operativne

aktivnosti

Primici od dobivenih parnica u sudskim

postupcima, penala, itd. Karitativna plaanja i donacije

Primici od refundacija, milodara, donacija,

subvencija i sl.

Izvor: Belak, V: Profesionalno raunovodstvo, 2006.

Novani tijekovi iz investicijskih aktivnosti predstavljaju visinu nastalih izdataka koji su

namijenjeni stvaranju budueg dobitka i novanih tijekova. Najee se javljaju u svezi s

investicijama i izdacima ua nabavku dugotrajnih resursa.

49

Primjeri primitaka i izdataka od investicijskih aktivnosti prikazani su u tablici 2.

Tablica 2: Primjeri primitaka i izdataka od investicijskih aktivnosti

Primici i izdaci od investicijskih aktivnosti

Primici Izdaci

Gotovinski primici od prodaje nekretnina, postrojenja

i opreme, nematerijalne imovine i ostale dugotrajne

imovine

Gotovinski izdaci za nabavu nekretnina, postrojenja i

opreme, nematerijalne imovine i druge dugotrjne

imovine

Primici od prodaje vlasnikih ili dunikih

instrumenata drugih trgovakih drutava

Isplate za stjecanje glavnice ili dunikih instrumenata

drugih trgovakih drutava i udjelima u zajednikim

pothvatima

Primici od prodaje dugova

Plaanje stjecanja obveznica drugih drutava (osim

gotovinskih ekvivalenata) itd.

Gotovinski primici od naplate zajmova koji su dani

treim stranakama (osim financijskim institucijama)

Gotovinski izdaci za otplate zajmovauzetih od treih

stranaka (osim financijskih institucija)

Primljeni gotovinski udjeli i dividende od povezanih

drutava* Isplaeni udjeli i dividende drugim drutvima*

Izvor: Belak, V: Profesionalno raunovodstvo, 2006.

*Novani tijekovi od isplaenih i primljenih udjela u i dividendi tj .od ukupnih

sudjelujuih interesa mogu se razvrstati u sve tri grupe aktivnosti.

Novani tijekovi iz financijskih aktivnosti obuhvaaju transakcije drutva s njegovim

vlasnicima i transakcije s kreditorima koji posuuju novac. Financijske aktivnosti

obuhvaaju posudbe i vraanje kratkoronih i dugoronih dugova.

Primjeri gotovinskih primitaka i izdataka od financijskih aktivnosti prikazani su u

tablici 3.

50

Tablica 3: Primjeri primitaka i izdataka od financijskih aktivnosti

Primici i izdaci od investicijskih aktivnosti

Primici Izdaci

Primici novca od izdavanja dionica ili od

uplate vlasnikih uloga

Izdaci za isplate dividendi i ostale

isplate iz dobitka vlasnicima

Primici novca od izdavanja obveznica i

drugih vrijednosnih papira

Isplate za pribavljanje trezorskih

dionica

Primici novca od povrata glavnice

kratkoronih i dugoronih posudbi drugima Vraanje gotovinskih pozajmica

Primici kredita od financijskih institucija

Vraenje glavnice duga od

kratkoronih i dugoronih kreditnih

aranmana

Izvor: Belak, V: Profesionalno raunovodstvo, 2006.

Prilikom izrade izvjetaja o novanom tijeku poduzee na raspolaganju ima dvije metode:

1. izravna (direktna) metoda, prema kojoj se objavljuju glavne skupine bruto novanih

primitaka i bruto novanih izdataka te rezultat u neto iznosu,

2. neizravna (indirektna) metoda, prema kojoj se dobitak ili gubitak usklauje za

uinke transakcija nenovane prirode, sva razgranienja ili obraunske svote proteklih ili

buduih poslovnih novanih primitaka ili isplata te za pozicije prihoda ili rashoda koje su

vezane za investicijske ili financijske novane tijekove.

Pri tome je vano napomenuti, da se novani tijekovi od financijskih i investicijskih

aktivnosti uvijek iskazuju izravnom tj. direktnom metodom, dok tvrtke imaju slobodu

glede izbora izravnog ili neizravnog iskazivanja novanih tijekova od poslovnih

aktivnosti. Novani tijek iz investicijskih i financijskih aktivnosti isti je po sadraju bez

obzira upotrebljava li se direktna ili indirektna metoda.

Bez obzira koja se metoda rabi, rezultat je jednak poveanje ili smanjenje novca i

novanih ekvivalenata na dan bilance u odnosu na poetno stanje. Razlika izmeu te

51

dvije metode je samo u obliku prikaza jer i jedna i druga prikazuju isti novani tijek, ali

uz primjenu razliitih podataka.

Ciklus novanog tijeka predstavlja sve primtke i izdatke poslovnog subjekta povezane s

aktivnostima poslovanja u jednom vremesnkom razdoblju, odnosno vrijeme potrebno da

se novac dan za nabavu sirovina pretvori u novac od prodaje proizvoda. Ciklus novanog

tijeka moe se prikazati slikom 12.

Slika 12: Ciklus novanog tijeka

Izvor: Aljinovi Bara, .: Raunovodstvo novanih tijekova - predavanja

Novac se pribavlja kako iz internih, tako i iz eksternih izvora. Dugoroni ciklus izdaci-

primici povezan je s investiranjem u dugotrajnu imovinu i novanim povratom od

dugoronih ulaganja dok je kratkoroni ciklus povezan s ulaganjem u kratkotrajnu

imovinu.

52

Analiza ciklusa novanog tijeka treba dati odgovor na sljedea pitanja28:

1. iz kojih izvora je proiziao novani tok i kako se koristio,

2. je li poslovni ciklus sposoban osigurati potreban novac za nesmetano odvijanje

poslovnih aktivnosti,

3. ako poslovni ciklus nije sposoban, kompenziraju li se kratkorone potrebe

zaduivanjem, izdavanjem dionica ili prodajom imovine,

4. koristi li se viak novca za otplatu dugova ili za investiranje u fiksnu produktivnu

imovinu ili za dividende,

5. do koje se razine nove investicije financiraju iz novca ostvarenog iz internih procesa, a

koliko iz novih dugova ili drugih izvora,

6. isplauju li se dividende iz interno ostvarenih novanih primitaka ili zaduivanjem,

7. zato saldo raspoloivog novca pada uz profitabilne poslovne aktivnosti.

Optimalni iznos novca bio bi onaj u kojem su novani priljevi neznatno vei od novanih

odljeva, odnosno ono stanje novca kada je dodatna likvidnost jednaka vrijednosti

proputene kamate tj. oportunitetnom troku. Preveliki novani priljevi u odnosu na

neznatne novane odljeve znae lou politiku upravljanja novcem, ali bez opasnosti od

financijskih potekoa. Ovakva poduzea imaju oportunitetni troak u obliku izgubljene

dobiti, na primjer u vidu kamata ili prinosa na utrive vrijednosnice. Preveliki novani

odljevi u odnosu na neznatne novane priljeve znae lou politiku upravljanja novcem i

veliku opasnost od financijskih potekoa.

Upravljanje novanim tijekovima znai29:

1. upravljanje potraivanjima od kupaca

2. upravljanje zalihama

3. upravljanje obvezama prema dobavljaima

4. upravljanje novanim jazom (cash gap)

28

Aljinovi Bara, .: Raunovodstvo novanih tijekova, predavanja 2009/2010 29

Aljinovi Bara, .: Raunovodstvo novanih tijekova, predavnja 2009/2010

53

Upravljanje potraivanjima od kupaca obuhvaa slijedee faze:

1) definiranje uvjeta prodaje, na primjer, beneficije za plaanje odmah, rok dospijea i sl.,

2) definiranje kreditne politike, na primjer, maksimalni iznos kredita, minimalni kreditni

rejting, kreditna analiza, kreditiranje kod ponovljenih narudbi i sl.,

3) definiranje politike naplate, na primjer evidencija o naplati, instrumenti ubrzanja

naplate i sl.

Upravljanje zalihama obuhvaa upravljanje zalihama sirovina i materijala, proizvodnje

u tijeku, gotovih proizvoda ili robe koja eka na prodaju. U sluaju da se zalihe odravaju

na minimumu, to za sobom povlai odreene potencijalne negativne posljedice kao to su

via cijena za manje koliine zaliha, rizik zastoja u proizvodnji zbog problema s

isporukom, rizik nemogunosti isporuke u sluaju poveane potranje. S druge strane, u

sluaju dranja zaliha na maksimumu mogu se pojaviti potencijalni pro