PLAN PREDAVANJA

I DIO - NORMATIVI

• POJAM NORMATIVA• POJAM NORME

/razlika norme i normativa/3. VRSTE NORMATIVA4. NAMJENA NORMATIVA5. KAKO SE DOBIVAJU NORMATIVI6. STRUKTURA VREMENA U NORMATIVU RADA7. RADNO VRIJEME I GUBICI RADNOG VREMENA8. PRIMJERI KORIŠTENJA NORMATIVA U PRAKSI

• II DIO – TROŠKOVI STROJNOG RADA

1. POJAM UTROŠKA I TROŠKA

2. CIJENA KOŠTANJA RADNOG SATA STROJA

3. AMORTIZACIJA

4. PRIMJER PRORAČUNA CIJENE KOŠTANJA RADNOG SATA STROJA

I NORMATIVI

• “NORMA” – riječ latinskog porijekla i znači pravilo, uzor.

• Danas je u upotrebi drugo značenje riječi “norma” i “normativ”.

1. POJAM GRAĐEVINSKOG NORMATIVA

- utrošak materijala ili radnih sati po jedinici proizvoda

2. POJAM GRAĐEVINSKE NORME

Norma je skup odredbi koje definiraju redosljed i način izvođenja radnih operacija, alate i strojeve, normalne uvjete okruženja pod kojima se normativ može ostvariti, uz normalno zalaganje i zamor radnika.

normativ – broj

norma – opis

3. VRSTE GRAĐEVINSKIH NORMATIVA

GRAĐEVINSKI NORMATIVI

utrošak materijala ili rada po jedinici proizvoda

NORMATIVIMATERIJALA

NORMATIVI RADA LJUDI

NORMATIVI RADA STROJEVA

• Na rad ljudi utječu uvjeti okruženja:- temperatura- osvjetljenje- buka- prašina- nedostatak kisika- prisutnost štetnih plinova

Kad su ispunjeni radni uvjeti okruženja,čovjek može raditi učinkovito i kvalitetno, alii slabo što zavisi o motivaciji za rad. Pitanje motivacijesloženije je od pitanja plaće za rad. Ono je vezano uzprihvaćanje ili neprihvaćanje čovjeka u radnoj sredini,obiteljskim prilikama, afiniteta prema poslu i dr.

• Normativi materijala

utrošak materijala po jedinici proizvoda

Norma – opisuje točnu vrstu i kvalitetu materijala za pojedine radne procese i građevinske proizvode.

Primjer 1.

Za zidanje m3 zida utroši se 385 kom opeke NF 25x12x6,5 i 0,32 m3 žbuke prema normativima. Stvarno, sa fugama žbuke od 1 cm ugradi se 370 do 375 kom opeke, ali se uzima predviđeni lom i otpadak 10-15 opeka. Lom može biti veći ili manji, što zavisi o kvaliteti opeke i obučenosti radnika, ali normativ je uvijek prosjek.

• Normativi strojnog rada

utrošak strojnog rada po jedinici proizvoda (usluge)

Norma – definira vrstu i karakteristike stroja, način i vjete rada stroja

4. NAMJENA NORMATIVA

1) Za planiranje broja radnika i određivanje kvalifikacijske strukture

2) Za određivanje količine materijala po vrstama i kvaliteti

3) Za određivanje broja strojeva po vrstama

4) Utvrđuje se proizvodna i prodajna cijena građevinskih radova i cijele građevine

5) Na izvedenim radovima provjeravaju se količine utrošenih sati radnika, strojeva i količine materijala

6) 4normativi osiguravaju traženu kvalitetu radova

7) Zaštićuju radnike od prekomjernog iscrpljivanja i osiguravaju normalne uvjete okruženja

5. KAKO SE DOBIVAJU NORMATIVI

- kronometarskim mjerenjem i statističkom obradom podataka

Kronometraža - mjerenje trajanja radnih operacija

pomoću kronometra (sekundomjera)

- usporednom analizom normativa iz više izvora i utvrđivanjem normativa za naše uvjete

Značajnije svjetske institucije koje se bave

normiranjem:

- DIN – Deutsches institut fur normung- ANSI – American National Standard Institute- ISO – International Organisation for

Standardisation- BSI – British Standard Institution

6. STRUKTURA VREMENA U NORMATIVU RADA

A) PRIPREMNO-ZAVRŠNO VRIJEME

To je vrijeme koje se utroši pri početku i završetku rada, tj. za pripremu za rad, te završne aktivnosti. Iznosi 10-15 % ukupnog vremena normativa.

B/ POMOĆNO VRIJEME

Pomoćno vrijeme nije izravno proizvodno, ali je u funkciji proizvodnje, npr. čitanje nacrta, provjere dimenzija, uspravnosti, horizontalnosti, upiti poslovođi i sl. Iznosi 15-20 % ukupnog normativa.

C/ TEHNOLOŠKO VRIJEME

Proizvodno vrijeme koje iznosi 40 – 60 % ukupnog normativa.

D/ DODATNA VREMENA• To su vremena potrebna za odmor tokom

rada.Sastoji se od kraćih odmora iza određenih zahvata, te glavnog dnevnog odmora na polovici radnog vremena.

• U dodatna vremena ubrajaju se i nepredviđeni prekidi u radu zbog kvarova, nestanka električne energije i sl.

• U dodatna vremena ne ubrajaju se samovoljni prekidi rada radnika zbog nediscipline i sl.

• Dodatna vremena u normativu rada učestvuju s 20-25 %.

STRUKTURA VREMENA U NORMATIVU RADA

A A

C

A – PRIPREMNO- ZAVRŠNO VRIJEMEB- POMOĆNO VRIJEMEC- TEHNOLOŠKO VRIJEMED – DODATNA VREMENA N – UKUPNI VREMENSKI NORMATIV RADA

D

Glavni dnevni odmorB B B B

N

7. RADNO VRIJEME I GUBICI RADNOG VREMENA

T = 8 h

cca ½ T cca ½ T0,5 -1,00 h

5-10 min

Teži fizički rad – češći kraći odmori – 5-10 min

Pauze – dodatna vremena u normativu rada

• Radno vrijeme učinak 8- satnog radnog vremena 100

10-satnog 106-108, ne 125

• Rad u smjenama smanjuje učinak radnika:

- Prijepodnevna smjena – učinak 1- Popodnevna – učinak 0,9- Noćna – učinak 0,8

PROSJEČNI GUBICI RADNOG VREMENA PO MJESECIMA U GODINI

I., II., III., XII. IV., V., XI., VI.,VII.,VIII.,IX.,X.

Godišnji odmori 7 - 8 % 2,4 - 3,0 % 2,4 - 3,0 % Bolovanja 7,5 - 8,0 % 5 - 7,0 % 5 - 7,0 % Plaćeni praznici 1,5 % 0,5 % 1,0 % Predviđeni i nepredviđeni zastoji 3,5 % 1,0 % 2,0 % Ukupni gubici 20 - 21,0 % 9 - 11,5 % 10,4 - 13,0 % Korekcija normativa pri planiranju za za 100 % radni učinak 1,20 1,10 1,00

II TROŠKOVI STROJNOG RADA

1. POJAM UTROŠKA I TROŠKA

U proizvodnji se troše razni resursi, npr materijal i energija. Ako ih iskažemo kroz potrošenu količinu, onda je to utrošak materijala, energije, radnih sati i dr., a ako ih iskažemo financijski, onda je to trošak.

2. CIJENA KOŠTANJA RADNOG SATA STROJA – css(n.j./sat)

Strojevi su osnovna sredstva za rad (ne jedina).

Cijena strojnog rada obračunava se pomoću satnice stroja.

Obuhvaća sljedeće troškove:- Troškove stroja kao osnovnog sredstva za rad:

1) Troškove amortizacije

2) T. Investicijskog održavanja (generalni remont)

3) T. Kamata (kupnja na kredit)

4) T. Osiguranja i registracije

5) Jednokratne troškove kupnje, dopreme, montaže i probnog rada stroja

- Materijalne (pogonske) troškove stroja u radu:

1) Troškove tekućeg održavanja (podmazivanje)

2) Troškove habajućih dijelova3) Troškove pogonske energije

- Troškove radne snage (plaće strojara) – U- ANALIZAMA JEDINIČNIH CIJENA TROŠAK

STROJARA RAČUNAT ĆEMO POSEBNO, A NE KROZ SATNICU STROJA