Dubravka Ugrei

Dubravka Ugrei

Los Torcedores

Prije nekih desetak godina zadesila sam se na otvaranju godinjeg sajma knjiga u Londonu. Sajam je sveano otvorila Joan Collins. Njezin prvi roman upravo je bio iziao, pa je slavna ameriko-britanska glumica, novopeena spisateljica i roena sestra poznate spisateljice Jackie Collins, imala puni kredibilitet da otvori sajam knjiga. Joan Collins pojavila se odjevena kao citat: u ruiastom Chanel kostimiu, s ruiastom tokom na glavi i koketnom mreicom sputenom preko oiju. Kao hipnotizirana vukla sam se u gomili posjetitelja, koja se vukla za televizijskim kamerama, koje su se vukle za Joan. Joan je napuivi usta prebirala po izloenim knjigama, ba kao da prebire po Victorias Secret enskom donjem rublju ili emu slinom.

Kakve sve to veze ima s knjievnou? Gotovo nikakve. Zato onda spominjem takve trice kao to je roza kostimi Joan Collins? Zato to su trice okupirale suvremeni knjievni ivot i postale vanije od samih knjiga. Vaniji je blurb na knjizi nego sama knjiga, vanija je fotografija autora na omotnici knjige nego njezin sadraj, vanije je da se autor knjige pojavi u kakvim tiranim novinama i TV-showu nego to to je autor napisao.

Mnogi pisci se u takvu knjievnom okoliu osjeaju sve nelagodnije. Taj okoli gusto je naseljen izdavaima, urednicima, agentima, distributerima, meetarima, strunjacima za publicitet, knjiarskim lancima, ljudima iz odjela za prodaju, televizijskim kamerama, fotografima. Pisac i njegov italac, dvije najvanije karike u lancu, danas su usamljeniji nego ikada.

to onda preostaje piscu? Da zamiri na oba oka i da za mjeru vrijednosti fatalistiki prihvati vjenost? Kakvu vjenost, kada je starosna dob knjige u miru (u ratu i knjiga bre gine!) tridesetak godina, a onda joj prijeti da je papirne bakterije pretvore u kau! Da se ravna prema nekoj vioj knjievnoj pravdi? Kakvoj pravdi, kada se loe knjige sve ee napuhuju a dobre preuuju! Da rauna na itaoca? Kakva itaoca, kada je italac primamljen onim to mu ionako stoji na putu: monim knjiarskim lancima, aerodromskim knjiarama i Amazon.comom.

Piscu koji ne prihvati pravila trinog ivota preostaje da izumre. italac koji ne prihvati to to mu trite nudi osuden je na knjievni post ili na ponovno preitavanje knjiga koje je ve proitao. Pisac i njegov italac danas su osudeni na ivot u poluilegali. Svijetom knjievnosti vladaju proizvodai knjiga. Proizvoditi knjige jo uvijek ne znai proizvoditi knjievnost.

Kao italac eznem za svojim piscem. Prebirem po knjigama s obeavajuim blurbovima. Rijetke medu njima zadovoljavaju moj itateljski ukus. Knjiare su sve vie sline bljetavim supermarketima. Proizvodi izgledaju visokokvalitetno, ali je okus razoaravajui. Ba kao to je voe i povre izmutiralo i na raun vanjske privlanosti izgubilo okus, tako su i knjige, one loe i one dobre, izmutirale s vremenom u osrednju knjievnost.

Kao pisac eznem za svojim itaocem.

Prije godinu ili dvije na moju adresu stiglo je pismo iz Guatemale.

(...) Vikend sam proveo u Guatemala Cityju. Uzeo sam sobu u hotelu Princess. Taj hotel volim vie od Plaza-las-Americas u kojem se skupljaju guatemalski skorojevii. Princess gaji britanski stil, svjetla su priguena, zidovi obloeni tamnim drvetom, sve je nekako barunasto i meko. Sjedio sam, dakle, u hotelskoj sali. Za susjednim stolom sjedila su dva mlada Amerikanca. Djelovali su kao poslovni ljudi, u bijelim kouljama dugih rukava, s kravatama, ali su, kao to to esto biva s Amerikancima, razgovarali preglasno. Zato sam, umjesto da itam novine, bio prisiljen sluati njihov razgovor. U jednom trenutku na svoje veliko udenje shvatio sam da ne razgovaraju o trinoj strategiji osvajanja guatemalskog trita nego o knjievnosti. I to da ti kaem, ionako mi nee vjerovati, gotovo ljubavno spominjali su tvoje ime. U jednom trenutku mislio sam da im priem i kaem da sam tvoj prijatelj, ali nisam, zna kakav sam stidljiv. Ta mala epizoda drala me u dobrom raspoloenju cijeloga dana...

Tako je napisao moj prijatelj koji se bio obreo u Guatemali. Nisam povjerovala, ali me njegovo pismo dralo u dobrom raspoloenju nekoliko dana. Zamiljala sam divne guatemalske pejzae (iako u Guatemali nikada nisam bila) na pozadini kojih dvojica mojih odanih italaca u bijelim kouljama vode gotovo ljubavan (to mi se osobito dopalo!) razgovor o mojoj knjizi.

Usput reeno, kad smo ve na toj strani svijeta, nedavno sam saznala da su torcedoresi, kubanski motai cigara, najobrazovanija populacija na Kubi. Runo motanje cigara dosadan je, kau, i mukotrpan posao. Motai cigara sjede u klupama kao u koli i po cio dan premeu u rukama listove duhana. Utjeno je, medutim, da na Kubi postoji praksa unajmljivanja itaa. Ti itai sjede na povienu mjestu, s knjigom i mikrofonom u ruci, i itaju. Torcedoresi premeu u rukama listove duhana i sluaju.

Zamiljam zaguljivu radionicu, teku tropsku vruinu, zujanje muha, oznojena ela torcedoresa koji dremljivo savijaju listove duhana i upijaju rijei to grgolje s mikrofona. U mojoj fantaziji nema mjesta za Castrove govore, dakako. Kubanski torcedoresi sluaju izabrana djela svjetske knjievnosti. Svaka cigara natopljena je ljudskim znojem i ritmom rijei koje se slijevaju s mikrofona i kao eho zuje u dremljivim glavama sluaa.

Torcedoresi iz moje kubanske matarije nisu pasivni. Naprotiv, neki su od njih u svome dugogodinjem radnom vijeku odsluali antologijske stranice, knjievni ukus takvih izotren je kao britva, reagiraju na svaku krivo upotrijebljenu rije, na svaki laan ton. I ako im se ne svidi to to uju, buno izraavaju svoje negodovanje i gadaju sirotog itaa tekim kubanskim cigarama.

Najbolja kubanska cigara kota, kau, etiristotinjak dolara. Da se mene pita, ja bih audrila trostruko veu cijenu. jer ako su torcedoresi odsluali u svome radnom vijeku cijelu jednu biblioteku, onda je to otprilike kao da je cigaru runo savio sam George Steiner.

to se Georgea Steinera tie, sumnjam da si sveuilini profesor moe priutiti kubansku cigaru. Ali Joan Collins moe. ena je tirana spisateljica, pa neka plati za cigaru! Zamiljam da se krug tako zatvara. Tjei me i misao da knjievna pravda, ma koliko bila slabana, ipak cirkulira nekim svojim tanjunim, krivudavim putevima.

to se mene tie, odluila sam da uzmem stvar u svoje ruke i malko pripomognem. Njoj, knjievnoj pravdi. Priznajem da se u tu svrhu ponekad bavim i fabriciranjem, ali, tja, to emo, fabriciranje je dio moga zanata. Tako sam, na primjer, izvrsnoj spisateljici i prijateljici nedavno poslala pismo. Draga Marina W.(...) Prije mjesec dana zadesila sam se nakratko u Memphisu. Posjetila sam i znameniti 'Arcade Restau-rant' na 540 South Streetu. Naruila sam citatnu stvar: hamburger i colu. Konobar je bio mlad deko, Indijac malko potuljena izgleda. Kako narueno nikako nije sti-alo, krenula sam prema anku da ga potraim. Znam da mi nee vjerovati, ali tu sam, skrivenog iza anka, zatekla deka koji je sjedei na preokrenutoj plastinoj kanti zadubljeno itao tvoju knjigu...2000.Izvor

Ugrei, Dubravka: Zabranjeno itanje, Konzor i Samizdat B92, Beograd, 2002, str. 11-15.

InterpretacijaTrice su okupirale suvremeni knjievni ivot i postale vanije od samih knjiga - ta je autorku podstaklo da razmilja o poloaju knjige i knjievnosti danas? - Do kakvih je znaajnih zakljuaka ona tom prilikom dola o knjizi, o autorima, umetnosti pisanja i o itaocima? - Otkrivaj sugestivan prikaz primamljivosti sveta popularne kulture; objasni zbog ega im ni autorka nije odolela.Proizvoditi knjige jo uvijek ne znai proizvoditi knjievnost- U kakav su odnos dovedeni pisci i itaoci u okoliu kulture populizma, sjaja uspeha i novane dobiti? - Pred kakvim se tekoama nalaze itaoci? - A kakve pritiske trpe autori? - Ako proizvoenje knjiga nije, ta jeste proizvodnja knjievnosti? - Zauzmi i svoje stavove povodom ovih zapitanosti; pripremi se da ih na argumentovan nain prikae. Uzorni italac i uzorni pisac- Zbog ega je potraga pisaca i itaoca jednih za drugima snana i uzajamna? - Teorija recepcije ima vienje o podrazumevanom itaocu. U ovom se eseju govori o podrazumevanom autoru. - Kakav je pretpostavljeni pisac dananjeg itaoca? - Kakvim bi autorka volela da on bude? - Promisli, ime bi se takav italac rukovodio u svojem odabiru onoga to e proitati? - A za kakvim itaocima eznu pisci? - Protumai simboliku pisma koje je posustala autorka primila od prijatelja. - Razmotri elemente ironinosti u njemu (zapazi, na primer, zato su paradigmatini itaoci prikazani kao ameriki japiji koji borave u udaljenom delu sveta). - Zbog ega je spremna da romantiarski poveruje u la? (Sujeta ili stvaralaki podsticaj? - prodiskutuj).- Kakvu asocijaciju je u autorkinoj svesti podstakla slika iz pisma koje je dobila. - Protumai sloenu alegoriju i metaforiku prie o kubanskim savijaima cigareta. - Zato su upravo oni doivljeni kao vrsni poznavaoci knjievnosti? - Zameuj i komentarii kako je autorkina mata prela okvire zbilje i oivela rad vrednih torcedoresa. - ta je u ovoj narativnoj slici humoristino? - Analiziraj autorkine stavove koji podstiu duhovni ugoaj vedrog raspoloenja. - O emu svedoi zavrno pisano prijateljici? - Kakva vrsta podrke je danas naruito potrebna piscima? - Zbog ega?

- Prodiskutuj o ovim pitanjima: U kakvoj je opasnosti danas knjievnost? - ta su uzroci takvog njenoga poloaja? - Na koji nain se umetnika knjiga moe izboriti sa sadrajima kia i unda? PAGE 3