Dubravka Ugrei
Dubravka Ugrei
Los Torcedores
Prije nekih desetak godina zadesila sam se na otvaranju godinjeg
sajma knjiga u Londonu. Sajam je sveano otvorila Joan Collins.
Njezin prvi roman upravo je bio iziao, pa je slavna
ameriko-britanska glumica, novopeena spisateljica i roena sestra
poznate spisateljice Jackie Collins, imala puni kredibilitet da
otvori sajam knjiga. Joan Collins pojavila se odjevena kao citat: u
ruiastom Chanel kostimiu, s ruiastom tokom na glavi i koketnom
mreicom sputenom preko oiju. Kao hipnotizirana vukla sam se u
gomili posjetitelja, koja se vukla za televizijskim kamerama, koje
su se vukle za Joan. Joan je napuivi usta prebirala po izloenim
knjigama, ba kao da prebire po Victorias Secret enskom donjem
rublju ili emu slinom.
Kakve sve to veze ima s knjievnou? Gotovo nikakve. Zato onda
spominjem takve trice kao to je roza kostimi Joan Collins? Zato to
su trice okupirale suvremeni knjievni ivot i postale vanije od
samih knjiga. Vaniji je blurb na knjizi nego sama knjiga, vanija je
fotografija autora na omotnici knjige nego njezin sadraj, vanije je
da se autor knjige pojavi u kakvim tiranim novinama i TV-showu nego
to to je autor napisao.
Mnogi pisci se u takvu knjievnom okoliu osjeaju sve nelagodnije.
Taj okoli gusto je naseljen izdavaima, urednicima, agentima,
distributerima, meetarima, strunjacima za publicitet, knjiarskim
lancima, ljudima iz odjela za prodaju, televizijskim kamerama,
fotografima. Pisac i njegov italac, dvije najvanije karike u lancu,
danas su usamljeniji nego ikada.
to onda preostaje piscu? Da zamiri na oba oka i da za mjeru
vrijednosti fatalistiki prihvati vjenost? Kakvu vjenost, kada je
starosna dob knjige u miru (u ratu i knjiga bre gine!) tridesetak
godina, a onda joj prijeti da je papirne bakterije pretvore u kau!
Da se ravna prema nekoj vioj knjievnoj pravdi? Kakvoj pravdi, kada
se loe knjige sve ee napuhuju a dobre preuuju! Da rauna na itaoca?
Kakva itaoca, kada je italac primamljen onim to mu ionako stoji na
putu: monim knjiarskim lancima, aerodromskim knjiarama i
Amazon.comom.
Piscu koji ne prihvati pravila trinog ivota preostaje da izumre.
italac koji ne prihvati to to mu trite nudi osuden je na knjievni
post ili na ponovno preitavanje knjiga koje je ve proitao. Pisac i
njegov italac danas su osudeni na ivot u poluilegali. Svijetom
knjievnosti vladaju proizvodai knjiga. Proizvoditi knjige jo uvijek
ne znai proizvoditi knjievnost.
Kao italac eznem za svojim piscem. Prebirem po knjigama s
obeavajuim blurbovima. Rijetke medu njima zadovoljavaju moj
itateljski ukus. Knjiare su sve vie sline bljetavim supermarketima.
Proizvodi izgledaju visokokvalitetno, ali je okus razoaravajui. Ba
kao to je voe i povre izmutiralo i na raun vanjske privlanosti
izgubilo okus, tako su i knjige, one loe i one dobre, izmutirale s
vremenom u osrednju knjievnost.
Kao pisac eznem za svojim itaocem.
Prije godinu ili dvije na moju adresu stiglo je pismo iz
Guatemale.
(...) Vikend sam proveo u Guatemala Cityju. Uzeo sam sobu u
hotelu Princess. Taj hotel volim vie od Plaza-las-Americas u kojem
se skupljaju guatemalski skorojevii. Princess gaji britanski stil,
svjetla su priguena, zidovi obloeni tamnim drvetom, sve je nekako
barunasto i meko. Sjedio sam, dakle, u hotelskoj sali. Za susjednim
stolom sjedila su dva mlada Amerikanca. Djelovali su kao poslovni
ljudi, u bijelim kouljama dugih rukava, s kravatama, ali su, kao to
to esto biva s Amerikancima, razgovarali preglasno. Zato sam,
umjesto da itam novine, bio prisiljen sluati njihov razgovor. U
jednom trenutku na svoje veliko udenje shvatio sam da ne
razgovaraju o trinoj strategiji osvajanja guatemalskog trita nego o
knjievnosti. I to da ti kaem, ionako mi nee vjerovati, gotovo
ljubavno spominjali su tvoje ime. U jednom trenutku mislio sam da
im priem i kaem da sam tvoj prijatelj, ali nisam, zna kakav sam
stidljiv. Ta mala epizoda drala me u dobrom raspoloenju cijeloga
dana...
Tako je napisao moj prijatelj koji se bio obreo u Guatemali.
Nisam povjerovala, ali me njegovo pismo dralo u dobrom raspoloenju
nekoliko dana. Zamiljala sam divne guatemalske pejzae (iako u
Guatemali nikada nisam bila) na pozadini kojih dvojica mojih odanih
italaca u bijelim kouljama vode gotovo ljubavan (to mi se osobito
dopalo!) razgovor o mojoj knjizi.
Usput reeno, kad smo ve na toj strani svijeta, nedavno sam
saznala da su torcedoresi, kubanski motai cigara, najobrazovanija
populacija na Kubi. Runo motanje cigara dosadan je, kau, i
mukotrpan posao. Motai cigara sjede u klupama kao u koli i po cio
dan premeu u rukama listove duhana. Utjeno je, medutim, da na Kubi
postoji praksa unajmljivanja itaa. Ti itai sjede na povienu mjestu,
s knjigom i mikrofonom u ruci, i itaju. Torcedoresi premeu u rukama
listove duhana i sluaju.
Zamiljam zaguljivu radionicu, teku tropsku vruinu, zujanje muha,
oznojena ela torcedoresa koji dremljivo savijaju listove duhana i
upijaju rijei to grgolje s mikrofona. U mojoj fantaziji nema mjesta
za Castrove govore, dakako. Kubanski torcedoresi sluaju izabrana
djela svjetske knjievnosti. Svaka cigara natopljena je ljudskim
znojem i ritmom rijei koje se slijevaju s mikrofona i kao eho zuje
u dremljivim glavama sluaa.
Torcedoresi iz moje kubanske matarije nisu pasivni. Naprotiv,
neki su od njih u svome dugogodinjem radnom vijeku odsluali
antologijske stranice, knjievni ukus takvih izotren je kao britva,
reagiraju na svaku krivo upotrijebljenu rije, na svaki laan ton. I
ako im se ne svidi to to uju, buno izraavaju svoje negodovanje i
gadaju sirotog itaa tekim kubanskim cigarama.
Najbolja kubanska cigara kota, kau, etiristotinjak dolara. Da se
mene pita, ja bih audrila trostruko veu cijenu. jer ako su
torcedoresi odsluali u svome radnom vijeku cijelu jednu biblioteku,
onda je to otprilike kao da je cigaru runo savio sam George
Steiner.
to se Georgea Steinera tie, sumnjam da si sveuilini profesor moe
priutiti kubansku cigaru. Ali Joan Collins moe. ena je tirana
spisateljica, pa neka plati za cigaru! Zamiljam da se krug tako
zatvara. Tjei me i misao da knjievna pravda, ma koliko bila
slabana, ipak cirkulira nekim svojim tanjunim, krivudavim
putevima.
to se mene tie, odluila sam da uzmem stvar u svoje ruke i malko
pripomognem. Njoj, knjievnoj pravdi. Priznajem da se u tu svrhu
ponekad bavim i fabriciranjem, ali, tja, to emo, fabriciranje je
dio moga zanata. Tako sam, na primjer, izvrsnoj spisateljici i
prijateljici nedavno poslala pismo. Draga Marina W.(...) Prije
mjesec dana zadesila sam se nakratko u Memphisu. Posjetila sam i
znameniti 'Arcade Restau-rant' na 540 South Streetu. Naruila sam
citatnu stvar: hamburger i colu. Konobar je bio mlad deko, Indijac
malko potuljena izgleda. Kako narueno nikako nije sti-alo, krenula
sam prema anku da ga potraim. Znam da mi nee vjerovati, ali tu sam,
skrivenog iza anka, zatekla deka koji je sjedei na preokrenutoj
plastinoj kanti zadubljeno itao tvoju knjigu...2000.Izvor
Ugrei, Dubravka: Zabranjeno itanje, Konzor i Samizdat B92,
Beograd, 2002, str. 11-15.
InterpretacijaTrice su okupirale suvremeni knjievni ivot i
postale vanije od samih knjiga - ta je autorku podstaklo da
razmilja o poloaju knjige i knjievnosti danas? - Do kakvih je
znaajnih zakljuaka ona tom prilikom dola o knjizi, o autorima,
umetnosti pisanja i o itaocima? - Otkrivaj sugestivan prikaz
primamljivosti sveta popularne kulture; objasni zbog ega im ni
autorka nije odolela.Proizvoditi knjige jo uvijek ne znai
proizvoditi knjievnost- U kakav su odnos dovedeni pisci i itaoci u
okoliu kulture populizma, sjaja uspeha i novane dobiti? - Pred
kakvim se tekoama nalaze itaoci? - A kakve pritiske trpe autori? -
Ako proizvoenje knjiga nije, ta jeste proizvodnja knjievnosti? -
Zauzmi i svoje stavove povodom ovih zapitanosti; pripremi se da ih
na argumentovan nain prikae. Uzorni italac i uzorni pisac- Zbog ega
je potraga pisaca i itaoca jednih za drugima snana i uzajamna? -
Teorija recepcije ima vienje o podrazumevanom itaocu. U ovom se
eseju govori o podrazumevanom autoru. - Kakav je pretpostavljeni
pisac dananjeg itaoca? - Kakvim bi autorka volela da on bude? -
Promisli, ime bi se takav italac rukovodio u svojem odabiru onoga
to e proitati? - A za kakvim itaocima eznu pisci? - Protumai
simboliku pisma koje je posustala autorka primila od prijatelja. -
Razmotri elemente ironinosti u njemu (zapazi, na primer, zato su
paradigmatini itaoci prikazani kao ameriki japiji koji borave u
udaljenom delu sveta). - Zbog ega je spremna da romantiarski
poveruje u la? (Sujeta ili stvaralaki podsticaj? - prodiskutuj).-
Kakvu asocijaciju je u autorkinoj svesti podstakla slika iz pisma
koje je dobila. - Protumai sloenu alegoriju i metaforiku prie o
kubanskim savijaima cigareta. - Zato su upravo oni doivljeni kao
vrsni poznavaoci knjievnosti? - Zameuj i komentarii kako je
autorkina mata prela okvire zbilje i oivela rad vrednih
torcedoresa. - ta je u ovoj narativnoj slici humoristino? -
Analiziraj autorkine stavove koji podstiu duhovni ugoaj vedrog
raspoloenja. - O emu svedoi zavrno pisano prijateljici? - Kakva
vrsta podrke je danas naruito potrebna piscima? - Zbog ega?
- Prodiskutuj o ovim pitanjima: U kakvoj je opasnosti danas
knjievnost? - ta su uzroci takvog njenoga poloaja? - Na koji nain
se umetnika knjiga moe izboriti sa sadrajima kia i unda? PAGE 3
