2. kolokvij.PDF

24.2.2010

1

Prof. dr. sc. Mladen Radujković

Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Organizacija gradilišta

5. Što je to gradilište ?

Prof. dr. Mladen Radujković : Organizacija građenja I / Predavanje 5/ 2

24.2.2010

2

Karakteristike gradilišta

• Objekat u izgradnji –privremeni radni pprocesi

• Privremeni sadržaji• Veliki broj ljudi • Puno opreme i

materijala


materijala• Utjecaj okoline• ....

Šta treba riješiti na gradilištu?

• Organizacija gradilišta:• Privremene zgrade i g

naselja• Skladišta• Gradilišni pogoni• Transporti• Opskrba strujom,

odom


vodom,...• Ograde• ........

24.2.2010

3

5.1. Privremene zgrade i naselja

• SADRŽAJI:• POSLOVNE ZGRADE I LABORATORIJIPOSLOVNE ZGRADE I LABORATORIJI• OBJEKTI ZA SMJEŠTAJ I BORAVAK

LJUDI• SKLADIŠTA, POGONI, RADIONE• MOGU BITI:


• Postojeće zgrade koje se iskoriste, pa zatim ruše

• Kao objekti koji se postavljaju i uklanjaju

Izvode se kao :

• Fiksni objekti (zidani, drveni, ....( , ,

• Montažni objekti (drveni, ...

• Kontejneri i pokretne prostorije

• Šatori


• Šatori

24.2.2010

4

Fiksni objekti

• KORISTE SE KODDUGOTRAJNIHGRADNJI OD 2 I VIŠEGRADNJI OD 2 I VIŠEGODINA

• IZVODE SE OD LOKALNIH MATERIJALA ILI MATERIJALA OD

• Zidani – stambeni,...


,• Drveni – skladišta, ...• Metalni – skladišta,...• Ab - pogoni, ...

Montažni objekti• VELIKA PRIMJENA

( LJUDI, POSLOVNE ZGRADE, SKLADIŠTA, ……..

• PREDNOSTI:• BRZA MONTAŽA I

DEMONTAŽA UZ KORIŠTENJE MALOG BROJA RADNIKAI NISKE TROŠKOVE.


• VIŠEKRATNA UPORABA.• MOGUĆNOSTI

STANDARDIZACIJE I MODULARNE GRADNJE.

• IZRADE U TVORNICAMA.

24.2.2010

5

Kontejneri• POGODNI KOD SVIH

GRADILIŠTA, POSEBNOKOD KRAĆIH TRAJANJARADOVARADOVA

• MOGUĆE JE SPAJANJEVIŠE JEDINICA U CJELINU.

• TROŠKOVI NABAVE SUVEĆI, ALI SU TROŠKOVIKORIŠTENJA MANJI

• DIMENZIJE SU


DIMENZIJE SUPRILAGOĐENETRANSPORTU - DUŽINA 4-6m, ŠIRINA 2,5 m, A VISINAOKO 2,2 m.

5.1.3. Poslovne zgrade • SLUŽE ZA BORAVAK I RAD TEHNIČKOG,

ADMINISTRATIVNOG I KOMERCIJALNOGOSOBLJA NA GRADILIŠTU. SASTOJE SE ODUREDA, PROSTORIJA ZA SASTANKE ISANITARNIH PROSTORA.

• STANDARD DIMENZIONIRANJA: 6 - 8 m2 /ČOVJEKU. NA MALIM GRADILIŠTIMA JEDNAPROSTORIJA.

• OPREMA UREDA: STOLOVI, ORMARI,TELEFON


TELEFON,…• SMJEŠTAJ NA GRADILIŠTU: UREDI ODMAH

PORED ULAZA NA GRADILIŠTE SA PARKINGOM. ZGRADE POSLOVOĐA UZ MJESTO IZVRŠENJA RADOVA.

24.2.2010

6

Poslovne zgrade - KontejnerGrupiranje kontejnera

Primjer a)

Primjer b)


5.1.4. Smještaj i boravak ljudi

• STAMBENI OBJEKTI, SANITARNIOBJEKTI, BLAGOVONICE, KUHINJE,, , ,AMBULANTE,…….

• SKUPINE POJEDINAČNIH OBJEKTATAOBLIKUJU PRIVREMENA NASELJA KOJASE RADI UTJECAJA GRADILIŠTA (BUKA,PRAŠINA,..) LOCIRAJU UDALJENO OD


MJESTA RADA( DO 1000 m).

24.2.2010

7

Dimenzioniranje - standardi

• ZA DIMENZIONIRANJEPOVRŠINA I SADRŽAJAKORISTE SE

SADRŽAJ JED.MJ.

STANDARD

1. MAX. BROJ LEŽAJA USOBI

kom 4

KORISTE SESTANDARDI PRIKAZANIU TABLICI.

SOBI2. STAMBENA POVRŠINA m2 /

osobi4 - 4,5

3. STAMBENI VOLUMEN m3 /osobi

10

4. TUŠ osoba/kom

25 - 30

5. UMIVAONIK osoba/kom

20 - 25

6. WC osoba/kom

10 - 25


kom7. PISOARI osoba/

kom25 - 30

7. BLAGOVAONICA IDNEVNI BORAVAK

m2 /osobi

1,0 -1,5

8. BOLESNIČKI LEŽAJ osoba/kom

50

Dimenzioniranje - smjernice

• ŠTO MANJE UČESTALIH PROMJENA KAPACITETASMJEŠTAJA TIJEKOM VREMENA.

• KRATKOTRAJNI PRIVREMENI MANJAKKAPACITETA SMJEŠTAJA MOŽE SE RIJEŠITI : PRIJEVOZOM, KORIŠTENJEM SMJEŠTAJA U VANJSKIM IZVANGRADILIŠNIM SADRŽAJIMA ILI KORIŠTENJEM LOKALNE RADNE SNAGE..

• U KRATKIM VREMENIMA MOGU SE PREKORAČITI


STANDARDI SMJEŠTAJA ZA ODREĐENE IZNOSE• BITAN KRITERIJ ODLUKE SU STANDARDI I

TROŠKOVI

24.2.2010

8

Dimenzioniranje - histogram

3

1

2


Spavaone - kontejner


24.2.2010

9

Stambena baraka


Sanitarni prostori - kontejner


24.2.2010

10

5.2. Skladištenja i skladišta

• Pravodobnom i redovitom opskrbom materijalima sprečavaju se zastoji rada radnika i strojeva

• Udio materijala u ukupnim troškovima


u up oš ovobjekta je 40 – 60%, (dobro ili loše gospodarenje !!!!)

Uvjeti opskrbe gradilišta materijalom određeni su:

• LOKACIJA (UDALJENOSTI, PROMET,….).• MOGUĆNOSTIMA SKLADIŠTENJA (PROSTOR).

Č• POTREBNIM KOLIČINAMA MATERIJALA.• ROKOVIMA ISPORUKE MATERIJALA.• VREMENU (DINAMICI) POTROŠNJE.• TROŠKOVIMA SKLADIŠTENJA.• TROŠKOVIMA NABAVE (PROMJENA CIJENE,

POVOLJNIJI UVJETI, ..) I RASPOLOŽIVOM NOVCU


ZA NABAVU.• NESTAŠICAMA.• MOGUĆNOSTI ODRŽANJA KVALITETE

MATERIJALA U GRADILIŠNIM SKLADIŠTIMA.

24.2.2010

11

Pravila skladištenja

• Urednost, preglednost, sigurnost

• Kvaliteta – ne smije se gubiti pri skladištenju

• Težište – teži bliže mater. ugradnji

• Minimalni put do gradnje


ugradnje• Mehanizirati rad,

osigurati komunikacije

Vrste skladišta

• Otvorena (atmosferski utjecaj !!!)

• Nadkrivena (manje količine, brzo trošenje)

• Zatvorena– Osjetljive materijale– Skupe materijale– Opasne materijale


Opasne materijale

• Centralna ili gradilišna skladišta

24.2.2010

12

Optimalna količina na skladištu• Za stabilne cijene i dobro opskrblj. tržište treba

imati minimalnu količinu na skladištu. • Optimalna količina ovisi o troškovima:• Optimalna količina ovisi o troškovima:

– Posjedovanja (skladište, pad kvalitete, osiguranje,...)– Nabave ( promjena cijena / izvora tijekom vremena)– Neposjedovanja (troškovi zastoja radi čekanj isporuke)

količina količina!!?? rezerva


0 1 2 3 4 vrijeme 0 1 2 3 4

vrijeme

Zastoji !!

Proračun skladišta

• Q - ukupno potrebna količina određenog materijala iz iskaza

F Q n KT q

m=⋅ ⋅ ⋅⋅ ⋅

αβ

( )2Vrši se prema formuli :

materijala (m3, t, kom),• n - broj dana za koje se stvara zaliha, (5 – 25 ovisi o transportu)• K - koeficijent neravnomjernosti potrošnje ( 1.10 - 1.30),• α - koeficijent neravnomjernosti dopreme (1.10 - 1.20),• T - vrijeme građenja određenim materijalom,• q -opterečenje po m2 skladišta u m3/, kom ,itd.( iz tablice),


• β - manipulativni koeficijent za međuprostor, komunikacije imanipulaciju materijala (otvorena skladišta 0.5 - 0.7,zatvorena skladišta 0.6 - 0.8)

• (Koeficijenti se uzimaju iz tablica u literaturi)

24.2.2010

13

Skladištenja nekih materijala

• Naučiti iz literature:• Sipki materijali (veziva, pijesak, ....)• Armatura, željezo, ....• Opeka, betonski blokovi,...• Kamen• Drvena građa, oplate, ...

Ek l i ft


• Eksploziv, nafta,...• itd

Skladištenja nekih materijalaveziva drvena građa - obla

cement u vrećamadrvena građa - rezana


24.2.2010

14

Skladištenja nekih materijala

montažni elementi eksploziv

Ud lj d lj di


•Udaljeno od ljudi•Laki krov, zaštitni nasip•Zaključano i čuvano•Unutrašnjost bez iskrenja,....

5.3. Pogoni i radione

• Separat • Literatura• Proizvodnja kamena• Šljunčare• Drobilane• Betonare• Tesarski pogon


• Armirački pogon• Asfaltne baze• .......... itd

24.2.2010

15

5.4. Transporti i saobraćajnice

• TRANSPORT JE ZNAČAJAN ZA GRAĐEVINSKEGRAĐEVINSKE RADOVE ZBOG VELIKOG UDJELA U TROŠKOVIMA I BITNOJ PODRŠCI SVIM RADNIM PROCESIMA• TRANSPORT MOŽE BITI


PROCESIMA.TRANSPORT MOŽE BITI• Vanjski ili unutarnji (gradilište)• Ručni ili strojni• Vertikalni ili horizontalni• .....

5.4.1. Vanjski transport

• TRANSPORT KOJI SE OBAVLJA IZMEĐU

Ž ŠTEŽIŠTA NABAVE ILI SREDIŠNJEG SKLADIŠTA - POGONA I TEŽIŠTA GRADILIŠNOG SKLADIŠTA - POGONA


• Troškovi vanjskog transporta mogu biti:• Uračunati u cijenu materijala (isporuka na gradilište)• Plaćaju se dodatno VAŽNO !!!!!!!

24.2.2010

16

Načini vanjskog transporta :• Cestovni – najfleksibilniji,

najbrži, ali i najskuplji

• Željeznički – manje fleksibilan, ali jeftiniji

• Plovni putevima – najjeftiniji, ali najmanje fleksibilan (luke)


• Avionom – iznimno rijetko u građevinarstvu

U praksi se najviše koristi cestovni, ili mješoviti transport

Vanjski transport - materijali• Rastresiti materijali:

šljunak, pijesak, zemlja,...• Poluproizvodi :opeka• Poluproizvodi :opeka,

beton, armatura,....• Materijali pakirani u

vrećama: cement, vapno,...• Komadni materijali:

drvena građa,


• ...........

• Iznimno je važno koristiti najpogodniji oblik pripreme ipakovanja svakog materijala za transport (palete, ....)

24.2.2010

17

Rješavanje vanjskog transporta• Podloge za rješavanje vanjskog transporta su :• Podaci o izvorištima materijala (količine,

kvalitet cijena rok isporuke )kvalitet, cijena, rok isporuke, ...) • Transportni putevi od izvorišta do gradilišta

(vrsta, udaljenost, ograničenja transporta,...)• Raspoloživa transportna sredstva ( vrsta, broj,

učinak, stanje, cijena korištenja,...)• ZADATAK – PRAVODOBNA ISPORUKA


ZADATAK PRAVODOBNA ISPORUKA TRAŽENE KOLIČINE I PROPISANE KVALITETE MATERIJALA, UZ MINIMALNE TROŠKOVE

Prikaz rješenja v. transporta

Grafički prikaz• Izvorišta• Izvorišta• Udaljenosti• Transp. sredstva

P č či k


Proračun učinka

24.2.2010

18

5.4.2. Unutarnji transport

• UNUTARNJI TRANSPORT JE PRIJENOS ILI PRIJEVOZ MATERIJALA OD TEŽIŠTA SKLADIŠTENJA NA GRADILIŠTU DO TEŽIŠTA UGRADNJE.


• Unutarnji transport sadrži horizontalni i vertikalni put.Vertikalni je u pravilu zahtjevniji i teži (visina). Kodtransporta u dubinu treba koristiti gravitaciju.

Načini unutarnjeg transporta

• Strojno– kranovi

• Efikasnost stroja u odnosu na kranovi

– Autodizalice– Konzolne dizalice– Fasadne dizalice

• Ručno

čovjeka je znatno veća, te stoga kod unutarnjeg transporta treba dati prednost stroju, posebno :


– Bez pomagala– Pripomoć alata

• Veće količine• Teški materijali

24.2.2010

19

Rješavanje unutarnjeg transporta• Podloge za rješavanje unutarnjeg transporta su :• Podaci o materijala na gradilištu (vrste, količine,

j ti ij )uvjeti prijenosa) • Transportni putevi od skladišta do gradilišta

(vertikalna i horizontalna udaljenost, ograničenja transporta,...)

• Raspoloživa transportna sredstva ( vrsta, broj, učinak, stanje,...)


učinak, stanje,...)• ZADATAK – PRAVODOBNI OPSKRBA

TRAŽENE KOLIČINE ZA NESMETANO ODVIJANJE RADNIH PROCESA

Prikaz rješenja unut. transporta


Materijali, transporti (vertik. i horizont.), sredstva

24.2.2010

20

Vertikalni transport - kran

• Temeljenje • Struja• Atesti i provjere• Način montaže• Tlocrtna pokrivenost

objekta


objekta• Visinsko usklađivanje

kranova• Nosivost krana duž ruke• Visinski snimak okolnih

objekata

Transporti kod linijskih objekata

K d li ij kih bj k t t ti i j ć i č j b likih


• Kod linijskih objekata transporti imaju povećani značaj zbog velikih količina materijala i velikih udaljenosti :• Ukupni radovi potpuno ovise o transportima• Udio transporta u ukupnim troškovima je visok,

24.2.2010

21

5.4.3. Privremene prometnice na gradilištu

• Gradilišni putevi –privremeni, te stoga nižeg p g gstandarda

• Smjernice :• U dosegu dizalica• Do pogona i skladišta• Dalje od jama, vodova, ...Obično š = 3 - 4 m

lj i


• Minimalni troškovi uporabe• Osigurana okretišta ili

kružni tok

•Zemljani

•Tucanički

•Stabilizirani5.2003

5.5. Opskrba gradilišta strujom• Koristi se za rad strojeva

i potrebe čovjeka (rasvjeta, grijanje,...)(rasvjeta, grijanje,...)

• Načini opskrbe:– Iz javne mreže (suglasnost)– Agregati– Akumulatori


• Posebna pažnja –opasnost po zdravlje i život ljudi

24.2.2010

22

Rješavanje oskrbe strujom• POTREBNO JE RIJEŠITI :1. IZVOR EL. ENERGIJE I

NAČIN PRIKLJUČKA;;2. PO POTREBI

TRAFOSTANICE;3. RAZDJELNA I PRIKLJUČNA

MJESTA; 4. GRADILIŠNU MREŽU.

(nadzemna ili podzemna)


• OSIGURATI PROPISANE UVJETE OPSKRBE

• UCRTATI SVE U SHEMU GRADILIŠTA

Dimenzioniranje potrebe• ZA DIMENZIONIRANJE POTROŠNJE TREBA

ZNATI: INSTALIRANU SNAGU POTROŠAČA,FAKTORE ISTOVREMENOSTII UČINKA, TE

ŠKOEFICIJENT ISKORIŠTENJA MOTORA.• Za proračun potrošnje koristi se formula:• … gdje je:P P a

hP a P a k Ws

ii i

,, ,

, , , , , , , , , ,

c o s( )=

⋅⋅

+ ⋅ + ⋅ϕ

Pi’ - instalirana snaga strojeva

Pi” - instalirana snaga za grijanje


Pi’” - instalirana snaga za javnu rasvjetu

a’ , a” , a’”- faktor istovremenosti - od 0.4 do 0.85

h - koeficijent iskorištenja motora - od 0.6 do 0.9

cos ϕ- faktor učinka (faktor snage) - od 0.6 do 0.9

24.2.2010

23

Primjer dimenzioniranja - teoretski

Ps = 198 6 / (0 85 x 0 60)

strojevi

Ps = 198,6 / (0,85 x 0,60) + 75 x 0,85 + 44,6 x 0,70 = 484 kw

rasvjetagrijanje


Odabir 500 kw

Primjer dimenzioniranja iz prakse

U praksi poduzećaU praksi poduzeća postoje spoznaje o utrošcima, pa se u jednostavnoj proceduri zbroje potrošači, a zatim zbroj korigira koeficijentom


koeficijentom istovremenosti

24.2.2010

24

5.6. Opskrba gradilišta vodom

• Gradilište koristi vodu:– Za potrebe ljudi– Tehnološke procese– Zaštitu od požara

• Moguća opskrba:– Iz javne mreže


j(suglasnost)

– Površinska voda– Podzemna voda

Rješavanje opskrbe vodom1. Odrediti moguće izvore vode, priključke 2. Odrediti potrebu vode na gradilištu –

k i l t t š j i di i i timaksimalnu satnu potrošnju i dimenzionirati priključak.

3. Odrediti priključno mjesto4. Dimenzionirati gradilišnu mrežu i mjesta

potrošnje


5. Ucrtati razvode i potrošna mjesta u shemu gradilišta

24.2.2010

25

Podaci o potrebi vode

VRSTA POTROŠNJE JED. MJERE POTROŠNJA - m3

PRIMJERI JEDINIČNE POTROŠNJE VODE

1. TEHNOLOŠKI PROCESIPRIPREMA BETONA (betonara) m3 0 12 0 20 (5 7 l/sek)

PRANJE VOZILA komad 0,15 - 0,2

PRIPREMA BETONA (betonara) m3 0,12 - 0,20 (5-7 l/sek)

PRIPREMA MORTA m3 0,15 - 0,30ZIDANJE m3 0,09ŽBUKANJE m3 0,02VLAŽENJE BETONA m3 0,03PRANJE AGREGATA m3 1,0 - 3,0

2. POTROŠNJA LJUDIPRANJE I PIĆE d ik/d 0 02 0 04

Postoje

Postoje norme

jedinične potrošnje


KUHANJE radnik/dan 0,008

PRANJE I PIĆE radnik/dan 0,02 - 0,04TUŠIRANJE ILI KUPANJE radnik/dan 0,07 - 0,1WC radnik/dan 0,018

3. ZAŠTITA OD POŽARA - 3 sata m3/sek. 0,005 -0,5

tablicejedinične potrošnje

Dimenzioniranje potreba• MAKSIMALNA DNEVNA POTROŠNJA QMAX./D :• QMAX./D = Σ ( n × qi ) + gubici 10-20%

ž k b j t š č (ili d k liči• suma umnožaka broja potrošača (ili dnevne količinematerijala) i jedinične potrošnje + gubci radi slabijekvalitete izvedbe razvoda vode 10-20%.

• MAKSIMALNA SATNA POTROŠNJA QMAX./h jeQPROSJ./h uvećana za 50%:

• QMAX./h = na ovu vrijednost (sa 50% rezerveQ

sati na danMAX D/ ,

− −× 15


• se dimenzionira razvod)

• DIMENZIONIRANJE VODOVA za Qmax/h računa sepromjer cijevi (d)

24.2.2010

26

• Ljudi i tehnološki procesi• betonara (84 m3/dan) 84⋅0.20 = 16.80• voda za vlaženje betona (100 m2 100⋅0.03 = 3.00• voda za pranje strojeva i vozila (15 kom 15⋅0.20 = 3.00• pranje piste ispred betonare (250 m2) 250⋅0.04 = 10.00• vlaženje oplate (50 m2) 50⋅0.005 = 0.25

pri • pitka voda po radniku (50 radnika) 50⋅0.03 = 1.50

• voda za WC (50 radnika) 50⋅0.007 = 0.35• 34.90 m3/dan• Ukupno ljudi i tehnološki procesi• 34,9 + 3,49 (10% gubici) = 38,39 m3/dan• Voda za gašenje požara

3⋅3600⋅0.005 = 54 + 5,4 (10% gubici) = 59.4 m3/dan

imjer


• Prosječna satna potrošnja:• Za ljude i tehn. procese : 38,9 m3/dan : 10 h/dan = 3,9 m3/ h• Za požar: 59.4 m3/dan : 3 h = 19,8 m3/ h• Maksimalna satna potrošnja na gradilištu: 19,8 m3/ h ×

1.5 = 29,7 m3/ h

rVeće, pa je

mjerodavno

Odvodnja na gradilištu

• Uz dovod vode mora postojati i odvodnjap j j

• Rješenja :• U javnu kanalizaciju• U jame (propusne i

nepropusne)


?

24.2.2010

27

5.7. Ograde na gradilištu

• Zadatak ograda:• Oznaka granica gradilištaOznaka granica gradilišta• Zaštita ljudi (izvan i

unutar gradilišta)• Gradilište je privremeno

zaposjenut prostor sa povećanom opasnosti od


povećanom opasnosti od ozljeda

Karakteristike gradiliš. ograda

• VIŠEKRATNO UPOTREBLJIVE.

• PRIPREMLJENE ZA BRZO POSTAVLJANJE I UKLANJANJE.

• LAGANE ZA


G NTRANSPORT.

• Visine 1,5 – 2,0 m

24.2.2010

28

Vrste ograda

• Zatvorene – u naselju -drvo, lim,... na stupovima, temelji –montažni ili betonirani u zemlji, treba osigurati od vjetra

• Otvorene – izvan naselja – žičane mreže + stupovi


• Posebno treba osigurati prolaze za pješake –bočna i krovna zaštita

5.8. Shema gradilišta• SHEMA GRADILIŠTA JE TLOCRTNI GRAFIČKI

PRIKAZ RAZMJEŠTAJA SVIH SADRŽAJA NA GRADILIŠTU RADI SE U MJERILU (npr 1:200 )GRADILIŠTU . RADI SE U MJERILU (npr. 1:200.)

• KOD LINIJSKIH OBJEKATA PRIKAZUJE SHEMA U MJERILU 1:500 DO 1:1000, SA DODATNIM PRIKAZOM SITUACIJE PRIVREMENIH OBJEKATA U MJERILU (1:200).

• KAO DOPUNA SHEMI DAJU SE Č


KARAKTERISTIČNI PRESJECI OBJEKATA, POGONA, KRANOVA,…. SA DETALJIMA NA POSEBNOM PRILOGU U MANJEM MJERILU.

24.2.2010

29

Shema gradilišta

• SHEMA JE PODLOGA ZA UREĐENJE PROSTORA NA GRADILIŠTU.

• PROSTOR MORA BITI


ORGANIZIRAN : EKONOMIČNO I SIGURNO.

Sadržaj sheme gradilišta• OBJEKAT U IZGRADNJI SA VANJSKIM

UCRTANIM DIMENZIJAMA I KARAKTERISTIČNIM VISINAMA.KARAKTERISTIČNIM VISINAMA.

• GRANICA GRADILIŠTA SA OZNAKOM OGRADA I ULAZIMA.

• POSTOJEĆI OBJEKTI SA DIMENZIJAMA I UCRTANIM DIJELOVIMA KOJI SE RUŠE, DOGRAĐUJU…


• PRIVREMENI OBJEKTI ZA BORAVAK I RAD LJUDI SA UCRTANIM DIMENZIJAMA.

24.2.2010

30

Sadržaj ...

• SKLADIŠTA, DEPONIJE, POGONI I RADIONESA UCRTANIM DIMENZIJAMA I TRANSPORTNIM PUTEVIMA.TRANSPORTNIM PUTEVIMA.

• PROMETNICE NA GRADILIŠTU - PUTEVI I KOLOSJECI.

• STROJEVI SA OZNAKOM MJESTA U RADU I IZVAN RADA.

• POLOŽAJI DIZALICA , KRANOVA SA


NAZNAKOM VISINA, DOHVATA I NOSIVOSTI, TE OZNAKOM SLIJEDA PREMJEŠTANJA.

• INSTALACIJE STRUJE I VODE SA IZVORIMA, PRIKLJUČCIMA I RAZVODIMA.

Slijed izrade sheme• 1. RJEŠENJE UNUTARNJEG TRANSPORTA.• 2. RAZMJEŠTAJ POGONA, SKLADIŠTA,• DEPONIJA, …..• 3. RJEŠENJE PROMETNICA.• 4. SMJEŠTAJ RADIONICA.• 5. SMJEŠTAJ UREDA I UPRAVE GRADILIŠTA.• 6. RAZMJEŠTAJ OBJEKATA ZA BORAVAK


• LJUDI.• 7. RJEŠENJE INSTALACIJA• 8. RJEŠENJE RASVJETE I OGRADA.

24.2.2010

31

Neke smjernice za izradu sheme

1. TRANSPORTNI PUTEVI MORAJU BITIMINIMALNI. PREDNOST IMAJU TEŽIMATERIJALI.

2. PROIZVODNI POGONI I SKLADIŠTAŠTO BLIŽE OBJEKTU U IZGRADNJI IVEZANI NA SUSTAVE VANJSKOG IUNUTARNJEG TRANSPORTA.

3 KRANOVI I DIZALICE SE POSTAVLJAJU


3. KRANOVI I DIZALICE SE POSTAVLJAJUU KOD TEŽIŠTA OBJEKTA, TAKO DAMAKSIMALNO POKRIVAJU OBJEKAT UIZGRADNJI, POGONE I SKLADIŠTA.

Neke smjernice ....

4. UPRAVA GRADILIŠTA TREBA BITI UBLIZINI GLAVNOG ULAZA, ALI MORA,IMATI OSIGURAN DOBAR POGLED NAGRADILIŠTE.

5. PROSTORIJE POSLOVOĐA TREBAJUBITI BLIZU MJESTA RADA KOJIMA ONRUKOVODI.


6. DIO SANITARNIH PROSTORA - WC-aMORA BITI BLIZU RADNIH MJESTA.

24.2.2010

32

Neke smjernice ....7. OBJEKTI ZA BORAVAK LJUDI - UDALJENI

OD MJESTA BUKE, PRAŠINE,.. ALI VEZANI ZA PUTEVE. UKOLIKO SE RADNICI DOVOZE - NA GRADILIŠTU MORA BITI PROSTORIJA ZA OBJEDE I GARDEROBE BLIZU RADNOG MJESTA.

8. PUTEVI MORAJU IMATI OKRETIŠTA ILI UGIBALIŠTA.

9 VOZNI PARK SMJEŠTEN UZ


9. VOZNI PARK - SMJEŠTEN UZ PROMETNICE.

10. ČUVARSKA MJESTA SE POSTAVLJAJU UZ PROLAZE I NA POVIŠENA MJESTA.

Posebne smjernice

• KOD MOSTOVAPOGONI I SKLADIŠTASE SMJEŠTAJU SASE SMJEŠTAJU SASTRANE DOVOZASIROVINA.

• KOD VISOKIH BRANAPROIZVODNIKAPACITETI SEPOSTAVLJAJU U


VISINI KRUNE RADIKORIŠTENJAGRAVITACIJE KODTRANSPORTA.

24.2.2010

33

Primjer shema - visokogradnja


Primjer shema - most

Presjek

Tlocrt


24.2.2010

34

Primjer shema – objekat BC ZG


Primjer shema -objekat WTC


24.2.2010

35

Dodatni prilozi shemi

• Uz shemu se po potrebirazrađuju detalji ukojima se prikazuju :kojima se prikazuju :– Zone rada pojedinih

radnih grupa– Razgraničenja

odgovornosti,– Smjerovi napredovanja

radova,– Itd


• Zadatak ovih priloga jepojašnjenje prostornog ivremenskog uskalđenja

Prostorno usklađivanje rada

U dodatnim grafičkim prikazima treba pokazati prostorno uskađenje radova tijekom vremena

Kretanje radnih grupa, slijed ugradnji, ......


24.2.2010

36

DIREKTOR Renato Slaviček

VODITELJ PROJEKTAŽeljko Bali

PROKURISTJosip Švenda

VODITELJ PRIPREME RADA

Marijan Horvat

SAVJETNIK VODITELJA PROJEKTA

Mladen Radujković

SAVJETNIK ZA PRAVNA PITANJA

Zlatko Hrustanović

ASISTENT PRAĆENJE I KONTROLARatko Matotek

FINANCIJSKIVODITELJ PROJEKTA

Matija Novak

ASISTENT ZAZA TEHNIČKU

DOKUMENTACIJU

13.05.2006.CRVENI OTOKPROJEKTNI TIM

dinamičko mijenjanje tima nadopunjavanjem članova

oditelj projekta Željko Bali

Shema vođenja gradilišta

VODITELJ GRADILIŠTASenko Držanić

VODITELJ RADOVA

bazen i okolišBojan Kraljić

VODITELJ RADOVAobrtnički

Kristijan Sirc

VODITELJ RADOVA

građevinski + TEAMRenato Tkalec

VODITELJ NABAVE

Marko Šantl

VODITELJ TEHNIČKE PRIPREME

Ratko Matotek

j

INTERNI NADZORKVALITETEMario Boras

SMJEŠTAJ I PREHRANAKristina Jesen

SKLADIŠTE I TRANSPORT

Tomislav Cimerman

VODITELJ KOMERCIJALEVjeran Mesarić

Mario Boras

VODITELJ POGONA

Marijan Krajačić

KONTROLA EVIDENCIJE RADNIKA

VODITELJ RADOVA WELLNESSDanijel Risek

VODITELJ RADOVAhidroinstalacije

strojarske instalacijeJosip Vugrač

VODITELJ RADOVA

elektroinstalacijeRanko Legin

POMOĆNIKDanijel Hrustek

SANACIJASaša Bračko

POSLOVOĐAAlojzije Merlak

-voditelj projekta Željko Bali

-voditelj gradilišta Senko Držanić

-savjetnik voditelja projekta prof Radujković

-asistent Ratko Matotek

-podrška službi unutar tvrtke (priprema rada: tehnička priprema, nabava i komercijala te ostale službe)


POSLOVOĐAVladimir Horvat

POSLOVOĐADario Lajtman

POSLOVOĐAStjepan Kovač

POSLOVOĐATo mica Majerić

POMOĆNIK To mislav Jakupak

VODITELJ GIPS RADOVANenad Hampamer

VODITELJ ALU POGONA

Miljenko Belošević

VODITELJ RJ MEHANIZACIJA I

OPREMAKristijan Hoblaj

BRIGADIR …BRIGADIR 1 BRIGADIIR… BRIGADIR 1 BRIGADIR … BRIGADIR 1 BRIGADIR …

POMOĆNIKKrešimir Toma

POSLOVOĐAMijo Lovrek

BRIGADIRIvica Nemec

BRIGADIR 1 BRIGADIR …

stalno prisutni na gradilištu

Legenda:

POMOĆNIKDamir Trajanoski

VODITELJ BRAVARA

Siniša Levačić

POSLOVOĐASiniša Podgorelec

POSLOVOĐAFranjo Strahija

VODITELJ RADOVA

Tihomir Šestan

-u punom tempu radova 530 radnika

Organizacija gradilišta

• Šta smo naučili ?• Privremeni objektiPrivremeni objekti• Skladišta • Pogoni• Transporti• Struja


• Voda• Ograde• Shema gradilišta

24.2.2010

1

Prof. dr. Mladen Radujković


06. Metode planiranja

2

6.1. Što je planiranje

Definicija .....

Prof. dr. Mladen Radujković : Organizacija građenja I / Predavanje 6/

24.2.2010

2

Planiranje

• Planiranje je postupak u kojem se predviđaju događaji i aktivnosti budućih procesa, a zatim se na temelju pozantih podataka i podloga, te postavljene tehnologije i organizacije

3

p p g , p j g j g jrada, vrši njihovo povezivanje, dimenzioniranje, raspoređivanje i kontrola izvršenja.

• koriste se dva termina (Wiest) : – "planning" - za izbor aktivnosti, te određivanje (estimate)

potreba za materijalom, radnicima, strojevima i opremomom i š j k i i d đi j j jza izvršenje aktivnosti, te određivanje vremena trajanja

aktivnosti i troškova za izvršenje– "scheduling" - izrada vremenskog rasporeda (dinamike)

aktivnosti u kojem one moraju biti izvršene, sa pripadnom dinamikom resursa u projektu.


4

Elementi planiranja

• Osnovni elementi planiranja:– Plan– Metode (tehnike)– Postupak– Računalo


24.2.2010

3

5

Osnovne defincije

• Osnovne definicije kod planiranja:Aktivnost– Aktivnost

– Događaj – Resurs– Trajanje


6

Postupci planiranja i kontrole

• ANALIZE I SINTEZE • PREDVIĐANJAPREDVIĐANJA • RASPOREĐIVANJA

RESURSA • KOORDINACIJE I

KONTROLE• PRODUKCIJE


PODATAKA• OPTIMALIZACIJE• ........ itd

24.2.2010

4

7

Cilj planiranja i kontrole

IDEJE

PROIZVOD

cilj

PROJEKAT

UPRAVLJANJE

VRIJEMEPROIZVOD

ZADANE FUNKCIJE I KVALITETE

PLANIRANJE I KONTROLA

NOVAC

OSTALIRESURSI

M I N

I M U

M

M A

K S I M

U


RESURSI

RIZICI

ZAŠTITA I SIGURNOST LJUDIPOSTIZANJE

CILJA UZ MINIMALNE

ULOGE I RIZIKE

M U M

8

Cilj planiranja

• Cilj 4 x min.– Troškovi– Troškovi– Vrijeme– Rizik– Resursi

• Je li moguće

Troškovi Vrijeme

Rizik Resursi

Upravljanje


Je li moguće postići cilj ??

24.2.2010

5

9

Zadaci planiranja i kontrole

• Potrebno je unaprijed predvidjeti mogućevarijante izvršenja, te donijeti odluku onajboljem ili optimalnom načinu rada te njeganajboljem ili optimalnom načinu rada, te njegaugraditi u plan.

• Osigurati podloge za kontrolu i ocjenuizvršenja radova (usporedba plan - izvršenje).

• Osigurati podloge za odlučivanje i upravljanjetijekom izvršenja.


j j• Stvarati baze podataka o planu i izvršenju

prošlih projekata.• .... dodajte još ......

10

Uspješnost planiranja

• Jedan projekat – jedan plan,• Prepoznatljivost – sadržaj, odgovornosti, ciljevi i fazep j j g j

projekta• Cjelovitost – svi sudionici i svi dijelovi projekta u

projektu ,• Neprekidnost rada - odgovori na neizbježne promjene

u vremenu,• Informatička pravodobnost – točnost, ispravna

d i t i di i i t d t k


adresiranost i dimenzioniranost podataka• Provedbena podrška - voditelj projekta, vrh poslovnog

sustava.• .......

24.2.2010

6

11

Faze planiranje : Ciklički slijed radnji

RESURSI, CILJEVI, OGRANIČENJA, ...

KORIŠTENJE

PLAN RASPORED PRAĆENJE,KONTROLA

PRIHVAĆANJE PLANA

TREND,PROGNOZE

KRAJKRAJ

OGRANIČENJA, ...DOKUMENTIRANJE


PRIPREMA(TIM, SREDSTVA,

......)

KRAJ PROJEKTA

KRAJ PROJEKTA

OCJENAUSPJEŠNOSTI

PRODUKCIJA PODATAKA,IZVJEŠTAVANJE,

12

6.2. Plan

ID AKTIVNOST KOLICINA RESURS UCINAK / DATRAJANJE1 A 100 m x 100 1d

2 B 56 m3 q 28 2d

3 C 125 w 25 5d

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 2411 Jan '98 18 Jan '98

• Plan mora biti• Potpun – svi bitni dijelovi • Pregledan – jasan korisniku• Mogućnost rekonstrukcije

podataka• Dinamičan – odoljeva

promjenama

3 C 125 w 25 5d

• Plan je dokument u kojem je ......

Zahtjevi u


promjenama• Legitiman – prihvaćen od svih

sudionika• Realan - proporcionalno količini

raspoloživih informacija

Zahtjevi u odnosu na plan

24.2.2010

7

13

Podjela planova• Prikaz u vremenu:

– Statički – Dinamički

• Ukupni podatak za neki fiksirani period ili prikaz dinamike tijekom perioda

• Razina detaljnosti: – Detaljan – operativni– Pregledan– Osnovni – direktivni

• Način prikaza podataka : – Brojčani– Grafički

• Linijski

• Ovisno o količini, vrsti podataka i vremenu izrade

• Način prikaza


• Linijski• Mrežni

• Plan za– Poduzeće– Projekat– itd

• Za koji sustav se planira

14

Faze rada kod izrade plana

• PRIPREMA1. Izrada početnog plana OG 1p g p2. Optimalizacija plana

• IZVRŠENJE3. Praćenje i kontrola izvršenja4. Analiza trenda i prognoza

Poslijedipl. GF

OG 2


p g• ZAVRŠETAK

5. Dokumentiranje Poslijedipl. GF

24.2.2010

8

15

Izrada početnog plana

SLIJED RADNJI :1. Prikupljanje i proučavanje

podloga.podloga.2. Izbor aktivnosti.3. Određivanje veza između

aktivnosti.4. Određivanje trajanja

aktivnosti i izbor izvršitelja.5. Određivanje planskih

t šk i l k ih d


troškova i planskog prihodapo izvršenju aktivnosti.

6. Izbor tehnike i grafičkiprikaz početnog plana.

16

Prikupljanje i proučavanje podloga

1. Ciljevi projekta, koncept projekta , smjernice od managementa

2. Tehnička dokumentacija2. Tehnička dokumentacija3. Ostala dokumentacija (ugovori,...,)4. Osnovne tehnološke i organizacijske smjernice 5. Uvjeti i ograničenja u sustavu projekta i okruženju

(lokalne prilike i uvjeti, podaci sa tržišta,....)6. Podaci sa prošlih sličnih projekata7 Norme i standardi


7. Norme i standardi8. Podaci o korisnicima plana9. Raspoloživost el. potpore procesu planiranja10. .....

24.2.2010

9

17

Izbor aktivnosti

• Ne postoji univerzalni naputak

• Izbor ovisi o:– Vrsti objekta– Detaljnosti plana– Fazi projekta– Korisniku plana


– Troškovima stavki– Vremenu izrade plana– .....

Izrazito kreativan posao

18

Izbor aktivnosti

• Izbor aktivnosti vrši se u odnosu na: • 1. Vrstu projekta ili proizvodnje - Načinom odabira

aktivnosti treba u planu jasno istaknuti logičke dijelove koji određuju bitna svojstva .

• 2. Razinu detaljnosti plana - Ovisno o zahtjevanoj razini detaljnosti (osnovni, pregledni ili operativni plan) odabirom aktivnosti se cjelovito i podjednako detaljno opisuju svi radovi.


• 3. Fazu projekta ili proizvodnje - Razvojna faza određuje količinu raspoloživih podloga i informacija za izradu plana, te tako utječe na izbor aktivnosti.

24.2.2010

10

19

Izbor aktivnosti

• 4. Korisnike plana - Odabirom aktivnosti treba zadovoljiti specifične zahtjeve budućih korisnika plana za informacijama (rukovoditelja, izvršitelja, ostali uključeni ili zainteresirani,....

• 5. Vrijeme u planu kada će se neke aktivnosti izvršavati - neposredno slijedeći radovi se opisuju detaljnije sa više aktivnosti, a oni koji


op suju de j je s v še v os , o ojkasniji sa manje detalja

• 6. Novac - skupe radove detaljnije rastavljati

20

Izbor aktivnosti

24.2.2010

11

21

Veze između aktivnosti

• Vrste veza:• Tehničko-tehnološke (

• Opća pravilapovezivanjaaktivnosti :neupitni slijed rada)

• Organizacijske (zauzeće resursa, pripremljena okolina, siguran rad, pravovremen rad,....)

• Ostale (prema želji

aktivnosti :• Povezivanje prema

smjeru rada - odnajdubljeg premanajvišem dijelu .

• Povezivanje premasloženosti rada -


planera) prednost složenom radu.• Povezivanje prema

količini rada - prednostvelikim količinama.

22

Veze između aktivnosti


24.2.2010

12

23Izbor izvršitelja i određivanje trajanja aktivnosti

• Izborom vrste i broja izvršitelja aktivnosti istovremeno određujemo i trajanje aktivnosti

• Trajanje aktivnosti se može određivati kroz dva različita P ij č tk d đi j t j j


o dv čkoncepta:– Deterministički– Probabilistički

Prije početka određivanja trajanje aktivnosti treba odrediti vremensku jedinicu u kojoj će se planirati. U građevinarstvu je to najčešće dan.

24Izbor izvršitelja i određivanje trajanja aktivnosti

• Određivanje vrste i broja izvršitelja po aktivnostima norme iskustvoaktivnostima – norme, iskustvo,..

• Izvršitelji = resursi, u pravilu ograničeno raspoloživi, mogućnost alternativa u odnosu na vrstu i broj, generiraju trošak kada rade i tijekom zastoja – problem optimalne alokacije na razini projekta ili proizvodnje


• Cilj – nepromijenjiv broj i neprekinuti rad izvršitelja tijekom što dužeg vremena –efikasna uporaba

24.2.2010

13

25Izbor izvršitelja i određivanje trajanja

aktivnosti – deterministički pristup

• Podrazumijeva proračun na temelju poznatih podataka o količini rada (Q) potrebnim normapodataka o količini rada (Q), potrebnim norma satima za jedinicu proizvoda (NS) ili praktičnom učinku (Up), radnom vremenu (hD) i sastavu radne grupe izvršitelja (RG).

RGhNSQt

Da ×

×=

pDa Uh

Qt×

=k

Dc

a

nthQ

Qt×

=

Dokaznica


kc

c t

Uobičajene formule za proračun trajanja za aktivnosti – izvršitelji :Radnici Strojevi Transport

pvimvuc tttttt ++++=Normeznačajno

Akt.

Opisaktivnosti

Kol. J.M.

G.N. Sastav radnegrupe

Brojrad.gr.

Nsradnegrupe

hd

[h]TA =Q×Ns/

hd×RG= /Up×hd

TA

[d]

1 Iskoptemeljasamaca

48,89 m3

200-102020209

1 R II 5 2,50 8 Ta=8,89×2,50/8×5 = 3,05

4

Iskoptrakastih

136,11

prorač

1 MVI1 buldozer

1 0,0076 8 Ta=136,11×0,0076/8×1 =

26

temelja

čun Up=132,42m3/h

/0,13

2 Montaža i transport oplate temelja

269,80 m2

601-201160402

1 T-V – 0,181 T-III – 0,181 dizalicaUp=11,89m3/h

2 0,18 8 Ta=269,8×0,18/8×2 = 3,03

4

3 Betoniranje 87,08 m3

pror automješalica 1 8 Ta= 2temelja

račun

Up=6,01m3/h1 pervibratorUp=15,5m3/h2 B-V– 0,552 B-III – 0,55

0,16 89,08×0.16/8×1= 1,78

24.2.2010

14

27

Trajanje – izvršitelj aktivnosti

• Način proračuna trajanja aktivnosti sa

Projekatj j

raspoređivanjem po pojedinačnim aktivnostima je glavni izvor mogućeg nepovoljnog

AnA6

A5A4

A3A2

A1

analiza

Aktivnosti

Ovdje alociramo

resurse


rasporeda korištenja resursa na razini plana

sinteza

A1 A2 A3

A4 A5An

ProjekatAli važan je raspored na razini plana

28Šta treba paziti pri proračunu trajanja aktivnosti ?

• Potrebno je po različitim aktivnostima unutar iste vrste rada dodjeljivati iste / j jslične vrste izvršitelja, te ne varirati broj izvršitelja (npr. koristiti radne grupe stalnog sastava koje izvršavaju više ili sve aktivnosti iz svoje djelatnosti)Za klj čne res rse plan esti


• Za ključne resurse u planu uvesti organizacijske veze koje pokazuju slijed rada tih resursa

24.2.2010

15

29Određivanje planskih troškova i prihoda po aktivnostima

• Alociranjem iznosa troškova / prihoda iz postupka kalkulacija (troškovnik analzepostupka kalkulacija (troškovnik, analze cijena) na pojedinačne aktivnosti omogućuje se povezivanje vremena i novca.

• Podatak o novcu nema pravi značaj dok se ne pridruži podatak o vremenu – to je uloga plana (više o tome kod S-krivulje)


plana. (više o tome kod S-krivulje)

• Plan – model resursi – troškovi – vrijeme na razini projekta ili proizvodnje

30

Prikaz prve varijante plana

• Nakon provedbe svih opisanih postupaka proračuna uz izborproračuna, uz izbor određene metode, vrši se prikaz prve varijante plana

• Za prikaz plana najviše se koriste

i ili


gantogrami ili mrežni dijagrami

• Slijede korekcije i optimalizacija plana

6.2003

24.2.2010

16

31

Odabir metode, prikaz prve varijante

• Numerički, grafički ili kombinirani prikaz podatakapodataka

• U građevinarstvu se najviše koriste linijske i mrežne tp

• Linijske – gantogram, histogram, S-krivulja, ortogonalni plan, linije balansa,...

• Mrežne PDM


• Mrežne – PDM• Uporaba računala prednosti jednih i drugih –

obrada mrežni plan, ali prikaz linijski –gantogram +histogram+ S krivulja

32

6.3. Tehnike planiranja - linijske

• Izbor vrste i načina prikaza podatakaU đ i t• U građevinarstvu (operativa) pretežito se koriste grafičke kao :– Linijske

• Gantogram, ciklogram, s-krivulja, histogram, linija balansa


linija balansa– Mrežne

• Događaji - PERT• Aktivnosti - PDM

24.2.2010

17

33

Gantogram

• Kombinirano tablično-grafički prikaz podataka o aktivnostima, sa slijedom izvršenjaJ d i d i k iš j• Jednostavan za izradu i korištenje

• Najpopularnija metoda planiranjaVremenska skala


Prikaz aktivnosti linijama dužine proporcionalne trajanju

Tablični dio – opisni i numerički podaci o aktivnostima

34

Histogram

• Histogram je grafička tehnika za dinamičko planiranje frekvencija ili promjenu broja resursa kroz vrijeme.j

• Koristi se uz gantogram za prikaz dinamike resursa


Vrijeme

24.2.2010

18

35

Linija putokaza

• Vrlo jednostavna tehnika kontrole izvršenja pomoću prikaza ostvarenja izabranih ključnih međurokova

• Pogodna za sve razine kontrolePlanirani rokovi Kašnjenje

u trenutku t4


Vrijeme izvršenja / kontrole /

Završetaktemeljenja

t1 t2 t3 t4

Početno planiranotrajanje

36

S - krivulja

• “S” krivulja je grafička tehnika dinamičkog planiranja koja služi za 2500

3000Kumulativni

Broj (K)

Krivulja nalik slovu S

p j jprikazivanje sumarnih ili kumulativnih vrijednosti neke izabrane varijable ili količine kroz određeno vrijeme.

• Pokazuje :

0

500

1000

1500

2000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10mjesec

izvršenokum.planirano

1002600100 300 600 1000 1400 1800 2200 2500

300400400400400300200100Mjes.Kumul.

Vrijeme


Pokazuje :– Gdje trebamo biti (plan)– Gdje jesmo (izvršenje)– Kuda idemo (prognoza)

∑=

=

=Tt

tiqK

0

Ovisno o obliku S krivulje se dijele na pravilne ili nepravilne

24.2.2010

19

37

S – krivulja : Tok novca u projektu

• Jedna od najvažnijih primjena S-krivulje je prikaz toka novca u vremenu, sa podacima o novčanoj dinamici u projektu

4

6

8

10

vca (kum

ulativno

)

Prihod izvoditelja

Troškovi izvoditelja Uplate investitoraizvoditelju

Isplate troškova izvoditelja

Dobit izvoditelja


‐2

0

2

0,0 2,0 4,0 6,0 8,0 10,0 12,0

Tok no

v

Vrijeme (mjeseci)

j

Radni kapital izvoditelja

Avans

38

6.4. Mrežno planiranje

• Matematički modelmodel –optimalizacija

• Slikovni prikaz veza aktivnosti

• Kritični put i

5 90

9 149 5

A

7 50

3 125 7

B

8 00

0 80 8

C

4 108

2 142 12

D

10 148

0 240 24

F

8 2320

3 313 28

H

7 2424

0 310 31

G

5 2624

2 312 29

I

6 88

0 140 14

E


Kritični put i rezerve

• El. obrada

24.2.2010

20

39

Osnovne definicije tehnike mrežnog planiranja

• Mrežni dijagramČ or i e a• Čvor i veza

• Početni i završni čvor• Put u mrežnom dijagramu• Zatvoreni i otvoreni mrežni dijagrami

O č j č


• Označavanje čvorova

40

Precedence Diagramming Method (PDM)

• Analiza strukture mrežnog dijagrama:– Odrediti aktivnosti, povezati aktivnosti i , p

nacrtati mrežni dijagram– Kod crtanja treba koristiti slijedeća pravila:

Aktivnost


Čvor

Veza – slijedeće akt.Veza – prethodne akt.

Izbjegavati povratne veze

Svaku aktivnost koja slijedi crtati

desno

24.2.2010

21

41

Precedence Diagramming Method (PDM)

• Analiza vremena u mrežnom dijagramu:– Odrediti trajanja aktivnosti, odrediti j j ,

vremenske veze aktivnosti i izvršiti proračune u mrežnom dijagramu

• Određivanje trajanja aktivnosti vrši se proračunom kao i kod ostalih metoda

NSQ ×


RGhNSQt

Da ×

×=

42

PDM – vremenske veze

• Koristi se više vrsta vremenskih veza u mrežnom dijagramu koje realno prikazuju moguće odnose rada predstavljenog aktivnostimarada predstavljenog aktivnostima– Veza kraj- početak (N) – nakon kraja prethodne

započinje slijedeća

– Veza početak- početak (S) nakon isteka određenog vremena od početka prethodne može započeti slijedeća


– Veza kraj – kraj (F) nakon isteka određenog vremena od završetka prethodne može završiti slijedeća

S

F

24.2.2010

22

43

Položaj neke aktivnosti u planuNumerička oznaka aktivnosti

Vrijeme najranijeg početka

Ukupna vremenska rezerva

Rani položaj

Opis A0110

ESLS

TFFF

EFLF

Ukupna vremenska rezerva

Vrijeme najranijeg završetka

Vrijeme najkasnijeg završetka

Slobodna vremenska rezerva

Kasni položajES

LFLS

EF


Vrijeme najkasnijeg početka

Trajanje aktivnosti

Raspon vremena za izvršenje aktivnosti

44PDM – Proračuni u mrežnom dijagramu

Opis A01

Opis B Opis D0 16100 02 4 0 04 16 0 24

S 4

0110

0 161000 0 10

02 4 012 4 0 16

04 16 0 248 16 0 24

Opis C03 10 2 188 12 2 20

F 4

Proračun naprijed s lijeva na desno za rani položaj aktivnosti


Proračun naprijed , s lijeva na desno, za rani položaj aktivnosti

(ES, EF) ; ES (01) = 0; za više vrijednosti mjerodavan maximum

Proračun nazad , s desna na lijevo, za kasni položaj aktivnosti

(LS, LF) ; EF (n) = LF (n); za više vrijednosti mjerodavan minimum

24.2.2010

23

Vremenske rezerve45

Rani položaj

Kasni položaj

Rani položajKasni položaj

Rani položajKasni položaj

R


OPIS AKTIVNOSTI

oznaka ES TF EF

Ta LS FF LF

Ukupna vremenska Rezerva (TF)

Slobodna vremenska Rezerva (FF)

Raspon vremena za pomak izvršenja ili produženje trajanja

46

Računalo

• Poznate prednosti korištenja– Brzina– Čuvanje podataka– Optimalizacije– Povezivanje podataka– Izrada izvješča

V ij t


– Varijante– itd Primjena softwarea:

MS Project, Primavera P3c,...

24.2.2010

24

47

Optimalni raspored aktivnosti i resursa

• Nakon izrade prve varijante plana pristupa se potrebnim korekcijama, poboljšanjima i prilagođivanjima vremena izvršenja,

d k išt j

• Koriste se postupci:• Vremenskog skraćenja


rasporeda korištenja resursa ili dinamike troškova (prihoda)

Vremenskog skraćenja• C/T analiza• Poravnavanje broja

resursa tijekom vremena

48

Praćenje i kontrola

• Praćenje –prikupljanje, obrada

• Kontrola –Usklađivanje

i raspodjela podataka o izvršenju

• Bez praćenja i kontrole postupak

stvarnog stanja i plana


nije cjelovit ni učinkovit

24.2.2010

25

49

Planiranje i kontrola

• Bez planiranja i• Bez planiranja i kontrole svaki rad je (ne)uspješan ?!!?

• Zašto ?


50

Planiranje

• Što smo naučili ?• Vrijeme • Plan• Planiranje• Metode• Mrežni plan


• Mrežni plan• KontrolaTERMIN IS TERMIN

24.2.2010

1


Prof. dr. Mladen Radujković

07. Proračun troškova i cijene07. Proračun troškova i cijene građevinskih radova

7.1. Uvod u kalkulaciju cijene• U poslovnim procesima nastoji se uložiti određene resurse

i stvoriti nove-veće vrijednosti. Uloženo i ostvareno mogu se mjeriti i izražavati i kroz novac, pri čemu je istovremeno važno zadovoljavanje potreba zbog koji suistovremeno važno zadovoljavanje potreba zbog koji su poslovni procesi pokrenuti.

• Trošenje ulaznih resursa je :– tehničko (fizičkim jedinicama količina utrošenih sredstava za rad,

predmeta rada i rada) – ili ekonomsko ( izraženo u novčanim jedinicama)

• pri čemu se utrošeni dio vrijednosti prenosi na novi proizvod ili uslugu.


p g• Na izlaznoj strani je proizvod ili usluga koji ima određenu

vrijednost:– Uporabnu (za vlasnika ili korisnika) – Novčanu (iznos novčanih jedinica koji se mogu dobiti na tržištu)

24.2.2010

2

Ulaz i izlaz

• Elementi ulaza poslovnog procesa iskazani u prirodnom obliku su :

d i d (M)– predmeti rada (M)– sredstva rada (S)– rad (R)

• Elementi izlaza se prikazuju kroz :– obujam proizvodnje ( Q)

ij d t i d j ( V )


– vrijednost proizvodnje ( Vp)– dohodak ( D)– dobitak ili gubitak (Db ili G)

Osnovna i obrtna sredstva

• Ekonomski gledano ulaganje u procese su u obliku stvari, prava i novca:

O d š ij j j j– Osnovna sredstva troše se postepeno, ne mijenjaju svoj oblik, prenose dio vrijednosti na novi proizvod (npr. stvari - zemljište, strojevi, sredstva za rad,..., zatim prava kao patenti, ..... i novac za osnovna sredstva)

– Obrtna sredstva koja ulaskom u proces ne zadržavaju svoj prvobitni oblik, već se neprestano obrću ,

ij j j ći i t j ći i j d j


mijenjajući se i pretvarajući iz jednog pojavnog oblika u drugi (npr. stvari – sirovine, poluproizvodi,.., zatim prava

24.2.2010

3

Učinak i amortizacija

• Učinak je sposobnost nekog sredstva za rad da u određenim okolnostima u nekom vremenu

i d đ k liči i d (t t kinapravi određenu količinu proizvoda (teoretski, praktični, optimalni, ...)

• Amortizacija je proces koji ima dvostruki smjer :– Osnovna sredstva koja se koriste postupno smanjuju

svoju vrijednost (troše se)


svoju vrijednost (troše se)

– Radi zamjene potrošenih sredstava za rad i nabavenovih izdvaja se novac

Neki osnovni pojmovi vezani uz novac

• TROŠKOVI SU NOVČANI IZDACI KORIŠTENJARESURSA ZA IZVRŠENJE NEKOG RADA.CIJENA TROŠKOVI + DODACI ( k i b )• CIJENA - TROŠKOVI + DODACI (zakon. i ugov. obveze,..)

• PRIHOD /RASHOD/ JE NOVČANI PRIMITAK/IZDATAK/ KOJI PO IZVRŠENJU RADA NARUČITELJTREBA ISPLATITI IZVRŠITELJU .

• DOBITAK ILI GUBITAK JE RAZLIKA PRIHODA ITROŠKOVA.

• PRILIV I ODLIV NOVCA ODNOSE SE NA TOKOVE


• PRILIV I ODLIV NOVCA ODNOSE SE NA TOKOVEGOTOVOG NOVCA (CASH FLOW) OD NARUČITELJAPREMA IZVRŠITELJU. TO SU STVARNE UPLATE /ISPLATE

24.2.2010

4

7.2. Troškovi7.2. TroškoviTroškovi predstavljaju vrijednost utrošenih elemenataproizvodnje u procesu reprodukcije. Kako se vrijednostizražava cijenom troškovi su u novcu izraženaizražava cijenom, troškovi su u novcu izraženakoličina utrošene radne snage, sredstava za rad ipredmeta rada.

Troškovi se dakle sastoje od :- troškova radne snage- troškova sredstava za rad


- troškova sredstava za rad- troškova predmeta rada

(Iz Ekonomike : Prof. M. Katavić)

Vrste troškova

Moguće je odrediti raznepodjele troškova uodnosu na:• PREDMET (rad,

materijal,..) ,

• MJESTO (priprema,proizvodnja,...),


• IZNOS (fiksni, varijabilni)

• itd

24.2.2010

5

Podjele troškova • sa stajališta mogućnosti raspoređivanja na

nositelje troška direktni (neposredni) i indirektni direktni (neposredni) i indirektni (posredni) troškovi .(posredni) troškovi . Ukupni troškovi(posredni) troškovi . (posredni) troškovi . Ukupni troškovi predstavljaju zbroj ukupnih direktnih i ukupnih indirektnih troškova : T = D+I

••• sa stajališta njihovog odnosa prema stupnju

iskorištenja kapaciteta -- fiksni i varijabilni fiksni i varijabilni šk išk i i š i j j j


troškovi. troškovi. Ukupni troškovi predstavljaju zbroj ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova : T = F+V

Direktni i indirektni troškovi • Direktni (neposredni) troškovi su oni koji se mogu

neposredno proračunati po mjestu nastanka troškai po nositeljima troškova. Primjeri su:i po nositeljima troškova. Primjeri su:– materijal izrade ( osnovni, pomoćni, pogonski)– troškovi radne snage– amortizacija ( obračunata po funkcionalnom sistemu )

• Indirektni ( posredni ) troškovi ne mogu seevidentirati i izračunati neposredno po mjestu inosiocima troška, pa čine zajedničke troškove za


nosiocima troška, pa čine zajedničke troškove zaviše mjesta troškova ili više nositelja. Primjeri su :– opći troškovi izrade ( pogonska / gradilišna režija)– opći troškovi centralne uprave i prodaje

24.2.2010

6

• Mogućnost podjele troškova na direktne i indirektne podrazumijeva poznavanje mjesta

k i i šk

Mjesta i nositelji troškova

nastanka i nosioca troškova – mjesta nastanka troškovamjesta nastanka troškova su pojedini dijelovi

poduzeća u kojima troškovi nastaju– nositelji troškanositelji troška su pojedini učinci tj. proizvodi i

usluge bez obzira na mjesta gdje su troškovi nastali

Od đi j j t t šk i it lj


• Određivanje mjesta troškova i nositelja troškova preduvjet je za izradu kalkulacija.

• (Iz Ekonomike : Prof. M. Katavić)

Fiksni i varijabilni troškovi• S obzirom na utjecaj količine i trajanja na

troškove dijelimo u dvije skupine :

a) fiksni troškovi – neovisni o količini proizvoda itrajanju rada (npr. troškovi uprave poduzeća)

b) varijabilni troškovi – promjenjivi u zavisnostiod količine i trajanja, a mogu biti proporcionalni,


od količine i trajanja, a mogu biti proporcionalni,progresivni ili degresivni (npr. ugrađenimaterijal, rad strojeva,...)

24.2.2010

7

Količina i vrijeme• Poznavanje utjecaja količine i duljine proizvodnje

na troškove ima veliki značaj za određivanje ijcijene. – količina količina u pravilu veća količina daje mogućnost za

manju cijenu– vrijeme u pravilu duže vrijeme za istu količinu

proizvoda rezultira većom cijenom po proizvodu


• Određivanje mjesta troškova i nositelja troškova preduvjet je za izradu kalkulacija.

Zaključak - TROŠKOVI• ZA GRAĐEVINSKU KALKULACIJU POSEBNO SU

ZNAČAJNE PODJELE TROŠKOVA NA:• 1. PLANSKE - KOJI SE PRORAČUNAVAJU PRIJE IZVRŠENJA1. PLANSKE KOJI SE PRORAČUNAVAJU PRIJE IZVRŠENJA

RADA I STVARNE - KOJI NASTAJU ZBRAJANJEM POIZVRŠENJU RADA

• 2. JEDINIČNE - PRORAČUNAVAJU SE ZA JEDINICUPROIZVODA I UKUPNE - ZA SVEUKUPNU KOLIČINUPROIZVODA

• 3. DIREKTNI (NEPOSREDNI) NASTAJU NEPOSREDNO PRIRADU NA SAMOM PROIZVODU, A TO JE : RAD, MATERIJAL I


, ,KORIŠTENJE STROJEVA PRI PROIZVODNJI I GRAĐENJUOBJEKTA, I INDIREKTNI (POSREDNI) SVI POSREDNITROŠKOVI U UPRAVI I NA GRADILIŠTU, KOJI SUNEOPHODNI DA BI SE RAD NA OBJEKTU MOGAO ODVIJATI.

24.2.2010

8

Važnost podatka o troškovima

• U svakom postupku ili analizi poslovnog procesa, rada, projekta ili proizvodnje moramo imati i f ij t šk iinformaciju o troškovima

• Podaci o trošku su ključna informacija za ocjene, pregovore, odluke,..., ali i za vođenje poslovanja u smjeru uspjeha ili neuspjeha

• Izračun troškova mora biti precizan i pouzdan, a d bi ij d ti t č


dobivene vrijednosti točne• Kada znamo troškove onda možemo određivati

cijene

Razlikujemo tri vrste cijena :• cijena koštanja

7.3. Cijena

• cijena prodaje • cijena nabave

• Cijena koštanja i cijena prodaje formiraju se upoduzeću za vlastite proizvedene gotove učinke,d k ij b d lj ij k j j


dok cijena nabave predstavlja cijenu po kojoj senabavljaju sredstva za rad i predmeti rada


24.2.2010

9

Cijena koštanjaCijena koštanja• U cijeni koštanja sadržani su svi troškovi i izdaci

koji su nastali u vezi s proizvodnjom učinaka.• Pri kalkulaciji cijene koštanja potrebno je

obuhvatiti uz troškove elemenata reprodukcije(sredstva za rad, predmete rada i rad) i sve ostaleizdatke bez kojih se taj proces ne bi mogaonesmetano odvijati (ugovorne obveze, zakonske

b kl i l )


obveze, reklame i sl.)(Iz Ekonomike : Prof. M. Katavić)

• Struktura cijene koštanjaStruktura cijene koštanja sastoji se od slijedećih pet elemenata:

Struktura cijene koštanjaStruktura cijene koštanja

• materijal za izradu• osobni dohoci izrade• amortizacija• opći troškovi izrade• opći troškovi uprave i prodaje


opći troškovi uprave i prodaje

• Struktura cijene koštanja formirana je na osnovi podjele troškova na direktne i indirektne


24.2.2010

10

Cijena prodajeCijena prodajeCijena prodaje formira se na tržištu pod djelovanjem zakona ponude i potražnje.

Cijena prodaje predstavlja cijenu koštanja redstavlja cijenu koštanja uvećanu za određenu dobit koju očekujemo, uvećanu za određenu dobit koju očekujemo, odnosno koja se može postići na tržištu.odnosno koja se može postići na tržištu.

Ako cijena prodaje padne ispod cijene koštanja


Ako cijena prodaje padne ispod cijene koštanja poduzeće više ne ostvaruje dobitak već gubitak .


Cijena nabaveCijena nabaveNabavna cijena sredstava za rad i predmeta rada utvrđuje se na temelju fakture dobavljača koja predstavlja prodajnu cijenu proizvodapredstavlja prodajnu cijenu proizvoda.

• Strukturu cijene nabave čine :– iznos iz fakture– troškovi prijevoza i/ili osiguranja– troškovi carine


– troškovi montaže– ostali troškovi ( PTT, putni tr. i sl.


24.2.2010

11

Zaključak - CIJENA

• SVAKI PROIZVOD IMA SVOJUCIJENU. RAZLIKUJE SE:

Š• 1. CIJENA KOŠTANJA :TROŠKOVI + IZDACI

• 2. PRODAJNA CIJENA :CIJENA KOŠTANJA + DOBIT

• CIJENA SE ODREĐUJEPORORAČUNOM KOJI SE U


GRAĐEVINARSTVU NAZIVAKALKULACIJA.

7.4. Kalkulacija cijene

• KALKULACIJA -POSTUPAK ZA OBRAČUN SVIHOBRAČUN SVIH TROŠKOVA KOJI SAČINJAVAJU CIJENU KOŠTANJA, ODNOSNO POSTUPAK IZRAČUNA PRODAJNE CIJENE


PRODAJNE CIJENE PROIZVODA ILI USLUGE.

24.2.2010

12

Kalkulacija u hrvatskom građevinarstvu

• DO II SVJ. RATA - KALKULACIJA• NAKON II SVJ RATA - OBNOVA RAD BEZNAKON II SVJ. RATA OBNOVA, RAD BEZ

KALKULACIJA• PERIOD PLANSKE PRIVREDE -

JEDINSTVENE CIJENE ZA GRAĐ.• OD UVOĐENJA SAMOPURAVLJANJA (195..) -

PONOVO UVOĐENJE KALKULACIJA


PONOVO UVOĐENJE KALKULACIJA• REPUBLIKA HRVATSKA - TRŽIŠNA

PRIVREDA - KALKULACIJE

Zadaci kalkulacije

• UTVRĐIVANJE PLANSKIH TROŠKOVA I CIJENA.

• PODLOGA ZA EKONOMSKU VALORIZACIJU IZABRANE TEHNOLOGIJE I ORGANIZACIJE GRAĐENJA.

• TEMELJNA PODLOGA ZA DODJELU POSLOVA GRAĐENJA.


• PODLOGA ZA USPOREDBU PLANIRANI -STVARNI TROŠKOVI.

24.2.2010

13

Podloge za izradu kalkulacije

• RAČUNOVODSTVENI PODACIIZVODITELJA RADOVA (CIJENE, ZAKONSKE OBVEZE )ZAKONSKE OBVEZE,….)

• TEHNIČKA DOKUMENTACIJA (NACRTI, TEHNIČKI OPIS, DOKAZNICA MJERA,…)

• SADRŽAJ UGOVORNE DOKUMENTACIJA(OPĆI I TEHNIČKI UVJETI, ROKOVI,…)

• PROJEKAT ORGANIZACIJE GRAĐENJA


PROJEKAT ORGANIZACIJE GRAĐENJA(ORGANIZACIJA RADNIH PROCESA, PRIPREMNI RADOVI, GRADILIŠTE, PLAN,…..)

• itd

• Da bi ispunila postavljene zadatke k lk l ij t ljiti lij d ći

Uvjeti izrade kalkulacije

kalkulacija se mora temeljiti na slijedećim načelima :– načelo dokumentarnosti– načelo vremenskog razgraničenja– načelo diferenciranja


j– načelo preglednosti, točnosti, ekonomičnosti i

usporedivosti • (Iz Ekonomike : Prof. M. Katavić)

24.2.2010

14

Vrste kalkulacije prema fazi projekta

• PODJELA PREMA FAZI PROJEKTA :• OKVIRNA – NE POSTOJI TEHN. DOKUMENT., PA SE

TROŠKOVI RAČUNAJU PO JEDINICI MJERE (M2,TROŠKOVI RAČUNAJU PO JEDINICI MJERE (M2, KOM,...) . (u FAZI KONCIPIRANJA PROJEKTA)

• PONUDBENA - PRORAČUN PLANSKIH JEDINIČNIH CIJENA, A NAKON TOGA I UKUPNE CIJENE, PO STAVKAMA PONUDBENOG TROŠKOVNIKA. RADI SE VRLO DETALJNO I TOČNO U FAZI IZRADE PONUDE ZA USTUPANJE RADOVA.


• UGOVORNA -KAO I PONUDBENA, UZ EVENTUALNU POVEĆANU TOČNOST. (KOD UGOVARANJA)

• OKONČANA -PRORAČUN STVARNIH TROŠKOVA NA OSNOVI STVARNIH POJEDINAČNIH TROŠKOVA PREMA KNJIGOVODSTVENOJ EVIDENCIJI

Vrste kalkulacije prema načinu izrade

• Prema vremenu kada se izrađuju :– prethodne ili planske -

sastavljaju se prije početka radova na temelju raspoloživih podloga

– naknadne ili obračunske -


naknadne ili obračunskesastavljaju se nakon završetka rada, na temelju stvarnih podataka

24.2.2010

15

Vrste kalkulacije prema načinu izrade

• Prema metodama izrade :– Djelidbena kojom se cijena koštanja jedinice učinaka,

dobiva tako da se ukupni troškovi (T) podijele s k liči i d ih či k (Q) (čikoličinom proizvedenih učinaka (Q) ; (čista djelidbena, djelidba pomoću ekvivalentnih brojeva, djelidba vezanih proizvoda)

– Dodatna se provodi prethodnim izračunom pojedinačnih direktnih troškova i naknadnom dodavanju općih indirektnih troškova primjenom određenog ključa raspodjele.Direktna Po ovoj metodi kalkulacije u cijenu koštanja


– Direktna Po ovoj metodi kalkulacije u cijenu koštanja proizvoda uračunavaju se samo direktni troškovi, ali je ovdje pojam direktnih troškova modificiran, tako da se tim postupkom proračunavaju ukupni troškovi.

Djelidbena kalkulacija

• NAJJEDNOSTAVNIJI NAČIN U KOJEM SE JEDINIČNI TROŠKOVI PROIZVODA (jtp) ODREDE PODJELOM UKUPNIH

jtpukupn i tro skovi p ro izvodn jeukupna ko lic ina pro izvoda

kn kom=. . . .

. . . .. . . . . . ( / )

ODREDE PODJELOM UKUPNIH TROŠKOVA PROIZVODNJE SA UKUPNOM KOLIČINOM PROIZVODA.

• OVA METODA SE PRIMJENJUJE KOD


INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE, A U GRAĐEVINARTVU TO JE PROIZVODNJA GRAĐEVINSKOG MATERIJALA, POLUPROIZVODA,….

24.2.2010

16

Djelidbene kalkulacije• Čista djelidbena : uglavnom se primjenjuje u masovnoj proizvodnji samo

jednog proizvoda i u proizvodnji gdje na kraju nema nedovršene proizvodnje.Postupak izračunavanja cijene koštanja učinka sasvim je jednostavan :cjelokupnecjelokupne troškovetroškove obračunskaogobračunskaog razdobljarazdoblja trebatreba podijelitipodijeliti proizvedenomproizvedenomj pj p gg jj p jp j ppkoličinomkoličinom učinakaučinaka..

• Djelidba ekvivalentnim brojevima : Upotrebljava se u poduzećima kojaproizvode više vrsta sličnih proizvoda iz istih sirovina i uz isti tehnološkipostupak. Srodni proizvodi se pomoću ekvivalentnih brojeva ( različitaobilježja, težina, dimenzija i sl.) stavljaju u određeni odnos, da bi u kalkulacijinestala njihova različitost.

• Djelidba vezanih proizvoda : primjenjuje se u proizvodnji vezanih


• Djelidba vezanih proizvoda : primjenjuje se u proizvodnji vezanih(paralelnih) proizvoda tj. većeg broja različitih proizvoda iz iste sirovine (rafinerija nafte, tvornica betonskih prerađevina, plinare, koksare i sl.) Pri tomese jedan proizvod smatra glavnim, a ostali se smatraju sporednim proizvodima(na. pr. razni derivati nafte u proizvodnji nafte, razni betonski elementi i sl).


Dodatna kalkulacija • NAJPRIJE SE IZRAČUNAJU NEPOSREDNI

(DIREKTNI) TROŠKOVI POMOĆU ANALIZA ZASVAKI POJEDINI RADNI PROCES (STAVKU

ŠTROŠKOVNIKA) I UKUPNI POSREDNI(INDIREKTNI) TROŠKOVI NA RAZINI UKUPNOGOBJEKTA.

• ZATIM NA SVAKU ANALIZU ZA DIREKTNITROŠAK NAKNADNO POMOĆU KLJUČARASPODJELE (FAKTORA) VRŠI DODAVANJEPRIPADNOG IZNOSA INDIREKTNIH TROŠKOVA.


• PRIMJENJUJE SE KOD POJEDINAČNE IMALOSERIJSKE PROIZVODNJE SA VELIKIMBROJEM RAZNOVRSNIH DJELATNOSTI - A TO JEGRAĐENJE.

24.2.2010

17

Grafički slijedGrafički slijed postupka dodatne

kalkulacije u građevinarsvu


Struktura indirektnih troškova

Proračun za svaku

Proračun za cijeli objekat, a zatim raspodjela

t k


stavku posebno u analizi cijena

na stavke pomoću faktora

24.2.2010

18

Potupak dodatne kalkulacije• UKUPNA PRODAJNA

CIJENA : PC• PC = DT + IT + D• PC = DT + IT + D• DIREKTNI TROŠKOVI :

DT = R + M + S• (R=RAD;

M=MATERIJAL;S=STROJEVI)


• INDIREKTNITROŠKOVI : IT

• DOBIT : D

Faktor dodatne kalkulacije

• PRORAČUN FAKTORA :DITosnovicaF ++

=

• Osnovica može biti:– Vrijednost rada (R)– Vrijednost direktnih

troškova (DT)

osnovicaF


• Faktor broj kojim se množiosnovica, kako bi seuključili IT i D

24.2.2010

19

Dodatn kalkulacija sa faktorom na R

• Kod velikog udjela rada u ukupnoj cijeni (VISOKOGRADNJE)(VISOKOGRADNJE) koristi se faktor na rad:

• R + IT + D = F x R →

RDITRF ++

= →


• Kalkulacija prodajne cijene

• PC= F × R + M + S

• Prosječni iznos faktora na rad : F(R) = 3 do 4.

Dodatna kalkulacija sa faktorom DT

• Kod malog udjela rada u ukupnoj cijeni (NISKOGRADNJE)(NISKOGRADNJE) koristi se faktor na :

• DT + IT + D = F x DT →

DTDITDTF ++

=


• Kalkulacija prodajne cijene

• PC= F × ( R + M + S)F (DT) = 1,5 do 2.• Prosječni iznos faktora na dir. trošk. :

24.2.2010

20

Alternativni proračun faktora

• Alternativni način proračuna faktora može biti :

iDITF +

=

• Budući je u nazivniku izostavljena osnovica, faktor koji se koristi u proračunu je F = (1+F*)

• tada je kalulacija sa osnovicom rad :

osnovica


• IT + D = F* × R →• → PC = (1+F*) × R + M + S

Prikaz

Tijekom izrade tehn.

dokument.izračuna

cijene građevinskog

objekta tijekom

Tijekom ugovaranj

a


jvremenskih

fazaNakon

izvođenja

24.2.2010

21

Kod kalkulacije mora se:• TOČNO PRORAČUNATI INDIREKTNE TROŠKOVE I

FAKTOR.• U ANALIZAMA CIJENA DIREKTNIH TROŠKOVA NE

S S OS A A A A ASMIJE SE IZOSTAVITI NI JEDAN NI NAJMANJI RAD(NPR. POMOĆNI RAD, TRANSPORT, PRIJENOS,..SVAKI, PA I NAJMANJI RAD RAD MORA BITINAPLAĆEN!!!!!

• SVI MATERIJALI KOJI SE KORISTE ILI UGRAĐUJUTIJEKOM RADA MORAJU BITI UKLJUČENI UANALIZU CIJENA.


• POTREBNO JE IMATI TOČNE JEDINIČNE CIJENE :– RADA ZA RADNIKE RAZLIČITIH KVALIFIKACIJA.– MATERIJALA.– KORIŠTENJA STROJEVA.

7.2003

7.5. Analiza cijena• Dodatna kalkulacija

provodi se analizom cijena za svaku stavku radaza svaku stavku rada opisanu troškovnikom

• U analizi cijene se izračunavaju svi direktni troškovi stavke a zatim se pomoću faktora dodaju indirektni


indirektni• Za proračun se koristi

univerzalni obrazac

24.2.2010

22

7.5. Analiza cijena

Radi se za

svaku stavku posebn


o

Analiza cijena način izrade


24.2.2010

23

Glavna i pomoćna analiza cijena Pomoćna analiza sePomoćna analiza se radi za slučaj kada u više glavnih analiza ima isti dio, pa se takav izdvaja, posebnu izračunava, a u svaku glavnu se


gunosi samo rezultat

Glavna analiza se radi za svaku stavku troškovnika

Pomoćna analiza cijena - Primjer


Rezultat zbroja stupaca pomoćne analize se ne množi sa faktorom, zato što će se pomnožiti u glavnoj analizi !

24.2.2010

24

Glavna analiza cijena - Primjer


Primjer analize cijena (1)


24.2.2010

25

Primjer analize cijena (2)


7.6. Točnosti proračuna kod kalkulacije

• U svakom postupku analiza cijena mora se inzistirati na najvećoj mogućoj točnosti.

• Greške se ne mogu tolerirati.Greške se ne mogu tolerirati.• Ipak, kod izrade planskih cijena nisu do kraja

poznati svi uvjeti rada i moguće promjene koje će se dogoditi kod izvršenja, pa se ćesto planska cijena razlikuje od stvarne koja se izračuna nakon izvršenja rada.

• To znači da se točnost mijenja tijekom vrermena,


j j jovisno o količini i kvaliteti podloga ili informacija koje koristimo kod kalkulacije.

• Ljudski faktor – optimizam na samom početku često uzrokuje niže troškovne procjene

24.2.2010

26

Odnos točnosti procjene troškova građevinskog projekta u vremenu

Prebaciti u OG II

Koncipiranje

Točnostprocjene Stvarni

troškoviProcjene

Koncipiranje

Definiranje Izvršenje20%

10%0%

-10%-20%-30%-40%

Vrijeme

Završetak d

Građenje

Ugovaranje

OkončaniobračunProjektiranje

Studije Mogućnost točnosti


Interval 15% - 85%vjerojatnosti točnosti procjene po

fazama projekta

radovaUgovaranjeStudijeizvodljivosti

Mogućnost točnosti procjene se mijenja tijekom raznih faza projekta

Tok novca u projektu i utjecaj promjena na točnost procjene troškova

140

Područje mogućih vrijednosti stvarnih

troškova u t = t1

Planirani trošak t=t1

Prebaciti u OG II

20

40

60

80

100

120

Sumarni troskovi

Područje mogućih vrijednosti stvarnih

troškova u t = t0

troškova u t t1trošak t t1

• Šta se je dogodilo u


0

20

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 Vrijeme

Planirani trošak t=t0

t0 t1

j gtrenutku t1 i koje su posljedice na ukupne troškove projekta ???

24.2.2010

27

7.7. Značaj kalkulacije

• Poznavanje troškova i cijena ima presudan značaj za uspješnost poslovanja

• Kalkulacijama se bave svi sudionici u procesu građenja : projektanti, investitori i izvoditelji

• U svakom građevinskom poduzeću postoji odjel kalkulacija i specijalizirani stručnjaci -


specijalizirani stručnjaci -kalkulanti

Kalkulacija : zaključak

• Šta smo naučili :

– Troškovi i cijene– Vrste kalkulacije– Dodatna kalkulacija– Analize cijena– Značaj kalkulacije za


Značaj kalkulacije za poslovanje

Documents

2. kolokvij.PDF