2011/12 · Bolesti borovnica i brusnica ... Kvalitetan rasad i sup-strat, te optimalno stanište su osnovni preduvjeti manje pojave patoloških i fizioloških “neprijate-

G r e e n G a r d e n • b r o j 8 0 • s v i b a n j / l i p a n j 2 0 1 2 . • g o d i n a X I I • c i j e n a 3 , 5 0 K M

www.sjemenarna.com

[email protected]

Pelargonije i petunijeSuzbijanje pauka na povrćuPlamenjača povrtnih kulturaZaštita od zmijaSuzbijanje muha

Bosnia and Herzegovina’sChoice

2011/122011/12

Skenirajte QR code vašim smartphone

uređajem i posjetite www.crosig.ba/mob

www.crosig.ba/mobNa jednom mjestu pronađite sve potrebne podatke o osiguranju i uštedite vrijeme i novac. Brzo i jednostavno dođite do neobveznih i informativnih ponuda osiguranja putem kalkulatora, pošaljite bilo kakav upit i pronađite kontakte svih poslovnih jedinica Društva u Bosni i Hercegovini.

Uživajte u fleksibilnosti plaćanja vaših poslovnih troškova na milionima prodajnih mjesta širom svijeta i osvojite vrijednu nagradu iPad 3 što će vaše poslovanje dodatno učiniti jednostavnijim i fleksibilnijim.Saznaj više na unicreditbank.ba

Visa Business Electron kartica i iPad3 idealna su kombinacija. Visa nagradna igra

Želite li pojednostaviti vaše poslovanje?

Obavijest za sve naše kupce: Otvoren je novi Agrocentar Sjemenarne u Čitluku!!!Novi Agrocentar Sjemenarne u Čitluku od ovog proljeća postaje mjesto okupljanja poljoprivrednih proizvođača (hobista i profesionalaca), pčelara, stručnjaka iz oblasti poljoprivrede te svih ostalih zaljubljenika u poljoprivredu koji žele unaprijediti svoju proizvodnju te saznati nove aktualnosti iz područja poljoprivrede. Kao i naši ostali Agrocentri (u Širokom Brijegu, Mostaru i Grudama), i ovaj u Čitluku će Vam ponuditi velik i raznovrstan asortiman roba i u njemu možete pronaći sve što Vam je potrebno. Ali to nije sve! Uz otvaranje novog Agrocentra u Čitluku, Sjemenarna nagrađuje sve kupce (u periodu 15.05. – 15.06.) sa jednogodišnjim besplatnim članstvom u Klubu Green Garden, te daje mogućnost korištenja svih pogodnosti Kluba Green Garden u bilo kojem Agrocentru Sjemenarne!Kako postati član Kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmete pristupnicu, ispunite i pošaljete/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristu-pnici.Članstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim Agrocentrima. Sva Vaša pi-tanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: [email protected]. POSJETITE NAS!Sjemenarna d.o.o., Agrocentar Čitluk, Podpolje b.b. Čitluk, 88260 Čitluk, tel./fax: +387 36 641 700

3

B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .

Riječ urednika

Ljetni ples fuksija ....................................................................................4Petunije – dekorativne balkonske cvjetnice ...................................5Pelargonije - balkonske ljepotice ....................................................... 6Zaštita ruža od bolesti i štetnika .......................................................... 7Sušenje ljekovitog bilja ........................................................................10Suzbijanje stakleničke grinje (pauka) na povrću .......................... 11Povrtnjak početkom ljeta .................................................................... 12Kolci od bambusa idealan potporanj u vrtovima ......................... 13Plamenjača - najštetnija bolest povrtnih kultura ........................ 14Pripreme zemljišta za podizanje nasada jagoda ........................... 16

GlasiloGREEN GARDEN

Nakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić

Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.Andrea Šaravanja, mr. oec.

Lektor: Blanka Kraljević, prof.

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstva obra-zovanja,, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Boja plastične folije utječe na kakvoću jagoda ..............................17Specifičnosti gnojidbe voćaka ........................................................... 18Bolesti borovnica i brusnica ............................................................... 19Vinogradi sa natapnim sustavom kap po kap ...............................20Kontaktni ili sistemični fungicidi - što koristiti? .......................... 21Jednostavna i sigurna zaštita od zmija ............................................ 23Suzbijanje muha ................................................................................... 24Prirodna zaštita od komaraca ........................................................... 25Otrovnost i opasnost za pčele od pesticida ...................................... 26Zanimljivosti .......................................................................................... 30Nagradna križaljka ............................................................................... 30

Sadr

žaj

Editor’s wordPred Vama se nalazi novi, ljetni broj, stručnog glasila Green Garden

koji na svojim stranicama, kao i uvijek, donosi niz zanimljivih priloga iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva i zaštite bilja. U ovom broju izdvajamo nekoliko priloga o cvjetnim vrstama, posebice članke o petunijama i pelargonijama koji krase balkone obiteljskih kuća.

Tijekom ljetnih mjeseci aktualna je berba i sušenje ljekovitog bilja. Kako pravilno brati odnosno sušiti pojedine ljekovite biljne vrste proči-tajte u prilogu na stranici broj 10.

Tijekom lipnja mjeseca provodi se intenzivna zaštita vinove loze od uzročnika biljnih bolesti. Koji su to kemijski pripravci koje se koriste za suzbijanje bolesti u vinogradima doznajte više na stranici 21. Nadalje, stranice posvećene zaštite bilja donose i prilog o zaštite povrtnih kul-tura od plamenjače te nove kemijske pripravke koji se koriste za suz-bijanje stakleničke grinje (pauka) u nasadima rajčice. Tijekom ljetnih mjeseci veliki problem predstavljaju muhe i komarci. Na koji način se zaštititi o neugodnih kukaca doznajete više na stranicama 24 i 25. Isto tako vjerujemo da će biti interesantan prilog o zaštiti od zmija koje tije-kom ljetnih mjeseci kod mnogih ljudi izazivaju strah i nelagodu.

Za ljubitelje voćaka pripremili smo nekoliko priloga od kojih posebno izdvajamo dva priloga posvećena jagodama.

I ljubitelji pčela doći će na svoje. Za njih smo pripremili prilog o otrov-nosti i opasnosti za pčele od pesticida.

Ništa manje nisu zanimljivi ni prilozi o zalijevanju sustavom kap po kap, gnojidbi voćaka, bolestima borovnice, Ali kako ni to nije sve, ipak Vam preporučamo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate, a ukoli-ko smo nešto propustili nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

Uredništvo

In front of you is a new, summer, edition of Green Garden where you may find number of interesting articles in the field of fruit growing, viticulture, vegetable growing, and floriculture and plant protection. In this issue, there are few articles that deal with particular types of flower, especially articles about petunias and geraniums, which adorn the balconies of family houses.

Summer is also time for harvesting and drying medicinal herbs. If you want to learn how to properly harvest and dry particular species of herbs we recommend you to read article on page 10.

During June in grape wine we carry out intensive measures of plant pro-tection from different pests and diseases. You can also find useful informa-tion’s about new products for plant protection on page 21.

Furthermore, on pages dedicated to plant protection you can find article that explain how to protect vegetables from blight, and also article with new products that are used to suppress Tetranychus urticae.

Flies and mosquitoes are common problem during the summer months. You will find useful information’s about protection from this pests on pag-es 24. and 25. There is also very interesting article about protection from snakes, which during the summer cause in people fear and discomfort.

For fruit lovers, we have prepared few interesting articles, among which we recommend two articles about strawberries.

And of course, for beekeepers there is article about toxicity and hazard of different pesticides on bees.

No less interesting are articles about system drop by drop, fertilization of fruit trees, blueberry diseases…. But, as this is not everything, we recom-mend that you read carefully all articles in this issue of Green Garden, and if we miss something – we hope you will not resent us.

Editor’s office

Ivana Markota, master struke

Ljetni ples fuksijaZa fuksije, u narodu često zvane menđušice, s pravom možemo ustvrditi kako su profinjene dive među lončanicama. Fuksije uljepšavaju sjenovita mjesta, raznovrsne su te cvjetaju tijekom cijelog ljeta. A latice cvjetova, nalik na balerinine haljinice iz kojih izviruju prašnici, predstavljaju pravi melem za oči.

Zahvaljujući svojim prelijepim cvjetovima i rasporedom la-tica, koje možemo pronaći u

različitim nijansama boja, fuksija predstavlja pravu balerinu koja do-minira među lončanicama. Zvono-liki cvjetići nošeni laganim ljetnim povjetarcem kao da plešu na tera-sama i balkonima okućnica. Razne vrste fuksija često cvjetaju u dvije boje i nude brojne nijanse bijele, ružičaste, ljubičaste i crvene boje. A od početka proljeća pa do kasne jeseni, stotinama cvjetova biva

prekrivena cijela biljka, tako da cvjetovi nadmašuju sitne listove. Zbog toga su viseća zvonca fuksije oduševila mnoge uzgajivače cvije-ća te se, iz godine u godinu, stvaraju novi hibridi ove biljke. Pored svega fuksija je poznata po različitim uz-gojnim oblicima, te se tako može uzgojiti u vidu grma, kao viseći oblik, piramida ili kao stablašica. Odlučite li se pak ovu biljku zasa-diti u balkonske žardinjere dobro bi bilo da birate niže sorte koje imaju gusto lišće i koje bogato cvatu. Osim toga, na terasama lijepo i elegantno izgledaju fuksije stablašice uz koje možete kombinirati i neke od pu-

zavica, tako da na koncu imate fino ispunjen donji dio lonca. Koristite li bilo koji od ovih oblika, uz malo njege i sjenovito mjesto, dobit ćete lijepe i zdrave biljke u kojima mo-žete uživati tijekom cijelog ljeta.

Njega fuksijaPomislite li da je njega i briga

oko ove biljke teška-griješite. Na-ime, ono što trebate znati jest da većina sorti fuksija voli polusjenu tako da bi idealan položaj bio uz istočni ili zapad-ni zid kuće. Biljke se sade isključivo

u svježu zemlju namijenjenu za balkonske lončanice. Nakon što smo obavili sadnju, potrebno je redovito zalijevati, a sve kako bi postigli optimalnu vlažnost tla. Ta-kođer ne smijete izostaviti redovito prihranjivanje tekućim gnojivima jedanom do dva puta tjedno. Zasje-njena mjesta ispod krošnje drveća i mjesta na kojima mogu uživati u blagom podnevnom suncu također su prikladna za sadnju fuksija. Na-ime, jako podnevno sunce izazvalo bi opekline na listovima i cvjetovi-ma zbog čega takve položaje tre-ba izbjegavati. Kako fuksije teško podnose vruće ljetne dane dobro ih je rano ujutro ili kasno navečer po-prskati vodom. Pored toga trebamo i posude štititi od pregrijavanja na način da ih polijevamo vodom ili da vodimo računa da budu smje-štene u hladu. Osobito pažljivi tre-bate biti zapazite li da su se listovi „sparili“ na vrućini! Iza toga se če-sto ne krije nedostatak vode, nego je riječ o prirodnoj zaštiti listova. Zalijete li tada biljku, unatoč tomu što je zemlja vlažna lako može doći će do oštećenja korijena.

Dakle, pažljivo zalijevanje va-žan je preduvjet za uspješan rast i razvoj biljke. Ona ne podnosi suhu zemlju kao ni pretjerano nakuplja-nje vode u posudi. Osim toga, toplu biljku i korijenje ni u kojem slučaju nije dobro zalijevati hladnom vo-dom. A kako bi fuksija raskošno cvjetala, potrebno je neprekidno uklanjati ocvale cvjetove. Nadalje, redovitim pregledom biljaka na vrijeme možemo otkriti namet-nike, poput lisnih ušiju i bijelih mušica. U tom slučaju trebamo upotrijebiti neki od insekticida predviđenih za njihovo suzbijanje. Dolaskom jeseni biljke gube lišće, pa je prije prvog mraza fuksije po-trebno podrezati i smjestiti u svije-

tlu ili tamnu prostoriju s tempera-turom od 2 do 8 stupnjeva C,

gdje će i prezimiti.

4

B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .Atraktivni cvjetovi fuksije

Matea Pehar, dipl. ing.

PETUNIJE – dekorativne balkonske cvjetnicePostale su nužne za ljepotu

balkona. Imaju dugo i obilno vrijeme cvatnje, bez obzira

na to jesu li uobičajene ili viseće (surfinije).Oplemenjivačkim ra-dom dobiveno je bezbroj sorti gr-molikog ili padajućeg rasta, u svim mogućim bojama jednostavnih i ispunjenih cvjetova.

Petunije su biljke za sadnju na južnim, istočnim ili zapadnim po-ložajima. Kvalitetan rasad i sup-strat, te optimalno stanište su osnovni preduvjeti manje pojave patoloških i fizioloških “neprijate-lja” petunija.

Početak uzgojaPrigodom kupovanja presada

odaberite samo zdrave biljke, sa 2 do 3 izboja, zelenih neoštećenih li-stova, a ne izdužene, tanke, lomlji-ve, bljedozelenih listova s jednim cvijetom na vrhu. Najbolje je za po-četak kvalitetnog uzgoja petunija, a pogotovo surfinija kupiti originalnu zemlju za surfinije ili u univer-zalnu humusnu zemlju za cvijeće umiješati sporodjelujuće gnoji-vo (Osmokote, Pluskote, u obliku granula, briketa ili tableta). Zemlja (supstrat), mora biti izrazito hra-njiva, velikog kapaciteta za vodu

i ocjedita, te blago kisele reakcije. Još dok su «presad» dobro ih je pincirati, tj. rukom otkidati vrhove izboja kako bi se dobila busenastija biljka i spriječila kasnija ogoljelost. Razmak sadnje kod surfinija bi bio 25 cm. Ako je razmak manji, može kod nekih sorti doći do propadanja i truljenja dijelova biljaka, što je veoma pogodno za razvoj bolesti. Mogu se kombinirati s margareta-ma, bidensom, diasciom, verbena-ma i drugim cvijećem, ali pri tome

morate voditi o rasporedu i razmaku sadnje. Surfinije su zahtjevnije za uzgoj od obične petunije, ali zato

i pravi izazov. Imaju dnevni porast od 2 do 3 cm, pa je potrebno puno hranjiva i

vode. Za njih često kažu da su: gladne i žedne.

Prihrana U fazi prve cvatnje pri-

hranjuju se jednom tjed-no. Najbolje je koristiti posebno gnojivo za surfi-nije i petunije. To su kom-

pleksna mineralna gnojiva s većim sadržajem fosfora

i kalija, i dodatkom željeza i ma-

gnezija. Za izrazito bogatu cvatnju možete prihranjivati dva puta tjed-no gnojivom za cvatnju, a jedanput tjedno u vodu za zalijevanje dodajte željezo, kojim se sprečava kloroza – požutjeli listovi, slabija cvatnja i vrlo brzo propadanje. Tijekom vegeta-cije, osluškujte biljke, one će same svojim rastom i cvatnjom pokazati da li ih treba dodatno prihranjivati.

ZalijevanjeSupstrat mora biti stalno vla-

žan, ne mokar. Za vrlo vrućih dana biljke na južnim položajima treba zalijevati i 2 do 3 puta na dan. Op-ćenito, učestalost zalijevanja ovisi o veličini cvjetnog lonca i količini supstrata, te broju biljaka.

NjegaCvatnju produljujete ako redo-

vito uklanjate uvele cvjetove. Ako se vaše surfinije i petunije suviše otegnu, tako da rastu u dužinu ,a u gornjem dijelu ostanu ogoljele, potrebno je oštrim podrezivanjem biljke prikratiti. Odrežite četvrti-nu najdužih izboja, čime potičete stvaranje novih izboja i cvatnju u gornjem dijelu. Orezivanjem biljke postaju grmolikije.

Redovito pregledavati zdravstve-nu ispravnost, a kemijska tretiranja obavljati smo po potrebi.

Na tržištu postoje gotovi preven-tivni fungicidni pripravci za zaštitu petunija i surfinija od uzročnika biljnih bolesti

5


Različite boje cvijeta petunije

Matea Pehar, dipl.ing.

PELARGONIJEbalkonske ljepotice

U narodu ih zovu blagene, geranije, mušketini, đira-ni i dr. Jedna od najvećih

privlačnosti pelargonija je širok raspon sorti. A svake se godine po-javljuju nove.

I dok stare sorte imaju kraće vri-jeme cvatnje (dva ili tri mjeseca), noviji oblici mogu cvasti cijelu go-dinu, dokle god ima dovoljno svje-tla i topline. Njihovoj popularnosti i raširenosti doprinosi lak uzgoj i razmnožavanje, te obilna i dugo-trajna cvatnja.

Način sadnjePrije sadnje pelargonija pripre-

mite cvjetne posude. Na dno posu-de u visini 1 do 2 cm ravnomjerno naspite granule za drenažu (gline-por kuglice) ili djeliće starih gline-nih posuda. Na taj sloj potom nas-pite sloj krupnog pijeska koji je bar nekoliko dana bio na sunčanom mjestu, zbog dezinfekcije. Na kra-ju dolazi zemlja tj. humus. Najbo-lje je u tu svrhu koristiti specijalni supstrat za pelargonije ili pak onaj za balkonske biljke, u koji također trebate umiješati gnojivo za cvjet-nice s produženim djelovanjem (npr. Pluscote).

Presadnice pelargonija obvezno kupujete kod provjerenih proi-zvođača. A pri kupnji pazite da su biljke kompaktnog rasta, dobre

razgranatosti, bez znakova venu-ća i ostalih oštećenja. Poželjno je i da biljke imaju barem jedan otvo-ren cvijet kako biste bili sigurni u pogledu njihove boje. Optimalna dubina sadnje određuje se tako da dio stabljike koji graniči s korije-novim vratom dođe dva centimetra niže od ruba posude. U istu cvjet-nu posudu mogu doći pelargonije različitih boja cvijeta i različitog tipa rasta, i to: uspravne (zonale) i viseće (peltatum). Mogu se miješati i s ostalim balkonskim cvijećem te zato slobodno tragajte za dobrom kombinacijom. Ali ne zaboravite kako biljke u kombinaciji moraju imati slične zahtjeve prema suncu i vlazi. Poznato je i pravilo da najviše biljke dolaze u pozadinu cvjetnog korita ili u sredinu posude dok se naprijed sade one nižeg rasta i puzavice.

Izbor stalnog mjestaZonale pelargonije

dobro uspijevaju na to-plim južnim i zapad-nim položajima. Vi-seće pelargonije pak vole mnogo svjetlo-sti i izravne sunčeve zrake nekoliko sati dnevno. Za podnev-nih jakih žega poželj-no ih je premjestiti u blagu sjenu. Cvjetovi ovih pelargonija po-sebno su izloženi vjetru

i kiši pa ih stoga po nevremenu po-krijete ili unesite u kuću. Ukoliko ih je nevrijeme već oštetilo, ne-mojte ih bacati već ih razmnožite pomoću reznica.

Gnojidba tijekom vegetacijeKvalitetno posađene pelargo-

nije prvih tjedana imaju dovoljno hranjivih tvari u supstratu. Nakon nekoliko tjedana intenzivnog rasta potrebna je prihrana. Prihranjuje se tekućim mineralnim gnojivom za cvatuće biljke s većim sadrža-jem fosfora i kalija, a manje du-šika (npr. formulacija NPK-4:6:8) Uz osnovna hranjiva, kompleksna tekuća hranjiva sadrže i mikrohra-njiva (bor, bakar, željezo, cink), a za pelargonije je osobito va-

žan magnezij. Najbolje je nabaviti namjensko gnojivo za pelargonije, koje već sadrži sve što biljci treba u pravilnim omjerima. Pridrža-vajte se uputa o doziranju i uvijek dobro promiješajte da biste dobili jednoličnu otopinu. Prihranjuje se jednom u deset do petnaest dana, a sorte izrazito bujne cvatnje i češće. Ako je zemlja sasušena, s izrazitom pokoricom, najprije je razrahlite, zalijte običnom vodom, a zatim otopinom hranjiva. Prihranjivanje obustavljajte potkraj kolovoza, radi lakšeg prezimljavanja pelargonija.

ZalijevanjeUčestalost zalijevanja najbolje je

prilagoditi vanjskim temperatura-ma, s tim da nikada ne zalijevajte

za toplog dijela dana. Općenito pravilo za

količinu vode glasi: bolje jednom po-

šteno zaliti nego više puta pomalo. Najbolji indikator za zalijevanje je «prst». Ako je sup-

strat na dubini od 1 do 2 cm suh, vrijeme je za zalijevanje. A za vrućih ljetnih dana zalijevanje se vrši i dva puta dnevno. Dakle, supstrat ne smije biti mokar, nego vlažan jer

pelargonije ne podnose stagnirajuću vodu u zoni korijena.

6


Pelargonije kraljice balkona

Ivan Perić, dipl. ing.

Ruža je kao malo koja vrsta ukrasnog bilja napadana tako velikim brojem štetnih

organizama tako da u pojedinim godinama proizvođači ali i hobisti često puta ostaju razočarani njezi-nim izgledom.

Od početka mjeseca svibnja po-trebno je barem dvaput mjesečno provoditi mjere zaštite protiv ra-zličitih uzročnika bolesti (pepel-nica, hrđa, siva plijesan), i štetnih kukaca (lisne uši, različiti kornjaš i dr. štetnici). Ovi štetni organizmi mogu u značajnoj mjeri umanjiti tržnu vrijednost ruže.

Najčešće bolesti ružePepelnica ruže najčešća je bolest

ruža. Posebno je značajna u medi-teranskom uzgojnom području, odnosno u suhim i toplim razdo-bljima s povišenom vlagom zraka. Jednako se javlja pri uzgoju ruža u zaštićenom i otvorenom prostoru. Raspoznaje se po razvoju sivo-bi-jele prevlake na gornjoj strani lišća. Bolest se vrlo brzo proširi za dana s temperaturama višim od 25°C, uz relativnu vlažnost 40-70 %. U tom slučaju dolazi do uvijanja i sušenja lišća, a pepelnica može napasti pe-teljku lista, izboj ili cvijet ruže (la-pove i latice).

Kod sorata s crvenim laticama lakše se uočava rahla pepeljaste prevlaka eliptična oblika nego na hibridima s bijelim cvjetovima.

Hrđa kod nekih sorata ruža može prouzročiti defolijaciju ili potpun gubitak lišća. Simptomi su uglav-nom vidljivi na lišću, ali mogu biti napadnuti i drugi zeleni dijelovi ruža. Obično u rano proljeće s do-nje strane lišće nastaju malo uz-dignuta mjesta narančaste boje , dok se na licu zaraženog tkiva po-javljuju žućkaste ili smeđe pjege. Prema kraju vegetacije narančasti sorusi postaju gotovo crni, odnosno nastaje zimska forma bolesti pri-prema na prezimljenje. Uz dovolj-no vlage (vlaženje osjetljivog tkiva barem 4 sata) optimalna tempera-tura za razvoj hrđe je 18-21ºC. Neki pripravci djelotvorni na pepelnicu uspješno suzbijaju i hrđe.

Na tržištu se nalaze gotovi pri-pravci za suzbijanje bolesti na ru-žama (pepelnica, hrđe) u pakiranju od 0,5 litara koje je dostatno za pri-mjenu

Štetnici na ružiRužina lisna uš ubraja se među

veće vrste lisnih uši. Proširena je svuda, a uzgajivači ruža obično po-četkom svibnja primjećuju brojne nježne kukce na mladim i nježnim izbojima. Uši su velike oko 1,6-3,3 mm, svijetlozelene boje s tek na-značenim tamnijim pigmentima na kraju proširenog dijela tijela. Lisne uši sišu biljne sokove, a višak bilj-nih šećera izlučuju u obliku slatka-ste tekućine koju posjećuju mravi. Razvoju i umnažanju ružine lisne uši pogoduju povišene temperatu-re i relativna vlažnost zraka. Ruže valja redovito štititi protiv lisnih uši jer mogu spriječiti ili nagrditi razvoj cvjetnih pupova. Mogu se koristiti neki od sljedećih pripravaka: Piri-

Zaštita ruža odbolesti i štetnika

mor 25 WG, Boxer 200 SL, Actara 25 WG i dr. Danas se na tržištu na-laze gotovi insekticidni pripravci na osnovi imidakloprida u pakiranju od 0,5 litara koji su idealni za pri-mjenu na okućnicama i vrtovima.

Prisutnost crvenog pauka na ruži prepoznaje se po žućkastom lišću i brojnim sitnim, pokretnim, naran-často-crvenim grinjama na naličju lišća. Suzbija crvenog pauka pro-vodi se uglavnom primjenom aka-ricida (npr. Demitan ili Vertimec).

Na tržištu se nalaze gotov akari-cidni pripravak za suzbijanje grinja u pakiranju od 1 litra koji je dosta-tan za obiteljska gospodarstva ali i za manje proizvođače.

Grinje na listu ruže Simptomi pepelnice na ruži

7


Ovlašteni uvoznik i distributer firmi:

Mostar, Bišće polje bb.; Tel.: 036 352 560

www. unikomerc.ba; E-mail: [email protected]

PRODAJNA MREŽA U BIH: BILEĆA - Poljooprema MT (059 371 069); BIHAĆ - Velmah (037 304 673); Čavkunović (037 315 318); BOSANSKA KRUPA - Čavkunović (037 315 317); Plana Kop Elma (037 471 036);

BOSANSKI PETROVAC - Trgo Proizvodi (037 883 383); BUGOJNO - Dadić Promet (030 253 301); BUSOVAČA - Draško servis (063 333 230); BUŽIM - Pleska (037 410 666); CAZIN - Lida Comerc (037 518 002);

ČAPLJINA - Granum (036 810 550); Misir (036 805 912); ČAJNIČE - AS (058 310 342); ČITLUK - Agroodak (036 644 098); Vibo (036 650 556); DONJI VAKUF - Espro (030 201 377); DRVAR - Moto Zorić (065 456 254);

FOČA - Čančar (065 911 533); FOJNICA - Elektrovod (030 831 843); GABELA POLJE - Šiljeg (063 890 686); GACKO - Autocentar (059 472 270); GLAMOČ - Alpina (063 477 959); GORAŽDE - Agropodrinje

(038 224 528); Agros (038 222 710); G.VAKUF-USKOPLJE - Ivica P. Apoteka (030 495 651); GRUDE - Enigma (039 660 111); GRUDE - SOVIĆI - Padina (039 670 965); JABLANICA - Metal (061 285 598); JAJCE -

Bojanić (030 659 428); KLJUČ - Kometa (037 661 938); KONJIC - Tuščica (036 730 859); LIVNO - Pavić (034 208 034); LJUBUŠKI - Padina (039 831 070); MOSTAR - Gibraltar (036 551 502); Najvest (036 347 027);

Poljotehnika (036 326 400); Sjemenarna (036 352 700); MRKONJIĆ GRAD - Agro Auto (050 221 380); Agro MG (050 211 308); NEUM - Judik (036 884 162); Misir (036 884 256); NEVESINJE - Poljooprema

(065 602 789); POSUŠJE - Trgometal (039 680 904); PROZOR - Voda (036 771 048); SANSKI MOST - Velmah (037 684 740); STOLAC - CRNIĆI - Faam Commerce (036 862 311); ŠIPOVO - Medex (050 371 368);

ŠIROKI BRIJEG - Sjemenarna (039 703 572); TOMISLAV GRAD - Elfin (034 353 552); TRAVNIK - Green Coop (061 598 462); Metabo (030 708 222); TREBINJE - Agrocentar (059 220 191); TRNOVO - NS Moto

(061 210 063); VITEZ - Fis (063 467 465); VELIKA KLADUŠA - Euro Klas (037 773 366).

ŠKARE ZA ŽIVICU ZA NAJBOLJI REZ

Oni su idealni partneri zanjegu parkova i posjedai snažni su pomagači u vrtu. Obzirom da su dostupni u izvedbama za različita po-dručja primjene, u pravomsmislu riječi ćete uvijek do-bro rezati. STIHL škare zaživicu su dostupne sa ele-ktričnim kao i sa benzinskimmotorom, a uskoro su dostu-pne i akumulatorske škareza živicu.

Ukoliko prirodu želimo do-vesti u formu, najvažniji susnaga i izdržljivost. Profe-sionalci za njegu posjeda to znaju i oslanjaju se na opti-malni rez benzinskih škaraza živicu STIHL. Snažni ure-đaji su konstruirani za pri-

mjenu na dugim posjedimakao što su parkovi. Neovisnio strujnoj mreži, različitih du-ljina noževa, sa malom teži nom i visokom snagom poma-

žu pri rezanju gustih živica i ukrasnog drveća.

Ukoliko preferirate električne uređaje, sve što trebate učinitijest prikopčati uređaj na strujnumrežu, osigurati kabal i početirezati živicu. Živica oko Vašegdoma se gotovo i ne može lakšerezati. Sa laganim, tihim STIHLelektričnim škarama za živicu možete odmah početi s radom.

. .

Sa do 500 W snage i različitim

bez obzira da li se radi o dugojživoj ogradi ili visokom grmu.

Sa do 500 W snage i različitimvarijantama noža, dovest ćeteVaše zelenilo u željenu formu,

10


Cvjetača za zimsku berbuZbog svoje izvanredne hranjive vrijednosti cvjetača pripada samom vrhu povrtlarskih kultura. Riječ je o odličnoj dijetetskoj namirnici koja bi trebala naći mjesto u svakom povrtnjaku

Nino Rotim, dipl. ing.

Kao i ostale kupusnjače cvje-tača potječe s Mediterana i Bliskog istoka. Prva pisana

informacija o cvjetači potječe iz 12. stoljeća što znači da je imala zna-čajnu ulogu u svijetu povrtlarstva starih civilizacija. Iako u našim krajevima nije zastupljena kao pri-mjerice rajčica i paprika zamjetno je da proizvodnja cvjetače zadnje desetljeće u svijetu itekako raste. Možda je tomu uzrok i njezina hra-njiva vrijednost koja se ogleda u sadržaju ugljikohidrata, bjelanče-vina, masti, minerala (natrij, kal-cij, fosfor, magnezij, željezo, jod) te vitamina (A,B i C). Ipak, tomu pridonosi činjenica kako se veliki metamorfozirani cvat s nekoliko najmlađih listova može koristiti kao povrće prisutno na tržištu go-tovo cijele godine.

Voda kao bitan čimbenik uzgoja cvjetače

Cvjetača ima nešto slabije razvi-jen korijenov sustav što znači da automatski ima i veće potrebe za vlagom i hranjivim tvarima. Tako je praksa pokazala da nedostatak vlage u tlu, ali i samom zraku znat-no usporava rast lisne mase, koja ostaje sitna s jakom voštanom pre-vlakom, pa nastupa prijevremeno oblikovanje cvjetnih glavica slabe kakvoće. Svakako treba napome-nuti kako cvjetača najveću potre-bu za vlagom iskazuje u vrijeme oblikovanja cvjetne glavice. Stoga, treba uzeti u obzir činjenicu kako

se navedeno povrće može uspješno proizvoditi samo uz dobro natapa-nje, prvenstveno metodom oroša-vanja (kišenja) biljaka i tla, čime se stvara visoka relativna vlaga zraka što itekako godi cvjetači.

Vrijeme sjetveU našim toplim krajevima cvje-

tača se za zimsku i proljetnu berbu sije u kolovozu, a sadi u rujnu dok se za jesensku berbu sije u srpnju, a sadi u kolovozu. U nešto hladni-jem klimatu cvjetaču treba posijati nešto ranije kako bi se sama berba planirala prije dolaska hladnijih dana, odnosno prije pojave mra-zeva. Sadnja se obavlja na razmak redova od 60 cm koliko iznosi i raz-mak unutar samih redova. Navede-ni razmak redova potreban je kod uzgoja kasnih jesensko-zimskih sorata tj. hibrida koji zahtijevaju i nešto više proizvodnog prostora.

Međutim, većina hercegovačkih povrtlara prakticira nešto manji razmak sadnje (40 x 40 cm) kako bi na taj način što bolje iskoristili pri-jeko potrebne, ali još uvijek male i usitnjene proizvodne površine.

Berba cvjetačeCvjetača se bere u stadiju tehno-

loške zrelosti, kada cvat dosegne promjer preko 10 cm, a što odgovara sortnim svojstvima. Berba se odvija za suha vremena, rezanjem do ko-rijena, tako da uz glavicu ostane ne-koliko listova. Budući da se cvatovi ne razvijaju ujednačeno, berba je sukcesivna. Nakon branja cvjetaču je potrebno naglo ohladiti i uskladi-štiti na temperaturi nešto većoj od točke smrzavanja. Kupljenu pak na tržnici možete čuvati zamotanu u papir u hladnjaku do tri dana.

Međutim, trebate znati da se cvjetača najbolje pripravlja kuha-

njem na pari premda se može ku-hati i u vodi bez soli. A otkrit ćemo vam i malu tajnu-ukoliko je kuhate u slanoj vodi brzo će vam potamni-ti. Osobito je ukusna ukoliko se kuha u mješavini vode i mlijeka, a dobro dođe i pokoji začin kao što su vlasac, celer ili peršin. U dalmatin-skoj se kuhinji pak najviše pripre-ma na lešo, začinjena kvasinom i maslinovim uljem. Pa tko voli neka izvoli…

Fiziološki poremećaji Fiziološki poremećaji u razvoju

cvata cvjetače najčešće se očituju kroz: formiranje sitnog cvata, pro-rastanje brakteja, rižavost i sljepo-ća.

«Sitni cvat» posve otvara unu-trašnje lišće rozete prije nego što cvat postigne tržnu veličinu. Više je mogućih uzroka: zastoj u rastu, niže temperature nakon presađi-vanja, prestare presadnice, slaba prehrana dušikom.

Prorastanje brakteja – pojava malih listova koji prorastaju kroz cvat. Dok je cvat dobro zaštićen lišćem, ti su listovi bijeli, a čim se izlože svjetlu, postaju zeleni.

Rižavost – pojava malih cvjetnih pupoljaka na površini cvata, što cvatu daje samtast izgled. I ta poja-va je u vezi s temperaturama od 15 do 25 dana nakon zametanja cvata.

Sljepoća – rozeta lišća bez cva-ta- u stadiju sedmog ili osmog lista ugiba vegetacijski vrh od niskih temperatura (0 do -1oC), listovi su deblji i tvrđi nego što je normalno zbog nakupljanja ugljikohidrata.

11


TIKVA - cvijet povrća u poljuTikva predstavlja kulturu starih civilizacija, a danas je susrećemo uzgojenu u vrtovima i uz rubove parcela. Najčešće se koristi kao izvor stočne hrane, a manje kao ulje dobiveno iz sjemenki. Pored toga ima i veliku hranjivu i ljekovitu vrijednost.


Posljednjih godina sve više u uzgoju je zastupljen uzgoj tikava, kako za stočnu hranu

tako i za ulje i prehranu, a ništa ma-nje ne i kao ukras vrtovima ljeti. Ta stara kultura koja je predstavljala osnovnu hranu urođenicima oda-kle potječe, a to je središnja i Južna Amerika (Meksiko). Amerikanci je često nazivaju squash, a prevede-no znači hrana koja se jede siro-va. U Europu su je davno donijeli i danas raste kultivirana uz rubove parcela, u među usjevima (najče-šće kukuruzu) i u našim vrtovima. Postoji veliki broj vrsta tikve, kako za koju namjenu, odnosno rijetko koje povrće ima toliko raznovrsnu primjenu kao tikva i to ne samo u kulinarstvu.

Zastupljenost tikve u uzgoju Kao i što smo rekli najčešće je

nalazimo po vrtovima, a najčešće uzgojena po kukuruzištima kao među usjev. Tikva je jednogodišnja zeljasta biljka puzavica. Stablji-ka je najčešće rebrasta i sa sitnim bodljama koja može doseći i do 10 m dužine. Može puzati po tlu ili se penjati uz naslon. Ima jako velike srcolike listove koji su na rubu na-zubljeni. Cvjetovi su izrazito žute boje do svjetlijih nijansi. Veći cvje-tovi su muški, a manji su ženski.

Plod je tikva koja može biti različite veličine i oblika, više od 10 kg, a i mnogo više kao što i sami znamo da postoje kapitalci. U sredini me-snatog ploda se nalaze sjemenke bijele boje presvučene zelenom korom. Tikva najbolje uspijeva na dubokim i plodnijim tlima koja su bogata hranjivima. Zbog bujne nadzemne mase tikvi je neophod-na gnojidba osobito dušičnim gno-jivima pored ostalih. Tikve se obič-no sade na komposištima, odnosno na hrpi otpada organske hrane, gdje uz vlagu i toplinu dobivaju svu neophodnu hranu koju tikva mak-simalno iskoristi. Kod nas tikva ima prvenstveno značenje kao jef-tina stočna hrana koja dobro dođe u ljetnim mjesecima za prehranu stoke. Pored toga uzgaja se zbog ši-roke primjene u kulinarstvu, odno-sno u pripremi raznih jela (pite, ko-lači) a od sjemenki se dobiva ulje. Postoje i ukrasne tikve koje mnogi uzgajaju radi ukrasa, a njihova lje-pota proizilazi iz raznolikih oblika, veličina i boja koje privlače mnoge.

Ljekovita svojstva i primjenaTikva pored velike hranjive vri-

jednosti ima i ljekovita svojstva koja ne treba zanemariti. Iz sastava se vidi da tikva sadrži 90 – 93 % vode, 6 % ugljikohidrata, 1 % bjelanče-vina, 0,1 % masnoća, te pored toga karotin koji daje žutu boju, B vita-

mini, C vitamin, minerale magnezij, kalcij, željezo, fosfor i dr. Osobita vrijednost je bundevinog ulja koje je jako probavljivo. Dakle pospješu-je probavu i olakšava rad bubrega. Preporuča se koristiti za dijetetsku prehranu. Narančasto meso bun-deve koje je slatkog okusa se kori-sti za raznovrsnu pripremu slatkih i slanih jela. Najčešće se od njega pripremaju pite, kolači, marmelade i sl. Mnogi tikvino meso zamrznu i

ostave za zimnicu. Iscijeđeni sok ili kuhano meso tikava liječi psorija-zu, upalu tankog crijeva, mokraćni organa i prostate. Sjeme tikava ima izrazito ljekovito svojstvo, a u svom sastavu imaju esencijalne masne kiseline koje sprečavaju grušanje krvi u žilama. Pored toga najbolje je koristiti tikvino ulje u izravnoj pri-mjeni kao dodatak salatama, a koje ima ulogu poboljšanja općeg stanja organizma u cijelosti.


Sušenje ljekovitog biljaPočetkom ljeta veliki broj ljekovitih biljka počinje cvasti, a i trenutak kada veliki broj ljubitelja ljekovitih biljaka, bilo da su amateri ili profesionalci, kreću u sakupljanje. Ubrano ljekovito bilje moramo pravilno osušiti ako želimo zadržati ljekovite sastojke

Uspješnim se smatra ono sušenje kojim se iz svježih biljaka ukloni vlaga a osta-

nu eterična ulja. Sam postupak su-šenja mora se obaviti što prije, kako eterična ulja ne bi nestala prigodom prirodnog procesa raspadanja. Ključ pravilna sušenja su ispravna temperatura i niska vlažnost.

Temperatura za sušenjeProsječna temperatura za ko-

mercijalno sušeno bilje iznosi 38oC, što se teško može ostvariti kod kuće bez specijalnih uređaja. Tempera-tura zraka između 20 i 32oC, koja vlada u zračnim vitrinama ili u vitrinama blizu grijača, posve će odgovarati. Za sušenje ljekovitog bilja dobro će poslužiti i neka soba s električnom grijalicom koja nije izravno uperena u bilje.

Sušenje na suncu provodi se u krajevima gdje su visoke tempera-ture i gdje ima malo vlage, ali se na taj način gubi boja, a bilje je izlože-no većoj mogućnosti zagađenja.

Mjesto za sušenje mora biti suho i prozračno, te mračno da bi se bolje očuvala boja. Za ovu namjenu gara-že nisu prikladne.

Sušenje u pećnici nije priklad-no posebno za cvjetove i listove,

čak i na najnižoj temperaturi, ali je prikladno za sušenje korijenja. Isto tako sušenje ljekovitog bilja u mikrovalnoj pećnici nije prikladno, jer se zbog sprječavanja svjetlosnog luka stavlja mala posuda s vodom čime se dobiva suprotan učinak.

Sušenje listovaZeleno bilje sitnih listova može

se sušiti na stabljikama, ali veliki listovi se suše pojedinačno.

Sušenje se najčešće obavlja na razapetoj mreži između okvira, da zrak može cirkulirati i ispod, na koju se rašire listovi. Mreže se drže na toplu, tamnu i zračnu mjestu. Li-šće se suši sve dok ne postane puc-ketavo na dodir. Vrijeme sušenja ovisi o debljini listova i o količini vlage, o stupnju topline i o vlazi u zraku. Sušenje najčešće traje od 3-4 dana do najviše jednog tjedna. Kad su listovi suhi, skidaju se sa stablji-ke, a ako su listovi veliki smrve se i spremaju.

Ljekovito bilje se može suši-ti i tako da se zaveže u svežnjeve i objesi na čisto i zračno mjesto.

Kod velikog broja ljekovitog bilja suše se cvjetovi. Cvjetove nevena lakše je sušiti cijele, pa se poslije, prema potrebi mogu skidati latice.

Kako se suše pojedine vrste?Lavandu je najbolje objesi-

ti u svežnjevima svezane rafijom.Cvjetni klasovi prekriju se papirna-tom vrećicom da po njima ne pada prašina.

Osim toga papirnate vrećica sa-kupljaju otpale latice.

Cvjetovi luka vlasca i ružini pupoljci koji se upotrebljavaju u dekorativne svrhe, zadržat će li-jep oblik ako se suše u uspravnom položaju tako da se stapke provuku kroz žičane rešetke za kolače.

Ako prigodom sušenja cvjetova želite zadržati savršen oblik i boju, stavite cvijet na tanak sloj sitnog specijalno obrađenog pijeska i nji-me prekrijte cvijet. Tako pripre-mljen cvijet suši se 2-3 tjedna.

Sjeme se bere zajedno sa sje-menim glavama koje se nalaze na stapkama. Zavežite ih u svežnjeve, a preko glavica stavite papirnate vrećice i objesite na toplo i zračno mjesto. Sjeme se ne smije sprema-

ti u plastične vrećice jer one potiču stvaranje vlage.

Sušenje korijenjaKorijenju za uspješno sušenje

treba temperatura 50-60oC. Za sušenje je prikladna pećnica po-dešena na najnižu temperaturu s otvorenim vratima. Prije sušenja korijenje dobro oribajte, narežite ga na komadiće i raširite po limu za pečenje. Komadiće stavite u hladnu pećnicu i povremeno okrećite zbog ravnomjernog sušenja. Vrijeme su-šenja ovisi o vlazi i veličini.

Spremanje osušenog biljaOsušeni listovi i cvjetovi brzo

će propasti i izgubiti aromu i boju. Uvijek ih spremite na suho i mračno mjesto. Cvjetove i listove od kojih ćete napraviti potpuri možete spre-miti u papirnate vrećice i hermetič-ki zatvorene limenke ili staklenke.

Sušenje listova ljekovitog bilja u sušari

12


Sušenje ljekobilja

Suzbijanje stakleničke grinje (pauka) na povrću

Obični crveni pauk, koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus urticae), jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovitom povrću i cvijeću. Zadnjih nekoliko godina raste populacija ove grinje, ali i štete na povrću i cvijeću. Najveće štete pričinjava u vrijeme plodonošenja kad je i izbor pripravak za suzbijanje ograničen.

Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe

s četiri para nogu. Boja tijela je uglavnom narančasta ili tamnožuta s dvije naglašene tamne pjege na hrptu. Odrasla ženka je dugačka 0,6-1 mm. Jaja su bjeličasta i pro-zirna i jedva se mogu primijetiti prostim okom. Ličinke do doraslog stadija prođu kroz tri razvojna sta-dija. Između pojedinih razvojnih stadija ličinke miruju, te su tada vrlo otporne na primjenu akarici-da. Najmlađe ličinke imaju samo tri para nogu. Ženka odloži 100-200 jaja. Tijekom godine ostvari 6-10 naraštaja ovisno o klimatskim uvjetima. Pri temperaturi od 30-32 oC razvoj naraštaja traje 8-12 dana.

Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličatih

točkica, te postaje prošarano. Li-šće se suši, nekrotizira i otpada. Na naličju lišća nalaze se pauci u finoj gustoj pređi kojom povezuju više listova. Kod jačeg napada plodovi su sitniji, slabije kakvoće. Urod je znatno manji..

SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi

primjenom akaricida koji su regi-strirani u pojedinim kulturama. Na

Ivica Doko, dipl. ing.• Među povrtnim kulturama osjetljivim na napad običnoga crvenog

pauka osobito se ističu krastavac i rajčica. Tijekom ljetnih mjeseci, na području Hercegovine, veliki broj nasada rajčice, na obiteljskim gospodarstvima, strada od napada običnoga crvenog pauka zato što proizvođači ne obavljaju zaštitu.

Sjemenarnini agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u ponudi imaju i gotov akaricidni pripravak za suzbijanje običnog crvenog pauka s vrlo malom karencom.

tržištu se najčešće koristi pripravak Vertimec 018 EC.

Mali proizvođači povrća-hobisti često puta imaju velikih problema s ovom grinjom jer su im pakiranja kemijskih pripravaka za suzbija-nje grinja velika. Danas na tržištu postoje gotovi akaricidni pripravci za suzbijanje grinja koji su osobito pogodni za primjenu kod hobista.

Simptomi napada pauka na različitim povrtnim kulturama

13


Povrtnjakpočetkom ljeta

Nakon suše koja je obilježila drugu polovinu ožujka mjeseca, te padalina koje se pratile cijeli travanj, početkom svibnja vrijeme se konačno stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura

14


Mladen Karačić, dipl. ing.

Kao i proteklih godina tako i ove godine u Sjemenarninim Agrocen-trima možete pronaći veliki izbor presadnica povrća i to: rajčica, kra-stavac, dinja, lubenica (obična i cijepljena na podlogu tikve), paprika, tikvice, kupus, patlidžan, salata i dr.

Kako tijekom svibnja i lipnja u Hercegovini obično vla-daju velike vrućine, praće-

ne duljim sušnim razdobljem, nuž-no je vršiti i redovito zalijevanje. To se posebice odnosi na tek posijano sjeme povrća koje treba svakod-nevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka. U kasnijim fazama razvoja zalijevanje se provodi po potrebi ovisno o vladajućim kli-matskim prilikama.

Iako sadnja prijesadnica povrća u Hercegovini obično završava do sredine svibnja, ne postoje klimat-ske zapreke u pogledu sadnje, a što se prije svega odnosi na presadnice proizvedene kontejniranim putem. Posebice je aktualna sadnja lube-nice i to prije svega one cijepljene na tikvu. Naime, cijepljena lubeni-ca osim što je otpornija na bolesti i što ostvaruje veće prinose ranije plodonosi za 20-tak dana što na tr-žištu ranog povrća nije zanemarivo. Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnih vrsta povrća poput bijelog patlidžana, žutih rot-kvica, blitve s crvenom stabljikom i sl. Premda se radi o sporadičnom uzgoju, navedeni «rariteti» pred-stavljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim gredicama. Jer dobro je da u našim sjemenskim kućama može-te pronaći i vrste povrća koje osim

VRSTA POVRĆAKOLIČINA

SJEMENA (g/m2)OPTIMALNO

VRIJEME SJETVE

MRKVA 3 01.05.-30.06.CIKLA 4 01.05.-21.06.RADIČ 3 01.05.-30.06.GRAH MAHUNAR 15 01.05.-30.06.CVJETAČA 3 01.06.-22.06.PERŠIN 2 01.06.-15.06.PORILUK 15 01.06.-15.06.KELJ PUPČAR 3 01.06.-20.06.ZIMSKI KELJ 3 20.06.-30.06.ZIMSKI KUPUS 3 20.06-30.06.JESENSKA SALATA 3 10.06-20.06.BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 01.06.-10.06.KRASTAVCI (kis.) 3 sjemenke u kućicu 20.06.-30.06.ARTIČOKA 4 01.06.-15.06.BROKULA 2 15.06.-30.06.RAŠTIKA 2 01.06.-15.06.

u kuhinji isto tako možete upotrije-biti i na ukrasnim gredicama. Zato u agrocentrima dobro i pomno pro-motrite police i kataloge, jer vrije-me se ipak promijenilo…

15


Dado Marić, dipl. ing.

Kolci od bambusa idealan potporanj u vrtovima

Bambus kolci imaju niz prednosti u odnosu na klasične drvene kolce zato što su dugotrajni, čvrsti, lagani i ravni te su jednostavni za postavu. Osim toga, bambus je za 30 % tvrđi od hrastovine te je zahvaljujući sadržanoj količini masnoća prirodno vodootporan.

Općenito gledano, uzgoj bi-ljaka uz potporanj ima niz prednosti. Povrh toga,

vertikalnim uzgojem se redovito ostvaruju visoki prinosi zbog čega se ovaj vid uglavnom prakticira u ozbiljnoj intenzivnoj proizvodnji. Međutim, svjedoci smo činjenice kako i na manjim površinama tj. u obiteljskim povrtnjacima, voć-njacima i cvjetnjacima koristimo različite vrste potpornja od kolaca, žice, mreže, štapova i dr. I dok smo nekada nabavljali drvene kolce od seoskih prodavača i na „divljim štandovima“ uz lokalne prometni-ce danas to nije potrebno. Naime, danas u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama možemo nabaviti namjenske bambusove kolce čija tvrdoća omogućava njihovo ko-rištenje tijekom nekoliko godina. Drugim riječima, kada nabavite bambus kolce možete ih nesmeta-no koristiti kroz nekoliko narednih sezona što nije slučaj s klasičnim drvenim osloncima.

Bambus iz vlastitog vrtaZbog činjenice kako se

bambus kolci sve više kori-ste kao oslonac za posađene voćke, lozu, povrće i ukra-sne penjačice primjetna je i sve veća potražnja za njegovim sadnicama. Jer zašto bambus ne uzgojiti u vlastitom vrtu? Bam-busi su rastom najveći predstavnici obitelji tra-va. Zbog toga se bambusi srednje i velike veličine koriste kao vjetrobrani, bilo da ih uzgojite kao veliki šumarak, u izoli-ranim skupinama ili kao živicu. U tu svrhu dosta se koristi crni bambus (Phyllostachys nigra) koja naraste u visinu do 4 metra. Njegove vitke stabljike potpuno su prekrivene lišćem i kao takve predstavlja-ju idealan zaklon koji učinkovito smanjuje buku. Stoga ga obično

možete zapaziti u vrtovima lociranim uz prometnice. Ukoliko volite bambuse, a ne želite narušiti ranije formirani ambijent vašeg vrta onda vam jedino pre-ostaje uzgoj patuljastih formi (0,50-1,0 m). Osim toga, spomenute patulja-ste forme obično se kori-ste u vrtovima smještenim na padinama odnosno na mjestima gdje je potrebno povezati zemljište u cilju sprječavanja erozije. Po-vrh svega, patuljaste vrste bambusa predstavljaju savršeni izbor za nepri-stupačna područja i na mjestima gdje bi travnati pokrivač zahtijevao previ-še pozornosti.

Uvjeti uzgoja bambusaBambus je relativno

nezahtjevna biljka koja se može uzgojiti i u na-šem klimatu. Pri tomu je osnovno pravilo da bilj-kama osiguramo dostat-ne količine vode. Naime, dobro je poznato kako bambus predstavlja žed-nu biljku koju je tijekom velikih vrućina potrebno doslovce svakodnev-no zalijevati. Ukoliko se toga budemo revno pridržavali za vrlo krat-ko vrijeme dobit ćemo veoma bujan grm bam-

busa što se pravilnim uzgojem postiže već za jed-

nu vegetacijsku sezonu. Ipak, da bi stabljike bambusa mogli iskoristiti u vidu drvenih kolaca moramo pričekati najmanje dvije godine koliko je nužno da njegove trske potpuno dozriju. Ali, pošto je bam-busove kolce danas jednostavnije nabaviti u poljoljekarnama, po pri-

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Či-tluku u svojoj ponudi imaju bambusove kolce različite visine, koja omogućava primjenu kod različitih kultura.

stupačnoj tržnoj cijeni, to je poželj-nije „poštedjeti“ uzgojene grmove da dominiraju svojom bujnošću i ljepotom. Uostalom, zbog toga gr-movi bambusa sve češće pronalaze mjesto u dekorativnim vrtovima gdje dominiraju svojom graciozno-šću te nadasve svojom elegantnom formom.

Ivica Doko, dipl. ing.

PLAMENJAČAnajštetnija bolest povrtnih kultura

Među bolestima povrtnih kultura koje se javljaju svake godine, posebno

se ističe Plamenjača, koja u po-jedinim godinama može pričiniti katastrofalne štete. Zaštitu protiv ove bolesti potrebno je provoditi preventivno.

Plamenjača krumpira

Plamenjača krumpira ili krum-pirova plijesan je najčešća ali i naj-štetnija bolest krumpira. Simptomi bolesti najuočljiviji su na listu, ali uzročnik bolesti napada stabljiku i gomolj. Najčešće je napadnuto do-nje lišće, a prvi simptomi su u obli-ku pjega žućkaste boje koje postu-pno poprimaju smeđu boju. Ako je vrijeme vlažno, pjege se povećava-ju, zahvaćaju cijele listove. zaraženi listovi ostaju visjeti na cimi. Bolest kasnije zahvati i izboje, a kao za-dnja faza napada ostaju gole sta-bljike pa krumpirište izgleda kao ofureno. Ako potraje vlažno i toplo

vrijeme, napadnuti organi trunu pa se nadaleko osjeća smrad truleži.

Mjere zaštiteJedna od osnovnih mjera zašti-

te je sadnja zdravih, nezaraženih, gomolja uz obvezno poštivanje plodoreda. Po mogućnosti saditi otpornije sorte. Od agrotehničkih mjera još je bitno dobro obaviti za-grtanje, tako da ispod busa nema jarčića u koje bi se slijevala voda s cime. U većini slučajeva, posebno u godinama s više oborina, primorani

smo koristiti neki od kemijskih pri-pravaka. Najčešće korišteni su:Star 80 WP, Cuprablau Z, Polyram DF, Daconil 720 SC, Shirlan 500 SC, kao kontaktni, odnosno Ridomil Gold MZ 68 WG, Acrobat, Pergado MZ, Revus SC, Quadris i dr. kao si-stemici.

Ako nema prognozne službe, prvo prskanje se obično provodi pred cvatnju odnosno u vrijeme cvatnje.

Plamenjača krastavca

Plamenjača krastavca (Pseudo-peronospora cubensis) je najčešća

i vrlo opasna bolest. Javlja se na krastavcima koji se uzgajaju na otvorenim, ali i u zaštićenim pro-storima. Bolest se najčešće javlja prije formiranja prvih plodova. Prvi simptomi uočavaju se na listu u obliku pjega koje su okrugle, svje-tlozelene boje. Pjege se postupno povećavaju i zauzimaju prostor između žila lista. Nastavkom bole-sti, broj pjega se povećava, a stare pjege poprimaju žutosmeđu boju. Zaraženi dio lista se suši. Osuše-ni dijelovi lista lako se lome, te se takvi listovi suše. Biljka na vrhu vriježe stvara novi list koji također zahvaća zaraza.

16


Kako zaštititi krastavce od ove bolesti?

Prije svega, sjetvu (sadnju) kra-stavaca obaviti na onim parcelama na kojima prethodne godine nisu rasle dinje, lubenice, krastavci, ti-kvice i ostale vrste iz porodice Cu-curbitacea. Saditi otpornije hibride, a krastavce uzgajati uz konopac ili na mreži. Ako se pridržavamo ovih mjera zaraza će biti manja, ali sva-kako tijekom vegetacije potrebno je koristiti i kemijske mjere zaštite.

Sa zaštitom treba početi kad biljke razviju 3-5 listova.

Danas na tržištu po-stoji veći broj fungicida koji uspješno suzbijaju ovu bolest. Od fungi-cida sa površinskim djelovanjem mogu se koristiti pripravci na os-novi bakra i mankozeba (Nordox 75 WG, Star 80 WP ).

Bolju zaštitu pruža-ju sistemični fungicidi,a

od pripravaka mogu se koristiti sljedeći: Ridomil Gold MZ 68 WG, Acrobat MZ, Revus SC, Pergado MZ, Quadris. Prskanje sistemičnim fungicidima ponavljati nakon 8-10 dana uz poštivanje karence.

Kod zaštite krastavca protiv ove bolesti potrebno je prskati naličje lista, jer infekcija dolazi kroz pući na donjoj strani lista.

Plamenjača rajčiceJedna od najčešćih ali i najo-

pasnijih bolesti rajčice je svakako plamenjača (Phytophthora infe-stans). Bolest se javlja još u rasa-du, tako da već tada treba obaviti zaštitu.

Na starijim biljkama simpto-mi bolesti mogu se primijetiti na listu, plodu i stabljici. Simptomi na listu očituju se u obliku pjega raspoređenih najčešće na rubu, ali mogu nastati i na bilo kojem dru-gom mjestu. Pjege su nepravilna oblika,svijetlosmeđe boje. Prve pjege obično nalazimo na donjim etažama stabljike.

Na stabljici se također uočavaju pjege i to na mjestima spajanja lista i stabljike. Na napadnutim zelenim plodovima javljaju se male tamne pjege brončane boje.

Rajčica koja se uzgaja u zatvore-nim prostorima,a zalijeva se raspr-skivačima, podložnija je napadu od one rajčice koja se zalijeva po-loženim cijevima. Također i sorte

bujnijeg rasta s velikom količinom lisne mase su više osjetljive. Nasadi rajčica u blizini krumpirišta pod-ložniji su napadu, jer se smatra da su izvor primarne zaraze zaražene biljke krumpira.

ZaštitaZaštitu rajčice protiv ovog pa-

razita svakako treba provoditi po-sebno u zatvorenim prostorima,a i u onim područjima uzgoja gdje tijekom vegetacije često padaju veće količine oborina. Za uspješ-nu zaštitu na raspolaganju je veći broj pripravaka, a posebno onih na osnovi bakra (Cuprablau Z, Bordoška juha, Champion, Nordox 75 WG idr), organskih pripravaka (Polyram DF, Star 80 WP, Daconil 720 SC ), te sistemični pripravci (Ridomil Gold MZ 68 WG, Acrobat MZ, Pergado MZ, Revus SC, Quadris i dr.). Prigodom tretiranja dobro po-prskati lice i naličje lista.

17


Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Či-tluku u ponudi imaju kemijske pripravke s vrlo malom karencom za zaštitu povrća od uzročnika biljnih bolesti.

Sistemični kemijski pripravci za suzbijanje plamenjače

Mario Ćubela,dipl. ing.

Pripreme zemljišta za podizanje nasada jagodaJagoda je kultura koja na jednom mjestu ostaje dvije do tri, a nekada i četiri godine, pa je vrlo bitno pravilno odabrati mjesto za novi nasad. Od izbora lokacije ovisi prinos, kvaliteta plodova i sama rentabilnost proizvodnje. Odabrano mjesto treba omogućiti biljci da iskaže svoj biološki potencijal.

Izbor položaja-ekspozicija ima veliki značaj kod uzgoja jagoda. Na južnim ekspozicijama jago-

de dozrijevaju nekoliko dana ranije nego na sjevernim. U kontinental-nim područjima jagoda se može uz-gajati do 500 m nadmorske visine, a u južnim područjima to može biti i do 1000 metara nadmorske visine. Kad je u pitanju nagnutost terena, za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosno blago nagnuti tereni u odnosu na strme terene. Tereni s nagibom pre-ko 8 % nisu pogodni za uzgoj jagode.

Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podiza-

nje novog nasada jagoda, posebnu pažnju treba obratiti predkulturi. Dobre predkulture za jagodu su žitarice, grah, grašak, grahorica, a nepovoljne predkulture su: jagode, malina, krumpir, rajčica, kukuruz

jer iza ovih kultura ostaju brojni uzročnici bolesti, štetnici i korovi. Na istu parcelu jagoda bi ponovno trebala doći nakon 3-4 godine. U tom razdoblju na toj parceli bi se trebale uzgajati kulture koje su do-bre kao predkulture za jagodu.

Priprema zemljištaS pripremom zemljišta za po-

dizanje nasada jagoda treba po-četi na vrijeme, što prvenstveno ovisi o predkulturi. Ako je parcela zakorovljena, onda prije bilo ka-kve obrade treba uništiti korovnu floru. Jagoda ima plitak korjenov sustav koji je u istoj zoni kao i ko-rijen korovskih biljaka. Korijen korovskih biljaka je agresivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari. Korovi a posebno ako se radi o višegodišnjim vrstama uništavaju se primjenom herbici-da u fazi intenzivnog porasta. U tu svrhu se najčešće koriste pripravci na osnovi glifosata (Herkules, Ou-

ragan system 4). Nakon uništenja korova pristupa se dubokom ora-nju, koje se obavlja pri umjerenoj vlažnosti tla, na dubinu 35-40 cm. Jagoda ima plitak korjenov sustav, čija se glavna masa prostire na dubini15-25 cm. Oranje se obavlja najmanje dva mjeseca prije sadnje da bi se tlo usitnilo i na vrijeme pri-premilo za sadnju.

Meliorativna gnojidba ili poprav-ka osobina tla izvodi se u sluča-jevima kada se na osnovu analize utvrdi da odabrana parcela nije zadovoljavajuće plodnosti. Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH 5,5–6,5.Ako je parcela kiselija, smanjenje kiselosti obavlja se do-davanjem potrebnih količina kreč-njaka (CaCO3) istodobno s organ-skim gnojivom, nekoliko mjeseci prije sadnje. Meliorativna gnojidba, kalcifikacija i rasturanje organskog gnojiva, obavlja se nakon dubokog oranja. Jagoda dobro reagira na organsko gnojivo pa se preporu-

ča primjena Biorex-a ili Frutortto. Konačna obrada zemljišta za sad-nju obavlja se nekoliko dana prije same sadnje koristeći, tanjurače, rotofreze i druge uređaje.

Sadnja jagodaMada se jagoda može saditi tije-

kom cijele godine, najbolja je ljetna sadnja, koja se obavlja od sredine srpnja do sredine kolovoza. Pred-nosti sadnje u ovom roku su velike u donosu na ostale rokove (prolje-će, jesen). Za sadnju se koriste tzv. frigo sadnice, a sadnja se obavlja na gredice uz korištene crne malč fo-lije i navodnjavanja. Dan uoči sad-nje dobro je obaviti navodnjavanje, ako je tlo suho. Sadnju je najbolje obaviti u popodnevnim satima, kada su temperature niže. Bitno je da sadnice što manje budu izlože-ne suncu. Posebnu pažnju treba obratiti na sabijanje (slijeganje) tla, dobrom zalijevanju i što manjem oštećivanju folije.

18


Boja plastične folijeutječe na kakvoću jagodaNajčešća svrha uporabe plastičnih malčeva u proizvodnji jagode je sprječavanje isparavanja vode iz tla (evaporacija), regulacija temperature tla, očuvanje strukture tla i smanjenje razvoja korova.

Prof. dr. sc. Tomislav Jemrić

U Hrvatskoj se najčešće rabi plastični malč od crne po-lietilenske folije. Ona po-

maže zagrijavanju tla u proljeće i sprječava razvoj korova, ali tijekom ljeta je zagrijavanje tla ispod nje preveliko.

Prednost malčiranjaStoga se nastoji kombinirati s bi-

jelom folijom koja se stavlja ispod nje. Za uspješnu primjenu ovog sustava potrebno je uzeti manje trajnu crnu foliju koja se do ljeta rastvara pod utjecajem svjetla, tako da ostane samo bijela folija.

Osim bijelih i crnih folija, u po-sljednje vrijeme se sve vise istra-žuje i primjena folije drugih boja. Plava folija ima odprilike 30-60% slabije sprječavanje rasta koro-va, dok su crvena, zelena, smeđa i žuta gotovo podjednako učinkovite u sprječavanju rasta korova kao i crna folija. Prozirna folija može i pojačati rast korova zbog poveća-nja temperature tla i propuštanje svjetla. U usporedbi sa smeđom folijom, uzgoj jagode na bijeloj foliji povećava količinu fenola, antocija-na i elagične kiseline u plodovima. Ove tvari imaju povoljan učinak na zdravlje ljudi.

Jagode uzgajane na crvenoj foliji imaju više šećera i bogatiju aromu u usporedbi s onima uzgajanima na crnoj foliji. S obzirom na to da je aroma plodova jedno od najvažni-jih svojstava o kojem ovisi prihvat-ljivost ploda kod potrošača, a time

i uspjeh na tržištu, crvena folija zaslužuje veću pozornost u uzgoju u Hrvatskoj.

Više šećera i bogatija aromaPosebice je zanimljiva primjena

crvene folije. Crvena boja reflekti-rasvjetlost iz crvenog dijela spek-tra, koja ima značajan učinak na izgled biljaka.

Ova folija u usporedbi s crnom standardnom folijom značajno po-većava ukupan prirod i daje tamni-ju boju mesa, ali je količina uku-pnih kiselina manja, kao i količina elagične kiseline.

Različite sorte-različito djelovanje

Zanimljivo je da ista boja foli-je ne djeluje jednako na sve sorte. Tako, primjerice, sorta Clery ima značajno više topljive suhe tvari i šećera na foliji srebrene boje, a sor-ta Miss na crnoj foliji. Također sorta Chandler ima podjednak prirod i masu plodova na bijeloj i crnoj foli-ji, dok je prirod sorte Sweet Charlie na bijeloj foliji vise nego dvostruko niži nego na crnoj foliji.

Boja plastičnog malča može zna-čajno pridonijeti kakvoću jagode, ali također može imati i negativan učinak. Boju folije treba odabrati uzimajući u obzir klimatske prili-ke, način uzgoja i, osobito, sortu. Pri tome se ne bi trebalo rukovoditi stranim podacima, nego prvo pro-vesti vlastita istraživanja kako bi se utvrdila optimalna boja plastičnog malča za naše ekološke i tehnološ-ke uvjete.

Prednost ovog sustava je u tome što se tlo u proljeće brže zagrijava i nema uvjete za rast korova pa bilj-ke imaju bolje uvjete za rast. Ljeti nema prejakog zagrijavanja tla i popravlja se kakvoća plodova zbog

refleksije svjetla koje daje bijela folija. I bijela i crna folija gotovo podjednako dobro sprječavaju rast korova.

(Preneseno iz Gospodarskog lista)

Crna folija najčešća u proizvodnji jagoda

19


Specifičnostignojidbe voćakaSvaka voćna vrsta ima specifične potrebe za vrstom i količinom potrebnih biljnih hranjiva. To prije svega ovisi o sorti, tipu tla, klimatskim prilikama te o količini i kvaliteti planiranog prinosa


Ukoliko upitate bilo kojeg voćara da vam pomogne objasniti na koji način pri-

hraniti i pognojiti pojedine voćne vrste smatrat će vas i više nego laikom u ovoj grani poljoprivredne proizvodnje. Međutim, tko se imalo bolje razumije u navedenu temati-ku znat će da je riječ o vrlo speci-fičnoj oblasti koja ovisi o velikom broju čimbenika. Osim toga, potre-ban odnos biljnih hranjiva i njihova količina ovise o samoj plodnosti tla, podneblju, voćnim vrstama pa i sortama kao i o mnogim drugim čimbenicima. Ipak, najveći pro-blem predstavlja neznanje koje se najbolje očituje na konkretnim pri-mjerima na terenu. Čak i sami dje-latnici u poljoljekarnama često ne prepoznaju simptome neadekvat-no izbalansirane gnojidbe voćaka pa navedene nedostatke nastoje «zaliječiti» nekim od fungicida. Ono što hoću reći jest činjenica da veliki broj navedenih simptoma če-sto mijenjamo s biljnim bolestima. Ruku na srce, to je ipak iz neznanja.

Najčešći simptomi nedostatka pojedinih hranjiva

Za našu hercegovačku zemlju slobodno možemo reći da je «osu-đena» na nedostatak željeza čije simptome redovito susrećemo na biljnim vrstama, počevši od akti-nidije pa sve do vinove loze. Ali, za nedostatak željeza ćemo relativno lako, jer već i najveći laici na listo-vima raspoznaju klorozu ili gubitak zelene boje, o čemu smo u više na-vrata iscrpno i pisali. Međutim, što ako listovi poprime blijedožutu boju a lisni nervi ostanu i dalje zelene boje. Tada je riječ o nedostatku ma-gnezija a što se najbolje uočava na listovima vinove loze. Napomenimo

kako se navedena pojava uglavnom i zamjenjuje s nedostatkom željeza. S druge strane, nedostatak kalija se uočava po karakterističnom suše-nju rubnog dijela lista. Tako je list po svome obodu potpuno osušen (ne-krotičan) dok je njegova unutraš-njost i dalje zelene boje. Spomenuta nekroza se najčešće može uočiti na stablima jabuka i krušaka kao i u nasadima jagoda. Pored toga, na plodovima jabuka i to prvenstveno sorte Zlatni delišes često možemo uočiti gorke pjege koje se javljaju kao posljedica nedostataka kalcija. Na plodovima jabuka se pojavlju-

ju i slične plutaste pjege ali sada «zahvaljujući» nedostatku bora. U praksi se događaju još i mnoge dru-ge, rekli bismo neuobičajene pojave a koje su posljedica nedostatka ne-kih drugih biljnih hranjiva. Takva je i pojava tzv. sitnolisnosti kod jabuka a koja se javlja u slučajevima nedo-statka cinka. Ono što želim naglasiti jest činjenica da je pravilno izbalan-sirana gnojidba temelj uspješnog uzgoja voćnih vrsta.

Kovrčavost lista breskve Još jedan primjer je i opasna

kovrčavost lista bresaka koja je

doslovce poharala Hercegovinu. Bolest se redovito javlja u godina-ma kada imamo vlažno vrijeme u početku listanja bresaka. Ali, kod voćara koji su uz odgovarajuću i pravodobnu zaštitu bresaka obavili i pravilnu gnojidbu, ona je izostala. Barem su tako pokazale prve infor-macije s terena i naši pokusi s po-dručja Stoca. Iz toga se može lako zaključiti kako je pravilna gnojidba itekako važna jer podiže obrambe-nu moć biljnog organizma i na taj način utječe na saniranje šteta koje se javljaju kao posljedica suše, bo-lesti i drugih negativnih čimbenika.

Rješenje je u folijarnoj prihrani?U sušnoj nam Hercegovini foli-

jarna gnojiva puno znače iz razloga što se mineralna gnojiva dodana još u proljeće ne mogu bez do-voljne količine padalina otopiti te se stoga u vidu granula još mogu uočiti u tlu. Hranjiva iz tih gnojiva korijen ne može usvojiti pa biljke osim zbog suše pate i zbog njihova nedostatka. Rješenje je, dakle, u folijarnoj prihrani ili prihrani preko lišća. Folijarnom prihranom dana hranjiva voćka brže i potpunije usvaja jer se i nanose neposredno na list. Osim toga, dio koji padne na tlo biljka usvoji putem korijena. Na ovaj način hranjivo možemo dati u pravom trenutku uz puno veću učinkovitost. Tako 1 kg dušika fo-lijarno primijenjen odgovara 4 kg dušika dodanog u tlo, a kod bora je taj odnos 1:5, dok kod magnezija 1 kg folijarno primijenjen odgovara čak 75 kg dodanih putem tla. Da-kle, na navedeni način voćna stabla možemo vrlo brzo i učinkovito op-skrbiti potrebnim mikro i makroe-lementima, samo vodeći računa da prihranu preko lista obavljamo u ranim jutarnjim ili kasnim večer-njim satima.

20


Simptomi Fe kloroze na breskvi

Bolesti borovnicai brusnica

Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je zabilježen intenzivniji uzgoj borovnica i brusnica, pogotovo u području Gorskog kotara, zagrebačkoj okolici, ali i drugim dijelovima Hrvatske gdje postoje povoljni uvjeti za uzgoj ove vrlo korisne voćne vrste. Razlog povećanog uzgoja su i dobri državni poticaji za ove kulture.

Dr. sc. Tihomir Miličević

Borovnice i brusnice su voćne vrste značajne po velikom sadržaju medicinski važnih

spojeva, kao što su različiti antiok-sidansi (neki vitamini, fenoli i dr.), te stoga vrlo povoljno djeluju na čo-vjekovo zdravlje . Između ostalog, i to je razlog povećanog zanimanja za uzgoj ove voćne vrste. Kod nas je u uzgoju najproširenija američka borovnica (Vaccinium corymbo-sum). Kao i na drugim kultiviranim biljkama, tako se i na borovnicama javlja veliki broj bolesti, a u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su: palež cvjetova ili siva plijesan, rak stabljike, antraknoza plodova, monilioza, pjegavost lišća, hrđa, crvenilo lišća, trulež korijena i dr. Važno je istaknuti da kod nas dosad još nema registriranih fungicida za suzbijanje bolesti na ovim biljka-ma, pa su u ovom članku navedene mjere suzbijanja koje se provode u svijetu, gdje je uzgoj borovnice ra-šireniji.

Palež cvjetova ili siva plijesanOvo je jedna od najčešćih bolesti

na borovnicama. Uzročnik bole-sti je svima poznata fitopatogena gljiva Botryotionia fuckeliana, po-znata pod nazivom Botrytis cine-rea. Bolest se osobito javlja jačim intenzitetom u kišnim i hladnijim godinama. Simptomi se najbo-lje uočavaju u vrijeme cvatnje u obliku paleži cvjetova, ali i truleži plodova. Cvjetovi izgledaju kao da su spaljeni i suše se. Palež pone-kad može zahvatiti i lišće i izboje

biljaka. Suzbijanje se provodi fun-gicidima, a kod nas su poznati: di-karboksimidi ( Kidan SC, Lupo SC, i dr.), fludioksonil (Switch 62,5 WG), fenheksamid (Teldor SC 500), pi-rimetanil( Botril 300 SC, Cezar SC, Botryticid SC i dr.). Suzbijanje treba provoditi već od početka cvatnje do početka zriobe plodova.

Rak stabljike borovniceOvu bolest mogu prouzročiti

više vrsta fitopatogenih gljiva, kao što su: Fusicoccum putrefaciens, Phomopsis vaccini i Botryosphae-ria corticis. Simptomi se najčešće uočavaju na stabljikama biljaka u obliku nekroza, raka- rana i odu-miranja kore stabljike, zatim suše-nja izboja, pa i cijelih grmova u slu-čaju jače zaraze i uzgoja osjetljivih kultura. Mjere suzbijanja ne daju baš zadovoljavajuće rezultate, što povećava opasnost od pojave ove bolesti. Prema iskustvima iz svijeta (Amerika), od fungicida se najčešće koriste iz skupine ftalamida, kao što je kaptan (Merpan 80 WG, Cap-tan 50 WP, Stoper WP i dr.) i folpet (Folpan 80 WDG, Folpan WP, Futu-ra WP, Shavit WP i dr.). Fungicidi se primjenjuju jedanput mjesečno od ranog proljeća do opadanja lišća. Obvezno bi trebalo uklanjati zara-žene dijelove biljaka i izboja iz na-sada. Od kultivara koji se uzgajaju kod nas najosjetljiviji su Bluecrop i Covile, a razmjerno su otporni Blu-eray, Pioneer.

Antraknoza plodovaOva bolest najčešće se javlja na

plodovima borovnica u vrijeme zriobe u obliku antraknoznih udu-

bljenih pjegica. Simptomi se mogu javiti i na drugim dijelovima biljke (cvjetovima, listovima i izbojima), ali dosta manje. U jakom napadu bolesti dolazi i do truleži i propada-nja plodova. Uzročnik su fitopato-gene gljive iz roda Colletotrichum. Vrlo osjetljive sorte na ovu bolest su: Blueray, Harrison, Bounty. Bo-lest se suzbija fungicidima od sre-dine cvatnje do početka razvoja plodova u razmaku 8-10 dana. Pre-ma svjetskim iskustvima, najbolju djelotvornost pokazuju fungicidi na bazi kaptana (Captan 50 WP, Merpan 80 WG, Stoper WP i dr.) i azoksitrobina (Quadris, Amistar 250 SC i dr.).

MoniliozaOva bolest je u pojedinim dije-

lovima svijeta (Amerika) gdje se uzgaja borovnica jedna od najvaž-nijih i najopasnijih bolesti. Bolest se još naziva mumificiranost ploda. Uzročnik je patogena gljivica Mo-nilinia vaccinii-corymbosi. Simp-tomi se javljaju već u rano proljeće u obliku odumiranja izboja, listova i cvjetova. Sa zaražene biljke širi se izražajni miris po truleži, po kojem se ova bolest vrlo lako uočava. Bo-bice se razvojem bolesti smežuraju

i poslije mumificiraju, zbog čega se bolest i zove još mumificiranost plodova. Bolest se suzbija obve-znim uklanjanjem svih zaraženih plodova i izboja. Od kemijskih za-štitnih mjera koristi se veliki broj fungicida, od kojih su prema svjet-skim iskustvima najdjelotvorniji fungicidi na bazi benzimidazola (karbendazim), kao što su pr. pre-parati Bavistin FLKS, Zino KS, i dr. Tretiranja početi u cvatnji i nasta-viti do zriobe plodova u razmaku 7-10 dana.

Pjegavost lišćaOd više bolesti na lišću borov-

nice, najčešća je tzv. gleosporijska lisna pjegavost koju uzrokuje fito-patogena gljiva Gleoeosporium mi-nus. Javlja se obično pokraj lipnja u obliku crvenkastih pjega na licu li-sta. U slučaju jače zaraze (što je kod nas rijetkost), može doći i do defo-lijacije ili opadanja lišća. Suzbija-nje se provodi fungicidima na bazi kaptana (Captan 50 WP, Merpan 80 WG, Stoper WP i dr.) i benzi-midazola (Bavistin FLKS, Zino KS). Tretiranje se obavlja nakon berbe u razmaku od dva tjedna.

Zavod za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu

Borovnica je podložna napadu različitih uzročnika biljnih bolesti

21


Vinogradi sa natapnim sustavom kap po kapPosljednjih nekoliko godina unutar vinograda uočava se sve veći broj instaliranih sustava kap po kap koji predstavljaju i svojevrsnu budućnost natapanja vinograda u Hercegovini. Svima nam je poznato kako analiza klimatskih čimbenika pokazuje da je potreba za natapanjem izražena na području cijele Hercegovine.

Dado Marić, dipl. ing.

22


Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u ponudi imaju kompletan sustav natapanja kap po kap.

To je i razumljivo ukoliko se u obzir uzme činjenica kako Hercegovina ima dostatne

količine padalina, samo što su one neravnomjerno raspoređene. Dru-gim riječima, padalina nema u raz-doblju intenzivnog porasta većine poljoprivrednih kultura, te se stoga i pristupa natapanju.

Hit su sustavi kap po kapI doista, svakim danim u herce-

govačkim vinogradima možemo uočiti sve veći broj instaliranih sustava kap po kap. Navedeni su-stavi se već desetljećima masovno koriste u vinogradima na području južne Italije. Tamošnja praksa je pokazala da se navedenim susta-vom može uštedjeti količina vode i do 60 posto zato što se natapa samo dio tla uz trs, što je posve dostatno. Uostalom, ukoliko pogledamo pro-strane vinograde tvrtke Hercego-vina vina (Konjusi, Blizanci) vidjet ćemo kako je u njima instaliran su-stav kap po kap na nekoliko stotina hektara. Isto tako, novi suvremeni nasadi stolnog grožđa tvrtke Revita plant na Buni su također sa susta-vom zalijevanja kap po kap. Osim toga sve veći broj manjih vinogra-dara svoje vinograde navodnjavaju sustavom kap po kap. Oni najbolje

i svjedoče kako je profi vinogra-darstvo isplativo samo uz poštiva-nje novih tehnologija i suvremenih trendova. Osim toga, dokazano je kako su se primjenom navodnja-vanja kapanjem prinosi povećali za čak 30 posto. Ukoliko to pomnoži-mo s nekoliko stotina hektara povr-šine dobit će se itekako rentabilna računica. Zanimljiv je i podatak da je na osnovu dosadašnjih istraži-vanja, saznanja i osobnih iskustava uočeno kako u kritičnim mjeseci-ma za vinovu lozu treba osigurati 4 mm vode dnevno.

Prednost sustava kap po kapOsim uštede vode i osiguravanja

većih prinosa ugrađivanjem sustava kap po kap smanjujemo vlažnost zraka i tla u nasadu te su time i opa-snosti od bolesti manje. Osim toga, međuredni prostori ostaju suhi što omogućuje slobodno kretanje ljudi i strojeva. Također, kontinuiranost navodnjavanja koja se postiže ovim načinom uvjetuje veoma povoljan mikroklimat gdje se u permanen-tno vlažnom zemljištu eliminira-ju šokovi nastali kao posljedica hercegovačkih tropskih vrućina. Drugim, riječima u Hercegovini vladaju tropski uvjeti što potvrđuju i svakodnevne temperature preko 30 stupnjeva C koje se mogu javi-ti u svim mjesecima vegetacije te

izrazito vrući dani s preko 35 stup-njeva C od konca travnja do konca rujna. Uslijed toga, često dolazi do ekscesnih pojava u pogledu potreba za vodom i određenih šokova koji se eliminiraju kontinuiranim, sva-kodnevnim navodnjavanjem putem sustava kap po kap. Pored toga ne zanemarimo ni činjenicu kako je cijena sustava više nego prihvatlji-va a samo instaliranje i održavanje vrlo jednostavno.

Što na kraju reći nego da dio budućnost hercegovačke poljopri-

vrede dobrim dijelom svakako leži i u nje zinu vinogradarstvu koje je opet u usponu. Ali, razumljivo je da samo uvođenjem novih tehno-logija i osuvremenjivanjem proi-zvodnje možemo očekivati i dobre proizvodne rezultate. Uostalom, kada danas- sutra uđemo u toli-ko željenu Europsku uniju morat ćemo konkurirati našim budućim vinogradarskim kolegama. Stoga, ukoliko nam s navodnjavanjem baš i ne ide tješimo se saznanjem kako je kvaliteta ipak na našoj strani…

Postavljanje crijeva za navodnjavanje u vinogradu

KONTAKTNI ILI SISTEMIČNI FUNGICIDI - što koristiti?

U zaštiti vinove loze, od uzročnika bolesti, koriste se kontaktni i sistemični fungicidi. Kontaktni fungicidi uglavnom se koriste do cvatnje, a nakon cvatnje, veći značaj imaju sistemični fungicidi.

Kako djeluju sistemični fun-gicidi i kada ih primijeniti u zaštiti vinove loze?

Vrlo često primam upite o razli-kama u načinu djelovanja kontak-tnih (protektivnih) i sistemičnih (kurativnih) fungicida, te o njihovoj idealnoj poziciji u programu zaštite vinove loze kroz fenofaze razvoja.

Osnovna razlika između ove dvi-je skupine je u tome što sistemični fungicidi, nakon primjene, ulaze u biljku gdje prekidaju već započe-ti razvoj bolesti unutar zaraženih organa, dok kontaktni fungicidi ne ulaze u biljku već čine zaštitni sloj na biljnoj površini sprječavajući pojavu bolesti (infekciju). Dakle, sistemični fungicidi djeluju kura-tivno (terapeutski) – liječe bolest, a za razliku od njih kontaktni dje-luju preventivno (onemoguće po-javu bolesti). Sistemični fungicidi u praksi manje ovise o pravodobnoj aplikaciji, nisu podložni ispiranju ni utjecaju sunčeva svjetla, a djelo-mično se premještaju i u novoizra-sle izboje. Zato se koriste u većim vremenskim razmacima. Pružaju sigurnu zaštitu i kod lošije primje-ne (lošije pokrovnosti). Međutim, sistemični fungicidi prouzročuju otpornost parazitskih gljivica, pa im je primjena zato ograničena na 2-3 aplikacije tijekom vegetacije. Radi usporavanja razvoja otporno-

sti patogena, sistemične fungicide proizvođači najčešće formuliraju kao kombinirane sistemično-kon-taktne pripravke čime se ujedno postiže dvostruki učinak na gljivice uzročnike bolesti.

Sistemični fungicidi se po načinu «kretanja» u biljci dijele na loko-sistemične i sistemične u užem smislu. Lokosistemični fungicidi u tretiranoj biljci djeluju na mje-stu aplikacije-prodiru u organe ili dijelove organa koji su s aplicira-nim fungicidom došli u kontakt.Zapravo, lokosistemici nisu siste-mici u pravom smislu riječi jer se ne translociraju kroz cijelu biljku već samo na mjestu kontakta-«dubinski». Ovaj tip fungicida naj-češće se koristi u suzbijanju uzroč-nika krastavosti jabuke i kruške, jer gljivica prigodom infekcije ne prodire duboko u tkivo nego se širi subkutikularno (između kutikule i epiderme). Sistemične fungicide u užem smislu biljka nakon apli-kacije upije (apsorbira) i dalje ih translocira kroz netretirane biljne organe koji transpiriraju (imaju funkcionalne puči). Tipični pred-stavnik je FORUM STAR. Funkcio-nalne puči nemaju jako mladi listi-ći (npr. vinove loze) pa je u to ranoj fenofazi opravdana primjena kon-taktnih (preventivnih) fungicida.

U praksi se često koriste sistemici koji mijenjajući metabolizam stani-ce domaćina povisuju mehaničku

ili biokemijsku otpornost na gljivicu uzročnika bolesti (npr. RIVAL).

Kada koristiti kontaktne a kad si-stemične fungicide u vinovoj lozi?

- Od fenofaze pojave listića do pred cvatnju (D-G) koriste se KON-TAKTNI pripravci (slabija bujnost vinove loze dopušta kvalitetno po-krivanje svih biljnih dijelova, puči nisu potpuno aktivne za primjenu sistemika, brzi porast mladice i loze može se zaštititi jedino kontinuira-nom primjenom jefinijih-kontak-tnih pripravaka)

- Od fenofaze početak cvatnje

do pred zatvaranje grozda (H-K) koriste se SISTEMIČNI pripravci (pojačana bujnost vinove loze tra-ži primjenu mobilnih-sistemičnih fungicida, razdoblje cvatnje zahti-jeva «mir» u smislu primjene fun-gicida, a sistemici primjenjeni tik u početku cvatnje pružaju sigurnu zaštitu kroz cijelu cvatnju, zaštitću-ju novoizrasle mladice i listiće...)

-od fenofaze zatvaranja grozda do šaranja (K-L) koriste se KON-TAKTNI pripravci osim za sivu plijesan (bakreni imaju prednost, plamenjača je manje opasna, pe-pelnica se može suzbiti kontaktno..)

Velimir Lasić, dipl. ing.

Sistemični kemijski pripravci za zaštitu vinove loze

23


Kontaktni kemijski pripravci

Skenirajte QR code vašim smartphone

uređajem i posjetite www.crosig.ba/mob

www.crosig.ba/mobNa jednom mjestu pronađite sve potrebne podatke o osiguranju i uštedite vrijeme i novac. Brzo i jednostavno dođite do neobveznih i informativnih ponuda osiguranja putem kalkulatora, pošaljite bilo kakav upit i pronađite kontakte svih poslovnih jedinica Društva u Bosni i Hercegovini.

Štetnici cvjetova ruža i ukrasnog biljaŽivim u blizini borove šume i po-

četkom proljeća, točnije od svibnja do lipnja, u mom vrtu pojave se sitni kukci koji isključivo napadaju cvjetne pupove ukrasnih grmova kao i ostalo cvijeće. Kukci imaju tvrd oklop, crne su boje s bijelim točkicama na leđima i dosta su dlakavi.. Isprobala sam razne insekticide ali bez uspjeha. Molim vas da mi preciznije pojasnite o kojem je štetniku riječ, te da mi pomognete oko njihova uništavanja.

Na osnovu vašeg opisa pretpostav-ljam da se radi o dvije vrste kornjaša koje početkom proljeća često primje-ćujemo na cvjetovima različitog bilja. Vrste pripadaju kornjašima odnosno, tvrdokrilcima (Coleoptere). Ličinke ovih kukaca žive u tlu . Kukac s crnom bojom koji vam stvara poteškoće jest crni ružičar (Oxythirea funesta), a ona koja na tijelu ima dosta dlaka nosi na-ziv dlakavi ružičar (Epicometis hirta). Obje vrste napadaju cvjetove i cvjetne pupove različitih biljaka, oštećujući generativne organe. Također oštećuju mekane i plodove u koje se rado za-vlače. Pošto se obje vrste javljaju u vri-jeme cvatnje i intenzivnog leta pčela, njihovo suzbijanje insekticidima koji negativno djeluju na pčele nije dopu-šteno. Stoga ih pokućajte suzbiti po-stavljanjem bijelih posuda (PVC čaša) u koje ste nasuli vodu. Štetnike privlači bijela boja, ulaze u posude i utope se u vodi. Možete koristiti i staru provjere-nu metodu ručnog sakupljanja štetni-ka, pri čemu vam savjetujem da to uči-nite rano ujutro kada su štetnici slabije pokretni zbog hladnoće. Ako imate veće ružičnjake, u Sjemenarninim agrocentrima, možete nabaviti poseb-ne lovke koje uveliko mogu smanjiti brojnost štetnika.

Ako pak u blizini nemate pčele, možete koristiti različite kemijske pri-pravke. U Sjemenarninim agrocentri-ma možete nabaviti posebna pakiranja gotovih insekticidnih pripravaka u pa-kiranju od 0,5 lit.

dr. Ivan Ostojić

Smeđe pjege na plodu paprikePosjedujem plastenik površine 1000

četvornih metara. U njemu pretežito uzgajam papriku na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu zamje-ćujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež. Na-

vedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom više nema tržne vrijednosti. Kako riješiti nave-deni problem?

S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznata pa s velikom sigurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi prouzročeni ne-dostatkom kalcija tijekom razvoja ploda. Dakle, ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog pore-mećaja u opskrbi biljke kalcijem. Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilo, potrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo (Calcium fast) na bazi kalcija koje korišteno po preporuci u nekoliko navrata, vrlo učinkovito ot-klanja navedene simptome. Prvo pr-skanje trebamo obaviti odmah nakon cvjetanja paprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe. Za sve dodatne informacije slobodno me možete po-tražiti u prostorijama Sjemenarninih agrocentara.

Ivana Markota, master struke

Berkley- sorta borovniceU vašem voćnom rasadniku u Mo-

staru kupio sam odraslu sadnicu bo-rovnice, za koju pouzdano ne znam je li pripada skupini američkih bo-rovnica. Na priloženoj deklaraciji se vidi da je riječ o sorti Berkley, s tim da detaljnijeg opisa sorte nema. Stoga vas molim da mi kratko opišete njene karakteristike.

Većina sorti borovnica američkog je podrijetla, s tim da sorta Berkley pri-pada skupini sorata koje odlikuju ve-liki plodovi. Osim toga, navedena bo-rovnica formira veoma bujne grmove širokog i poluuspravnog rasta. Obično naraste do visine od 1,8 m i formira velike te umjereno rahle grozdove, s velikim svjetloplavim bobicama koje na sebi imaju slabo zamjetan ožiljak od peteljke. Meso ploda je slatkoki-selkastog okusa i ugodne arome. Sor-ta srednje brzo dozrijeva, redovito do-bro rađa, ali ne podnosi izrazito velike hladnoće. Osim navedene, u našim voćnim rasadnicama možete pronaći još sorte Blueray i Bluecrop.


Grmovi za sjenovito mjestoS prednje, osunčane strane kuće

imam lijepo uređen cvijetnjak s ve-

likim brojem različitih biljnih vrsta. Međutim, u dijelu vrta s laganom sjenom htjela bih posaditi nekoliko grmova koje bi bez većih poteškoća mogla uspješno uzgojiti. Što mi pred-lažete?

Malo je poznato da se veliki broj biljnih vrsta, osim na osunčanim po-ložajima, može uspješno uzgajati i u laganoj polusjeni. Svakako, da će te biljne vrste malo zaostajati u rastu što znači da im ipak treba posvetiti malo više pažnje kroz gnojidbu, za-lijevanje i održavanje. Od ukrasnih grmova preporučila bih vam forziciju (Forsytia), suručicu (Spiraea), šimšir (Buxus), keriju (Kerria japonica) ili aukubu (Aucuba japonica) ali pod uvjetom da je navedeni dio vrta za-štićen od hladnih vjetrova.

Matea Pehar, dipl. ing.

Savijanje grana voćakaPročitao sam da se savijanjem

kod voćaka plodovi mogu očekivati mnogo ranije nakon sadnje, pa me zanima vrijedi li to za sve voćne vrste.

Savijanje grana u lukove na mla-đim voćkama u prvim godinama poslije sadnje može se više ili manje skratiti trajanje njihove mladenač-ke nerodnosti, odnosno vrijeme od sadnje do donošenja prvih plodo-va. To posebno vrijedi za jabuke i kruške cijepljene na bujnim pod-logama i njihove pojedine sorte. Na slabije bujnim podlogama i sortama sklonim ranijem plodonošenju sa-vijanjem se ne postigne puno. Na savijanje se troši mnogo vremena pa ga primjenjuju voćari amateri koji imaju manji broj stabala. U većim voćnjacima obavlja se minimalna rezidba, samo toliko koliko je nužno za oblikovanje krošnje i primjenjuje se uravnotežena prehrana, odnosno pravilna gnojidba mladih voćaka, što također pridonosi njihovu ranijem plodonošenju.

Savijanje se ne prakticira kod ko-štunjavih voćaka (breskva, trešnja, višnja, marelica i šljiva), jer one na njega gotovo i da ne reagiraju.



24

Dolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenom, uz okućnice ili u prirodi. Ali, bez obzira na kultiviranost tih površina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku, uvijek neugodnih zmija. Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo, susret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi.

Velimir Lasić, dipl. ing.

25


Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i

Čitluku u ponudi imaju različite pripravke za

efikasnu zaštitu od zmija

Već u rano proljeće, čim se temperatura zraka podigne iznad 12°C u prirodi se po-

činju pojavljivati zmije. Zmije su vjerojatno najomraženije od svih životinja. Neobično veliki strah često vodi njihovom bezrazložnom proganjanju i ubijanju. Pri tome se ne gleda, a najčešće ne zna radi li se o otrovnim ili neotrovnim zmijama.

Naime, u hercegovačkom kršu obitava nekoliko vrsta zmija otrov-nica od kojih je daleko najopasniji poskok. Bilo kako bilo, zmije se obično nalaze posljednje na popisu životinja koje biste voljeli vidjeti ili susresti. Možda nekog utješi i po-datak da je od otprilike 3000 vrsta zmija koliko danas obitava na Ze-mlji za čovjeka opasno svega 10-12 posto te da je od tog broja nekoliko stotina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka. S druge stra-ne, hercegovačke zmije su velike otrovnice koje u nadolazećim to-plijim danima predstavljaju realnu opasnost za sve izletnike i ljubitelje prirode.

Poskok i riđovka-najopasnije zmijePoskok (Vipera ammodytes) je

najopasnija i najveća europska otrovnica. Ženka naraste oko 60

cm dok mužjaci mogu narasti i do jednog metra. U nekih je populaci-ja zamjetna razlika u boji između mužjaka i ženki pa otuda i različiti sinonimi koji se vežu za ovu zmiju. Tako je neki, opravdano ili ne, svr-stavaju čak i pod crnostrika.

Riđovka (Vipera berus) slovi za najrasprostranjeniju europsku zmiju i najrasprostranjeniju zmiju uopće. Riječ je o zmiji koja je izni-mno dobro proučena i zmiji koja voli nešto vlažnija staništa u odno-su na poskoka. Tako se za razliku od njega često može pronaći u nizi-nama, u blizini bara i močvara.

Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svo-

joj okućnici gdje se zmije često mogu uočiti u blizini izvora vode te oko stogova sijena. To su njihova omiljena mjesta na kojima se za-državaju te jednom uočena zmija predstavlja realnu opasnost za sve ukućane. Stoga je ohrabrujuća vi-jest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije zname-nitog naziva VIPER ALT. Dostatno je navedeni repelent dobro protresti i nakon toga nanijeti na površine koje su za zmije i najprivlačnije (izvori vode, stogovi sijena i sl.). Jed-nom nanesen repelent odbija zmije u trajanju od 15 dana bez obzira na

klimatske čimbenike (kiša ga ne ispire). Preparat je novost na našem tržištu i bit će veliko olakšanje za sve osobe koje imaju poteškoće s navedenim gmazovima. Valja na-pomenuti, kako navedeni pripravak nema neugodan miris za čovjeka.

Solarni rastjerivač zmijaOd ove godine na tržištu BiH bit

će jedan potpuno nov uređaj za zaštitu od zmija. Uređaj radi na so-larnu energiju i svako malo emitira zvuk koji izaziva vibracije koje se prenose kroz tlo a koje zmije iteka-ko osjete. Naime, zmije su potpuno gluhe ali osjete i najmanje pokrete na tlu tako da bježe od izvora vi-bracija. Uređaj pokriva površinu od 30-50 m2.

Jednostavna i sigurnazaštita od zmija

Solarni rastjerivač zmija

Poskok Riđovka

SUZBIJANJE MUHAMuhe ili dvokrilci najčešći su kukci u ljudskom okruženju. Ima ih više vrsta, a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna muha (Musca domestica), muha zujara (Calliphora erytrocephala), muha mesara (Sarcophaga carnaria), muha pecavka (Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas).

Ivica Doko, dipl. ing.

• Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha, na tržištu se nalaze i različi-te lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe. Od meha-ničkih lovki najviše se koriste tzv. prozorske lovke koje se postavljaju u dno prozorskog stakla. U prodaji se nalaze u različitim bojama. Osim njih, za suzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlače muhe. Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovi-

tim, posebno u ambijentu gdje je populacija muha

velika (štale, gnojišta, štenare i sl. mjesta)Na kućnu muhu otpada 80 %

od ukupno prisutnih vrsta muha u čovjekovu okruže-

nju. Ubraja se u muhe koje ne bodu i ne sišu krv. Hranu otopi pomoću sline a zatim usiše. Ženka tijekom života nekoliko puta položi u gru-picama od 120 do 150 jajašaca. Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jaja-šaca izlaze larve. Presvlače se triput i zatim prelaze u stadij kukuljice. Nakon nekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle muhe. Ubrzo nakon izlaska iz kukuljice pare se i odlažu jajašca, i razvojni ciklus teče dalje. U našim krajevima tijekom godine može biti i 10 naraštaja, što ovisi o temperaturi i relativnoj vlazi zraka. Cijeli razvojni ciklus muhe na tem-peraturi od 16 stupnjeva C traje 32 dana, a na 40 stupnjeva C svega 9 dana. Žive razmjerno kratko, svega dva do četiri tjedna. Dolaskom je-seni njihov broj se smanjuje i mali broj odraslih muha prezimi. Uglav-nom prezimljavaju u stadiju ličinke ili kukuljice na gnojištima. Muhe svoja jajašca odlažu u organski supstrat bogat hranjivim tvarima, gdje su sigurne da će se larve dobro razvijati i presvlačiti. Preferiraju sve vrste gnoja, a najviše svježi kokošji, zatim svinjski i konjski. Goveđi gnoj manje im je zanimljiv.

Primjerice od 1 kg svježeg kokoš-jeg gnoja može se razviti do 10.000, a iz goveđeg sve-ga 2000 muha. Osim u gnoj, svoja jajašca od-lažu u ostatke hrane (pomije), trulo voće i ljudski izmet.

Pripravci za suzbijanje muha

Za kućnu uporabu se svakako preporučuje koristiti ekološka sredstva napravljena na prirodnoj bazi. Jedno od najučinkovitijih i ekološ-ki najboljih proizvoda jest muho-lovac traka, napravljena od prirod-nih materijala, bez mirisa i otrova. Može se vrlo jednostavno postaviti u bilo kojoj prostoriji u kući, ali se može koristiti i na otvorenom. Njezina učinkovitost traje čak do 8 tjedana.

Još jedno odlično ekološko sredstvo za suzbijanje muha, ali za primjenu isključivo na otvore-nom, jest posebna lovka za muhe koja sadrži hranidbeni mamac koji privlači muhe. Primjena je vrlo jednostavna: nakon što otvorite poklopac lovke hranidbeni mamac koji dobijete u pakiranju stavite u lovku, zatim je napola dopuni-te vodom i objesite na mjesto gdje ima najviše muha. Miris hranidbe-

nog mamca će privući muhe koje će se zatim utopiti u smjesi mamca i vode. Ova lovka je iznimno prak-tična jer se može objesiti u vrtu, voćnjaku, blizu staje ili skladišta.

Draker 10,2 – novi pripravak za suzbijanje muha

Od ove godine na tržištu se na-lazi pripravak za suzbijanje muha pod nazivom DRAKER 10,2 -kon-centrirani insekticid s cipermetri-nom i tetrametrinom kao djelatnim tvarima. Draker se obavezno prije uporabe razrjeđuje u vodi.Očituje brzo početno i dugotrajno rezidu-alno djelovanje. Djelotvoran je ne samo u suzbijanju muha, nego i u suzbijanju komaraca, žohara, mra-

va i ostalih namet-nika.

Ono što je vrlo bit-no za bilo kojeg čovje-

ka i potrošača prigodom korištenja kemijskih pri-

pravaka jest da prije uporabe pažljivo pročita deklaraciju, tj.

upute za upotrebu i doziranje na proizvodu, jer kemijski pripravci mogu biti u potpunosti učinkoviti i djelotvorni samo ako se pravilno i prema uputama koriste.

Kemijski pripravci za suzbijanje muha

Klopka za muhe

Poseban kemijski pripravak za suzbijanje muha

26


Citronela VRTNE SVIJEĆE – su iznimno pogodne za uporabu u vrtovima i na terasama, a mogu se koristiti i u kućanstvu. Mogu se pronaći u različitim pakiranjima. Dugotrajne su i otporne na vjetar.

Citronela MIRISNI ŠTAPIĆI – su idealni za rastjerivanje komaraca u vrtovima. Primjena ovih štapića je vrlo jedno-

stavna. Dovoljno je zapaliti vrh štapića, ostaviti da gori nekoli-ko sekundi, zatim ga ugasiti i ostaviti da tinja. Tinjajući štapić is-

pušta miris koji tjera komarce, ali i ostale nepoželjne kukce što dalje od vrta.

Citronela SPIRALA PROTIV KOMARACA – je odlična za primje nu na otvorenom, posebno u vrtovima i na terasama. Potrebno je zapaliti vrh spi-

rale, ostaviti da gori nekoliko sekundi, zatim ugasiti i ostaviti da tinja. Tinjajući spirala ispušta miris koji tjera komarce što dalje od vrta ili terase.

NARUKVICA PROTIV KOMARACA – je već otprije poznata na našem tržištu. Napravljena je na prirodnoj bazi, od ekstrakta citronela ulja, te ne samo da udaljava komarce nego je i zanimljiv modni dodatak. Sada još jedan prirodni repelent može poslužiti i kao modni dodatak – a to su FLASTERI PROTIV KOMARACA napravljeni na bazi citronela ulja. Ovi flasteri se ne lijepe izravno na kožu, nego se lijepe na odjeću, obuću, torbu, krevet, radni stol itd….

Zanimljivost ova dva proizvoda je u tome što učinkovito štite protiv komaraca i dok smo aktiv-ni, tj. prigodom šetnje, planinarenja, kampiranja ili rada u vrtu.

ULTRAZVUČNI RASTJERIVAČI KOMARACA – stvaraju slabe zvučne valove koji smetaju komarcima i dru-gim letećim kukcima, te ometaju i onemogućavaju njihovo djelovanje. Pogodni su za korištenje u zatvorenom i na otvorenom. Na otvorenom djeluju u krugu od 25 m2, a u zatvorenom prostoru u krugu od 50 m2.

ELEKTRIČNA LAMPA PROTIV KOMARACA – svjetlom privlači komarce, a nakon što ih privuče visokonaponska rešetka ih uništi. Pogodna je za korištenje u kućanstvima, hotelima, poslovnim prostorima, skladištima i ostalim mjesti-ma koja komarci često naseljavaju. Lampa ima učinkovitost djelovanja u krugu od 16 m, ukoliko ništa ne ometa njezino svijetljenje. Najbolji način za privući i uništiti što više komaraca jest postavljanje lampe ispred vrata ili prozora.

Zanimljivost i prednost svih ovih proizvoda pred drugim sličnim proizvodima jest u tome što ne samo da tjeraju komar-ce i nisu štetni za okoliš, nego su praktični, jednostavni za primjenu, napravljeni na prirodnoj bazi i iznimno djelotvorni.

Prirodna zaštitaod komaracaMatea Pehar, dipl. ing.

• Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u ponudi imaju veliki izbor pripravaka za zaštitu od komaraca.

Ljeto nam pored lijepog vre-mena i godišnjih odmora sa sobom donosi i mnoge neu-

godnosti, a između ostalog i svima vrlo poznatu neugodnost tj. komar-ce. Ti maleni napasnici nam svojim zujanjem često pokvare savršenu ljetnu večer, a iako njihov ubod nije bolan – neugodan je, te ostavlja za

sobom crvenilo i otok nakon kojih se javlja manji ili veći svrab.

U područjima gdje ima više ko-maraca provodi se i njihovo aktiv-no suzbijanje, uglavnom različitim kemijskim pripravcima. Međutim, u područjima u kojima se samo želi smanjiti njihova brojnost, te ih se želi otjerati iz kuća, okućnica i vrtova nema potrebe za kemij-skim suzbijanjem, nego je dovoljno

koristiti različite repelente, i to po mogućnosti repelente na prirodnoj bazi. Jedan od najpoznatijih pri-rodnih repelenata koji će sigurno istjerati ove dosadne ljetne kukce iz vašeg doma – jeste citronela, tj. proizvodi napravljeni na bazi ek-strakta citronela ulja.

Eterično ulje citronele se u svijetu koristi već više od 50 godina u zaštiti od kukaca.

Agencija za zaštitu okoliša ga je u SAD-u registrirala 1948.god. kao biopesticid. Trenutačna svjetska proizvodnja ovoga ulja je 4000 tona. Od ovoga ljeta se i na našem tr-

žištu može pronaći posebna Green Garden linija proizvoda – bazirana na eteričnom ulju citronele, te po-svećena prirodnoj zaštiti od koma-raca.

27


mr. sc. Milorad Šubić

Prema analizama provedenih upitnika gubici u pčelarstvu su u Hrvatskoj se posljednjih

nekoliko godina kreću od 12 do 15 % (procjena Veterinarskog fakulte-ta Zagreb, Zavod za biologiju riba i pčela, 2011). Pritom su najviše ošte-ćeni pčelari kod kojih su zabilježeni gubici veći od 60 %.

Koristi od pčela u poljoprivred-noj proizvodnji

Prinos sakupljenog meda(kg/ha)

Povećanje prinosaoprašivanjem

malina 96 kg Jabuke 12 xŠumske jagode 106 kg Kupina i višnja 10-12 xBorovnica 47 kg Trešnja 10 xJabuke 10-47 kg Badem i stranooplodne šljive 8 xSuncokret 20-40 kg Borovnica 8-12 putaKruške 20-30 kg Suncokret 2 x

Uzroci propadanja pčelinjih zajednica

Različiti su uzroci propadanja pčelinjih zajednica a najvažniji koji se navode u našoj zemlji i drugim državama diljem svijeta su sljedeći:- Različiti nametnici pčela i pri-

tom loša pčelarska praksa (npr. nepravilna i višekratna primje-

na kemijskih pripravaka protiv varooze dovodi do smanjenja imuniteta zajednice, pa time postaje prijemljivija za druge nametnike)

- Negativni okolišni čimbenici (npr. oštra zima, slaba prezi-mljujuća prehrana pčela)

- Otrovanje od pesticida (npr. sredstva za zaštitu bilja, sred-stva za sanitarnu higijenu-npr. pripravci za suzbijanje komara-ca).

- Elektromagnetno zračenje be-žičnih kućnih telekomunikacij-

skih uređaja u Njemačkoj do-kazano utrostručuje učestalost raspada pčelinjih zajednica!

- Poremećaj propadanja pčelinjih zajednica (engl. Collony Collap-se Disorder, CCD) – dosad neu-tvrđeni specifični uzrok propa-danja zajednica 30-40 % (npr. Belgija, Španjolska, Francuska,

Grčka). Iz naizgled zdrave zajed-nice iznenada nestaju odrasle pčele, a mali broj mladih pčela ne može se brinuti za leglo. Kao mogući uzrok spominju se nu-klearne elektrane!

- Primjena GMO u konvencional-noj poljoprivrednoj proizvodnji.

Usprkos brojnim nedostatcima primjena sredstava za zaštitu bilja u poljoprivrednoj je proizvodnji još uvijek najraširenija metoda suzbi-janja neželjenih organizama.

Mjerilo otrovnostiSvako sredstvo za zaštitu bilja

može biti u većoj ili manjoj mjeri otrovno za ljude, ali također u većoj ili manjoj mjeri mogu biti otrovna i za domaće životinje, divljač, ptice, ribe i pčele.

Srednja letalna doza (LD50) je uobičajeno mjerilo otrovnosti ke-mijskih spojeva, a označava broj miligrama (mg) tog sredstva na kilogram (kg) tjelesne težine po-kusnih životinja potreban da ubi-je 50% tih životinja. Što je taj broj manji, kemijska tvar je jači otrov!

Velika većina sredstava za zašti-tu bilja, koja imaju dopuštenje za promet u našoj zemlji (nešto više od 98%), na temelju općih poda-taka o otrovnosti svrstana je u tri skupine otrova, a slobodna prodaja bez evidencije je pri tom dopuštena samo za III. skupinu otrova.

Čovjek danas koristi vise od 70.000 kemijskih spojeva u najra-zličitije svrhe (u industriji, prome-tu, prehrambenim i konditorskim pogonima, kućanstvu, medicini i

28


OTROVNOST I OPASNOST ZA PČELE OD PESTICIDAU Republici Hrvatskoj ima oko 8000 pčelara i približno 360.000 košnica. Osim izravne koristi od pčela zbog njihovog proizvoda (npr. med), pčele su višestruko korisne zbog oprašivanja nekih vrsta poljoprivrednog bilja.

dr.), a za suzbijanje štetnih organi-zama u hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji tijekom 2011. godine bila je dopuštena samo “221” dje-latna tvar.

Sredstva za zaštitu bilja smiju se koristiti sukladno njihovoj regi-straciji koju izda je nadležna upra-va Ministarstva poljoprivrede (NN 27/11.) u dopuštenim kulturama, u propisanoj količini i na propisan način.

U vrijeme berbe ili žetve po-ljoprivrednih usjeva ostaci ili re-zidui sredstava za zaštitu bilja ne smiju biti veći od tolerance propisane“Pravilnikom o maksi-malnim razinama ostataka pestici-de u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla”.(NN 148/08., 49/09., 118/09., 36/10. i 26/11.).

Približno 75% sredstava za za-štitu bilja u Republici Hrvatskoj je barem 400 % manje otrovno od natrij-klorida (kuhinjska sol) koji se koristi kao dodatak jelima i/ili acetil salicilne kiseline (npr. An-dol, Aspirin koju u svijetu kao lijek koristimo u godišnjoj količini od 42.000 tona. Srednja letalna doza natrij-klorida i acetil salicilne ki-seline je približno 300.

Stoga, poljoprivredni proizvođači moraju poznavati karencu svakog sredstva za zaštitu bilja u dopušte-nim kulturama!

Neke od tih kemijskih tvari su poznate i pčelarima jer ih koriste za suzbijanje neželjene varooze (npr. amitraz, fluvalinat). Pri ocjeni dva-ju jednako otrovnih sredstava opa-snost im dodatno određuje njihova formulacija, hlapivost, način, uvjeti i mjesto primjene, te izloženost osobe koja obavlja aplikaciju.

Za pčelare su najotrovnija i naj-opasnija sredstva za suzbijanje ku-kaca ili insekata (insekticidi).

Zaštita pčelaZa pčele je od dva jednako otrov-

na sredstva manje opasno ono koje ima odbijajući (repelentni) učinak. Sve do početka 1990-ih godina u našoj zemlji, ali također i u svijetu, zabilježeni slučajevi povremenog trovanja pčela manjih razmjera zbog nestručnog rukovanja sred-

DJELATNA TVAR TRGOVAČKI PRIPRAVCI

abametrin ------------------ Vertimek EC, Kraft ECklorporifos-etil -------------- Pyrinex 250 MEdimeotat-------------------- Rogor 40 EC (Chromogor, Perfekthion, Calinogor, Zagor, Ritam, Sistemin E-40)imidakloprid ---------------- Confidor 200 SL (Boxer, Rapid, Magnum, Kohinor, Dali, Congo)

stvima za zaštitu bilja. Često bi poljoprivrednici iz neznanja i/ili nehaja početkom i/ili tijekom cvat-nje poljoprivrednih kultura koje privlače pčele (npr. uljana repica, jabuke) koristili za pčele otrovne i opasne insekticide (npr. dimeotat, klorporifos-etil, abamektin).

Najveća opasnost od trovanja pčela sredstvima za zaštitu bilja prijeti ako tijekom cvatnje poljo-privrednih kultura koje posjećuju oprašivači koristimo sistemične pripravke rezidualnog učinka, po-glavito ako su oni otrovni na pčele (npr. insekticidi). Stoga je tijekom cvatnje poljoprivrednih usjeva zabranjena bilo kakva primjena sistemičnih insekticida, a ostala se kontaktna sredstva smiju kori-stiti samo u doba dana kada pčele ne lete (dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca)! Vrlo je važno tijekom zaštite višegodiš-njih nasada (voćnjaka i vinograda) cvjetni podrast uvijek prije aplika-cije pokositi.

Za pčele vrlo otrovna i opasna sredstva za zaštitu bilja (neki in-sekticidi) koja su u našoj zemlji dopuštena za primjenu u višego-dišnjim nasadima (voćnjaci i vino-gradi). Pčele jako stradaju ako se prskanje obavlja tijekom njihova leta, ali zbog njihove perzistentno-sti i narednih 5 dana nakon primje-ne:

Stoga su “Pravilnikom o uputa-ma kojima su se obavezni pridrža-vati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljiti” (NN 135/08., 73/10.) u člancima 6. i 7. Propisane mjere za zaštitu pčela. Članak 6. propi-suje da korisnik u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura mora oba-vijestiti pčelare (i/ili najbližu pče-larsku udrugu i/ili Hrvatski pče-larski savez) najmanje 48 sati prije

tretiranja kontaktnim sredstvom opasanim za pčele. Članak 7. pro-pisuje da podrast u višegodišnjim nasadima u trenutku tretiranja sredstvima opasnim za pčele mora biti pokošen.

U vrijeme cvatnje poljoprivred-nih kultura zabranjena je primjena sistemičnih sredstava opasnih za pčele. Primjena kontaktnih sred-stava opasnih za pčele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura

dopuštena je samo u noćnim sa-tima i to počevši dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca.

(Preneseno iz Gospodarskog lista)

29


OTROVNOST I OPASNOST ZA PČELE OD PESTICIDA

Postanite i Vi član Kluba Green Garden te ostvarite sve pogodnosti koje Vam pruža.

Za sve informacije obratite se nabroj telefona 039/700-000 ili na

e-mail: [email protected]

Potrošnja krumpira u svijetuPrema podacima FAO u 1991.-1992.

godina Zapadna Europa troši godišnje po glavi stanovnika oko 79,3 kg krum-pira, Istočna Europa oko 80,3 kg, SAD oko 58,4 kg, Azija 11,7 kg, Afrika 8,0 kg, Latinska Amerika 20,6 kg. U razvijenim zemljama opada potrošnja krumpira u svježem stanju a povećava se potrošnja prerađevina. SAD danas 50 % proizvodnje prerađuju i troše oko 63,5 kg prerađeniva krumpira po stanovniku.

Proizvodnja kukuruza u svijetuKukuruz se ubraja u najznačajnije

gajene biljne vrste u svijetu. Po po-vršini kukuruz zauzima treće, a po ukupnoj proizvodnji drugo mjesto u svijetu (FAO, 1998.). Najveće količine kukuruza proizvode se u SAD, Kini, Brazilu, Meksiku, Francuskoj i Argen-tini. Zanimljivo je da SAD po površinama u svijetu sudjeluju s 20,5 %, a po proizvodnji s 39,4 %. Najveće površine pod kukuruzom u Europi su u: Rumunjskoj, Francuskoj, Srbiji, Mađarskoj i Ukrajini.

Peruanski papar – nekada vrlo skup začinPlod ovog papra iste je veličine kao

i pravi papar i ima oštar okus. Stoga ne čudi da se prije često koristio kao zamjena za papar, nekada vrlo skup začin. U šarenim mješavinama papra mogu se i danas pronaći plodovi ovog papra. Brazilski papar čije grane ne vise, a liske su šire i tamnozelene boje, također se često uzgaja ali i često podivlja. Njegovi žarkocrveni plodovi su otrovni i dugo ostaju na granama. Stoga se u tropima rado koristi kao božićni ukras umjesto božikovine koja je uobičajena u Sjevernoj Americi.

Sapota – sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sapote je slatkoga aroma-

tičnog okusa i kašasto, sa «zrncima» poput mekane kruške. Obično se jede žlicom izravno iz nejestive kore. Nekada se sapota više uzgajala, jer se iz njezine zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za pro-izvodnju guma za žvakanje. Danas se one većim dijelom proizvode sintetski. Bliski srodnik balata (Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji se vrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice.

Mitovi o ružiI u drevnoj Grčkoj ruže su bile poznate i

omiljene. Prvi javni vrt u Ateni osnovao je 306. godine p.n.e Epikur jer je želio da sva-kog dana ubere ružin cvijet. Stari Grci su pri-nosili Afroditi, boginji ženske ljepote ljubavi i plodnosti, ružu na oltar, dok se Afroditine sluge prigodom vjerskih obreda nosile vjen-čiće od bijelih ruža, a putovi kojima su prolazile bili su posuti ružama.

Postanak crvene ruže, prema mitologiji, vezan je za Adonisovu smrt , lijepog pastira u koga se zaljubila Afrodita. Njega je prema vjerova-nju, bio smrtno ranio vepar. Afrodita mu je pritekla u pomoć, ali je morala da se provuče kroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njezinog izranjenog tijela potekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže.

32

Zanimljivosti Nagradna križaljka

Autor:Mariofil

Soldo

Hrvatski filmski

snimateljx Spoj arsena

s nekim elementom

Uzvik pri skoku

Lovački pas

Stabljika vinove loze

Turski velikaši

Soul-pjevač Morrison

Mala gorka naranča

Radnici koji ugrađuju izolacije

Kola za topovsku municiju

Neprofe-sionalac

Prikazivanje idiličnoga

Otrovanje jodom

AndrijaFijan

Duševna tegoba

Mila Elegović

DušikMješanacKorozija

(Hrđa)

Zamućenje očne leće

“Energija”Gradić na

obali Aral-skog jezera

Ivica Đikić

Ruska nov. agencija

Nekoć skijaš, Boris

Njem. šahist,

Emanuel

Nogometaš Kranjčar

Španjolska

Starinsko oruđe

Pozdrav Cezaru

Otpadak od sijena, trina

Sve ... ništa

Radij

TrijeskaSlaven

KnezovićVanadij

Ćelavac

- Univerzalni, gotovi akaricidni i insekticidni pripravak, visoke djelotvornosti, namijenjen suzbijanju štetnih grinja na povrću, voću, sobnim i ukrasnim biljkama.- Štiti biljku od napada grinja, tripsa, lisnih minera, gusjenica i mnogih drugih štetnika.- Pripravak ima lokal-sistemično djelovanje, brzo prodire u biljku osiguravajući joj maksimalnu zaštitu i dugotrajno djelovanje.

Vrlo učinkovit protiv: grinja tripsa lisnih minera i mnogih drugih štetnika.

[email protected]

- Univerzalni, gotovi akaricidni i insekticidni pripravak, visoke djelotvornosti, namijenjen suzbijanju štetnih grinja na povrću, voću, sobnim i ukrasnim biljkama.- Štiti biljku od napada grinja, tripsa, lisnih minera, gusjenica i mnogih drugih štetnika.- Pripravak ima lokal-sistemično djelovanje, brzo prodire u biljku osiguravajući joj maksimalnu zaštitu i dugotrajno djelovanje.

Vrlo učinkovit protiv: grinja tripsa lisnih minera i mnogih drugih štetnika.

[email protected]

e-mail: [email protected]

Vinograd: količina: 60-70 kg/dulum Voćnjak: količina:80-100 kg/dulum Povrće: Količina 80-120 kg/dulum

Organsko + mineralno gnojivo NPK 6:8:15 + MgOPHENIXPrimjena u povrću, voću,vinovoj lozi, cvijeću, ukrasnom bilju i okućnicama

GOTOVI KEMIJSKI PRIPRAVCIZA SUZBIJANJE UZROČNIKA BILJNIH

BOLESTI, ŠTETNIKA I KOROVA

Documents

2011/12 · Bolesti borovnica i brusnica ... Kvalitetan rasad i sup-strat, te optimalno stanište su osnovni preduvjeti manje pojave patoloških i fizioloških “neprijate-