2 POLJANA Program Natjecaja

PROGRAM URBANISTIKO- ARHITEKTONSKOG NATJEAJA ZA IDEJNO RJEENJE UREENJA TRGA POLJANA MARALA TITA U IBENIKUibenik, studeni 2010.

Naruitelj izrade Programa Grad ibenik Trg palih branitelja Domovinskog rata 1 22 000 ibenik +385 22 431 000 Izraiva Programa plusplusarhitektura d.o.o. Radniki dol 15 10 000 Zagreb +385 1 309 1283

Radni tim Ivana Bero, dipl.ing arh. Vedrana Grgi, dipl.ing arh. Struni suradnici mag. spec. Kreimir Petkovi, dipl. ing. arh. mr.sc. Gustav ervar, dipl.ing.arh. Nino Vrci, dipl.ing.prom./ing.gra. Literatura 1. 2. 3. 4. PROSTORNI PLAN IBENSKO- KNINSKE UPANIJE, Sl.Vj. br. 11/02, 10/05, 03/06 PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA IBENIKA, Sl.Vj. br. 03/03, 11/07 GENERALNI URBANISTIKI PLAN GRADA IBENIKA, Sl.Vj br. 14/88, 8/99, 1/01, 5/02, 5/06, 6/08 FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA, autori mr.sc. Josip uzela, prof. i mr.sc. Ivo prljan, dipl.ing arh., Ministarrstvo kulture, Konzervatorski odjel u ibeniku, lipanj 2007. 5. ZATITNO ARHEOLOKO ISTRAIVANJE NA IBENSKOJ POLJANI, autori Tomislav Pavii i Emil Podrug, Muzej grada ibenika, Obavijesti hrvatskog arheolokog drutva, br. 3/2005. 6. PROMETNA STUDIJA GRADA IBENIKA- ZAVRNI IZVJETAJ, Investitor Grad ibenik, Izraiva Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet, sijeanj 2008.

I. 1. 2. 3.

TEKSTUALNI DIO UVOD CILJEVI NATJEAJA PODACI O PROSTORU 3.1. Poloaj u gradu 3.2. Postojee stanje 3.2.1 3.2.2 3.2.3 3.2.4 Granica obuhvata Komunalna infrastruktura Prometna infrastruktura Zelenilo

III.

FOTODOKUMENTACIJA - postojee stanje

/na CD- u/

IV.

GRAFIKI DIO

/na CD- u/

1. POLOAJ LOKACIJE U IREM GRADSKOM PROSTORU ORTOFOTO 2. IZVOD IZ KATASTRA 3. GEODETSKI VISINSKI SNIMAK 4. GEODETSKI SNIMAK- INFRASTRUKTURNI VODOVI

3.3. Povijesni razvoj 3.4. Zatitno arheoloko istraivanje 4. PROGRAMSKE SMJERNICE 4.1. Uvod 4.2. Zona obuhvata 4.3. Urbanistiki parametri- izvadak iz prostorno- planske dokumentacije 4.4. Nain i uvjeti prikljuenja na javno-prometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu 4.5. Krajobrazno ureenje trga 4.6. Posebni uvjeti 4.6.1. 4.6.2. 4.6.3. 5. Konzervatorske smjernice Prometna studija Ostali uvjeti

5. IZVOD IZ GUP-a GRADA IBENIKA:

-

Koritenje i namjena povrina Promet Komunalna infrastruktura Razmjetaj centralnih funkcija i drutvenih djelatnosti

1 : 5 000 1 : 5 000 1 : 5 000 1 : 5 000 -

6. POSTOJEA DOKUMENTACIJA- okolna izgradnja: - nacrti knjinice (.dwg) - 3D model graevina uz Poljanu (.dwg)

PROJEKTNI PROGRAM 5.1. OBAVEZNI DIO NATJEAJNOG ZADATKA Programske i oblikovne smjernice za idejno rjeenje ureenja trga Poljana M. Tita s podzemnom javnom garaom

5.2. NEOBAVEZNI DIO NATJEAJNOG ZADATKA Anketno ispitivanje mogunosti rjeenja prometa grada ibenika na razini urbanistikog koncepta prometa ireg obuhvata sa denivalacijom prema GUP-u Grada ibenika.

II.

LITERATURA

/na CD- u/

1. Odredbe za provoenje GUP-a grada ibenika- proieni tekst 2. Faze urbanizacije centra grada ibenika s trgom Poljana 3. Zatitno arheoloko istraivanje na ibenskoj Poljani 4. Prometna studija grada ibenika- zavrni izvjetaj

GRAD IBENIK | Urbanistiko- arhitektonski natjeaj za idejno rjeenje ureenja trga Poljana u ibeniku

1

I.

TEKSTUALNI DIO

Program natjeaja je u skladu sa odredbama Pravilnika o natjeajima s podruja arhitekture i urbanizma, (Narodne novine, br. 112/06.) Hrvatske komore arhitekata (HKA) i Udruenja hrvatskih arhitekata (UHA), te mu je Odbor za natjeaje pri Hrvatskoj komori arhitekata, temeljem lanka 27. stavak 4. citiranog Pravilnika dodjelio registarski broj _________________.

Poljana je ispresjecana vanim pjeakim tokovima. Znaajni pjeaki tokovi su: nova trnica grad, dijagonalni tok od Kazalita do sjeveroistone skupine semafora te popreni tok od Kazalita do semafora na Ul. kralja Zvonimira. Pjeaki tokovi su prilagoeni postojeem stanju u kojemu javno parkiralite zauzima vei dio plohe trga. Prometnice u obuhvatu (Ul. kralja Zvonimira i V. Nazora) vane su gradske ulice ije je prometno optereenje obraeno u Prometnoj studiji grada ibenika- zavrni izvjetaj koja je sastavni dio ove dokumentacije. Ulica kralja Zvonimira jedna je od najvanijih prometnih arterija grada koja povezuje ibenik u smjeru sjeverozapadjugoistok. Nakon krianja sa Ul. V. Nazora, koja spaja glavnu gradsku arteriju sa sadrajima uz more, Ul. kralja Zvonimira nastavlja se u Ul. Stjepana Radia. Promet se dalje Ul. S. Radia, nakon dijela s jednosmjernom regulacijom prometa kroz Ul. A. upuka, odvija dvosmjerno prema jugoistoku do izlaza iz grada i spoja na magistralu. Izmeu Knjnice i same Poljane prostor je arheolokih istraivanja ostataka obrambenih struktura uz gradske zidine iz 15. st. odnosno 17. st. Arheoloki ostaci su djelomino otkopani ime je taj dio tla sputen za visinu jedne etae u odnosu na okolni ureeni teren. Planirani tretman arheolokih ostataka predmet je posebnih uvjeta iz priloga: II. LITERATURA, Zatitno arheoloko istraivanje na ibenskoj Poljani i Faze urbanizacije centra grada ibenika s trgom Poljana. Planiranim zahvatom ureenja Poljane se ovom dijelu grada eli reafirmirati javni prostor trga, uz istovremeno rjeavanje prometa, kako kolnog i pjeakog, tako i prometa u mirovanju. Reafirmacijom javnog prostora Poljane ne planira se uvoenje novih drutvenih i javnih sadraja koji bi konkurirali staroj gradskoj jezgri uz ija se vrata neposredno i nalaze, ve se nastoji vratiti vanost i utilitarnost javnom prostoru sa centralnom pozicijom u gradu. 3.2 3.2.1 POSTOJEE STANJE GRANICA OBUHVATA

1.

UVOD

Grad ibenik je pokrenuo inicijativu za pripremu dokumentacije za idejno rjeenje ureenja Poljane marala Tita s podzemnom javnom garaom. Odreeno je da e se u svrhu dobivanja to kvalitetnijeg rjeenja za ureenje prostora trga Poljana marala Tita raspisati javni urbanistiko- arhitektonski natjeaj. U suradnji s predstavnicima Grada ibenika, djelatnicima Gradskog parkinga d.o.o. ibenik i drugim javnim i drutvenim organizacijama, objedinjene su potrebe korisnika koje su iskazane u projektnom programu. Poljana je sredinji prostor ibenika koji dijeli povijesni, neko zidinama opasani grad, od dijelova prostora gradskog podgraa. Razvojem grada i njegovim irenjem prema istoku, osobito u razdoblju velike i dinamine urbanizacije u drugoj polovini prolog stoljea, prostor je ostao sauvan i neizgraen, ali svejedno zanemaren. Rekonstrukcijom i prenamjenom nekadanjeg Doma JNA u knjinicu poela je urbana preobrazba prostora uz Poljanu. Rekonstrukcija prostora uz Poljanu do sada naalost nije zahvatila i sam prostor trga, koji je u sadanjem stanju negiran i slui kao javno gradsko parkiralite. Grad ibenik je u prolih pedeset godina organizirao tribine i okrugle stolove te proveo vie anketnih natjeaja za ureenje ovog prostora koji su posluili u definiranju problematike postojeeg stanja i moguih smjerova njenog rjeavanja.

2.

CILJEVI NATJEAJA

Osnovni cilj natjeaja je odabir kvalitetnog oblikovnog, funkcionalnog i ekonominog rjeenja ureenja trga Poljana marala Tita s podzemnom javnom garaom, kojim e grad ibenik dobiti natrag svoj javni prostor, uz rjeenje prezentacije zone sa arheolokim ostacima uz Knjinicu i prometa u obuhvatu natjeaja. Kako bi se Poljana prepustila pjeacima, GUP Grada ibenika (Sl. Vjesnik br. 14/1988, 8/1999, 1/2001, 5/2002, 5/2006, 6/2008) kao konano prometno rjeenje krianja Ulice kralja Zvonimira s Ulicom Vladimira Nazora predvidio je denivelaciju kolnog prometa ispod razine zemlje. Anketni dio ovog natjeaja zadaje ispitavanje mogunosti izvedbe denivelacije u irem obuhvatu urbanistikog koncepta rjeenja prometa. Anketni dio ovog natjeaja zadaje se kao neobavezni dio natjeajnog zadatka.

Obuhvat natjeaja zauzima cca 0,83 ha. Katastarske estice u obuhvatu natjeaja su: k..br. 2543 dio, k..br. 5791, k..br. 2545 dio, k..br. 5942/1 dio i k..br. 5955 dio. 3.2.2 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

Na predmetnom podruju postoje vodovi komunalnih instalacija (voda, kanalizacija, elektrina struja, telefon). Poloaj infrastrukturnih vodova prikazan je u grafikom prilogu. Postojee infrastrukturne vodove koji prolaze ispod trga mogue je izmjestiti u koridore obodnih prometnica. 3.2.3 PROMETNA INFRASTRUKTURA

3.3.1

PODACI O PROSTORUPOLOAJ U GRADU I GRANICA OBUHVATA

Kako je grad ibenik karakteriziran morfologijom terena na kojem je nastao, u njemu je bilo nemogue osnovati ortogonalne urbanistike matrice, zbog ega se cjelokupna slika grada doima kao gusta, iva i organska forma nastala izmeu istaknutih morfolokih uzvisina. Poljana se nalazi u samom sreditu ibenika, istono uz zidine starog grada, udaljena 175 m od mora, na nadmorskoj visini od oko 14.5 m. Zona obuhvata na zapadu je omeena zgradom Hrvatskog narodnog kazalita ibenik, na jugu zgradom Gradske knjinice Juraj igori i gradskim perivojem (Park Roberta Visiania), na istoku parkom ematorij ispred crkve Gospe vanka grada, te rubnom izgradnjom uz Ulicu kralja Zvonimira, odnosno trgom ispred Kreimirova doma, sa sjevera. Pored navedenih javnih i drutvenih sadraja, u ovom dijelu grada nalaze se gotovo sve javne ustanove neophodne za funkcioniranje grada. Kako bi se osigurao minimalan potreban broj parkiralinih mjesta za funkcioniranje gradskog centra, prostor Poljane pretvoren je u javno gradsko parkiralite.GRAD IBENIK | Urbanistiko- arhitektonski natjeaj za idejno rjeenje ureenja trga Poljana u ibeniku

U blioj budunosti ne planira se rekonstrukcija krianja na Poljani u cilju smanjenja prometnog optereenja. Planira se da e Vukovarska ulica (tzv. "tehnoloka cesta") preuzeti dio ciljnog prometa (autobusi) ali prometne prognoze do 2015.god. ne pokazuju smanjenje prometa na ovoj dionici. Autobusna stanica lokalnog prijevoza, koja se nalazi na sjeveroistonom dijelu Poljane, izmjeta se s prostora Poljane, te se planira izvesti sjevernije u Ul. kralja Zvonimira (sjeverno iza zgrade Kazalita). U GUP-u Grada ibenika planirana je mogunost denivelacije prometa oko Poljane. Ispitivanje mogunosti deniveliranja kolnog i/ ili pjeakog prometa oko Poljane u cilju rjeavanja sadanje prometne situacije, predmet je neobaveznog dijela ovog natjeaja. 3.2.4 ZELENILO

Na parceli se ne nalazi vrijedno zelenilo. Ostatak drvoreda (8 stabala) uz sjeveroistoni rub Poljane loeg je stanja te nije nuno planirati njegovo zadravanje.

2

3.3

POVIJESNI RAZVOJ

FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA

autori: mr.sc. Josip uzela, prof. mr.sc. Ivo prljan, d.i.a.lipanj 2007.GRAD IBENIK | Urbanistiko- arhitektonski natjeaj za idejno rjeenje ureenja trga Poljana u ibeniku

3

FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA FAZA I 14. 17. stoljee Tuma: CVG.......srednjovjekovna crkva Kuzme i Damjana, kasnije crkva Gospe van grada KB.........kula Bersalj (15. st.) OK.........okrugla kula (15. st.) PO..........Poljana (poljanica od 15. st.) V1..........srednjovjekovna gradska vrata V2..........Porta Terraferma (14. st.) Napomena: crtkana kontura uz kulu Bersalj predstavlja dananju poziciju teatra TABLA 1

FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA FAZA II 17. st. 1825. Tuma: BA.........baana (18. st.) BB.........bastion Bernardi (oko 1660.) CVG......crkva Gospe van grada (1740.) (ex Kuzme i Damjana) CZS.......cesta za Split (od po. 18. st.) GZ.........gradski zid prema Poljani (oko 1660.) KB.........kula Bersalj (15. st.) KSA.......kapela sv. Ane (1801.) R............revelin (17. st.) E..........ematorij (ograeno od 1680.) Z.............zvonik crkve Gospe van grada (oko 1740.) TABLA 3


4

FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA FAZA III katastarski plan 1825. god. Tuma: BA.........baana (18. st.) BB.........bastion Bernardi (1660.) CPO.......cesta prema obali (trasirana oko 1820.) CVG......crkva Gospe van grada (1740.) (ex Kuzme i Damjana) CZS.......cesta za Split (od po. 18. st.) KB.........kula Bersalj (15. st.) KSA.......kapela sv. Ane (1801.) P.............park (najkasnije po. 19. st.) PO..........Poljana E..........ematorij (ograeno od 1680.) TABLA 5

FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA FAZA IV 1830. 1855. Tuma: BA.........baana (18. st.) BB.........bastion Bernardi (1660.) CPO.......cesta prema obali (trasirana oko 1820.) CVG......crkva Gospe van grada (1740.) (ex Kuzme i Damjana) CZS.......cesta za Split (od po. 18. st.) K............kavana (1855.) KB.........kula Bersalj (15. st.) KSA.......kapela sv. Ane (1801.) KSK.......kapela sv. Kria (1845. dograeno uz crkvu Gospe van grada) P.............park (najkasnije po. 19. st.) PO..........Poljana E..........ematorij (ograeno od 1680.) TABLA 7


5

FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA FAZA VI 1890. 1914. FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA FAZA V 1864. 1884. Tuma: BA.........baana (18. st.) BB.........bastion Bernardi (oko 1660.) CPO.......cesta prema obali (trasirana oko 1820.) CVG......crkva Gospe van grada (1740.) (ex Kuzme i Damjana) KK.........klasicistika kua (oko sredine 19. st.) NK.........Narodna kavana (1865.) KSA.......kapela sv. Ane (1801.) KSK.......kapela sv. Kria (1845. dograeno uz crkvu Gospe van grada) PM.........palaa Mattiazzi (1884.) E..........ematorij (ograeno od 1680.) T............teatar (Teatro Mazzoleni) (1870.) TABLA 9 Tuma: BA.........baana (18. st.) CPO.......cesta prema obali (trasirana oko 1820.) CVG......crkva Gospe van grada (1740.) (ex Kuzme i Damjana) GP.........gradski perivoj (1890.-1896.) HD.........hotel Dinara (po. 20. st.) KI..........kua Iljadica (1911.) KK.........klasicistika kua (oko sredine 19. st.) KT.........kino Tesla (oko 1900.) KTA......kua Tarle (oko 1895.) NK.........Narodna kavana (1865.) KSA.......kapela sv. Ane (1801.) KSK.......kapela sv. Kria (1845. dograeno uz crkvu Gospe van grada) KZ.........kua u Zlatovievoj ulici (oko 1895.) PM.........palaa Mattiazzi (1884.) PZU.......projekt za novu zgradu Uilita (1893.) E..........ematorij (ograeno oko 1680.) T............teatar (Teatro Mazzoleni) (1870.) TI...........tvornica Inchiostri (1900.) VM........vila Meichsner (oko 1895.)

TABLA 11


6

FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA FAZA VII 1918. 1945. Tuma: BK........blok kua poruen 1943. CVG......crkva Gospe van grada (1740.) (ex Kuzme i Damjana) Z.........inovnika zadruga (1931.) GP.........gradski perivoj (1890.-1896.) KB.........kua Bakula (po. 20. st.) K.........kua elar (po. 20. st.) KI..........kua Iljadica (1911.) KK.........klasicistika kua (oko sredine 19. st.) KT.........kino Tesla (oko 1900.) KTA......kua Tarle (oko 1895.) NK.........Narodna kavana (1865.) KSA.......kapela sv. Ane (novosagraena 1931.) KSK.......kapela sv. Kria (1845. dograeno uz crkvu Gospe van grada) P.............preparandija (oko 1920.) PA..........park (1930.-1933.) PM.........palaa Mattiazzi (1884.) T............teatar (1870.) TI...........tvornica Inchiostri (1900.) VM........vila Meichsner (oko 1895.) FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA FAZA VIII 1945. do danas (do po. 21. stoljea) Tuma: CVG......crkva Gospe van grada (1740.) (ex Kuzme i Damjana) Z.........inovnika zadruga (1931.) D...........Dom JNA (1962.) F............zgrada Narodne banke (danas Fina) (1954.) GP.........gradski perivoj (1890.-1896.) KD.........Kreimirov dom (otvoren 1987. nakon rekonstrukcije ex Inchiostri) KI..........kua Iljadica (1911.) KK.........klasicistika kua (oko sredine 19. st.) K..........kua upuk (po. 20. st., recentna faza kue) KT.........kino Tesla (oko 1900.) KTA......kua Tarle (oko 1895.) KSK.......kapela sv. Kria (1845. dograeno uz crkvu Gospe van grada) O..........osnovna kola (1950.) PM.........palaa Mattiazzi (1884.) SZ..........stambena zgrada (1953.) T............teatar (1870.) VM........vila Meichsner (oko 1895.)

TABLA 13

TABLA 157


FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA ibenik, Poljana Gore: fotografija iz 1876. god. Lijevo bastion Bernardi i Narodna kavana. Ispred je teatar; fotomapa I starih fotografija, Konzervatorski odjel ibenik, original u privatnoj arhivi Frane Fantulina iz ibenika. Dolje: fotografija iz 1908. Lijevo je gradski perivoj i proirena Narodna kavana. Desno, preko puta teatra je palaa Mattiazzi; fotomapa I starih fotografija, Konzervatorski odjel ibenik, original u privatnoj arhivi Frane Fantulina iz ibenika. TABLA 17GRAD IBENIK | Urbanistiko- arhitektonski natjeaj za idejno rjeenje ureenja trga Poljana u ibeniku

FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA FAZA VI-VII (1890. 1945.) Gore: kino Tesla, fotografirano izmeu dva svjetska rata. Detalj proelja prema perivoju, sa secesijskim pilastrima; fotomapa I starih fotografija, Konzervatorski odjel ibenik, original u privatnom arhivu Igora Katalinia iz ibenika. Dolje: Preparandija, unutarnje dvorite. Fotografija pred II. svjetski rat. Objavljeno u: Tambaa Andrija, ibensko iverje 1871.-1941., ibenik, 1987., str. 42. TABLA 188

FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA

FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA FAZA VI (1890. 1914.) Gore: Fotografija s kraja 19. stoljea. Predio Vanjski. Desno crkva Gospe van grada. Lijevo prvi u nizu je dio kompleksa baane, slijedi trokatnica Tarle, iza nje je vila Meichsner. Fotomapa I starih fotografija, Konzervatorski odjel ibenik. Dolje: Fotografija s kraja 19. stoljea. Isti predio Vanjski fotografiran s gornje strane ulice. Teatar je u pozadini. Fotomapa I starih fotografija, Konzervatorski odjel ibenik, original u privatnoj arhivi Bruna Ungarova iz ibenika. TABLA 19GRAD IBENIK | Urbanistiko- arhitektonski natjeaj za idejno rjeenje ureenja trga Poljana u ibeniku

Arh. iril M. Ivekovi: Projekt ureenja varoke crkve i Poljane, 1927., proelje crkve prema Poljani. Nerealizirano. Objavljeno u: Stoi don Krsto, Varoka upa u ibeniku, ibenik, 1932., str. 30.

TABLA 20

9

FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA Arh. Dragan Boltar: Urbanistiki plan za ureenje Poljane i centra grada, 1952. Gore: Situacija centra grada. Lijevo dolje-Poljana s teatrom (sasvim lijevo). U sredini raskrsnica s dva magistralna pravca prema istoku. Prema dolje je pjeaki koridor u pravcu Drage. Dolje: Prostorni prikaz u pravcu pjeakog koridora prema Dragi. TABLA 21 Arh. Ivo Viti: Arhitektonsko-urbanistiki projekt (trg uz sjeverni rub Poljane), 1952. Gore: Prostorni prikaz s projektiranim Domom Sindikata u pozadini (nerealizirano); teatar sasvim lijevo. Dolje: Prostorni prikaz sa stambenom zgradom JNA (realizirano 1953.; desno od zgrade ex inovnika zadruga)

TABLA 22


10

FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA FAZA I 14. 17. stoljee PROSTORNI PRIKAZ

FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA FAZA II 17. st. 1825. PROSTORNI PRIKAZ

TABLA 2

TABLA 4


11

FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA FAZA III katastarski plan 1825. god. PROSTORNI PRIKAZ

FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA FAZA IV 1830. 1855. PROSTORNI PRIKAZ

TABLA 6

TABLA 8


12

FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA FAZA V 1864. 1884. PROSTORNI PRIKAZ TABLA 10

FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA FAZA VI 1890. 1914. PROSTORNI PRIKAZ TABLA 12


13

FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA FAZA VII 1918. 1945. PROSTORNI PRIKAZ TABLA 14

FAZE URBANIZACIJE CENTRA GRADA IBENIKA S TRGOM POLJANA FAZA VIII 1945. do danas (do po. 21. stoljea) PROSTORNI PRIKAZ

TABLA 16


14

3.4

ZATITNO ARHEOLOKO ISTRAIVANJE

4.1.4

DENIVELACIJA

Zatitno istraivanje na sredinjem gradskom trgu, Poljani, obavljeno je prilikom graevnih radova na ureenju Knjinice. Istraivanja su trajala od 14. veljae do 29. travnja 2005. god. Otvorene su 2 sonde: u jednoj je istraen sjeverni zid peterostranog bastiona Bernardi iz druge polovice 17. st., u duini od 21.8 m; u drugoj je otkrivena novovjekovna ulica/ cesta kamenog poploenja (kaldrma) u duini od 15 m. U sondama je skupljeno i mnogo keramikih ulomaka, veinom uvoznoga talijanskog slikanog i graviranog posua te numizmatikih nalaza datiranih od kraja 17. do poetka 19. st. Zakljuak istraivanja je da je atraktivnost i vanost do sada otkrivenih obrambenih struktura u Parku R. Visianija i na Poljani neupitna i vie nego dovoljna osnova za daljnje promiljanje i planiranje vezano za prezentaciju rezultata arheolokih istraivanja. Stoga e, nakon provedene konzervacije istraenih ostataka, biti nuno uklopiti ih u arhitektonsko- urbanistiku sliku prostora vezanog uz Knjinicu, Park R. Visianija i Poljanu, te ih na taj nain valorizirati.

U neobaveznom dijelu natjeajnog zadatka potrebno je dati ire urbanistiko rjeenje sa cjelovitim konceptom rjeenja kolnog i pjeakog prometa prostora Poljane koje se temelji na ispitivanju mogunosti deniveliranja kolnog i/ ili pjeakog prometa. Raspisiva e pozdraviti natjeajne prijedloge koji budu razmatrali i ire podruje kao samozadani iri obuhvat. 4.1.5 IZVEDIVOST I EKONOMINOST RJEENJA

Potrebno je imati na umu da je ovo natjeaj za realizaciju i da e Raspisiva posebno voditi rauna o izvedivosti i ekonominosti predloenog rjeenja. 4.1.6 EKOLOGIJA I OBNOVLJIVI IZVORI

Raspisiva e pozdraviti prijedloge s ekoloki prihvatljivim rjeenjima (regulacija zagaenja bukom, ispunim plinovima, svjetlom), kao i prijedloge iskoritavanja obnovljivih izvora energije za planirane sadraje. Pri izradi idejnog rjeenja potrebno je zadovoljiti urbanistiko-tehnike uvjete i program kako slijedi. 4.2 4.2.1 ZONA OBUHVATA OBAVEZNI DIO NATJEAJNOG ZADATKA

4.4.1

PROGRAMSKE SMJERNICEUVOD

Programske smjernice nastale su kao suma dosadanjih napora javnih, upravnih i kulturnih struktura i vrijednih pojedinaca grada u definiranju strategije razvoja prostora Poljane, kao jednog od povijesno najvanijih javnih prostora ibenika, na temeljima dugog povijesnog kontinuiteta formiranja njegove urbane strukture. Raspisiva e pozdraviti natjeajna urbanistiko- arhitektonska rjeenja s kvalitetnom interpretacijom i nadogradnjom zadanih smjernica, te stvaranje jedinstvene cjeline predvienih sadraja u obuhvatu natjeajnog zadatka. Potrebno je izraditi cjelovit prijedlog ureenja, koje podrazumijeva parterno ureenje Poljane sa zonom arheolokih ostataka, rjeenje jednoetane podzemne garae s rjeenjem internog i obodnog kolnog prometa i pjeakih komunikacija. 4.1.1 PARTERNO UREENJE TRGA

Katastarske estice u obuhvatu natjeaja su: k..br. 2543 dio, k..br. 5791, k..br. 2545 dio, k..br. 5942/1 dio i k..br. 5955 dio. Obuhvat obaveznog dijela natjeaja zauzima cca 0,83 ha. 4.2.2. NEOBAVEZNI DIO NATJEAJNOG ZADATKA

Obuhvat neobaveznog dijela natjeaja nije definiran. Natjecateljima je ostavljeno da u ovisnosti od predloenog zahvata samo odlue o obuhvatu neobaveznog dijela natjeaja. 4.3 URBANISTIKI PARAMETRI

Potrebno je definirati sljedee elemente: - prostori komunikacija mjesta susreta, kontakata, okupljanja i sl. - prostori javnih dogaanja mjesto odravanja kulturnih dogaaja (montana pozornica) - urbana oprema prijedlog, lokacija te prijedlog za oblikovanje - meusobno uskladiti sve navedene elemente kako bi se stvorio osjeaj cjeline prostora. Programom se ne zabranjuje deniveliranje same plohe trga kao elementa oblikovanja partera trga, s tim da je potrebno voditi rauna o mogunosti pristupa interventih vozila, o osiguranju pristupanosti, kao i o mogunosti koritenja prostora trga za masovna javna okupljanja. 4.1.2 PODZEMNA JAVNA GARAA I PROMETNO RJEENJE

Potrebno je izraditi cjelovit prijedlog ureenja, koje podrazumijeva parterno ureenje Poljane sa zonom arheolokih ostataka, rjeenje jednoetane podzemne garae s rjeenjem internog i obodnog kolnog prometa i pjeakih komunikacija. U neobaveznom dijelu natjeajnog zadatka potrebno je dati cjelovit prijedlog rjeenja kolnog i pjeakog prometa prostora Poljane koje se temelji na ispitivanju mogunosti dobivanja optimalnog rjeenja s deniveliranjem kolnog i/ ili pjeakog prometa. Raspisiva e pozdraviti natjeajne prijedloge koji budu razmatrali i ire podruje kao samozadani neobavezni dio obuhvata u skladu s programskim smjernicama. 4.3.1 PROSTORNI PLAN IBENSKO- KNINSKE UPANIJE

Urbanistiko-arhitektonsko rjeenje treba sadravati kolni promet u kretanju i mirovanju kao i promet pjeaka. Potrebno je izraditi idejno rjeenje jednoetanog podzemnog javnog parkiralita za osobna vozila s maksimalnim izvedivim brojem parkiralinih mjesta. Potrebno je razmotriti optimalnu poziciju ulaza u podzemnu garau u odnosu na postojeu prometnu mreu. Pored funkcionalnosti rjeenja, potrebno je posebnu panju obratiti na oblikovanje obzirom na vanost gradskog javnog prostora. Podzemnu etau namjenjenu parkiranju izvesti u cijelosti u tlocrtnim dimenzijama trga Poljana, ukoliko se takvom gradnjom ne remete konstruktivna, statika, instalacijska i druga svojstva susjednih graevina, javnih i drugih povrina, te ako se gradnjom ne utjee na ve izvedenu razinu ureenja zemljita van obuhvata natjeaja i ne proizvode novi i neprihvatljivi visinski odnosi i sl. 4.1.3 ZONA ARHEOLOKIH NALAZA

ibensko-kninska upanija donijela je 2002. godine Prostorni plan ibensko-kninske upanije (Sl.Vj. br. 11/02). Plan je posebno usklaivan vezano na zatieno obalno podruje mora (Sl.Vj. br. 10/05), a izraene su i Izmjene i dopune istoga plana (Sl.Vj. br. 03/06). U tijeku je izrada usvajanje novih (drugih) Izmjena i dopuna. Taj plan, naravno, potvruje grad ibenik kao upanijsko sredite i odreuje njegovu daljnju afirmaciju u funkciji upanijskog sredita koji kao gradsko sredite okuplja vie od 100.000 stanovnika. U PP ibensko- kninske upanije nema pojedinosti koje bi se odnosile na prostor koji je predmet ovog natjeaja. 4.3.2 PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA IBENIKA

Od natjeajnog rjeenja se trai prijedlog naina tretmana i prezentacije arheolokih nalaza izmeu zgrade Knjinice i Poljane. Predloeni nain tretmana i prezentacije uskladiti sa smjernicama iz Konzervatorske studije i Zatitnog arheolokg istraivanja na ibenskoj Poljani.

Grad ibenik donio je 2003. godine Prostorni plan ureenja Grada ibenika (Sl.Vj. br. 03/03), a 2007. godine njegove Izmjene i dopune (Sl.Vj. br. 11/07). Plan preuzima odredbe Prostornog plana ibensko-kninske upanije precizirajui: Sve funkcije u gradu ibeniku treba razvijati i dimenzionirati u skladu s razvitkom ovog kraja povezano s njegovim brojem stanovnika, koji gravitira i koristi te usluge, a to znai one nie razine za 45.000 - 50.000 stanovnika u uem gravitacijskom podruju, srednje razine za 55.000 - 60.000 stanovnika na podruju Grada ibenika i vie razine za 110.000 - 120.000 stanovnika na podruju ibensko - kninske upanije. 15


U PPU grada ibenika nema pojedinosti koje bi se odnosile na prostor koji je predmet ovog natjeaja. 4.3.3 GENERALNI URBANISTIKI PLAN GRADA IBENIKA

Prvi Generalni urbanistiki plan grada ibenika donesen je jo 1988. godine (Sl.Vj. br. 14/88). Nakon toga, do danas, usvojeno je pet Izmjena i dopuna (Sl.Vj. br. 8/99, 1/01, 5/02, 5/06 i 6/08). Prostor obuhvaen ovim natjeajem najveim je dijelom JAVNA POVRINA CESTOVNA (Ulica kralja Zvonimira i Ulica Vladimira Nazora) i PJEAKA (nogostupi uz prometnice i Poljana). Graevine gradske knjinice, kazalita i zona arheolokih nalaza oznaene su kao zona JAVNIH GRADSKIH FUNKCIJA I SADRAJA, odnosno CENTRALNIH SADRAJA- KULTURA, dok su svi rubni dijelovi obuhvata oznaeni kao zona STANOVANJA- MJEOVITA STAMBENA IZGRADNJA, osim prostora ZELENE POVRINE- GRADSKI PARK (Park Roberta Visiania i park uz crkvu Gospe vanka grada). Zadani natjeajni program, zapravo, ne odstupa od naznaenih namjena, a cjelokupne provedbene odredbe GUP-a sadrane su u prilogu GUP grada ibenika- proieni tekst. 4.4 NAIN I UVJETI PRIKLJUENJA NA JAVNO-PROMETNU POVRINU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU

Kolni pristup podzemne garae mogue je rjeavati s obodnih prometnica (Ul. kralja Zvonimira ili V. Nazora). Potrebno je osigurati maksimalno izvediv broj parkiralinih mjesta u 1 podzemnoj etai javne garae. Pri tome je potrebno, prema Pravilniku o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN br. 151/05), osigurati minimalan broj parkiralinih mjesta za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Na povrini trga je potrebno osigurati dio uz javno prometnu povrinu namijenjen za parkiranje motocikala. Mogue je planirati izmjetanje postojeih vodova komunalne infrastrukture s podruja trga u koridore obodnih prometnica. Potrebno je osigurati pristup interventnim vozilima i vozilima dostave do Kazalita i Knjinice, te prolaz izmeu zgrade Kazalita i Knjinice u jezgru starog grada. 4.5 KRAJOBRAZNO UREENJE Povijesno je na Poljani postojala promenada s drvoredima. Potrebno je preispitati potrebu sadnje visokog zelenila, odnosno, nai balans izmeu koristi prirodnog zasjenjenja visoke vegetacije nasuprot stvaranju vizualne i fizike barijere koritenju Poljane kao mjesta javnog okupljanja veeg broja ljudi. Potrebno je krajobrazno ureenje promatrati kao okvir dogaanjima na trgu. U obzir je potrebno uzeti aktivnosti koje ukljuuju susretanje i druenje manjih grupa ljudi kao i masovna dogaanja, te mogunost postavljanja montanog scenskog prostora za izvedbene umjetnosti na otvorenom. Pri izboru nove vegetacije osnovni kriterij su autohtonost vrste i jednostavnost odravanja. Uvoenje novog zelenila treba shvatiti kao sredstvo graenja i nadopunjavanja prostornih odnosa, a ne samo ozelenjavanje. Mogue je planirati zelenilo posaeno u tlo kao i zelenilo u posudama. Ukoliko se sadnja visokog zelenila planira iznad prostora podzemne garae, potrebno je osigurati dovoljan nadsloj terena (barem 1.5- 2.0 m). 4.6 4.6.1 POSEBNI UVJETI KONZERVATORSKE SMJERNICE /izvadak iz originalnog teksta II. LITERATURA, Faze urbanizacije centra grada ibenika s trgom Poljana /

Pod pojmom Poljana podrazumjeva se prostor u kojem se nalazi: ardin, knjinica i prostor pred knjinicom, zgrada kazalita, Poljana, zgrada ex Mattiazzi, Kreimirov dom, stambena zgrada uz kuu upuk, inovnika zadruga, crkva Gospe van Grada, ex kino Tesla, kua Iljadica te niz kua niz ulicu Vladimira Nazora (kue Belamari). Urbanistiki razvoj ibenika kroz povijest iao je u pravcu istoka. Tome je pogodovao ravni poloeni teren na kojem je bilo lake graditi. Konani perimeter prema istoku srednjovjekovni ibenik je dobio ve u prvoj polovici 14. stoljea. Iz faza razvoja grada vidljivo je da je perimetar zadran vrlo dugo i da je tek gradnjom zgrade kazalita u drugoj polovici 19. stoljea zapoeo izlazak grada iz srednjovjekovnog perimetra. Na istonom gradskom zidu je od 14. do 19. stoljea bilo malo promjena. U 15. stoljeu se obrambeni zid pomie prema istoku za cca sedam metara u svrhu osuvremenjavanja obrane grada. U 17. stoljeu se grade nova gradska vrata na nekadanjoj poprenici te iza toga dva nova bastiona Bernardi i Sv. Katarine. Pred glavnim gradskim ulaznim vratima se izgrauje i semiluneta u svrhu obrane vrata. Semiluneta je predutvrda graena na barokni nain zidanim pokosom s nasipom zemlje u sredini. Vrh trokuta je okrenut prema istoku. Ispred semilunete je ravan plato kojeg s june strane odreuje gradski zid na kome su nova gradska vrata te stranice bastionaGRAD IBENIK | Urbanistiko- arhitektonski natjeaj za idejno rjeenje ureenja trga Poljana u ibeniku

Bernardi. Na zapadu iza semilunete su zidine koje prema sjeveru zavravaju kulom Badanj. Srednjovjekovni politiki, drutveni i kulturni centar je bio trg uz katedralu Sv. Jakova. U 19. stoljeu se izlaskom grada iz srednjovjekovnih dimenzija javlja novi gradski prostor na kom se sve vie odvijaju drutvena dogaanja. Ve spomenuto ruenje gradskog zida u svrhu gradnje kazaline zgrade je jo vie doprinjelo polaganom premjetanju centra prema istoku. Danas u tom prostoru imamo niz raznodobnih objekata od onih srednjovjekovnih do objekata graenih u 20. stoljeu. Iako se u ovom prostoru od kraja 19. stoljea te osobito u 20. stoljeu formira gradski centar, njegov znaaj ne prati adekvatna izgraenost niti determinacija prostora. Iako je bilo vie pokuaja urbanistike regulacije do danas je Poljana ostala nedefinirani prostor. Urbanistiko arhitektonska regulacija Poljane mora svakako obuhvatiti cijelu istonu fasadu srednjovjekovnog grada s tretmanom svih zateenih povjesnih objekata koje se u tom prostoru nalaze. Posebnu panju treba usmjeriti na najraniju srednjovjekovnu fotrifikacijsku arhitekturu ije djelove imamo sauvane na junom dijelu Poljane, a sastoji se od okrugle srednjovjekovne kule. Istranim radovima u ardinu uz vidljivi srednjovjekovni zid nekoliko metara prema istoku je otkriven obrambeni zid iz 15. stoljea koji je povezivo srednjovjekovnu kulu otkrivenu juno od Poljane i okruglu kulu koja se nalazila uz samostan Sv. Frane. Obrambeni zid iz 15. st. je sruen. Danas je on zatrpan i dio je gradskog parka. U istranim radovima je otkriven pravac protezanja zida iz 15. stoljea do okrugle kule uz Sv. Franu te njegov spoj s okruglom kulom juno od Poljane. Na sjevernom dijelu zid je bio sauvan do visine od cca dva metra. U prijedlozima regulacije Poljane treba voditi rauna o prezentaciji zateene arhitekture. Prijedlog Muzeja grada ibenika je bio da se prezentira zatrpani zid iz 15. stoljea odnosno onaj dio zida koji se spaja s okruglom kulom, a na kojem su pronaena dva topovska otvora. Ukoliko se prihvati takva mogunost dolazi u pitanje cjelovitost parka koji je projektiran i izgraen kao cjelina krajem 19. stoljea. Okrugla kula sjeverno od Gradske knjinice u buduem ureenju Poljane mora biti prezentirana. Mogunost uklapanja u prostor te stavljanje u funkciju kule predloeno je projektom kojeg je dao izraditi Grad ibenik prije nekoliko godina. Poloaj kule je u denivelaciji u odnosu na zateeni okolni prostor te je prezentacija i koritenje kule izazov za projektante. Uz okruglu kulu prema zapadu na udaljenosti od nekoliko metara je otkriven zid koji je zapadna stranica baroknog bastiona Bernardi. Zid bastiona sam za sebe ne predstavlja nita jer je suprotan ideji bastionske izgradnje (terapijenat). Poznato je da se barokna fortifikacijska arhitektura gradila na nain da se u prostor iza zidova relativno male visine graenih sa karpom nasipala zemlja te su se formirale platforme (prostor na bastionu) na koje su se postavljali topovi. Izgradnja takvog bastiona je ponitila srednjovjekovnu kulu koja je bila zatrpana u korpusu bastiona. Zateeni zid bastiona iz tog razloga nije mogue prezentirati jer bi se morao ponovno vratiti nanos zemlje. Dalje prema zapadu istranim radovima je otkriven kameni plonik koji se naslanja na pokos zida. Niveleta plonika je iz 19. stoljea te je istranim radovima mogue doznati koliko je prostor pred zidom narastao u visinu naknadnim nasipanjem Poljane. Nakon toga e se moi odrediti odnos prema ploniku. Barokni obrambeni zid na kojem se nalazi gotiki grb s likom sv. Mihovila je definiran gradnjom zgrade knjinice i klasicistike kue gdje se danas nalazi Jadranska banka. Prostor izmeu zgrade kazalita i klasicistike kue je poloaj nekadanjih Kopnenih vrata. Na ovom prostoru potrebno je u buduim radovima izvriti istrane radove radi preciznog ubiciranja vrata te ukoliko nalazi omogue i utvrivanje irine otvora vrata. U buduem projektu Poljane o tom treba voditi rauna i pokuati sugerirati da je to bio glavni ulaz u grad. Zgrada kazalita je graevina koja e ostati netaknuta. Balkon izgraen na konzolama na istonoj fasadi kazalita treba ukloniti. Palaa sjeverno od kazalita pripadala je obitelji Mattiazzi. Do danas se sauvao njezin izgled, ali ne i funkcija. Zgradi bi trebalo vratiti nekadanji sjaj te joj dati javni sadraj koji bi bio u funkciji svih graana. Juno od palae je Kreimirov dom koji je relativno nova zgrada graena na poziciji nekadanje tvornice tjestenine. Nekada je prema prometnici koja je najvanija prometnica u gradu bio izgraen zid koji je formirao graevinsku liniju u pravcu istok - zapad. Danas je u tom dijelu nalazi trg pred Kreimirovim domom. Radi formiranja vizije Poljane kao trga bilo bi poeljno na tom dijelu izgraditi kvalitetan objekt. Kuu upuk i dvije kue na sjeveru od nje sauvati kao dijelove nekadanje graanske arhitekture ibenika u 19. stoljeu. Istono od upukove kue su gradnje 20. stoljea. Prva do upukove kue je zgrada koju je projektirao Ivan Viti. Ova zgrada te zgrada do nje zvana inovnika zadruga bi mogle doivjeti skromni redizajn bez poveanja gabarita. Kua Tarle te kua Pasini zadravaju zateene gabarite i oblikovanje. Kljuna toka budueg urbanistiko - arhitektonskog rjeenja je longitudinalna i transverzalna prometnica te njezin odnos prema Poljani i prema parku pred crkvom Gospe van Grada. Crkva je skromnih arhitektonskih vrijednosti, no ima povijesni znaaj. injenica da je crkva registrirano kulturno dobro sugerira da nije mogue razmiljati o njenom uklanjanju ve se prostor pred njom mora prilagoditi i pomiriti prostor prometnice, Poljane i prostora pred crkvom. U tom kontekstu treba promatrati i zgradu nekadanjeg kina Tesla. Dananja zgrada je ostatak nekadanje kvalitetnije zgrade iz vremena kasne secesije. Novom regulacijom Poljane mogue je predvidjeti kvalitetnije rjeavanje ove uglovnice. Mogue je za potrebu novog kvalitetnijeg rjeenja ovog prostora sruiti zateenu kuu. Juno od ove zgrade je secesijska kua Vice Iljadice koju treba tititi integralno u postojeim gabaritima i dekorativnoj opremi. Niz kua koje se nalaze juno od kue Iljadica svjedoe o vremenu kada je to bio rubni dio grada. Kue su graene kao stambene u 19. stoljeu te se do danas njihovi visinski gabariti, osim jedne, nisu bitno promjenili. Promjene na kuama su se dogodile u prizemnom dijelu u kojem su se nekada nalazile konobe. Zahvaljujui lokaciji u centru grada u prizemlju ovih kua, ali i na katovima, kue dobivaju novu namjenu, pretvaraju se u poslovne prostore. U tu svrhu se otvaraju novi otvori koji odudaraju od karaktera gradnje. Upravo takve ili sline kue su bile sruene radi gradnje zgrade ex kina Tesla i secesijske kue Iljadica. 16

Novo arhitektonsko rjeenje prostora Poljane mora imati prijedlog kojim e se definirati ove kue kao i prostor pred njima koji je danas nedefiniran i koristi se kao neureeni parking i zelenilo. 4.6.2 PROMETNA STUDIJA /izvadak iz originalnog teksta II. LITERATURA, Prometna studija- zavrni izvjetaj/

U tablici (vidi sliku 53) prikazane su sve razmatrane varijante te njihovi uinci. Rangiranjem rjeenja preko uteda kao optimalno rjeenje izabire se varijanta V3 s sustavom P&R na Crnici i Mandalini. Ova varijanta ukljuuje gore navedene pojedinane akcije 1+2+3+6+9. Sukladno rangu, tunel Crnica Poljana (akcija 10) treba napustiti kao realnu opciju. Prijedlog mjera za poboljanje prometne ponude Na osnovu provedenih analiza postojee baze podataka, provedenih terenskih istraivanja, izraen je prometni model ponude i potranje za 2006. godinu. Prometni model izraen je i za plansko razdoblje 2015. godine u kojem je valoriziran niz scenarija preko indikatora prometnih uinaka (slika 53). Temeljem navedenog predlau se mjere poboljanja prometa: 1. Autobusni javni promet mora biti temeljni kamen razvoja odrivog prometa grada ibenika. Uspjenost javnog prometa temelji se na dobro strukturiranim linijama sa vrstim voznim redovima po kojima prometuju autobusi, 2. Longitudinalnu cestovnu mreu treba poboljati aktiviranjem i izgradnjom spojene ceste zone Crnica i zone Dolac uz morsku obalu koja bi bila namijenjena samo za autobusni promet, 3. Postojeoj Jadranskoj turistikoj cesti D8 izmeu krianja D8/D33 i D8/D58 treba dograditi jo jedan kolnik s dva vozna traka, 4. Na lokaciji ubievac na D8 treba izgraditi krianje u dvije razine koje e povezati grad preko Ulice 29. listopada 1918. (slika 54), 5. Na D33 potrebno je rekonstruirati potez od Ulice Bribirskih knezova do Svilajske ulice (slika 55), 6. Na D8 potrebno je rekonstruirati krianje D8/D58 (slika 56), 7. Potrebno je izgraditi poprenu vezu D8 ubievac do glavne gradske ceste, 8. Na D8 izgraditi vor Roki (dvije razine/ jedna razina) uz uvjet pod 3, 9. Nasuprot bolnici (sjeveroistono od D8) predvidjeti izgradnju vie etane garane kue s pjeakom transverzalom do obale, 10. Izgraditi garau na mjestu objekta vatrogasnog depoa (Ulica Kralja Zvonimira), 11. Predvidjeti P&R i P&Boat na lokaciji Crnica i lokaciji Mandalina, s Bus i Boat vezom (slika 57). Mjera 2 predvia izmjetanje parkinga s Obale dr. Franje Tumana. Zamjenska mjesta ostvaruju se izgradnjom garae na lokaciji vatrogasnog depoa (mjera 10). Rangiranje akcija koje treba provesti preko prorauna uteda pokazuje da pojedinana akcija 10 (izgradnju tunala izmeu Crnice i Dolca) kao realnu opciju treba napustiti. Prijedlog mjera prikazan je na sintetskom prikazu (slika 58)

Opi ciljevi: Poveanje kvalitete ivota stanovnitva, smanjenje negativnih utjecaja na zdravlje i sigurnost ljudi, Poveanje aktivne mobilnosti stanovnitva (pjeaenje), Smanjenje potronje energije u prometnom sustavu, Smanjenje vremena putovanja u prometnom sustavu, Poveanje sigurnosti u prometu, Poveanje komfora putnika, Poveanje kvalitete okoline. Prometni model za 2006. godinu NALAZ Preko prometnih uinaka koji su proraunati prometnim modelom za 2006. godinu dokazuje se: 1. saturacija (preoptereenost) cestovne mree grada s prekoraenjem kapaciteta a. vie od 50% na glavnoj gradskoj prometnici Stjepana Radia Kralja Zvonimira D33 za Drni (longitudinalni sustav je potpuno kapacitivno iskoriten) (slika 50), b. vie od 20% na glavnoj gradskoj prometnici od ulice Kralja Zvonimira do ceste za Drni (slika 50), 2. Linije javnog autobusnog prometa dobro pokrivaju prostor grada. Granice grada dohvatljive su s 10 min. pjeaenja (cca 700 m) (slika 51), 3. Javni pomorski promet nedovoljno se koristi, postojei kapacitet autobusa iskoriten je oko 22% (slika 52), 4. Razdioba prometa po sredstvima nepovoljna je (javni:individualnom 10:135), 5. Broj parkiralinih mjesta je nedostatan (740 mj.) i nepovoljnog prostornog razmjetaja, 6. Gradska cestovna mrea je longitudinala, poprena mrea potpuno deficitarna, 7. Sjeverni ulaz u grad (D33 Drni) i juni ulaz u grad (D8 Raine) izgledom vorita odgovaraju vanjskom cestovnom sustavu ne gradskom, 8. Morfologija grada je nepovoljna za razvoj poprenih veza, 9. Za pjeaki promet ne postoji adekvatna mrea, 10. Buka i oneienja okoline iznad su odrivih granica. Prometni model za 2015. godinu NALAZ Za iznalaenje odgovora poboljanja prometnog sustava iz 2006. godine izraen je jedan niz prometnih scenarija koji se nazivaju varijantama. Scenariji su izraeni kombinacijom pojedinanih akcija. Pojedinane akcije su: 1. Izgradnja obalne ceste od Crnice prema Dolcu, 2. Izgradnja P&R sustava na lokacijama Crnica i Mandalina, 3. Izgradnja drugog kolnika na D8 izmeu krianja D8/D33 i D8/D58, 4. Na D33 rekonstruirati potez od Ulice Bribirskih knezova do Svilajske ulice, 5. Izgradnja rotor krianja na lokaciji Kralja Zvonimira Bribirskih knezova, 6. Na lokaciji ubievac na D8 treba izgraditi krianje u dvije razine koje e povezati grad preko Ulice 29. listopada 1918., 7. Na D8 izgraditi vor Roki, 8. Na D8 potrebno je rekonstruirati krianje D8/D58, 9. Izgraditi P&R i P&Boat na lokaciji Crnica i lokaciji Mandalina, s Bus i Boat vezom, 10. Izgradnja tunela izmeu Crnice i Dolca. U prometnu mreu kod svih inaica ukljuen je tunel u tehnolokoj cesti. Za svaku od analiziranih varijanti proraunati su prometni uinci i usporeeni s uincima mree iz 2006. godine bez investicije koja bi bila optereena prometom iz 2015. godine.GRAD IBENIK | Urbanistiko- arhitektonski natjeaj za idejno rjeenje ureenja trga Poljana u ibeniku

17

Zakljuak Izrada multi-modalnog prometnog modela za grad ibenik trebala bi doprinijeti poboljanju prometa u gradu, ne samo kroz provedbu predloenih mjera ili dijela tih mjera odmah, ve za valorizaciju bilo kojeg novog koncepta u budunosti. Prometni model potrebno je kontinuirano nadograivati kako bi postao trajno dobro, pomou kojeg se mogu detektirati uinci bilo koje ideje prije njene realizacije u nastojanju izgradnje odrivog razvoja prometa u gradu ibeniku. Izraeni prometni model za grad ibenik je informacijski materijal koji u toj formi ne posjeduje niti jedan hrvatski grad srednje veliine.


18

4.6.3 OSTALI UVJETI Idejno rjeenje je potrebno izraditi u skladu sa vaeim zakonima, propisima, parvilnicima i normama RH vezano za projektiranje javnih prometnih povrina, javnih garaa, vatrogasnih pristupa, sanitarno- higijenskih uvjeta te osiguranje pristupanosti graevina.

5.

PROJEKTNI PROGRAM

5.1 OBAVEZNI DIO NATJEAJNOG ZADATKA Idejno rjeenje ureenja trga Poljana marala Tita s podzemnom javnom garaom i okolne zone u obuhvatu natjeajnog zadatka 5.1.1 Programske i oblikovne smjernice

Idejnim projektom ureenja prostora Poljane potrebno je osmisliti integralno rjeenje pjeake i kolne komunikacije na prostoru partera i podzemne etae, te vertikalnih komunikacija koje ih povezuju. Kontaktnu zonu sa arheolokim nalazima potrebno tretirati kao integralni dio rjeenja ureenja Poljane. 5.1.1.1 Parterno ureenje trga POPLOENJE, RIGOLI Potrebno je predloiti obradu povrine trga te izbor materijala i sustava oploenja. Kod oblikovanja svih hodnih ploha obavezno je pridravati se Pravilnika o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05). KOLNI PRILAZ Potrebno je prikazati kolni prilaz za intervetna vozila i vozila dostave te prikazati nain njegova osiguranja. Za potrebe parkiranja motocikala potrebno je osigurati 10 mjesta na plohi trga. Dimenzije parkiralinog mjesta za motocikl su minimalno 0.80 x 1.80 m. VERTIKALNA PJEAKA KOMUNIKACIJA SA PROSTOROM PODZEMNE GARAE Potrebno je projektirati vertikalne komunikacije vodei rauna o pjeakim tokovima, te na nain da svojim poloajem ne ometaju funkcioniranje sadraja oko i na trgu. Uz izlaz vertikalnih komunikacija na trgu je mogue projektirati manje prizemne uslune sadraje (kiosk, info- punkt, cafe), ukupne tlocrtne povrine zatvorenog prostora do 30 m2 . URBANA OPREMA Prostor trga potrebno je opremiti elementima urbane opreme te predloiti njihovo oblikovanje: elementi za sjedenje i odmor kiosk za prodaju novina /referenca na stari ibenski kiosk/ /dajemo li im tu referencu?/ koevi za otpad rasvjeta Potrebno je takoer predloiti smjetaj ostale urbane opreme, npr.: telefonska govornica oglasne ploe ili info- stup smjerokazi za vanije kulturne spomenike i javne institucije drugi elementi urbane opreme (npr. sat) RASVJETA Potrebno je voditi rauna o oneienju okolia svjetlom (podne svjetiljke), te cijelu pjeaku povrinu osvijetliti kvalitetnom rasvjetom. ZATITA OD SUNCA Potrebno je predloiti nain zatite od pretjerane insolacije za prostore za sjedenje i odmor. Zatitu od pretjerane insolacije mogue je planirati vezano uz krajobrazno ureenje ili kao element urbane opreme.


19

VODENI ELEMENT I SKULPTORSKE INTERVENCIJE Preispitati potrebu projektiranja vodenih elemenata i skulptorskih intervencija. Mogue je predloiti druge naine umjetnikih intervencija u prostoru. 5.1.1.2 Podzemna javna garaa za osobna vozila PARKIRALINO- GARANA MJESTA Parkiralina i garana mjesta planirati najmanje veliine 2,5 x 5,0 m s pristupnom prometnicom irine najmanje 5,5 m za okomito parkiranje i 2,0 x 5,5 m za uzduno parkiranje s pristupnom prometnicom najmanje irine 3,5 m za jednosmjeran promet. Predvidjeti dovoljan broj parkiralinih i garanih mjesta za osobe sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti. PROZRAIVANJE Potrebno je osigurati potreban broj izmjena zraka za prostor podzemne garae. ZATITA OD POARA Potrebno je predloiti sustav zatite od poara za podzemnu garau. OSVJETLJENJE Potrebno osvjetljenje podzemne etae garae mogue je izvesti kao umjetno ili kao kombinaciju umjetnog i prirodnog osvjetljenja. KOMUNIKACIJE Sve kolne i pjeake horizontalne i vertikalne komunikacije projektirati u skladu sa vaeim normama, zakonima, pravilnicima i propisima RH. 5.1.1.3 Zona arheolokih nalaza Kao nain tretmana i prezentacije arheolokih nalaza mogue je planirati i graene strukture (primarno u svrhu prezentacije arheolokih nalaza) u sklopu kojih se mogu rjeiti manji javni sadraji (cafe, info- punkt). Takoer je mogue planirati povezivanje ovih novih sadraja u zoni iskopa arheolokih nalaza (na nivou -3.50 do -4 m u odnosu na okolni ureeni teren) s vertikalnim pjeakim komunikacijama podzemne garae. Voditi rauna o postojeem prilazu Knjinici koji prelazi preko ove zone i kojega je potrebno zadrati. 5.1.1.4 Nove pjeake komunikacije Potrebno je valorizirati mogunost uspostavljanja novih pjeakih komunikacija kroz postojee prodore u gradskim zidinama uz Knjinicu. Nove pjeake komunikacije mogue je realizirati izmeu zone arheolokih nalaza prema Parku R. Visiania i dalje prema trgu ispred O F. Vrani juno od Knjinice. Nove pjeake komunikacije trebaju savladati visinsku razliku, ali obzirom da nisu primarne, ne moraju nuno osiguravati pristupanost osobama sa invaliditetom. 5.2 NEOBAVEZNI DIO NATJEAJNOG ZADATKA Anketno ispitivanje mogunosti rjeenja prometa prostora oko Poljane na razini ireg urbanistikog koncepta sa denivelacijom prometa prema GUP-u Grada ibenika Prijedlog urbanistikog rjeenja sa deniveliranjem prometa anketnog je tipa pa treba obratititi panju na programiranje kao i na oblikovanje cjeline gradskog tkiva koje e se uzeti u obuhvat. Namjera je da se ovim neobaveznim dijelom natjeajnog zadatka, kroz ideju prometnog denivaliranja, preispitaju mogunosti rjeavanja problematike ireg prostora uz Poljanu, te se kroz urbanistiki koncept predloi jedan od scenarija prostornog razvoja Poljane ali i ireg podruja grada, na koje bi predloeni zahvat utjecao. Prilikom rjeavanja potrebno se oslanjati na podatke iz priloga: II. LITERATURA, Prometna studija- zavrni izvjetaj i Faze urbanizacije centra grada ibenika s trgom Poljana.


20

Documents

2 POLJANA Program Natjecaja