2014 GN Kronologija 1975-2014

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

1/68

.

.

.

.

.

?

?

?

?

?

?

?

?

?

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

Galerija Nova

kronologija

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

2/68

Marina Abramovi Eugen Feller Kosja Ganik Dean Jokanovi-Toumin Lojze Logar Zoran Popovi Braco

Dimirijevi Ivan Koari Gusav Gnamu Herman Gvardijani Bogoslav Kala ivko Marui Tugo unik

Franc Mesari Zdenko Huzjan Bard Iucundus Mladen Silinovi Ivan Ladislav Galea eljko Jerman Mladen

SilinoviSven SilinoviFedor VuemiloviGrupa 143 Tomislav MikuliAnoanea PasinoviVesna Anunovi

Braco Dimirijevi Vladimir Dodig Ivan Doroghy Nua & Sreo Dragan Goran orevi eljko Jerman eljko

Kipke Anun Marai Nea Paripovi Zoran Popovi Mladen Silinovi Dragoljub Raa Todosijevi Goran

Trbuljak Gergely Urkom Fedor Vuemilovi Marijan Jevovar Guglielmo Achille Cavellini Julije Knifer Andrija

Maurovi Boris Demur Eugen Feller Ivo Gatin Marijan Jevovar Vlado Krisl uro Seder eljko Jerman

Vladimir Dodig-Troku Ivan Dorogi Anoanea Pasinovi Milivoj Bijeli Ane Rai Damir Soki ZvonimirPliskovac Goran Trbuljak Boris Demur eljko Jerman Vlado Marek Goran Peercol Mladen Silinovi Sven

Silinovi Fedor Vuemilovi Grupa OHO [Milenko Maranovi David Nez Marko Poganik Andra alamun]

Druina u empasu Mirko Radojii Slavko Bogdanovi Grupa [Vladimir Kopicl Marijan Molnar Boris Demur

Goran Trbuljak Gergelj Urkom Goran orevi Grupa 143 [Jovan eki Nea Paripovi Maja Savi Paja Sankovi

Miko uvakovi] Aleksandar Srnec Damir Soki Josip Seissel Jo Klek Ane Rai Goran Peercol Ivo Gatin

Drago Julius Prelog Raomir Kuli Vladimir Mationi Milivoj Bijeli Guy Mees Erns Friedrich Grupa OHO

Radomir Damnjanovi Damnjan eljko Kipke Anun Marai Marijan Molnar Zoran Beli Milanka Blagojevi

Jusuf Hadifejzovi Zvonimir Pliskovac Bernardo Bernardi Zdravko Bregovac Vlado Krisl Ivan Picelj Zvonimir

RadiBoidar RaicaVjenceslav RicherAleksandar SrnecVladimir ZarahoviVladimir PeekAndra alamun

Mladen Gali Milivoj Bijeli Tomislav Goovac Mario Palli Jovan eki Tomislav Goovac Milivoj Bijeli

Mladen Gali Ivo Gatin Nina IvaniMarijan JevovarDean Jokanovi-Toumin Julije Knifer Ivan KoariAne

Rai Zvonimir Sanra Damir Soki Nua & Sreo Dragan Zvonimir Sanra Damir Soki Slavomir Drinkovi

Sevan Lukei Eugen Feller Nina Ivani Bojan Gorenec Alojz Konec Tanja penko Rako Aleksa Grupa

Bosch + Bosch Dean Jokanovi-Toumin Gorki uvela Milivoj Bijeli Peruko Bogdani Slavomir Drinkovi

Mladen Gali Ivo Gatin Kuzma Kovai Ivan Koari Vesna Popran Ane Rai Edia Schuber Damir Soki

Ljerka ibenik Gorki uvela Ane Rai Mladen Gali Kazimir Maljevi Edia Schuber Alem urin Momilo

Golub Zvonimir Sanra Dubravko Deoni Jurica Puhalovi Vesna Popran Momilo Golub Aleksandar Srnec

Mira Zamagna-Weller Nina Ivani Eugen Feller Mladen Gali Dean Jokanovi-Toumin Ivan Picelj uro Seder

Ljerka ibenik Gorki uvela Erns Friedrich Erwin Wurm Duan Minovski Bali Peruko Bogdani Eugen

Feller Mladen Gali Dean Jokanovi-Toumin Sevan Lukei Ljerka ibenik Mira Zamagna-Weller Gorki uvela

Slavko Grko Branka Uzur Angelomichele Risi Peruko Bogdani Mario Hlaa Laszlo Kerekes Siemeiser

Marko Musovi Vesna Balabani Eugen Feller Mladen Gali Dean Jokanovi-Toumin Sevan Lukei Marko

Musovi uro Seder Ljerka ibenik Gorki uvela Jadranko Rebec Rino Gropuzzo Nenad Roban Vesna

PavlakoviAliea MonasGoran VukuiPredrag DubraviMladen Mikulinarko TomazeiBojana verasek

Ljerka Kallay Neda Miranda Blaevi Vladimir Gudac Evgenija Demnievska Franz Shler Nenad Vorih Nada

krlin urica Merle Amela Frankl Dubravko Budi Darko Friz eljko Serdarevi Mladenka uri ZvonimirPliskovacKaja Cein Ivan PosavecMaja Doleni-MaleeviGordana KovaiSlaven MacoliRenaa Azinovi

Tajana Maleevi Draen Grubii eljko Bubalo Darko Boehm Darko Sever Danica Frani Eugen Feller

Mladen Gali Ivan Picelj Ljerka ibenik Dean Jokanovi-Toumin Igor Kuduz Jasmina Krajai Robera Vili

Nikolina Ivezi Oto Anonini Tomislav Bunak Mladenka uri Nenad Vorih Marko Forei Jana iljak

Gordana Beni Ivica Mali Dragica Anolovi Ljubica Dragojevi-Buble Andrea Pavei Blaenka Salavarda

Rino Gropuzzo Aleksandar Rogoi Lada Lukei Mako Veki Boena Koni Kaa Mijaovi Ivana Franke

Zoran Filipovi Darko Friz Damir Hoyka Tomislav aja Alan Vlahov Ida Mai Iva-Maija Bianga Alem Korku

Ania Sulimanovi Daniela Rakajec Ana Kadoi Dubravko Kasrapeli Valerija Polane Rino Gropuzzo Marina

Soponja Tomislav Brajnovi Krunoslav Sojanovski Iris Vrus Marina Bauer Renaa krinar Toni Merovi

Dario Vlahovi Rea Bosch Gogolja Tomislav iko Vukovi Ivana Vui Ines Krasi Vesna anak Paulina Jazvi

Kreimir Tadija Kapulicaana JanjiNaaa Markovinovi VolkSaa imburViold KoirAleksandar Bezinovi

Marina Soponja Tanja Vujansinovi Krunoslav Sojanovski Kreimir Rod Ivana Franke Mirjana Vodopija

Ljubomir Levai Tomislav Krnjavi Blanka Perinec Anja Planini Vesna migovec Zoran Kaka Jasminka

Krajai Roland Gambiroa Vanja Popek Marcela Gjoni Tomislav iko Vukovi Irena Keke Mirela Brescher

Kreimir Tadija Kapulica Damir Sojni Anja Planini Velibor Maukain ml. Ivan Midi Pera eveljevi

Hrvoje Dumani Mladen Gali Marina Soponja Vesna migovec Anja Planini Mario Mikovi Human Ana

eri eljka Sananin Dunja Sabli Marko Tadi Sanja Ivekovi Mladen Silinovi Goran Trbuljak eljko

Jerman Vlado Marek Tihomir Maijevi Marina Merovi Igor Markovi & Barbara Blasin Tadej Pogaar &

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

3/68

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

4/68

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

5/68

3

Lijepo bi bilo zamisliti da seu uvodu publikacije kojadokumentira 39 godinarada jedne gradske galerijegovori o programima, ali i o

tome kako se radi o instituciji koja je odeksperimentalnog entuzijastinog poetkadola do stabilnih uvjeta rada, sigurnogprostora, kvalitetne infrastrukture i dobro

honoriranog strunog tima. Meutim,unato suradnji s razliitim generacijamaumjetnika, intenzivnoj meunarodnojkomunikaciji i kontinuiranom dijalogus lokalnim kulturnim i aktivistikiminicijativama, Galeriju Novana praguetrdesete eka neizvjesna budunost. Ovagradska institucija ostat e vrlo skoro bezdosadanjeg upravljaa, postoji prijetnjada izgubi prostor u kojem trenutno

radi, a prati je i desetljee neinvestiranjau odravanje svih segmenata njezinaprostora. Volimo misliti da je njezinprogram usprkos svemu tome nastavioznaajno pridonositi kulturnoj sceniZagreba.

Kako bismo se podsjetili o kakvom jeprogramu rije, odluile smo objavitikronologiju 39 godina rada Galerije

Nova, od 1975. godine kada su je osnovaliumjetnici i kustosi Ljerka ibenikiMladen Galiu sklopu Centra za kulturnudjelatnost Socijalistike omladineZagreba. Od svojih poetaka galerija jeprovodila radikalan program izlaui

cijeli niz avangardnih modernistikihumjetnika, meu njima Aleksandra Srneca,

Jo Kleka i Exat 51, zajedno sa scenom kojaje tada bila u nastajanju, a obuhvaala jeumjetnike poput Gorana Trbuljaka, BraceDimitrijevia, Grupe estorice autora,Mladena Stilinoviai drugih. Nastavljajuise upravo na to razdoblje, WHWje kaokustoski tim poeo voditi Galeriju2003.

godine s namjerom da razvije programkoji aktivno promilja kulturu u sklopudrutvenog konteksta, zalae se za njezinupolitizaciju i za javnu odgovornost svihonih koji stvaraju kulturni program,sudjeluju u njemu ili ga samo prate.

Ovu publikaciju pripremali smo na brzinu,pod pritiskom strepnje zbog neizvjesnesituacije u kojoj se Galerijanalazi, sa

eljom da to prije pokrenemo razgovoro njezinoj budunosti. Tome pridonosiinjenica da je u ljeto 2013. u zadnjias sprijeen pokuaj da AGM(tada jopodrunica Zagrebakog holdingakojikao jedan od nasljednika Omladinskogkulturnog centravodi Galerijuod poetkadevedesetih godina) ukine ovu instituciju.To je zaustavila gradska vlast, ali bezjavne argumentacije. U meuvremenu je

AGMuao u proces restrukturiranja i nijejasno kako e se to odraziti na GalerijuNova i prostor u Teslinoj 7 u kojem se onatrenutno nalazi. Razgovor s kolegamao ovoj temi u prostoruGalerijeprijemjesec dana iznenada su prekinuli revni

to, kako i za koga/whw

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

6/68

4

djelatnici Zagrebakog holdinga pojavivise s metrom u rukama jer su, kako su namobjasnili, morali premjeriti galeriju da biHolding mogao raunovodstveno izrazitikomercijalni potencijal svoje nekretnine.Zbog toga smo jo vie pourile, u nadi

da e ovaj tiskani podsjetnik na povijestGalerije Novapomoi vlastima u GraduZagrebu da za njezinu budunost nauadekvatno i trajno rjeenje.

Istiemo ove okolnosti jer su one utjecalena neujednaenost kronologije. Popisza razdoblje od 1975. do 2003. i svepopratne materijale velikoduno nam jeustupio Darko imii, na emu smo mujako zahvalne. Nismo, naalost, imalevremena sakupiti dodatne materijaleza razdoblje osamdesetih i devedestihgodina. Materijali i informacije koji seodnose na posljednjih jedanaest godina,otkad galeriju vodi na kolektiv, punosu, naravno, iscrpniji pa smo detaljnijepredstavile projekte iz tog razdoblja kojesmatramo osobito zanimljivima i vanima

za programsko usmjerenje galerije.

Kada se u lipnju 2013. pojavila prijetnjazatvaranja Galerije, Marko Golubjoj jenapisao je, kako smo ga interno nazvale,preuranjeni nekrolog. Marko godinamaprati galerijski program kao novinar ikritiar i smatramo da je u tom tekstusaeo sva naa nastojanja bolje nego tobismo mi to same uinile. Zahvaljujemo

mu to nam je ustupio tekst te na svemupohvalnom to je u njemu napisao.

Da u drukijim okolnostima pripremamoslavljeniko izdanje, u njemu bi bili idrukiji tekstovi, tekstovi o umjetnicima,kustosima, kritiarima i aktivistima skojima suraujemo dugi niz godina, oizlobama koje pamtimo, o prioritetima,sumnjama i intenzitetima programa koji

smo radile s vrlo malo institucionalne i sjako puno drugarske podrke. Nadamo seda e biti prilike i za takve tekstove i da epovod za njih biti mnoge budue godinjiceGalerije Nova.

, .

Galerija Nova:

Kronologija

19752003.Kronologiju od 1975. do 2003.priredio je Darko imii

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

7/68

5

1975.

Galerija NovaCenar za kulurnudjelanos Savezasocijalisike omladineZagreb, Teslina 1 / I

9.10. 31.10.1975.Abramovi, Feller, Ganik,Jokanovi-Toumin, Logar,PopoviIzloba dobinika nagradaSedam sekreara SKOJ-aza 1973. i 1974. godinu

MarinaAbramovi Eugen Feller Kosja Ganik DeanJokanovi-Toumin LojzeLogar Zoran Popovi JeaDenegri Zoran PopoviAleksandar Bassin

7.11. 27.11.1975.

Braco Dimirijevi

Prosinac 1975.Ivan Koari: Kia Nena Baljkovi

1976.

9.1. 30.1.1976.Slovenski mladi slikariposlije 1970.Gusav Gnamu Herman GvardijaniBogoslav Kala ivkoMarui Tugo unikFranc Mesari ZdenkoHuzjan Bard Iucundus

5.2. 28.2.1976.Mladen Silinovi

Nena Baljkovi

4.3. 14.3.1976.Ivan Ladislav Galea: TVscenarij 40 snimaelj Mihovil Pansini

24.3. 10.4.1976.Foografija

eljko Jerman MladenSilinovi Sven SilinoviFedor Vuemilovi Nena Baljkovi

16.4. 30.4.1976.Grupa 143

13.5. 23.5.1976.

Tomislav Mikuli:Kompjuerom

27.5. 13.6.1976.Anoanea Pasinovi:Negaivni prosor grada

17.6. 10.7.1976.OisciVesna Anunovi Braco DimirijeviVladimir Dodig IvanDoroghy Nua i SreoDragan Goran orevi eljko Jerman eljkoKipke Anun MaraiNea Paripovi ZoranPopovi Mladen Silinovi Dragoljub Raa Todosijevi Goran Trbuljak Gergely

Urkom

Fedor Vuemilovi JeaDenegri Ljerka ibenik JeaDenegri Dragoljub RaaTodosijevi

21.9. 10.10.1976.Marijan Jevovar

Nena Baljkovi

27.10. 14.11.1976.Guglielmo Achille Cavellini

23.11. 11.12.1976.Julije Knier

22.12.1976. 22.1.1977.Andrija Maurovi

ULUPUH, Zagreb Mladen HanzlovskyVera Horva-Pinari

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

8/68

6

1977.

3.2. 19.2.1977.Boris Demur

10.3. 28.3.1977.Inormel 19561962.Eugen Feller IvoGatin Marijan JevovarVlado Krisl uro Seder Jea Denegri

7.4. 24.4.1977.eljko Jerman:

Izloba, akcija, projekcija

Travanj 1977.Vladimir Dodig-Troku:Upua za realizaciju mojegauoporrea

10.5. 23.5.1977.Ivan Dorogi

7.6. 19.6.1977.Anoanea Pasinovi:Nolli me angere S.O.S.za sari grad Zagreb

22.6. 10.7.1977.Milivoj Bijeli Ane RaiDamir Soki

28.9. 16.10.1977.

Zvonimir Pliskovac

2.12. 11.12.1977.Israivanje srukureBeogradaMulivarijanna analiza ikompjuer alas koninualnoizgraenog podruja

20.12. 30.12.1977.Goran TrbuljakUmjetnika knjiga:Zapisi jednog umjenika

1978.

10.1. 15.1.1978.Usmena predajaBoris Demur eljko Jerman VladoMarek Goran Peercol Mladen SilinoviSven Silinovi FedorVuemilovi

9.2. 19.2.1978.Vilko iljak

1.3. 12.3.1978.Primjeri analiikih radovaGrupa OHO(Milenko Maranovi David

Nez,Marko Poganik Andra alamun) Druinau empasu Mirko Radojii Slavko Bogdanovi Grupa(Vladimir Kopicl MarijanMolnar Boris DemurGoran Trbuljak GergeljUrkom Goran orevi Grupa 143 (Jovan ekiNea Paripovi Maja Savi Paja Sankovi Mikouvakovi) Galerijom Sudenskogkulurnog cenra, Beograd; Miko uvakovi

21.3. 4.4.1978.

Aleksandar Srnec Boo Bek

13.4. 23.4.1978.Damir Soki

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

9/68

7

9.5. 21.5.1978.Josip Seissel Jo Klek Vera Horva-Pinari

1979.

16.3. 30.3.1979.Grupa OHO

11.4. 25.4.1979.Radomir DamnjanoviDamnjan Jea Denegri

11.5. 21.5.1979.eljko Kipke Anun Marai Marijan Molnar

7.6. 20.6.1979.Zoran Beli MilankaBlagojevi JusuHadiejzovi

28.6. 14.7.1979.Zvonimir Pliskovac Zvonko Makovi

27.9. 20.10.1979.EXAT 51 19511956.Bernardo Bernardi ZdravkoBregovac Vlado KrislIvan Picelj Zvonimir RadiBoidar Raica VjenceslavRicher Aleksandar SrnecVladimir Zarahovi: elimir

Koevi

Jea Denegri

25.10. 3.11.1979.Vladimir Peek: PETEK FAVIT MULTIVISION

MihovilPansini Vladimir PeekDuan Sojanovi oreJanjaovi Bogdan Tirnani Branko Belan SaaSanojevi Naomi Levine Boidar Zeevi PearKrelja Ranko MuniiTomislav Mikuli HrvojeTurkovi Nika Gligo

Ivan Ladislav Galea HorsGerhard Haberl JasminkaPeter-Kalini MarijanHodak Branko Bubenik

27.11. 15.12.1979.Andra alamun Jea Denegri

19.12.1979. 12.1.1980.Mladen Gali: Oblikovniidenie Galerije Nova Zvonko Makovi

Galerija NovaCenar za kulurnu

djelanos Savezasocijalisike omladine

Zagreb, Mihanovieva 28/ I

25.5. 4.6.1978.Ane Rai

7.6. 17.6.1978.Goran Peercol

21.6. 8.7.1978.Ivo Gatin Jea Denegri

11.10. 28.10.1978.Drago Julius Prelog

Alred Schmeller ArnulRohsmann

Studeni 1978.Raomir Kuli VladimirMationi: Verbumprogram

7.12. 17.12.1978.

Milivoj Bijeli

Guy Mees

20.12.1978. 5.1.1979.Erns Friedrich (Austrija) Wilried Skreiner

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

10/68

8

1980.

25.1. 10.2.1980.Milivoj Bijeli Zvonko Makovi

12.2.1980.Tomislav Goovac:ianje novina

15.2. 2.3.1980.Mario Palli (Italija) Jure Miku

14.3. 30.3.1980.Jovan eki

1.4.1980.Tomislav Goovac:Teleoniranje

11.4. 17.5.1980.Nove pojave u hrvaskomslikarsvuMilivoj Bijeli Mladen Gali Ivo Gatin Nina Ivani MarijanJevovar Dean Jokanovi-Toumin Julije KnierIvan Koari Ane RaiZvonimir Sanra DamirSoki Zvonko Makovi

21.5. 7.6.1980.Nua i Sreo Dragan:Oisaksvijesi Nue & Sree DraganKatalog u suradnji sGalerijom KUC, Ljubljana iSalonom Muzeja savremeneumenosi, Beograd. TomaBrejc Nua i Sreo Dragan

16.6. 20.6.1980.Kompjuerska animacija

25.6. 12.7.1980.Zvonimir Sanra ZvonkoMakovi Zvonimir Sanra

2.10. 19.10.1980.Damir Soki DamirSoki Zvonko Makovi

23.10. 9.11.1980.Slavomir Drinkovi

Zvonko Makovi

13.11. 30.11.1980.Sevan Lukei Zvonko Makovi

4.12. 20.12.1980.Eugen Feller

Jea Denegri

23.12.1980. 16.1.1981.Nina Ivani Zvonko Makovi

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

11/68

9

1981.

22.1. 9.2.1981.Bojan Gorenec Alojz Konec Tanja penko AlojzKonec Bojan Gorenec

12.2. 21.2.1981.Rako Aleksa: Komunikacije/prosor/olklor

27.2. 20.3.1981.Promocija mape Prosor,video projekcija

Grupa Bosch + Bosch

28.3. 17.4.1981.Dean Jokanovi-Toumin Jea Denegri

23.4. 15.5.1981.Gorki uvela

Davor Maievi

26.5. 26.6.1981.Druga skulpuraMilivoj Bijeli Peruko Bogdani SlavomirDrinkovi Mladen Gali,Ivo Gatin Kuzma Kovai Ivan Koari VesnaPopran Ane Rai Edia

Schuber Damir SokiLjerka ibenik Gorki uvela Zvonko Makovi

1.10. 16.10.1981.Weaseas 6: Mail love arPublikacija Weseas 6; Lela Mujki ivkoKladnik Franci Zagorinik,Slavko Jendriko AndrejTima

16.11. 5.12.1981.Ane Rai Predrag Vukovi

22.12.1981. 14.1.1982.Mladen Gali

1982.

Sijeanj veljaa 1982.Edia Schuber

11.2. 4.3.1982.Alem urin Momilo Golub

12.3. 31.3.1982.Zvonimir Sanra

8.4. 28.4.1982.Dubravko Deoni

13.5. 29.5.1982.

Jurica Puhalovi

28.6. 14.7.1982.Oisci

28.9. 16.10.1982.Vesna Popran

28.10. 14.11.1982.Momilo Golub

Kazimir Maljevi:Nepredmeni svijeBiblioteka Nova, , .

Prijevod knjigeKasimir Malewisch:Die Gegensandslose Wel,Bauhausbcher 11, Mnchen1927, proireno izdanjeMainz-Berlin 1980.

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

12/68

10

1983

3.2. 26.2.1983.Aleksandar Srnec elimir Koevi

8.3. 31.3.1983.Mira Zamagna-Weller

14.4. 6.5.1983.Nina Ivani:Nove slike Nine Ivani

Srpanj 1983.

Izloba crea i grafikaEugen Feller Mladen Gali DeanJokanovi-Toumin IvanPicelj uro Seder Ljerkaibenik Gorki uvela

18.10. 29.10.1983.Erns Friedrich

Rober Schmit

Studeni 1983.Erwin Wurm Werner Fenz15.11. 5.12.1983.Duan Minovski

Zvonko Makovi

Prosinac 1983.Prodajna izloba skulpura,slika, crea, grafika ioografijaBali PerukoBogdani Eugen Feller Mladen Gali Dean

Jokanovi-Toumin

SevanLukei Ljerka ibenikMira Zamagna-WellerGorki uvela

1984.

2.2. 18.2.1984.Slavko Grko

1.3. 18.3.1984.Branka Uzur: Skulpure

4.4. 23.4.1984.Angelomichele Risi

22.5. 10.6.1984.Peruko Bogdani:Skulpure, gvaevi

9.10. 27.10.1984.Mario Hlaa Laszlo Kerekes

1985.

8.1. 30.1.1985.Siemeiser

21.2. 16.3.1985.Marko Musovi Mladen Lui

9.4. 13.4.1985.Vesna Balabani:Raspoloenja Nenad Burcar

11.6. 30.6. 1985.OisciEugen Feller Mladen Gali DeanJokanovi-Toumin SevanLukei Marko Musoviuro Seder Ljerka ibenikGorki uvela

3.10. 22.10.1985.Zagrebaki srip 19351941

24.10. 3.11.1985.Jadranko Rebec

14.11. 2.12.1985.Rino Gropuzzo

16.12.1985. 6.1.1986.

Nenad Roban: Naki Nada Krii

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

13/68

11

1986.

28.2. 16.3.1986.Vesna Pavlakovi Branko Kladarin

8.4. 25.4.1986.Aliea Monas

29.5. 14.6.1986.Goran Vukui

9.10. 24.10.1986.Predrag Dubravi

24.12.1986. 15.1.1987.Mladen Mikulin Tonko Maroevi

1988.

Galerija NovaOmladinski kulurni cenar

OOUR Cenar za kulurnudjelanos

Zagreb, Mihanovieva 28/1

10.3. 26.3.1988.Nenad Vorih Tonko Maroevi

5.4. 23.4.1988.Nada krlin

Vladimir Gudac

12.5. 27.5.1988.urica Merle Damir Grubi

2.6. 17.6.1988.Amela Frankl

21.6. 8.7.1988.Dubravko Budi Nada Bero

Srpanj 1988.Krici i apuanjaDarko Friz eljkoSerdarevi

13.10. 29.10.1988.Mladenka uri

10.11. 27.11.1988.Zvonimir Pliskovac

8.12. 28.12.1988.Kaja Cein: eiri godinja

doba nakia

1987.

5.3. 21.3.1987.arko Tomazei Branka Hlevnjak

7.4. 25.4.1987.Bojana verasek Anun Marai

23.6. 11.7.1987.Ljerka Kallay

22.9. 10.10.1987.Neda Miranda Blaevi

27.10. 14.11.1987.Vladimir GudacZagros /Akambaro / Gui /Rigel / Eridu / Biblos

17.11. 1.12.1987.Evgenija Demnievska

17.12.1987. 5.1.1988.Franz Shler

19891992 nema izlobi,selidba u Teslinu 7

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

14/68

12

1992.

Oujak 1992.Ivan Posavec: Za slobodu Branka Hlevnjak

Lipanj 1992.Maja Doleni-Maleevi

Lipanj 1992.Gordana Kovai

Rujan 1992.Slaven Macoli

Studeni 1992.Kipari i slikari u Galeriji Nova

Studeni 1992.Renaa Azinovi

1993.

Veljaa oujak 1993.Tajana Maleevi

Travanj 1993.Draen Grubii

8.7.1993.eljko Bubalo

Listopad 1993.

Darko Boehm:Wes Coas Rider

Prosinac 1993.Darko Sever: Solci

1994.

Sijeanj 1994.Danica Frani

Sijeanj 1994.Grafiki lisovi 19681992. Eugen Feller Mladen Gali Ivan Picelj Ljerka ibenik DeanJokanovi-Toumin

22.4. 6.5.1994.Igor Kuduz:Almos drama Naaa Ili

Svibanj 1994.Jasmina Krajai

2.6. 21.6.1994.Robera Vili

23.6. 12.7.1994.Nikolina Ivezi:Very hungry woman

Saa Pavkovi

1995.

14.2. 18.3.1995.Oto Anonini 18921959. elimir Koevi

Oujak travanj 1995.Tomislav Bunak Sibila Bilopavlovi

Svibanj 1995.Mladenka uri

Sandra Krii Roban

Svibanj lipanj 1995.Nenad Vorih: Urban opera Darko Glavan

Rujan 1995.Marko Forei

Nini Cinoti

19.10. 10.11.1995.Jana iljak:Nagrada AGM za dizajn ZvonkoMakovi

Prosinac 1995. Sijeanj 1996.Gordana Beni

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

15/68

13

1996.

9.1. 8.2.1996.Ivica Mali

Veljaa 1996.Dragica Anolovi:Nagrada AGM za slikarsvo

Travanj 1996.Ljubica Dragojevi-Buble

7.5. 24.5.1996.Andrea Pavei: Kakusi

Enes Quien

4.6. 15.6.1996.Blaenka Salavarda:Mozaici o Krisu Mirko Jozi

Rujan 1996.Rino Gropuzzo

29.10. 25.11.1996.Aleksandar Rogoi

28.11. 20.12.1996.Lada Lukei

20.12.1996. 18.1.1997.Mako Veki

1998.

22.1. 17.2. 1998.Alem Korku: Iz ivoa biljaka Miroslav Gaparovi

3.3. 24.3.1998.Ania Sulimanovi

Svibanj 1998.Izloba dizajnaFi or a pocke

12.5. 29.5.1998.

Daniela Rakajec

9.6. 27.6.1998.Ana Kadoi Gordana Koec

30.6. 25.7.1998.Dubravko Kasrapeli: Magnamaer kulni prosor

Kreimir Oremovi

17.9. 10.10.1998.Valerija Polanec:Mree Janka Vukmir

Listopad 1998.Izloba austrijskih umjetnika

Sill Alive

Studeni prosinac 1998.Rino Gropuzzo

22.12.1998. 18.1.1999.Marina Soponja

1997.

13.2. 8.3.1997.Boena Koni

13.3. 29.3.1997.Kaa Mijaovi

27.5. 17.6.1997.Ivana Franke

19.6. 29.6.1997.Zoran Filipovi

Rujan 1997.

Darko Friz

Rujan listopad 1997Damir Hoyka: Flashback: Darka Glavana,Draenke Jaki Marijanapoljara Gorana Blagusa iAleksandra Kondeva

28.10. 17.11.1997.Tomislav aja

20.11. 14.12.1997.Alan Vlahov: ovjek kojiponovo ui hodai Saa Pavkovi

16.12.1997. 10.1.1998.

Ida Mai

1997.Iva-Maija Bianga

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

16/68

14

2000.

27.1. 13.2.2000.Vesna anak: Godina zmaja Fea Vuki

17.2. 13.3.2000.Paulina Jazvi Milan Beli

21.3. 16.4.2000.Kreimir Tadija Kapulica Tanja Jakovev

11.4. 27.4.2000.ana Janji Andrija Seiried

11.5. 27.5.2000.Naaa Markovinovi Volk Naaa Markovinovi Volk

1.6. 18.6.2000.Saa imbur- SandraKrii-Roban VladimirRismondo ml.

Lipanj 2000.Viold Koir B. Popovak

4.7. 16.7.2000.Aleksandar Bezinovi:Ikonoglobala Vanja Babi

Srpanj 2000.Marina Soponja

22.9. 12.10.2000.Tanja Vujansinovi: Moko BranimirMari Tanja Vujasinovi

26.10. 9.11.2000.Krunoslav Sojanovski-Kreimir Galovi

Studeni prosinac 2000.Kreimir Rod

21.12.2000. 13.1.2001.Ivana Franke MirjanaVodopija Branko Franceschi

1999.

23.2. 10.3.1999.Tomislav Brajnovi Naaa Sipanov

18.3. 6.4.1999.Krunoslav Sojanovski:Zemlja Kreimir Galovi

13.4. 29.4.1999.Iris Vrus

Marina Tenera

6.5. 22.5.1999.Marina Bauer Danijel Dragojevi

Lipanj 1999.Izloba fotografija i

performanceRenaa krinar ToniMerovi Dario Vlahovi

Srpanj rujan 1999.Rea Bosch Gogolja A. Rendi-Mioevi

30.9. 21.10.1999.

Tomislav iko Vukovi Enes Quien

4.11. 25.11.1999.Ivana Vui

16.12.1999. 10.1.2000.Ines Krasi: Welcome o he

House o Fun, par woNagrada AGM ZvonkoMakovi Ines Krasi

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

17/68

15

2002.

Veljaa 2002.Irena Keke

Veljaa 2002.Mirela Brescher

Veljaa oujak 2002.Kreimir Tadija Kapulica

16.4. 29.4.2002.Damir Sojni: Muliplikacije

7.5. 25.5.2002.

Anja Planini

VeliborMaukain ml.

Lipanj 2002.Ivan Midi

27.6. 10.9.2002.Pera eveljevi:Moda in sudoper

Rujan listopad 2002.Hrvoje Dumani

22.10. 15.12.2002.Mladen Gali:Hommage Boo Beck Galerijom Beck Jea Denegri

27.12.2002. 14.1.2003.Marina Soponja:Veera kod Vlada

2001.

Sijeanj 2001.Ljubomir Levai:Odnosi i prividi Ljubomir Levai ZoricaBeus Ademir Arapovi dr. Kaharina Blaas-Prascher dr. Peer Zawrel

6.2. 25.2.2001.Tomislav Krnjavi Vladimir Rismondo ml.

1.3. 24.3.2001.Blanka Perinec Lilijana Domi

29.3. 19.4.2001.Anja Planini Goran Blagus

2003.

21.2. 10.3.2003.Vesna migovecAnja Planini

24.4. 13.5.2001.Vesna migovec Goran Blagus

16.5. 27.5.2001.Zoran Kaka Darko Schneider

Lipanj 2001.Jasminka Krajai

Fea Vuki

20.9. 10.10.2001.Roland Gambiroa Ivana Mance

Studeni 2001.Vanja Popek

22.11. 16.12.2001.Marcela Gjoni

21.12.2001. Sijeanj 2002.Tomislav iko Vukovi

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

18/68

16

Izlobe i performansi

3.6. 22.6.2003.START SOLO #001Mario Mikovi

27.6. 20.7.2003START SOLO #002

Human Ana eri:Cross ree

24.6.2003.eljka Sananin:Privae in Viro(dio koreografskogistraivakog projektaWATT+EAU nastalogkroz suradnju Bad.Co iEkSperimenalne slobodnescene)

Serija izlobi START SOLOrealizirana je na temelju natjeaja, od-

nosno svojevrsnog nastavka natjeaja raspisanog 2002. godine za

izlobu START koja je postavljena u Galeriji Karas u Zagrebu i u

Mestnoj Galerijiu Ljubljani. Natjeaji za STARTi START SOLOnisubili tematski odreeni, ve su se otvorenim konceptom pokuali

obratiti irokom krugu ve aktivnih umjetnika i umjetnica mlae

generacije. Koncepcijom natjeaja i odabirom radova pokuale smodati poticaj nastanku i predstavljanju one umjetnike produkcije

mlaih umjetnika u kojoj se kritiki promilja pozicija umjetnosti i

izlagaki koncept izolirane muzejske bijele kocke, istrauju razli-

iti socijalni prostori i strukture te propituje vlastiti status unutar

razliitih mrea sustava i suodnosa.

Galeriju poinje vodii kusoski kolekivto, kako i za koga / WHW

Galerija Nova 2003.

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

19/68

17

Ponavljanje: ponos i predrasude

bavi se mogunostima i uincima

ponavljanja, ponovnog uprizore-

nja ili rekonstrukcije odreenih

radnji, pria, gesti, znakova ili

tekstova usidrenih u socijalnom

prostoru i precizno kontekstua-

liziranom politikom stanju ili

programu. Predstavljeni radoviSharon Hayes, Pierrea Huyghea,

Sanje Ivekovi, Aydan Murte-

zaoglu, Anrija Sale i Andreasa

Siekmanna demonstriraju po-

make i skokove znaenja nastalih

na rubovima i sjecitima prekla-

panja originala i replika, pria i

povijesti, informacija i diskursa.

Fokus nije na ponavljanju nego

na promjeni koju ono donosi,na performativnoj aktualizaciji

i njezinim ogranienjima, pre-

mjetanjima, prevoenjima i po-

tencijalima.

12.12.2003. 12.1.2004.Ponavljanje:ponos i predrasude Sharon HayesPierre Huyghe SanjaIvekovi AydanMurezaoglu Anri SalaAndreas Siekmann

30.9. 12.10.2003.Igor Markovi iBarbaraBlasin: enski vodi

22.10. 11.11.2003.Tadej Pogaar &P.A.R.A.S.I.T.E. Museum

o Conemporary Ar iAnja Planiek:CODE:RED Sekor Zagreb,Working Uni Z01

3.7. 20.7.2003.START SOLO #003Dunja Sabli: Vila Velebia

10.7. 20.7.2003.START SOLO #004Marko Tadi: Household

23.7. 4.9.2003.InvenuraSanja Ivekovi Mladen Silinovi GoranTrbuljak eljko JermanVlado Marek

5.9. 21.9.2003.START SOLO #005Tihomir Maijevi:Zeja posla

5.9. 21.9.2003.START SOLO #006Marina Merovi:ovjek jedne dimenzije

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

20/68

18

Gostovanja i promocije

arko Hajdarhodi &Edin Karamazov

Srip Krampus Zorana Lazia RadovanPopovi Alexandar OpaiDunja Jankovi Zoran Lazi

FrakcijaProjekcija snimke predstaveFirs nighbritanske skupine

Forced Enerainmen

Fesival vizualnih i audioumjenosi VISURA APERTA MOMIANO 03Anun Boievi Jelena Braun Ben Cain Vikor Daldon ZlaanDumani Marko Ercegovi-Forunaovi Tina Gverovi Ivana Jelavi BoruKoroec Slave Lukarov &

Edukacijski program predavanja, tribine,seminari, projekcije

Odnos umjenikih

insiucija i gradova Charles Esche Lene Crone JensenSlaven Tolj Emina Vini Nada Bero AleksandarBatisa Ili Ivana MancePlaorma 9.81o, kako i za koga / WHW

Goran orevi: Povijes iMuzej moderne umjenosi

Tomislava Goovca

Rober Paller:Iluzije bez vlasnika

Jimmie Durham:Some Sone Videos

Valie Expor:Nevidljivi proivnici

uz izlobu Tadeja PogaaraCRVENA ZONA problemi ioblici prosiucije i rgovineljudima u Hrvaskoj eljko DolakiLovorka Marinovi TadejPogaar Aleksandarulhoer Ive urlin i

Pera Hoblaj

Novine Galerije Nova br. 1 Renaa Salecl WHWlipanj 2003.

Ivan Klepac Davor Mezak &Frane Rogi & Danko Frii Primo Novak Nika Oblak Lala Rai & Ana Human Simone Sandreti AlberoTrapani Anasazia Vidmar& Soraja Tarabar JosipZanki Davorka PeriVui-neperger

Wat+Eau

predizbornog projekta za2003. i knjigeDaliboraMarinisa: Obraam vam sekao ovjek ovjeku. Posajena puu za demokraciju

Toma LavriCrani romani ou

Novine Galerije Nova br. 2listopad 2003.

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

21/68

19


15. 30.1.2004.

START SOLO #007Pera Grozaj: Recycles

1.2.2004.Koauorska inicijaivaOOUR: blackbox, he firs box

7.2. 20.2.2004.Clubure:podaci o, kako i zakoga/WHW Plaorma 9.81,Mulimedijalni insiu [mi2] SU Klubura

21.2.2004.Red76 on Tour: Why don

ariss our like bands?

27.2. 18.3.2004.START SOLO #008Vedran Perkov: Cirkus

2.4. 14.4.2004.START SOLO #009

Igor Kirin

Galerija Nova 2004.

Clubturemrea realizira se na

nekoliko meusobno povezanih

razina. Uz programsku i surad-

niku razinu koja se realizira

kolaborativno osmiljenim pro-

gramskim i projektnim linijama,

kljuno je uvoenje inovativnog

strukturnog modela koji testira

i u praksu uvodi drugaije mo-

dele odluivanja, financiranja i

distribucije, modele koji ne ovise

o politikim i institucionalnimutjecajima. (...)

IzlobaCLUBTURE : PODACI ino-

vativan je model podnoenja

izvjetaja iroj javnosti, to jest iz-

vjetavanja koje preciznom ana-

lizom uinka svoga djelovanja ne

nudi tek samozadovoljan pogled

na realizirane programe, ve po-

sredno upuuje i na razliite as-

pekte toga djelovanja zahvaajuiproblematiku profiliranja progra-

ma, zadobivanja prostora trajne

vidljivosti, djelovanja u prostoru

grada te odnosa prema publici i

drugim institucijama.

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

22/68

20

Nuspojavepredstavljaju radove koji se bave irokimspektrom pitanja i njihovim iitavanjem u razli-

itim kontekstima, no zajedniko im je to da uka-zuju na neizbjena konfliktna vorita tranzicije

prema liberalnom kapitalizmu ije su nuspojave

klasne razlike, poveanje nezaposlenosti, porast kri-

minala, kulturno i duhovno osiromaenje, manjak

imaginacije i solidarnosti, ravnodunost, letargija

i nesigurnost. Nuspojave nude odreeni koncep-

tualni okvir u kojem dijalog izmeu umjetnike i

kustoske pozicije ostaje otvoren te vizuru iz koje

predstavljene radove moemo oitati upravo na

pozadini izgubljenih iluzija o njihovu razrjeenju uprocesu normalizacije i postupnog pribliavanja

zamiljenom idealu liberalno-demokratske drave

i slobodnog trita.

Treba mi radikalna promjenapredstavlja suvreme-

nu umjetniku scenu Kosova i obuhvaa razliite

umjetnike kritike prakse u odnosu prema spe-

cifinom meunarodnom kontekstu tzv. konflik-

tnih, trusnih etnikih podruja koja su izloena

procesima poslijeratne normalizacije. Povezujui

radove umjetnika koji dolaze s Kosova, iz Zagre-

ba, Istanbula, Sarajeva i drevnoga kurdskog grada

Dyarbakira u Turskoj, Treba mi radikalna promjenane inzistira na paralelama niti na homogenosti razli-

itih nacionalnih i kulturnih identiteta ve upravo

suprotno, izmie uskim paradigmama i predrasuda-

ma koje one nuno sa sobom nose. Kljuno pitanje

nacionalnog suvereniteta i teritorija izmjeteno

je u sferu shvaanja umjetnosti kao polja u kojem

je jo mogue ostvariti drugaije promiljanje tihkategorija.

22.4. 10.5.2004.NuspojaveEGOBOO.bis Felix Gmelin Igor Grubi Vlaka Horva Krisian

Koul Andreja Kuluni Davor Mihali AydanMurezaoglu SerkanOzkaya Ivan PeroviKirsen Pieroh BulenSangar Marko TadiVERSION

15.5. 10.6.2004.Treba mi radikalna promjenaMaja Bajevi Mehme Behluli SokolBeqiri Memed Erdener

Jakup Ferri Drion Hajredini Alber Hea MigjenKelmendi ejla KameriDren Maliqi Alban MujaErkan Ozgen Sener Ozman Peri Selimi ErzenShkololli Mladen Silinovi Lulzim Zeqiri

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

23/68

21


Vasi Korun: Kada dobri

posanu zloesi

Normalizacija Charles EscheLuca Frei Vasi Korun

Sephen Wrigh: Budunosrecipronog readymadea

o, kako i za koga, povodom152. godinjice Komunisikogmaniesa Slavojiek Marek Kohn GeoffCox Boris Buden DejanKri Fredric JamesonRenaa Salecl CharlesEsche Mladen SilinoviBrian Holmes Olver Ressler Branimir SojanoviRichard Barbrook EbenMoglen WHW

Igor Zabel: Grupni rad i grupakao rad: kasni OHO

, ,: Normalizacija/ aspeki, posljedice,nesporazumi, pregovaranje Boris Buden:Normalizacija, ranzicija,poskomunizam , Boris Buden

Roger M. Buergel SranDvornik Erden KosovaIvana Mance Maja Uzelac WHW UdrugaCommuniy Ar WHW

Od kasnih ezdesetih godina konceptualni umjetnik Goran Trbu-

ljakzaokupljen je usporednim redefinicijama umjetnikog djela i

okvira bijele galerijske kocke. Ironino poigravanje umjetnikim

konvencijama i kritiko dekonstruiranje muzejsko-galerijskog susta-

va, te propitivanje odnosa umjetnost umjetnik umjetniko djelo

tematski je sklop koji kontinuirano obiljeava Trbuljakov rad. (...)Iako naziv izlobe Tr. Goran pokazat e svata 19742004. sugerira

retrospektivan pristup, nije rije o sustavno i klasino osmiljenoj

retrospektivnoj izlobi, ve o svojevrsnom sueljavanju srodne pro-

blematike na nain da se recentni radovi upisuju na pozadinu ranijih

i dosad rijetko prikazivanih umjetnikih projekata.

16.11. 12.12.2004.Goran Trbuljak: Tr. Goranpokaza e svaa 19742004.

19.6. 1.7.2004.Odrazi inime Vesna BukovecLada Cerar Meka Zupani

19.6. 1.7.2004.START SOLO #010Nicole Hewit

5.7. 15.7.2004.START SOLO #011Ana Bilankov:Izmislii prosor

4.9. 19.9.2004.START SOLO #012Lala Rai: New work

23.9.2004.Zhana Ivanova iLala Rai :o se dogaa prije nego oajnik prokljua

sudionika Speak upradionice16.10. 23.10.2004.Sudionici s likovnihakademija u Bergenu,Malmu, Pritini, Reykjaviku,Sarajevu, Stockholmu iZagrebu

26.10. 12.11.2004.START SOLO #013Pera Farac: Lake od zraka

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

24/68

22

Novine Galerije Nova br. 5studeni 2004.


eljko Kipke: Bilo kakvaslinos sa svarnim ljudima izbivanjima namjerna je

Sahl Senclie: Iner-skin Konejner

Klaus Overmeyer:Pioniri prosora Plaorma 9,81/Nevidljivi Zagreb

Roger M. Buergel: Kakoelimo da se nama vlada?

eljka Kipkeaiz osamdesetih godina

Marin Friz: Ordered Saes/The Fesival o Regions

Shklzen Maliq:

Trans-ransi-realizam

Od kolaa do koljaa iako dalje: perspekivekulurne suradnje nabivejugoslavenskimprosorima Marina krabalo(Zagreb) Neboja Jovanovi(Sarajevo) BranimirSojanovi (Beograd)Sezgin Boynik (Pritina)Mara Gregori (Ljubljana)Vesna Tereli (Zagreb) Boris Buden

Branka Sipani:Dimirije Baievi Mangelos igrupa Gorgona

Brian Holmes &Claire Penecos:Suenje javnom amaeru

Love I or Leave INevin Aladag

Goran Devi Fouad Elkoury Ayse Erkmen VlakoGili Joana Hadjihomas& Khalil Joreige AlbanHajdinaj Sanja IvekoviGulsun Karamusaa OmerAli Kazma Sener OzmenRenaa Poljak Anri SalaErzen Shkololli MohamedSoueid Jalal Toufic

Naalija Vujoevi AkramZaaari Bojan Zafirevski

Radionica Speak upusuradnji s Nordic Insiueor Conemporary ArSudionici s likovnihakademija u Bergenu,Malmu, Pritini, Reykjaviku,Sarajevu, Stockholmu iZagrebu

Jasmile bani Neboja Jovanovi

, Luca Frei iJohanna Biling

WHW

Muzejsuvremene umjenosi/MSU(Zagreb)

Novine Galerije Nova br. 3veljaa 2004.

Novine Galerije Nova br. 4lipanj 2004.

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

25/68

23

Galerija Nova 2005.

Procesi normalizacije upuuju na stanja koja slijede nakon odre-

enih socijalnih trauma, no normalizacija u tom smislu ne donosiozdravljenje, ve se ini da naini njezina funkcioniranja oivljavaju

tek funkcionalnost povrine, zatakavajui i potiskujui realne pro-

bleme. U fokusu izlobe nekoliko je varijacija normalizacije koja

se u razliitim kontekstima i dinamikama podjednako odvija i na

Istoku i na Zapadu te problematiku kojom se bavi upisuje na pozadi-

nu zbivanja povezanih s globalno odreenim kolapsom socijalizma

i slomom Istonog bloka te s ekspanzijom Evropske unije i NATO-a.

Izbjegavajui generalizacije, investirajui u brojne politike konotaci-

je i socio-politike reference, koncept izlobe pojam normalizacije

ne koristi kao iskljuivo ideoloki indikator stanja stvari, nego i

kao ono to pokree diskusiju, kritiko miljenje i kreativan otpor

stanjima normalizacije kojima smo svakodnevno podvrgnuti kao

drutvo i kao pojedinci.


Normalizacija18.12.2004. 31.1.2005. Johanna Billing Phil Collins Goran DeviLuca Frei Dan PerjovschiPlaorma 9.81 MarjeicaPor Jasmila bani WHW

9.2.2005.Tomislav Goovac a.k.a.Anonio Lauer:Joe gevera Williams

16.2. 4.3.2005.Toni Merovi: Psychoic

9.3. 26.3.2005.Poapanje brodova NemanjaCvijanovi Igor Ekinja Rober Merlak DavorMikovi & Dunja Sabli

8.4. 1.5.2005.Vlako Gili: In coninuo

13.5. 29.5.2005.Anna Gollwizer:image is a ender word

2.6. 18.6.2005.Privremeni ured NevidljivogZagreba Plaorma 9,81 &[BLOK]

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

26/68

24

Serijom predavanja i izlobom Kolektivna akcija predstavljaju se neki

od sudionika izlobe Kolektivna kreativnost koju je WHW otvorio 1.svibnja u Kunsthalle Fridericianum u Kasselu.

Izloba je raena s namjerom preispitivanja uloge kolektivnog stva-

ranja u suvremenoj umjetnosti, s osobitim naglaskom na tradiciju

grupnog djelovanja u Istonoj Evropi i Latinskoj Americi gdje je

kolektivnost posljedica specifinih (esto represivnih) drutvenih

okolnosti, ime dolazimo i do preispitivanja homogene verzije

evropskog modernizma i sudjelovanja tzv. marginalnih sredina

u njemu. Pritom iznimno vanom smatramo injenicu da je izloba

o umjetnikim kolektivima artikulirana iz specifine generacijske

perspektive i iz pozicije djelovanja u Zagrebu, u tzv. marginalnomevropskom centru koji ima dugu tradiciju grupnog djelovanja. Tema

kolektivnosti proistekla je iz intenzivnih suradnji koje se proteklih

godina dogaaju na hrvatskoj nezavisnoj, izvaninstitucionalnoj sceni

i uz postojanje svijesti njenih sudionika da upravo suradnja i solidar-

nost stvaraju temelj za prakse i inicijative koje artikuliraju kulturno

djelovanje u terminima drutvene akcije.

Kolekivna akcija

Cho dela?

Conra Fil EceraGrupo de Are Callejero

Guerilla Ar Acion GroupKART Taller Popular de

Serigrafia The RevoluionWill No Be Televised

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

27/68

25

Tucumn je ime regije u sjeveroistonoj Argentini koju tropska kli-

ma ini idealnom za uzgoj agruma, povra, duhana i osobito eerne

trske. U drugoj polovici 60-ih poljoprivredna struktura Tucumna

transformirana je masivnim intervencijama koje je vlada provodila za

vrijeme diktatureJuana Carlosa Ongania. Argentinska vlada o tome

je govorila kao o neo-liberalnoj revoluciji i svoj je pilot-projekt na-zvala Operacija Tucumn. Operacije Tucumnutjecala je na stvaranje

velikog vala privatizacije i centralizacije to je dovelo do zatvara-

nja mnogih manjih plantaa eerne trske, pojaane eksploatacije

radne snage i stvaranja ekstremnih drutvenih tekoa. Tucumn

Ardebio je kolektivni projekt umjetnika iz Rosaria i Buenos Airesaiji je cilj, potpuno u duhu klasine avangarde, bio proiriti granice

vlastitih metoda i oblika umjetnike prakse. Uz umjetniko djelo-

vanje, radili su i na informativnoj kampanji protiv slubene vladine

propagande. (...)

Tucumn Arde(Tucuman gori) kulminacija je radikalnog procesa avan-gardne skupine umjetnika. Taj je proces postao vidljiv zbog njihovih

umjetnikih radova, manifesta i akcija nastalih u razdoblju od 1966.

do 1968., a to je vrijeme intenzivnih rasprava, traganja i ideolokih

transformacija to je posljedino dovelo do shvaanja umjetnosti kao

politike prakse u kojoj umjetnost nije podreena politici.

1.12. 17.12.2005.Graciela Carnevale:Tucumn Arde

27.10. 09.11.2005.Vizualni idenieHrvaskog dizajn cenra

Mirna Raduka Boris Ljubii MarkoKorinek Pera izmiMelia Filipovi Hrvaskodizajnersko druvo WHW

15.11. 25.11.2005.START SOLO #016Veronika Bauer:Menalne geografije

27.9. 22.10.2005.START SOLO #015Vlaka Horva:Wrong Way

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

28/68

26


Prvi anarhisiki sajam knjiga

blackbox-he firs box OOUR

Eva Deklerk:NSDM prisanie Plaorma 9,81

Nevidljivi rad

Dejan DragosavacRua Silivio Vujii Cenar zadramsku umjenos

Nevidljivi rad Ivan Marui Kli Krisina Leko Cenar zadramsku umjenos

Miha Zadnikar:Bioop Meelkova Plaorma 9,81

Frakcija

Cenar zadramsku umjenos

Herv Joseph Lebrun:Heeronormaivnosdjeinjsva

Queer Zagreb,u sklopu Queer Fesivala2005

Herv Joseph Lebrun:Heeronormaivnosdjeinjsva Queer Zagreb,

u sklopu Queer Fesivala2005

Sanja Sagasa:Sapfino ogledalo Queer Zagreb,u sklopu Queer Fesivala2005

Queer bajke Queer Zagreb,u sklopu Queer Fesivala2005

Barbara M. Bickar:QueerNormal

Queer Zagreb,u sklopu Queer Fesivala2005


B+B (Sarah Carringon &

Sophie Hope): Reunion

Ecera: Svarai i jesi

KART: Nae udove se zbiva...

Deiego Szulwark iVeronikaGago Colecivo Siuaciones:Milianna israivanja

Dmiri Vilenski:o da se radi?

- No Sills #1

recentni video radovi 8mladih umjetnika iz Belgije Eselle Lecaille

Gregory Shollee

Daniel Tucker:Prouprodukvne indusrijeVlaka Horva, videoprogram

Volim kvadra i oka T. Jallard I. Payer A. Hercog D. Kri M.Peri M. Raduka I. Vui

F. Vuki eljko Serdarevi

Graciela Carnevale:Arhiv Tucumn Arde

Novine Galerija Nova br. 8(hrv/eng) Prelom Kolekiv Sezgin Boynik Vladimir Markovi Annie Flecher,Felixom Salderom,Franziskom Nori, Oda Projesii Nebojom Milikiemprosinac 2005.

Novine Galerije Nova br. 6Kolekivna Kreaivnos Brigi Euserschule Brian Holmes Ljiljana

Filipovi Sephen Wrigh TonijemMeroviemsvibanj 2005.

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

29/68

27


22.12.2005. 14.3.2006.

Finalna izloba u sklopuprojekta Zagreb kulurni

kapial Evrope 3000

U formatima izlobe, predavanja, akcija i partici-

pativnih dogaanja projekt Ekonomije meu nama

aktivno inicira procese razmjene tematizirajuirazliite hibridne ekonomske modele u kojima

vrijednosti nisu formirane trinim posredova-

njem i stratificiranjem kroz medij novca, nego

proizvodnjom i razmjenom koje se temelje na

otvorenim resursima, koje se koriste i uivaju ko-

lektivno. Projekt ukljuuje i problematizira nehije-

rarhijske ekonomske modele, darovnu ekonomiju,

ekonomiju dijeljenja, trampu, modele kolektivne

proizvodnje znanja na webu (web 2.0, wikipedia,

blogovi), modele radnikog samoupravljanja i drugehistorijske i aktualne makro i mikro modele koji

se suprotstavljaju ekonomiji kapitala.

Galerija Nova 2006.

1. TURNUSEkonomije meu namaNovogodinji koncepualnisajamIgor Grubi AnaHuman Sanja IvekoviGordan Karabogdan NikicaKlobuar Lina Kovaevi Andreja Kuluni Sinia

Labrovi Vlado Marek,Mladen Silinovi Tomislavoban Free shop:Osavi ili uzmi Mulimedijalniinsiu mi2 WHW

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

30/68

28

Grad se najbolje moe opisati kao borba za prostor.

Uvijek kada borba za prostor proizvodi javnost i

kulturu, jedini njeni arhitekti postaju kulturniradnici. Ako se borba za prostor dobija trajnim

zauzimanjem nekih prostora Treba graditi! Ali

borbu uvijek treba iriti na cijeli grad i utjecati na

prostorne planove koji reguliraju njegovu sliku.

Pravo na grad trai se na karti.

Izloba Nevidljivi Zagreb: Kabinet udapotaknuta

je optimistinom idejom da je borba za grad mo-

gua.

,

3. TURNUSNevidljivi Zagreb:kabine uda

Akcija TOTAL Johanna Billing Ivan Koari Andrija MunjakoviMladen Silinovi Sudio3LHD

Plaorma 9,81 WHW

Izloba Trajni as umetnosti realizovana je da bi se

dao kontekstualni uvid u progresivne i angaovane

umetnike prakse u Novom Sadu i da bi se ukazalona kompleksno drutveno i politiko okruenje

koje je znaajno odreivalo ove prakse. U odnosu

na kontekst, Trajni as umetnostiprikazuje odnos

tzv. Novih umetnikih praksi prema kulturnom

establimentu i dominantom diskursu, prema

zvaninim institucijama kulture (Tribina mladihi

studentski i knjievni asopisi), prema modelima

samo-organizacije, prema umreavanju sa kultur-

nom i intelektualnom scenom iz Zagreba, Ljubljane

i Beograda, prema diskusiji o autonomiji umetnosti,prema alternativnim oblicima organizovanja dru-

tvenog i politikog ivota, te deluje kritiki u dru-

tvu real-socijalizma traei istinski levu poziciju u

tadanjem jugoslovenskom drutvu.

.

2. TURNUSTrajni as umenosiIzloba novosadske neoavangardeiz 70-tih godinaAna Rakovi Blin Sombahy Branislav Srboja Branko Andri

Bogdanka Poznanovi Boro DragaBoidar Mandi edomir Dra DarkoHohnjec Dejan Poznanovi Duan Bijeli Duan Sabo FEBRUAR Janez KoijaniJANUAR Judia Salgo Kaalin Ladik KissJovk Ferenc Kd Lszl Vgel MirkoRadoji Miroslav Mandi Mia Zivanovi Ot Tolnai Pedja Vraneevi SlavkoBogdanovi Slobodan Tima Tibor Vrady Vladica Mandi Vladimir Kopicl Vojislav

Despoov Vujica Resin Tui ZoranMirkovi elimir ilnik kuda.org (Novi Sad) WHW

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

31/68

29

Projekt Biljeenje grada biljeenje vremenabavi

se s jedne strane pronalaenjem, arhiviranjem,

prouavanjem i izlaganjem djela i projektne do-kumentacije umjetnikih istupa u javni prostor,

a s druge protestima ili javnim okupljanjima na

podruju grada Zagreba u javnim, netipinim izlo-

beno-glazbeno-scenskim prostorima od 1945. do

danas. Radi se iskljuivo o privremenom prisustvu

u tim prostorima ili o akcijama ije prisustvo u

trenutku izvedbe nije bilo namijenjeno trajnom

nastanjenju u tom prostoru. Fokusirajui se na

efemernost i prolaznost djela, projekt nadilazi samo

predstavljanje, usmjeravajui se na prouavanje i-reg konteksta umjetnikog i politikog djelovanja

u javnim prostorima.

Umjetnici ove izlobe imaju znaajne i duge ka-

rijere. Neprekidno izlau ve vie od tri, etiri, a

neki od njih i pet dekada. Usprkos tome, svaki odnjih ima kod kue radove koje su izlagali rijetko

ili nikada, radove koji u ateljeu ili u stanu uvijek

nekako ostaju po strani. Ti se radovi vjerojatno

nisu uklapali u samostalne izlobe umjetnika ili

nisu odgovarali kustoskim temama i koncepcijama

ili su moda nedovoljno odraavali trend u kojem

se eljelo vidjeti rad pojedinog umjetnika. To su

radovi koji nekako nikome nisu trebali, pa im ak

ni umjetnici nisu poklanjali posebnu panju: nisu

ih pokazivali, nisu ih reproducirali u katalozima,a naspoljetku su ih i zaboravili. Goran Trbuljak ihironino naziva zaostalim radovima. Nije bilo

dovoljno interesa ili nije bilo prilike? Naprosto,

ostali su nepoznati.

5. TURNUSBiljeenje grada biljeenje vremenaDokumeni sjeanja prosora otvoreni ured

4. TURNUSO nepoznaim radovima

BorisCvjeanovi Tomislav

Goovac/Anonio LauerSanja Ivekovi Julije Knier Vlado Marek DaliborMarinis Mladen Silinovi Sven Silinovi GoranTrbuljak Josip Vania Branka Sipani

hp://biljezenjagrada.blog.hr/

Bacai Sjenki mulimedijalnaumjenika organizacija &[BLOK]Lokalna baza za

osvjeavanje kulure

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

32/68

30

Suprotno romantiarskoj ili modernistikoj viziji

umjetnika kao svojevrsnog kulturnog heroja, Stili-

novi o kljunim socijalnim temama i pitanju kako

se umjetnost prema njima pozicionira, progovara

metaforom umjetnika psa. Naslovivi izlobuVau-vau prema jednom od izloenih radova, Stilinoviiznova posee za performativnom ulogom jezika,

investirajui u sutinsko razlikovanje ljudskog i i-

votinjskog izriaja. U procesu postajanja subjektom

govora ovjek prolazi simboliku kastraciju liava-

jui se cjelovitosti koja ivotinjama nije uskrae-

na. Ako pas i ima fundamentalno drugaiji pristup

jeziku, opet mu ne moe izmai, kako je primijetio

Lacan. No za razliku od ovjeka, pas progovara samo

zbog unutranje potrebe ili potiska. U tom smislu

Vau-vautreba shvatiti kao krajnju umjetniku gestukojom je mogue i govoriti i utjeti, obraati se s

urgentnom potrebom da se istovremeno uspostavi

odnos i izmakne jeziku.

Mjesto pod suncemsvojevrsna je retrospektivna

izloba radova koji nisu pokazani u Hrvatskoj. Ve-ina od njih realizirana je u inozemstvu, usmjerena

na svoje drutveno i politiko znaenje, kao i na

samo mjesto za koje rad nastaje. Prevoenje tih

projekata u formu nove galerijske izlobe (projekti

Andreje Kuluniesto se realiziraju u javnim pro-

storima) zahtijeva aktiviranje dodatnih tematskih,

kontekstualnih i estetskih promiljanja jer to pred-

stavlja njihov vaan dio. Niz participativnih dogaa-

nja okrugli stol, nagradna igra, multidisciplinarna

radionica, neformalni razgovori ini integralni dioizlobe Mjesto pod suncem,a dogaanja su osmilje-na s ciljem uspostave izravnog odnosa s publikom

i propitivanja multidisciplinarne, participativne

umjetnike aktivnosti koja djeluje u proirenom

polju relacijskih praksi.

4.5. 20.5.2006.

Barbara Blasin: I nikom ni

30.5. 24.6.2006.Andreja Kuluni:Mjeso pod suncemRazgovor s umjetnicom:Zao je ovo umjenos?

9. 14.3.2006.Milan Trenc

17.3. 15.4.2006.David Maljkovi: These Days

Prva samostalna izloba Davida Maljkoviau Zagrebu nakon po-

vratka s poslijediplomskog studija na Rijksakademie u Amsterdamu

naslovljena je Ovih dana,prema njegovom najnovijem videoradu, u

kojem se, kao i u mnogim Maljkovievim radovima posljednjih go-dina, tema potencijala i projekcija budunosti razvija u neopsesivnoj

napetosti s prolou (koju treba iznova izmisliti). Arhitektura galerije

transformirana je u video instalaciju koja osim Ovih danaukljuuje ivideoAgain for Tomorrow(2003), te seriju novih kolaa.

26.3. 2.4.2006.Anarhisiki plakai izpanjolskog graanskog raa19369. 2. anarhisikogsajma knjiga

21.4. 19.5.2006.Mladen Silinovi:Vauvau / WooWoo

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

33/68

31

U obiljeavanju 150. obljetnice roenja Nikole Teslekojim je hrvat-ska kulturna javnost ove godine gorljivo demonstrirala politiku

korektnost i ispravnost na pristupnom putu u Evropsku Uniju, sma-

tramo potrebnim odmaknuti se od sveopeg slavlja i limene glazbe,

i umjesto reprezentacije usmjerene mitologiziranju Teslinalika idjela, njegove uloge i simbolnog potencijala, osvrnuti se na ono to

ostaje neizgovoreno. (...)

Zaborav problematinih i traumatinih elemenata recentne povi-

jesti postaje konstitutivni element novog hrvatskog nacionalnog

identiteta, a dananje ponovno prigrljivanje Tesleod strane vlasti

i politikog, kulturnog i ekonomskog establishmenta odvija se napozadini jasne svijesti da su rezultati vojno-redarstvene akcije Oluja

u promjeni strukture stanovnitva praktino nepovratni. Hrvatska

elektroprivreda danas proglaava godinu Tesle, oglaava se plaka-

tima i video spotovima s Teslinim likom, pa bi stoga obiljeavanje

Tesline obljetnice i recepcije u Hrvatskoj (danas) svakako moralo

uzeti obzir i injenicu da 166 sela s veinskim srpskim stanovnitvom

u Hrvatskoj danas ne dobiva elektrinu energiju. (...)

Za razliku od politikih rituala koji trenutno okruuju rasprave o

ponovnom podizanju Teslinaspomenika u kojima taj spomenik

ispraznom gestom, ija je vrijednost iskljuivo marketinka, u sklopuprocesa normalizacije ritualno proglaava zavrenima nerazrijeene

traumatine procese, pozivamo vas da slanjem prijedloga i ideja dru-

gaije koncipiranog spomenika posveenog Nikoli Teslipridonesete

produktivnijoj i kompleksnijoj artikulaciji potisnutih i preuivanih

drutvenih tema u slubenim verzijama povijesti.

4.7. 25.7.2006.

Normalizacija,posveeno Nikoli Tesli

eljko Badurina Isak Berbi Dino Biani Milan Brki Ben Cain &Tina Gverovi Nemanja

Cvijanovi Marijan Crali Mladen Domaze Darko

Friz Damir GamulinGamba & Marcell Mars

Maro Grbi Marko Golub &Ivana Mance Nicole Hewit,

Vlaka Horva KaimirHrase Ana Human

Sanja Ivekovi IvicaJaki Puko Juraj Karaka

Gordan KarabogdanNikica Klobuar Dejan

Kljun/DVAZGLOBA SiniaLabrovi Tanja Laei Boris Ljubii David

Maljkovi Igor MandiVlado Marek Jasmina

Mirovi Mileusni +Serdarevi Tomislav

Paveli Snjeana Pavii Ika Perai & Mladen

Josipovi Vedran Perkov I.J. Pino Jakov Poljiak

Boris Popovi & KreimirZmijanovi Nikolina &

Goran Sergej PrisaSreko Pulig Nenad Roban

Bernarda & Davor Silov /Amosera Boris incekKarlo Vranje arko Violi

eljko Zorica

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

34/68

32

Premda je i dalje uobiajeno smatrati da karta nije teritorij to

znai da se ivot ne moe zamijeniti informacijskim sadrajem niti

se na njega svesti golemo irenje prikupljanja podataka putem

digitalnih nanotehnologija i integriranih mrea upuuje na to da

su kvalitativne transformacije upravnog vladanja postale mogue

ve pukom kvantitetom dostupnih podataka. Je li san o totalnomupravljanju na rubu toga da postane realnost, u kojoj je akcija na

karti istodobno i akcija na teritoriju? Nieg se ne morate bojati ako

nita ne krijete postao je refren ideologa realnih informacija, ali

biti individua znai imati i neto to je skriveno. Umjetnici su tek

nedavno poeli iskazivati trajnije zanimanje za fenomen prikazivanja,

klasifikacije i prikupljanja informacija ukratko, za ono to bismo

mogli nazvati estetikom podataka. Izloba Dataesthetics / Estetika

podatakaokuplja dvanaest umjetnika i umjetnikih kolektiva koji

podatke koriste kao umjetniki materijal. Bavei se kognitivnim

kartografiranjem, diskurzivnim oblicima i predvianjem proizvod-nje znanja i istraivanja kao samosvojne umjetnike prakse (a ne

uvodom u proizvodnju umjetnikog rada), predstavljeni umjetnici

nastoje utemeljiti heuristiki i drutvenokritiki potencijal upo-

trebe podataka.

5. 14.10.2006.Pozvao sam par prijaeljada bace pogled

1.12.2006. 7.1.2007.

Daaesheics The Alas

Group Jean-Pierre Aub

Bureau dudes

Ceneror Tacical Magic IRWIN Mark Lombardi TrevorPaglen Marko PeljhanI-TASC Marha Rosler

Blin Szombahy MladenSilinovi Visible Collecive/ Mohaiemen,Roy ,Huq ,Lin ,

Nimoy Sephen Wrigh

Jesper Alvaer Vasil Aramonov Zbynek Baldrn Milena Dopiov PavelHumhal Barbora Klmov Alexey Klyuykov Ji Kovanda Dominik Lang MarekMeduna Vclav Magid Michal Pchouek Ji Skla Slvka Sobooviov Tom

Svoboda Kaeina ed Jan erch MarekTher Tom Vank Vjera Borozan iDavid Kulhnek,galerija Display (Prag)

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

35/68

33

Novine Galerija Nova br. 10,uz izlobu prijedlogaanti-spomenika Nikoli TesliNormalizacija

posveeno Nikoli Tesli Dunja Blaevi Boris Buden JasminaFukan Ana-Marija

Koljanin

Bojana Peji

Sreko Pulig Sevena Nyangai Michaela Blumasrpanj 2006.


Promocija galerijskih novinakoje je uredio asopis Prelom(Beograd)


Tomislav Medak iMarcell

Mars: Ekonomije meu namaProgram Razmjena vjeina:Sajam zajebane opremeProgram Razmjena vjeinafeaturing Ivan Marui Kli Mulimedijalniinsiu mi2 WHW

Anselm Franke

Yael Barana

Bret Bloom:Temporary ServicesJoanna Mykowska iAndrzejPrzywara: Beskrajna povijes

Marysia Lewandovska

& Neil Cummings: Odenuzijazma do CreaiveCommons licence

Andreja Kuluni:Mulidiciplinarni projek

Marcelo Exposio:

Izmeu snova

Barbara Vanderlinden:Izlobeni eksperimenna slobodi

Vjera Borozan i DavidKuhanek: Pozvao sam parprijaelja da bace pogled

Dokumeni kao umjenos(ne postoje podaci)

Novine galerija Nova br. 9/11,u sklopu projekta ZagrebKulurni Kapial Evrope 3000Finalna izlobasijeanj srpanj 2006.

Pazi mina Peri BioinaHorva Jakobovi FribecKodrnja Rekanovi Gjuri Kljun Marasovi Buorac DLAN Luki GavranZore Rakovi JeluiMiloevi Jurii akardi Brangjolica MarjanicaHri Lovrei DrljeviFranciszy4. Fesival Prvih

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

36/68

34

Nakon 1948. u zemlji postupno dolazi do poputa-

nja ideolokih barijera, to vodi prema kulturnom

otvaranju Jugoslavije prema Zapadu. O tom otvara-

nju svjedoe, na primjer, rast uvoza zapadnih (ame-

rikih) filmova, jazz koncerti, putujue izlobe itd.

Na tom je valu i izloba Savremena umetnost u SAD

(Modern Art in USA) stigla u socijalistiki Beograd,

u ljeto 1956. godine, nakon obilaska vie zapadnih

prijestolnica. Nekoliko godina kasnije stigla je i

izloba slika 33 autora, Suvremena amerika umjet-nost(Vanguard American Art), koja je gostovala i u

Zagrebu. Ove i druge amerike izlobe koje su obila-

zile Evropu tih godina danas se prije svega vide kao

dio ireg fronta kojeg je obiljeio kulturni hladni rat

i unutar kojeg su ideje modernizma, individualizma

Galerija Nova 2007.


18.1. 17.2.2007.

Suvremena amerikaumjenosiz zbirke Museumo American Ar Belgrade

i slobode izraavanja na Zapadu bile suprotstavljene

socijalistikom realizmu, kolektivizmu i diktatu

u umjetnosti na Istoku. Ne ulazei u opravdanost

toga pristupa, ini se da bi iz dananje perspekti-

ve bilo zanimljivije razmotriti kakva su ulogu te

izlobe imale u uspostavljanju prvog zajednikog

kulturnog identiteta na tlu Evrope poslije rata:

identiteta utemeljenog na modernizmu koji se

izraavao ponajvie kroz apstraktnu umjetnost,

ali i kroz moderni dizajn i arhitekturu, balet, tea-tar, film identiteta zasnovanog na ideji o slobodi,

progresu i suradnji, na naputanju nacionalnih

okvira drugim rijeima, na internacionalizmu i

na individualizmu.

Poekom sijenja 2007. AGM posaje podrunicom u sasavu Zagrebakog holdinga d.o.o.

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

37/68

35

27.2. 22.3.2007.Temporary Services:Temporary Services Moheruckers

5.4. 5.5.2007.Josip Vania: Vrijeme Gorgone i Posgorgone

arhiva, projekti, pisma... Branka Sipani

Bilo da su nastali ranih pedesetih godina ili kasnije,

crteiJosipa Vaniteuvijek su visoko stilizirani,

asketski disciplinirani, nieg previe. Geometri-

zirani oblici u praznim prostorima: ovjek na trgu,

u zatvorenom prostoru, ugao sobe, pogledi kroz

prozor, prazne ceste... Ohlaeni crtei koji otkrivajuteme moderniteta: samou, izoliranost, tjeskobu,

baudelaireovski slom uenog idealiteta koji se

povukao u prazninu.

17.5. 16.6.2007.Ground Los Ben Cain Jeremiah Day IvanGrubanov Tina Gverovi Vlaka Horva Runo Lagomarsino David MaljkoviNasan Tur

Izloba u Galeriji Nova sastoji se od dvije paralelne

cjeline. Prva je arhivska dokumentacija (dostupna

tijekom trajanja izlobe u radno vrijeme galerije)

koja kontekstualizira rad Vojina Bakiau vremen-

skom slijedu i u irem socijalnom i umjetnikom

kontekstu te prati i sumira dinamiku, kontinuitete

i lomove. Drugu cjelinu ini izbor radova iz njegove

ostavtine koja je u posjedu umjetnikove obite-

lji. Izbor obuhvaa pedesetak skulptura manjeg i

srednjeg formata, niz maketa, modela spomenika,studija i crtea. Djela izloena na ovoj izlobi po-

sjetiteljima nee biti dostupna na uobiajen nain.

Skulpture su izloene tako da trae pogled izvana,

kroz staklenu stijenu galerije ija se vrata nekoli-

ko puta tjedno otvaraju publici uz pratea struna

vodstva kustosa, kritiara i umjetnika. Oblik i nain

prezentacije radova Vojina Bakiana ovoj izlobiuvjetovani su problematinim stanjem u kojem

se nalazi njegova batina, kako zabrinjavajuim

stanjem samih umjetnina tako i stanjem poluvid-ljivosti u kojem ukupno Bakievo nasljee ivi urealnosti vidljivost mu je djelomina i limitirana,

kontekstualiziranost nedostatna, njegovo djelo jest

prisutno, no tek u fragmentima.

29.6. 21.7.2007.Vojin Baki

Podrijetlo Vanitinainteresa za prazninu treba

traiti u intelektualnoj klimi generacije koja se

pedesetih godina 20. stoljea formirala na pozna-

vanju egzistencijalistike misli, literature apsurda

i novog romana te djelovala u umjetnikim kru-

govima Zagreba u kojem je apstraktna umjetnosts grupom Exat 51tek probijala svoj put. Boravci uParizu tokom pedesetih otvorili su Vaniti mnogenove putove, a u vrijeme djelovanja umjetnike

grupe Gorgonarealizirao je neka od djela koja i dan

danas predstavljaju najradikalniji domet hrvatske

umjetnosti druge polovice 20. stoljea.

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

38/68

36

Kustosica i povjesniarka umjetnosti Dunja Blae-

vi, pod ijim se vodstvomGalerija Studentskogkulturnog centrau Beogradu tijekom 1970-ih pro-

filirala kao prostor otvoren umjetnikim eksperi-

mentima, novim medijima i kritikoj perspektivi te

kao prostor jake meunarodne suradnje i suradnje

izmeu umjetnikih scena jugoslavenskih gradova,pokrenula je 1981. godine suradnju s TelevizijomBeograd.Od tada je ureivala priloge o suvremenoj

umjetnosti u emisijamaPetkom u 22 iDruga umet-

nostto je preraslo u redovitu mjesenu emisiju

pod nazivom TV Galerijakoja se u jugoslavenskoj

mrei emitirala od 1984 do 1991. godine. TV galerijapredstavlja vaan dokument interdisciplinarne,

drutveno angairane umjetnike i kustoske prakse

te stoji i danas kao nenadmaen model koncipiranja

javne televizije te mjesta koje umjetnost u njemuzauzima.

6.12.2007. 1.2.2008.TV GalerijaIzloba je dio projektaPoliike prakse (pos)jugoslavenske umjenosi Dunja Blaevi

Prelom (Beograd)kuda.org (Novi Sad)Proba (Sarajevo)

11.9. 6.10.2007.Fokus na Siriju: ridesegodina suvremenekinemaografije Rasha Sali/

AreEas

25.10. 1.12.2007.Slaven Tolj: Pario

Slavenov odnos prema Dubrovniku odreen je am-

bivalentnim doivljajima; iskustvima devedesetih

koja su dramatino transformirale grad i njegove

stanovnike, ali i rapidnom tranzicijskom preobraz-

bom koja je taj fragmentirani prostor revitaliziralana najgori mogui nain, pretvorivi ga u zasieni

konzumeristiko-turistiki rezervat, u kojem je

erozija javnog prostora i socijalnih relacija poprimi-

la devastirajue i nepovratne razmjere. ()

Izloba Patriotsastoji se od nekoliko meusobno

povezanih recentnih radova (video, performans,

instalacija) koji zajedno tvore cjelinu. Zahvaajui

u probleme oznaavanja memorije mjesta i erozije

javnog prostora u kojem se politika identiteta na

dramatian i apsurdan nacin spaja s konzumeriz-mom i spektaklom, izloba pokree niz pitanja

vezanih za autentinost nametnutih vrijednosti,

ponaprije pitanja rodoljublja artikuliranog iz neko-

liko perspektiva: relacije dubrovakih devedesetih

i sadanjeg trenutka te one dalje, slavne prolosti

grada, razdoblja Dubrovake republike.

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

39/68

37

Novine Galerija Nova br. 13/14

Ana LongoniJeremiah Day BrankaSipani Miko uvakovi WHW PrelomKolekivai Gorana oreviaprosinac 2007.


Janez Jana: SS-XXX/Die Frau Helga

The Borghild ProjecReconsrucionShowroom, Galerija Nova Konejner

HDD-a (dizajn.hr) iknjige Toma Wolea OdBauhausa do naeg doma(Postscriptum, 2007)

Ira PayerVedran Gulin eljkoSerdarevi

Usmena povijeshomoseksualnosi uHrvaskoj (Queer zagreb,2007)

Poslijerani modernizam iizlobe amerike umjenosi

Ljiljana Kolenik Branko Dimirijevi PorerMcCray

Ana Longoni: Drugi poecikoncepualizma

Temporary ServicesMoheruckersBret Bloom Salem Collo-Julin MarcFisher

Josip Vania: VrijemeGorgone i PosgorgoneBranka Sipani iJerko Denegri

Miko uvakovi: Kriinapianja o paradigmamaavangardi, neoavangardi iposavangardi u XX soljeu

Jesal Kapadia

Edukacijski program predavanja, tribine, seminari, projekcije

Jerko Denegri: Baki i

Nove endencije kusoski kolekiv

o, kako i za koga/WHW Ljiljana Kolenik Ana Marina Baki Marija Gatin

Claire Penecos &Brian Holmes:

Tekonski pomaci (inro)

Novine Galerija Nova br. 7,u sklopu projekta ZagrebKulurni Kapial Evorpe 3000Operacija grad Julie Aul Ana

Longoni Gregory Sholetestudeni 2007.

Novine Galerija Nova br. 12Vojin Baki Jerko DenegriLjiljana Kolenik MilanPrelog Z. Makovi WHW, Anom M. Baki,J. Denegrijem, M. Gatin,A.G. Lauerom, SnjekomKneevi, D. Maljkoviemi T. Maroeviem

lipanj 2007.

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

40/68

38


7.2. 26.2.2008.Mobilni arhiv Izraelskicenar za digialnu umjenos Arur Zmijewski Krzyso Wodicko The YesMen Mulipliciy LitleWarsaw Mark Lewis BigHope Ana Human DavidMaljkovi

6.3. 9.4.2008.

...ono o je prehodiloCrvenom Perisilu, puovanjaPave Dulia i SlavenaSumia... BorisCvjeanovi Pear Grimani

7. 21.5.2008.Slavimir Sojanovi:Fuurerero

2.6. 7.6.2008.subRosa: Tjedan sa enama /bez ena

Izloba Nemam karticu za bodoverealizirana je na temelju natjeaja

koji je svojevrsni nastavak prethodnih natjeaja STARTi START

SOLO. Naslov Nemam karticu za bodove naziv je rada ure Gavrana

koji je prikazan na ovoj izlobi, no nije i njezina jedina deskriptivnaodrednica. Odabran je zbog vieznanog upuivanja na iri socijalni

okvir u kojem se ekonomski i drutveni sustavi sve vie pribliavaju i

postaju nedjeljivi. Sveprisutan fenomen nagradnih bodova, besplatnih

kupona koji nam obeavaju povoljniju kupnju, niz usluga od kojih

moemo profitirati, nije vezan samo uz kontekst konzumerizma,

ve je postao i svojevrsna ivotna strategija. (...) U Nemam karticu za

bodove moemo upisati razliita znaenja i konotacije koje variraju

od nemonetarnih valuta u kriznim ekonomskim situacijama do

prikupljanja bodova unutar reformi edukacijskog sustava pokre-

nutih Bolonjskim procesom. Poigravajui se i s proturjejima vla-stite pozicije, Nemam karticu za bodove diskretno postavlja pitanje o

mogunostima umjetnikog rada da prui otpor i razvije alternative

dominantnim i samorazumljivim nainima obavljanja stvari, bilo

da je rije o umjetnikoj edukaciji, prireivanju izlobe ili pozicio-

niranju unutar umjetnikog sustava u cjelini.

Galerija Nova 2008.

20.6. 21.7.2008.Nemam karicu za bodoveSebasijan Drai Toni Gaina uro Gavran Elvis Krsulovi MargareaLeki Tonka Malekovi Tihana Mandui Ines Maijevi,Nevena Pera Pilioa Pulska grupa (Emil Jurcan Jerolim Mladinov Marko Peri iEdna Srenja ) Nives Seri(u suradnji sDamirom Gamulinom iIgoromPreseanom Majom Marjani i PeromZanki) Ania Surki

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

41/68

39

Izloba Sluaj SKC-a 1970-ihgodina u obliku bilje-

aka u prostoru sastoji se od istraivakih mate-

rijala: dokumenata, fotografija, tekstova, filmova,

svjedoanstava... Sluaj beogradskog Student-

skog kulturnog centra(SKC) razotkriva neke odnajvanijih karakteristika odnosa umjetnosti i

politike u SFRJ. Kao i mnogi drugi studentski cen-

tri irom SFRJ, i SKCje bio slubena institucija

kulture koju je osnovala drava nudei tako mla-

dim umjetnicima i kulturnim radnicima krov

nad glavom. Beogradski SKC slikovit je primjer

strategija koje su poslije dogaaja iz 1968. godine

bile usmjerene na izolaciju, pacifikaciju i institu-

cionalizaciju studentske i omladinske kulture u

obliku organizirane alternative. Istovremeno,centar je predstavljao i mjesto avangardnog ekspe-

rimenta uvoenja novih medijskih tehnologija,

inovativnih strategija samoorganiziranja i oblika

politikog angamana.

15.9.2008.Izloba mukaraca i ena elimirom Koeviem

18.9.2008. 12.10.2008.Sluaj SKCa 1970-ih Prelom kolekiv,Beograd

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

42/68

40


Gali Elia: Mobilni arhiv /Izraleski cenar za digialnuumjenosNuri Sharet Maayan Amir &Rui Sela Yael Barana Avi MograbiYossi Aiya &Iamar Rose

Elena Sorokina:

O dilemi rgovine

Prelom kolekiv:Sluaj SKCa 1970-ih

U Galeriji Novaprvi put se u Hrvatskoj na jednom

mjestu predstavljaju umjetnike knjige MladenaStilinoviakoje umjetnik izrauje od poetka se-damdesetih godina. Intervenirajui na materijalima

poput kartona, novina, tkanina i predmeta sva-

kodnevne upotrebe, Stilinovije razvio strategiju

siromanog umjetnikog postupka, ali i ostvario

svojevrsnu autonomiju, neovisnost od sistema, ne

samo u produkciji radova ve i u njihovu prezen-

tacijskom okviru. Upravo unutar takve strategije

Stilinovidosljedno i kontinuirano sam proizvodi

knjige, u malom broju primjeraka. Dosad ih je izla-gao u okviru samostalnih i grupnih izlobi, u gale-

rijama i raznim drugim prostorima, te s Grupomestorice autorau sklopu izlobi-akcija.

5.12.2008. 31.1.2009.Mladen Silinovi: Hou kui,knjige umjenika 19722006.

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

43/68

41

Novine Galerije Nova br. 15 Coninenal Drif (eng) Coninenal DriZagreb Team Ayreen

Anasas Rene Gabri BrianHolmes Claire PenacosWHW Ayreen Anasas&Rene Gabri Scot Berzosky Benj Gerdes Dane Neser Lize Mogel NaeemMohaiemen Aras OzgunClaire Penecos GregorySholete Daniel Tucker Nicholas Wisniewski Briana Holmesai16 Beaver Groupsvibanj 2008.

Novine Galerije Nova br. 16,vodi kroz izlobuNemam karicu za bodovelipanj 2008.

Novine Galerije Nova br. 17,povodom izlobeDavida Maljkovia,Metro Pictures, New YorkReired Composiions (eng) WHWu suradnji sDavidom Maljkoviem WHW, Jerkom Denegrijemi Ivanom

Piceljomprosinac 2008.

Novine Galerije Nova br. 18,u sklopu projekta Umjenosuvijek ima posljedice:Nevidljiva povijes izlobi 1(hrv/eng) Sandor Hornyik Jerzy Ludwiski Vlado

Marek Prelom Kolekiv Magdalena Zilkowska WHWa i elimiraKoeviaprosinac 2008.


4. anarhisiki sajam knjigau Zagrebu

subRosaiprezentacija dokumentacijezagrebakog projektaSubRosa: Tjedan sa enama /bez enaVeernji SALONI u GalerijiNova Faih Walding

Feminisiki pokre uHrvaskoj i isonoj Europienski sudiji,Akademijadramske umjenosi,Akademija likovnihumjenosi iFilozoskiakule Zagreb

B.a.B.e.: Trebamo li posebnulegislaivu ljudskih prava oenama?

Veer posveenaumjetnicama i kolektivuKulure promjeneStudentskog centraPoliiki i druveni remangay, queer, ransseksualnihi inerseksualnih lanova

druva u Hrvaskoj i SAD-u Kulurapromjene umjetniceQueerorganizacije ienska soba

Ranko Horezky Zvonko Makovi Darko imii RankoHorezky

Tekonski pomaci

Ayreen Anasas Emina Buzinki MiklosErhard Charles EscheSreyyya Evren Rene Gabri Benj Gerdes Igor GrubiBrian Holmes Pedro Lasch Marin Lucas Dejan Kri,Angela Meliopoulos ClairePenacos ConsaninPecou Mirko Peri

Pravo na grad Prelomkolekiv Paige SarlinDraen imlea,o , kakoi za koga/WHW OvidiuTichindeleanu

Sreyyya Evren: OrodoksniMarxizam i debae osuvremenoj umjenosi uTurskoj

Angela Meliopoulos:CORRIDOR X Magdalena Ziolkowska:Od muzeja do galerije

(a ne obrnuo)

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

44/68

42


9.1. 8.1.2009.

Nevidljiva povijes izlobi/second publiciy

IDEA ART (JerzyLudwiski) Imaginaion/

Idea Grupa esoriceauora MAJ 75 Lszl

Beke

Galerija Nova 2009.

Serija Nevidljiva povijest izlobiistrauje izlobe

kao specifina mjesta produkcije, kritike pre-

zentacije umjetnosti i diseminacije znanja. Neka

od pitanja koja se ovim projektom ele istraiti:

kako se pojedine izlobe s podruja Istone Evrope

pozicioniraju prema slubenoj povijesti umjet-

nosti Zapada i na koji se nain upisuju u sredine iz

kojih su potekle, kako i u kolikoj mjeri utjeu na

rad i ustroj umjetnikih institucija, na koje naine

doprinose formiranju kulturnih utjecaja, kako se

pozicioniraju u odnosu na ideoloke i ekonomske

okvire i na diktate svijeta umjetnosti...

Cilj je ovoga projekta predstaviti i kontekstualzirati

neke od kljunih, no jo uvijek nedovoljno istra-enih primjera socijalno angairane umjetnike

produkcije u Istonoj Evropi i to istraivanjem

arhivskih materijala, novim produkcijama te iz-

davakim aktivnostima.

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

45/68

43

Tijekom 2009. u Galeriji Novaserijom dogaanja (izlobe, projek-

cije, razgovori) predstavljaju se sudionici . Istanbulskog bijenala.Naslov . Istanbulskog bijenalaWhat Keeps Mankind Alive/Od egaovjek ivi?preuzet je iz prosvjedne pjesme koja zatvara drugi in

Opere za tri groaBertolta Brechta. S obzirom da Istanbul ima vrlokompleksnu poziciju na geopolitikoj i kulturnoj mapi svijeta, fo-

kus Bijenala usmjeren je na zone odnosa Istone Evrope, CentralneAzije i Bliskog Istoka.

Naslov Bijenala evocira dvije glavne teme, a to su politika i ekono-

mija, koje su postale nerazluivo sline u meusobnom povezivanju

i umreavanju irom svijeta. U trenutku kada vladajua financijska

kriza nanosi osjetan udarac legitimnosti novog svjetskog poretka

u kojem ivimo ve nekoliko desetljea, izloba Od ega ovjek ivi?

potkopava naizgled neupitne neoliberalne premise i nastoji iznova

promisliti bijenale kao meta-sredstvo koje ima potencijal za poticanje

obnove kritikog miljenja, obnove u kojoj e se misao izdvojiti iz ne-

posrednog umjetnikog i politikog konteksta u kojem nastaje.

11.2. 28.3.2009Nedavno, nedaleko

Mounira Al Solh Darinka Pop Mii

9.4. 9.5.2009.Onaj koji zna da zna,

jo ne zna kako znaiJumana Abboud Ioane Nemes JinoosTaghizadeh

4.6. 15.7.2009.Ne bi li bilo jednosavnije da

vlada raspusi narod i izaberedrugi?Soci Ralise Arur mijewski TamsS.Auby

11. Isanbulski bijenaleWha Keeps Mankind Alivepredstavljen je u Zagrebukroz seriju izlobi:

Nedavno, nedaleko

Onaj koji zna da zna,jo ne zna kako znai

Ne bi li bilo jednosavnijeda vlada raspusi narodi izabere drugi?

Ako ne zna o je jug,o je naproso zao jer sisa sjevera

kola, posao, obielj Npr.

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

46/68

44

18.12.2009. 06.02.2010.Npr.

Ben Cain InciFurni Tina GveroviSanja Ivekovi Rui Sela &Maayan Amir Canan enol+ Ben Cain iTina Gverovi

9.9. 15.10.2009.Ako ne zna o je jug, o je

naproso zao jer si sa sjeveraJesse Jones Runo Lagomarsino VlakaHorva

17.11. 8.12.2009.kola, posao, obielj

Sinia Labrovi KwieKulik,Kaarina Zdjelar Cengizekil Arur mijewskiHans Peer Feldmann+ SiniaLabrovi

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

47/68

45

Novine Galerije Novabr. 19/20,u sklopu projekta Umjenosuvijek ima posljediceNevidljiva povijes izlobi 2(hrv/eng) Dra Hegy&Zsuzsa Lszl D. Hegy& Z.Lszl Reesa Greenberg Yelena Kalinsky, NaaaPerein-Bachelez JelenaVesi razgovori s TmasS. Aubyem, kuda.org iPrelom Kolekivomsrpanj 2009.

Novine Galerije Novabr. 21/22,povodom 11. IstanbulskogbijenalaOd ega ovjek ivi? (hrv/eng) Melem AhskaBoris Buden Mladen Dolar Morad Farhadpour BrianHolmes & Claire Penecos Erden Kosova Omnia El

Shakry Sephen WrighWHWrujan 2009.


Razliie ljubavi,jednaka prava

Konra iIskorak

5. anarhisiki sajam knjigau Zagrebu

Queer esival

Banana Guerilla:Umri Olivere Frljiu, umri Oliver Frlji Zrinka Kuevi iOliver Frlji

Pravo na grad Pravo na gradi Drugo more

DejanDragosavac Rua TomislavDomes Teodor Celakoski

u sklopuTjedna suvremenog plesaMarjana Kraja: The SoreSamo Gosari: Perormance

hodanja

Vida Kneevi iIvanaMarjanovi, kustosiceKoneks galerijeuBeogradu: Sluaj (izlobe)Odsupanje, umenika scenaPriine/druveni koneks isuvremena umjenos


Laszlo Beke:Imaginaion/Idea

u sklopu 15. meunarodnekonferencije PerformanceStudies InternationalThe Sense Lab-CocordiaUniversiy: (Un)FoldingZagreb

Charles Esche: Srojevipovijesi: zao se muzejimoraju odljubii odumjenosi

Erden Kosova: Spori meak

Mladen Dolar:Brechova gesa

Bearice Leanza:Public Wiewings

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

48/68

46


17.2. 17.4. 2010.Vjaeslav AkunovMladen Silinovi:Crvena ni

Galerija Nova 2010.

Izloba Crvena nitstavlja u dijalog radove dvaju

umjetnika iste generacije: uzbekistanskog umjet-

nika Vjaeslava Akunova (roen 1948, ivi u Ta-kentu) i Mladena Stilinovia (roen 1947, ivi

u Zagrebu). Naslov izlobe Crvena nitpreuzet je

od istoimenog rada Mladena Stilnovia iz 1977. ipovezan je s brojnim konotacijama. Stilinoviev

rad sastoji se od jedne tanke crvene niti koja se

diskretno protee od stropa do poda izlobenog

prostora. Crvena nit metafora je esto nevidljive,

ali i neprekinute, niti djelovanja i miljenja koja

nastoji povezati razliita istraivanja, bez obzira nanjihove prostorno-vremensko odrednice. Crvena

se nit protee, meandrira i zaokree, ali se nikad

ne prekida. Stoga naslov simboliku crpi iz dosljed-

nosti umjetnikog htijenja u iznalaenju politike

imaginacije onkraj ideolokog aparata. Crvena

nitokupila je radove koji su nastali u razliitim

razdobljima djelovanja obaju autora. Rije je, na

kraju, o umjetnicima koji ve nekoliko desetljea

sustavno propituju kljune aspekte umjetnikog

samopozicioniranja u odnosu prema ideolokomkontekstu i prema jeziku moi te koje su mogu-

nosti transformacije tih odnosa.

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

49/68

47

Izloba Umjetnost uvijek ima posljediceotvara se 8.

svibnja, na dan kada je 1945. osloboen Zagreb i koji

se otad slavi kao Dan osloboenja Zagreba. Danas,

u vremenu epohalnog prestrojavanja u odnosu

na Drugi svjetski rat i tendencije izjednaavanja

nacizma i komunizma pod openitom odrednicom

totalitarizma, odabir upravo tog datuma posveta je

emancipatorskoj sekvenci Narodno-oslobodilake

borbe kao temeljnom uporitu iz kojeg moemo

gledati u budunost. Izloba Umjetnost uvijek ima

posljedicebavi se politikom izlaganja te uklju-

ivanjem povijesnih radova i novih produkcija,arhivske grae i istraivake dokumentacije, re-

konstruiranjem i reinterpretiranjem paradigmat-

ske umjetnike i izlobene pozicije od 1950-ih

godina do danas, ukazuje na povijesni kontinuitet

srodnih umjetnikih eksperimenata koji propituju

drutvenu ulogu umjetnosti. Izloba je rezultat

dvogodinjeg suradnikog projekta organizacija

tranzit.huiz Budimpete, Muzeum Sztuki iz Lodza,

Centra za nove medije kuda.org iz Novog Sada te

to, kako i za koga/WHWiz Zagreba.

8.5. 2.6.2010.

Umjenos uvijekima posljedice

: Goran orevi Mikls Erdly Andreas

Fogarasi Guerilla ArAcion Group Tibor Hajas Sanja Ivekovi Andreja

Kuluni David MaljkoviDimirije Baievi Mangelos

Vlado Marek

PieMondrian Ciprian Murean Deimanas Narkeviius

Novi KolekivizamAndrzej Parum Gyula

Pauer Tomo Savi-Gecan Sean Snyder Tams

S.Auby Mladen Silinovi Blin Szombahy Milan

Trenc Ulra-red Vjebe

kreaivnosi (Mikls Erdly iDra Maurer)

Galerija Nova i starazgradaMuzeja suvremene

umjenosi, Katarinski trg 2,Zagreb

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

50/68

48

08.6. 10.7.2010.o da se radi?... prijekaporeba za borbom dio 01Olga Egorova Nikolay Oleynikov Dmiry

Vilensky Cho dela

9.9. 25.9.2010.Tina Gverovi & Sinia Ili:Neuporedivosi. Nasajanjesumnjivog sanja

7.10. 6.11.2010.

Izloba malih radova(gostovanje Galerije SIZuGaleriji Nova)16 BeaverGroup ABS MilijanaBabi Tomislav Brajnovi Nemanja Cvijanovi IgorGrubi Janez Jana & JanezJana & Janez Jana IvaKova & Elvis Krsulovi Sinia Labrovi CesarePieroiusi kar SlavenTolj Davor Mikovi iNemanja Cvijanovi Drugo moreu partnerstvu s WHW-om imreom Clubure

06.11. 2010.Zatvaranje Izlobe malihradovaperformansom Aukcije milosraSinie Labrovia

16/12/2010. 31/1/2011.Ivekovi/Maljkovi/Picelj

Izloba predstavlja radove trojeumjetnika razliitih generacija

i razliitih likovnih pristupa

Sanje Ivekovi, Davida Maljko-

via i Ivana Picelja.

Utemeljena 2003. godine u Petersburgu, platforma Chto delat?, ije

ime je preuzeto iz naslova romana ruskog pisca Nikolaja erniev-skogiLenjinovogpolitikog teksta to da se radi?iz 1902, kolektivnaje inicijativa usmjerena prema stvaranju i razvoju dijaloga izmeu

teorije, umjetnosti i aktivizma, a bavi se i pitanjem mjesta umjetnosti

i poetike u tom procesu. Chto delat?ukljuuje umjetnike, kritiare,

filozofe i pisce, od 2003. godine izdaje novine namijenjene repoliti-zaciji ruske intelektualne kulture u njenom irem, meunarodnom

kontekstu. Izlobena instalacija, koja ukljuuje zidne slike Nikolaya

Oleynikovakreirane za prostor galerije i video presjek stvaranja

kolektiva u proteklih sedam godina, reflektira se na potencijal po-

litikih projekata drutvene emancipacije i kolektivizma. Izloba

postavlja i pitanje o povijesnoj nunosti i djelotvornosti odreene

umjetnike metode u pojedinom drutvenom kontektu, propitujui

naine djelovanja i kljune utjecaje na rad kolektiva Chto Delat?

Ovo je ujedno i prva samostalna izloba kolektiva koji djeluje ve

sedam godina.

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

51/68

49

Novine Galerije Nova br. 24, povodom samostalne izlobekolektiva Cho dela? Snimai filmove poliiki (hrv/rus) Dmiry Vilensky Sean Jonsson Joanne Richardson Hio SeyerlDmiry Vilensky Peer Wakinslipanj 2010.


Queer esival

Eurokaz, meunarodnifestival novog kazalita

Fesival novog cirkusaMuzej relikvija, ShowroomGalerije Nova

Crani romani ou

FRAKCIJA, asopis zaizvedbene umjenosi #55,Curaing perorming ars

Vlaka Horva:Primjeri, vizije, mogunosi

Ruben Arevshayan:Siuacija suvremenearmenske umjenosi ili Trajniopor u koneksu rajnihranzicija

Miran Mohar:

Plaka za Dan mladosi

Jelena Vesi,Prelomkolekiv: Poliike prakse(pos)jugoslavenskeumjenosi:RETROSPEKTIVA 01

Olga Egorova NikolayOleynikov Dmiry Vilensky

Cho dela: o je hino uumjenosi, i o je borba uumjenosi?Tom Nicholson:Forme javnog obraanja

Anon Vidokle: Sve o seoduvijek zeljeli znai o e-fluxu,ali se nise usudili piai

Edukacijski program predavanja, tribine, seminari, projekcije

Slake 1960-e:Pokrei i prosori

Socijalisiko samoupravljanje BrankoDimirijevi Vesna KesiMako Merovi OzrenPupovac Dejan Kri /WHW

Poliizirane ormeneoavangarde Vardan AzayanAbdellah Karroum elimirKoevi Ive urlin /WHW

Reorganiziranje urbanog

prosora u kolekivnommodalieu Dane BercMaroje Mrdulja TonyChakar Omar Nagai GeorgSchllhammer / ranzi.a

s Makom Meroviem,

razgovarala SabinaSabolovi / WHWranzi.a WHW

Novine Galerije Nova br. 25,vodi kroz izlobuUmjenos uvijek imaposljedice (hrv/eng)svibanj 2010.

7/21/2019 2014 GN Kronologija 1975-2014

52/68

50


16.2. 31.3.2011.Gerno Faber Igor Grubi:I love you, you pay my ren

Galerija Nova 2011.

IzlobaI love you, you pay my rentpredstavlja dvijeumjetnike pozicije, onu Gernota Fabera i onuIgo-

ra Grubia, s kojih se pristupa pitanjima kulturnememorije, reprezentacijskih klieja, umjetnike

autonomije te uloge i odgovornosti umjetnosti

u uvjetima u kojima vanost koju joj dodjeljuje

neo-liberalni kapitalizam prijeti njezinu utapanju

u kreativnim industrijama, a umjetniko trite,

koje karakteriziraju kratkoroni i fleksibilni radni

ugovori (ili jo ee, njihov potpuni izostanak),

rodna nejednakost i stalna potreba za novim mla-

dim snagama, pokazuje se opasno naklonjeno

najgorim aspiracijama ekonomske eksploatacije

kasnog kapitalizma. Izloba I love you, you pay my

rentpreuzima refren glazbenog hita britanskog

pop-benda Pet Shop Boys Rent (1987) kao ironiankomentar paralela i podudarnosti izmeu komodi-

fikacije inter-personalnih odnosa u radnoj i privat-

noj sferi i centralnosti pojma rente u suvremenom

globalnom kapitalizmu.

Izloba ...eljeznica, selo, grad...sueljava dvije umjet-nike pozicije onu Hamleta Hovsepianai onu

Mladena Tudora. Obojica su djelovala na rubovima

umjetnikog sustava, a razlike u radu, metodama i

odnosu spram kulturnog konteksta trenutka me-

usobno osvjetljavaju specifinost svakog od njih

ponaosob. Izloba predstavlja intimistike filmove

koje je Hamlet Hovsepian snimao 1970-ih u osami

svoga rodnog sela Anaka u blizini Jerevana gdje i

danas ivi i radi, te fotografije koje je Mladen Tudor

od kasnih 1950-ih snimao i objavljivao kao reporterdnevnih novina i magazina. Naslov izlobe, preuzet

iz stiha poznate partizanske pjesme Da nam ivi, ivirad!,up

Documents

2014 GN Kronologija 1975-2014