1bib.irb.hr/datoteka/384325.Tomorad_CAE_2007.doc · Web view2.) predmeti su često vrlo krhki te se lako mogu oštetiti prilikom pregleda, mjerenja ili analiziranja. Dio predmeta

M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj

dr. sc. Mladen TomoradFilozofski fakultetSveučilište u ZagrebuIvana Lučića 3e-mail: [email protected], [email protected]

MODEL OBRADE I ANALIZE STAROEGIPATSKIH PREDMETA U MUZEJSKIM

ZBIRKAMA U HRVATSKOJ

1. PROCJENA BROJA STAROEGIPATSKIH PREDMETA U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj se čuva oko 5000 staroegipatskih predmeta koji se mogu datirati od

preddinastijskog razdoblja Badari do arapskog osvajanja Egipta 642. godine. Najveći broj

nalazi ih se u posjedu gradskih i područnih muzejskih institucija na prostoru Hrvatske, a

nepoznati broj čuva ih se i u privatnim zbirkama.

Procjene broja predmeta, koje se čuvaju u muzejskim institucijama, temelje se na tri

osnovna istraživanja koje je sam proveo u razdoblju od 1999. do 2006. godine.

1.) Magistarski rad Egipatske starine u hrvatskim povijesnim znanostima.1

U sklopu rada na magisteriju počeo sam istraživati staroegipatske zbirke u Hrvatskoj

te sam na temelju uvida u inventarne knjige muzeja došao do brojke od oko 3000 predmeta

koji se čuvaju u Hrvatskoj.2 Rezultati ovog istraživanja prvi su put javno izloženi na

međunarodnoj konferenciji Povijesna istraživanja, studij povijesti i informatizacija koja je od

10. do 12. prosinca 2001. g. održana na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

2.) Knjiga Egipat u Hrvatskoj.

U razdoblju od prosinca 2001. do zime 2002. godine proširio sam istraživanja koja

sam započeo tijekom izrade magistarskog rada te sam ih izložio u knjizi koja je tiskana

potkraj lipnja 2003. godine. Tad sam procijenio da se u muzejskim institucijama u Hrvatskoj

čuva 3561 predmet staroegipatske provenijencije.3 Broj predmeta koji se čuvaju u privatnim

zbirkama tad je bio procijenjen s više od 500 predmeta.4

1 Magistarska radnja obranjena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 27. lipnja 2001. godine.2 TOMORAD 2001a.: 6-9, 14-323 TOMORAD 2003a.: 28-294 TOMORAD 2003a.: 28

1

mailto:[email protected]


3.) Projekt Croato-Aegyptica Electronica i doktorska disertacija Model računalne

obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskih zbirkama u Hrvatskoj5.

Već tijekom rada na magisteriju, a kasnije i prilikom pripreme knjige, došao sam na

ideju da se osmisli projekt koji bi istražio sve staroegipatske zbirke u Hrvatskoj, cjelovito

analizirao predmete, obradio ih i upisao u jedinstvenu bazu podatka koja bi bila dostupna

svim znanstvenicima i istraživačima putem Interneta.6 Projekt je tijekom 2002. i 2003. godine

dobio podršku gotovo svih muzejskih institucija u kojima se čuvaju staroegipatske starine te

je kao takav imao uvid u inventarne knjige muzeja. Kao voditelj projekta u razdoblju od 2002.

do kraja 2004. godine istražio sam muzejske zbirke raznih gradskih i regionalnih muzeja te

sam došao do zaključka da se samo u muzejskim institucijama u Hrvatskoj čuva vjerojatno

najmanje 4039 predmeta.7 Postoji mogućnost da se u muzejskim depoima već istraženih

muzeja, ali i u drugim gradskim i područnim muzejima nalaze neobjavljeni staroegipatski

predmeti o kojima za sad nemam nikakvih spoznaja.

Pitanje broja predmeta koji se čuvaju u privatnom posjedu još uvijek ostaje otvoreno.

Uvidom u registre koji se nalaze u Konzervatorskim odjelima koji djeluju u sklopu

Ministarstva kulture Republike Hrvatske došao sam do zaključka da bi se u privatnim

zbirkama mogli nalaziti oko 1000 staroegipatskih predmeta. To bi značilo da se trenutne

procjene ukupnog broja predmeta kreću oko brojke od 5000 predmeta čime Hrvatska

prednjači na cijelom prostoru Jugoistočne Europe.

2. VRSTE PREDMETA

Većina predmeta koji se čuvaju u muzejskim i privatnim zbirkama uglavnom su sitni

predmeti. U zbirkama dominiraju skarabeji, amuleti, šauabti, pločice od raznih materijala,

nakit, znakovi plodnosti, statuete raznih božanstava, ali se također može naći i obuća, razni

tipovi posuda, kanope, prikazi životinja te muške i ženske statue. Među brojnim predmetima

moguće je također indentificirati veću zbirku kipova bogova (većinom prikazi Ozirisa i Izide),

razne drvene i kamene stele s natpisima i slikovnim prikazima uglavnom pogrebnog

5 Doktorska disertacija obranjena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2. studenoga 2006. godine.6 www.croato-aegyptica.hr7 U članku The Egyptian Antiquities in Croatia (Tomorad 2005.) procjena predmeta koji se čuvaju u muzejskim institucijama u Hrvatskoj malo se razlikovala od gore predočenih podataka. Naime, tad sam procijenio da se u muzejskim institucijama u Hrvatskoj čuva najmanje 4034 predmeta. Razlike u procijeni iz 2005. godine i sadašnjoj procjeni temelje se na različitim podacima koje sam u međuvremenu dobio iz Arheološkog muzeja u Splitu, i Arheološkog muzeja u Zadru. Budući da se u ovom trenutku ne može sa sigurnošću utvrditi je li 11 predmeta iz arheološke zbirke Samostana sv. Eufemije u Kamporu na otoku Rabu pripada staroegipatskom kulturnom krugu broj predmeta u toj instituciji varira između 10 i 21. Stoga se i ukupne procjene najmanjeg broja staroegipatskih predmeta u našim institucijama kreću između 4028 i 4039 predmeta.

2


karaktera, natpise na papirusu ili lanenim trakama i knjige mrtvih. Posebno treba izdvojiti

sarkofage za ukop ljudskih i životinjskih ostataka, mumije te povoje mumija. Trinaest sfingi

ili njihovih dijela, koja su se nekad nalazila u Dioklecijanovoj palači u Splitu, čine posljednju

skupinu predmeta.

Staroegipatski predmeti, pristigli u razne muzejske ili privatne zbirke u Hrvatskoj,

prema svome izvoru nabave mogu se podijeliti na:

1.) predmete staroegipatske provenijencije koji su nabavljeni iz svijeta preko

posrednika ili donacijom.

2.) predmete pronađene na hrvatskom povijesnom prostoru uglavnom tijekom 19. ili

20. stoljeća. Ova vrsta materijala uglavnom je vezana uz pojavu i prisutnost staroegipatskih ili

sinkretističkih kultova koji su se razvili u grčko-rimskom razdoblju. Oni su na naš prostor

pristigli uglavnom putem posrednika (moreplovci, trgovci, vojnici)8 šireći nova vjerska

shvaćanja na naš prostor. Ova vrsta predmeta najčešće su plod arheoloških istraživanja, a na

današnji hrvatski prostor ponajviše je bila dopremljena u rimsko doba antike. Uvidom u

inventarne knjige muzeja vidljivo je da su često ovi predmeti bili proglašavani falsifikatima,

naročito tijekom druge polovice 19. stoljeća. Na temelju cijelokupne obrade i analize, koju su

proveli naši znastvenici (P. Selem, I. Uranić, M. Tomorad), većina gore navedenih predmeta

danas se smatra autentičnima.

3. ZBIRKE

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) regulira da nositelji prava na

kulturno dobro mogu biti pravne i fizičke osobe koje na bilo koji način ili po bilo kojoj osnovi

u svom posjedu drže neko kulturno dobro (čl. 6, st.7), a u ovom slučaju to su staroegipatski

spomenici u Hrvatskoj. Upravo na osnovi ovog propisa razlikujemo institucionalne i privatne

zbirke staroegipatskih spomenika.

Na temelju dogogodišnjih istraživanja9 i gore spomenutog Zakona zbirke, u kojima se

čuvaju staroegipatske starine u Hrvatskoj, podijelio bih u sljedeće skupine:

1.) zbirke arheoloških muzeja,

2.) zbirke gradskih muzeja,

3.) zbirke područnih muzeja,

4.) privatne zbirke.8 TOMORAD 2005b, TOMORAD 2005c.9 Moja istraživanja staroegipatskih zbirki u Hrvatskoj započela su u siječnju 1999. godine te se od tada kontinuirano bavim upravo ovim problemima.

3


Po broju predmeta koji se čuvaju u muzejskim institucijama posebno se ističu zbirke

Arheološkog muzeja u Zagrebu, Muzeja Mimara u Zagrebu, Arheološkog muzeja u

Dubrovniku, Arheološkog muzeja u Splitu i Arheološkog muzeja Istre u Puli. Kao što je

vidljivo iz tablice 1. sve ostale zbirke broje manje od 15 staroegipatskih predmeta.

Tablica 1: Egipatske zbirke u muzejskim institucijama u Hrvatskoj

Egipatske zbirke u muzejskim institucijama Broj predmeta

Arheološki muzej u Zagrebu 3141

Muzej Mimara u Zagrebu 502

Dubrovački muzeji - Arheološki muzej u Dubrovniku 197

Arheološki muzej u Splitu 66

Arheološki muzej Istre u Puli 39

Samostan sv. Eufemije u Kamporu na otoku Rabu - Arheološka zbirka 10-21?

Arheološki muzej u Zadru 19

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu - Arheološka zbirka Benka Horvata 11

Muzej Slavonije u Osijeku 10

Gradski muzej Varaždin - Arheološki odjel 7

Dioklecijanova palača u Splitu 6

Franjevački samostan u Sinju - Arheološka zbirka 6

Odjel za povijest građevinarstva Urbanističkog ureda u Splitu 3

Lapidarij Veliki Brijun 2

Lapidarij u Novigradu (Istra) 1

Lapidarij Varvaria u Bribirskoj Glavici 1

Arheološka zbirka i Lapidarij Grga Novak, Centar za zaštitu kulturne baštine Hvar 1

Zbirka Narona, Vid kod Metkovića 1

Narodno sveučilište Imotski - Arheološka zbirka 1

Muzej grada Koprivnice 1

Gradski muzej Križevci 1

Muzej grada Zagreba 1

Zbirka lokaliteta Bostan 1

Ukupno 4028-4039

S obzirom na objavljivanja staroegipatske građe u zbirkama muzeja u Hrvatskoj može

se govoriti o dvije osnovne skupine materijala na našem tlu.

1. Zbirke institucija koje su sustavno prezentirane i objavljivane putem kataloga

izložbi te praćene i publicirane u znanstvenoj periodici. To su zbirke Arheološkog muzeja u

Zagrebu i Arheološkog muzeja u Splitu. Za Arheološki muzej u Zagrebu postoji stariji katalog

4


starina objavljen u Parizu 1970. godine10 i mnogi stručni katalozi pojedinačnih izložbi11.

Eksponati Arheološkog muzeja u Splitu prezentirani su i publicirani uglavnom putem stručne

periodike12. Egipatske starine koje su obuhvaćene Zbirkom Ante Topića Mimare naznačene su

u stručnim katalozima Muzeja Mimara u Zagrebu.13 Velike zbirke Arheološkog muzeja u

Dubrovniku14 i Puli15 tek su u posljednjih nekoliko godina sustavnije obrađene i publicirane.

Manje zbirke muzeja u Osijeku i Zadru i nisu sustavnije praćene, a pojedini predmeti

povremeno su publicirani u periodici. Posebno treba izdvojiti vrlo vrijednu egipatsku zbirku

Gradskog muzeja u Varaždinu koja je nekoliko puta sustavno obrađena i publicirana.16

Za značajno mjesto koje Hrvatska zauzima u svjetskim razmjerima najzaslužnija je

velika i vrijedna zbirka Arheološkog muzeja u Zagrebu u kojoj se čuva raritet u svjetskim

razmerima tzv. "Zagrebačka egipatska mumija s lanenom knjigom" (Liber linteus

Zagrabiensis) i nedavno protumačeni dio papirusa o balzamiranju Apisa.

2. Zbirke institucija i privatnih osoba koje nisu sustavno prezentirane i objavljivane.

Ove zbirke postupno se sustavno obrađuju u sklopu projekta Croato-Aegyptica Electronica.

Njihova sustavna analiza, unos u bazu podataka i objavljivanje pute elektronskih medija

omogućit će upoznavanje šire javnosti i s ovim zbirkama koje su do sada uglavnom bile

skrivene od oka javnosti. Prilikom analize posebna pažnja posvećuje se određivanju podrijetla

predmeta17, njihovoj autentičnosti, periodu nastanka i kulturno-povijesnoj vrijednosti. Kako i

na koji način su pojedini predmeti došli u pojedine institucije ili u privatni posjed, najčešće je

gotovo nemoguće utvrditi. Usprkos nastojanjima da se u proteklih nekoliko godina dobije

približna slika točnog broja i vrijednosti predmeta koji se čuvaju u privatnom posjedu neke

točne podatke još je uvijek nemoguće dati jer su ove zbirke gotovo nepoznate znanstvenoj

javnosti te su najčešće skrivane pa se za njihov veliki broj niti ne zna.

4. SPECIFIČNOSTI ANALIZE I OBRADE STAROEGIPATSKIH PREDMETA

10 MONNET SALEH 1970.11 LJUBIĆ 1871.; LJUBIĆ 1889a; LJUBIĆ 1889b; BRUNŠMID 1904.; BRUNŠMID 1905.; BRUNŠMID 1907.; BRUNŠMID 1914.; GORENC 1979.; RENDIĆ-MIOČEVIĆ 1986.; RENDIĆ-MIOČEVIĆ 1993.; URANIĆ 1996a; URANIĆ 1999b; TOMORAD 2003a.: 19-48, 81-89; DUKAT & MIRNIK 2004.; URANIĆ 2005.; TOMORAD 2005.: 3-11.12 Bullettino di archeologia e storia Dalmata (Spalato, 1878-1918) i Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (Split, 1919.- )13 Muzej Mimara 1987.; RATKOVIĆ-BUKOVČAN 2001.; TOMORAD 2003: 63-69.14 URANIĆ 2002.; MENALO 2003.; TOMORAD 2003a.: 56-63.15 JURKIĆ-GIRARDI 2001; DŽIN 2001; URANIĆ 2001; TOMORAD 2003a.: 48-51.16 PANIĆ 1974.; PANIĆ 1976.; TOMORAD 2002.; TOMORAD & URANIĆ 2006.17 Podrijetlo je u najčešćim slučajevima vrlo teško utvrditi ukoliko o tome nema točnih zapisa u inventarnim knjigama ili nekoj drugoj dokumentaciji.

5


Staroegipatski predmeti, koji se čuvaju u našim muzejskim ustanovama ili u privatnom

posjedu, spadaju u skupinu arheološke građe što znači da su otkriveni arheloškim

istraživanjima - iskopavanjima ili su rezultat slučajnog nalaza. Staroegipatski predmeti

specifični su iz nekoliko razloga:

1.) riječ je o predmetima koji su vrlo stari (između 5400 i 1700 godina) i koji su

pripadali jednoj od najstarijih poznatih ljudskih civilizacija;

2.) predmeti su često vrlo krhki te se lako mogu oštetiti prilikom pregleda, mjerenja ili

analiziranja. Dio predmeta izrađen je od posebno lako lomljivih materijala poput trske,

papirusa, keramike ili jako isušena drveta;

3.) zbog gore navedenih razloga moraju se čuvati u posebnim uvjetima što u najvećoj

mjeri u nas nije slučaj;

4.) prilikom znanstvene analize i obrade svakog predmeta kustosi, odnosno ostali

istraživači (povjesničari/arheolozi/egiptolozi/povjesničari umjetnosti) susreću se s mnogim

predmetima koji su specifični samo za staroegipatsku kulturu i civilizaciju što zahtijeva

mnoga predznanja. Ona obuhvaćaju poznavanje staroegipatske povijesti, religije i umjetnosti,

zatim materijala i tehnike izrade samih predmeta. Vrlo je važno poznavanje nazivlja za svaku

skupinu predmeta, kronologije, ikonografije i prepoznavanje jezika kojim su tekstovi na njima

napisani.

5. PROJEKT CROATO-AEGYPTICA ELECTRONICA18

5.1. Nastanak i povijest projekta

Ideja za pokretanja projekta u sklopu kojeg bi se istražile sve zbirke staroegipatskih

spomenika u Hrvatskoj, čiji bi se predmeti potom sustavno znastveno i stručno obradili,

osmišljena je tijekom druge polovice 2001. godine. Na znanstvenoj konferenciji Povijesna

istraživanja, studij povijesti i informatizacija, koja je održana od 10. do 12. prosinca 2001. na

Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prvi put sam u svom izlaganju Egipatske starine na

prostoru Hrvatske: računalna obrada izvora i literature pokušao predstaviti mogućnosti

izrade jedinstvene baze podataka koja bi obuhvaćala sve predmete staroegipatske

provenijencije koji se čuvaju u institucionalnim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj.

Početkom 2002. g. sam u suradnji s kolegama mr. sc. Goranom Zlodijem, mr. Igorom

Uranićem i mr. sc. Hrvojem Gračaninom razradio cijelu ideju. Odlučili smo se za naziv

18 O projektu vidi: Tomorad 2004.

6


Croato-Aegyptica Electronica kojim smo pokušali vezati drevnu kulturnu baštinu i tradiciju

hrvatskog i egipatskog prostora putem novog elektroničkog medija pružanja informacija.

Krajem travnja i početkom svibnja iste godine zatražili smo potporu za pokretanje projekta od

svih arheoloških muzeja i drugih važnijih muzejskih institucija u kojima se čuvaju

staroegipatski predmeti u Hrvatskoj. Uz pomoć prof. dr. Petra Selema, kojem su se svidjele

ideje projekta, dobili smo podršku: Arheološkog muzeja u Zagrebu, Arheološkog muzeja u

Splitu, Arheološkog muzeja Istre u Puli, Arheološkog muzeja u Zadru, Arheološkog muzeja u

Dubrovniku, Muzeja Slavonije u Osijeku, Muzeja Mimara i Gradskog muzeja u Varaždinu te

Muzejskog dokumentacijskog centra. Nakon što smo detaljno razradili cijeli projekt pokušali

smo dobiti materijalna sredstva od mjerodavnih institucija u Hrvatskoj kako bi se cijeli

projekt mogao pokrenuti. Projekt je prvi put prijavljen kao IT projekt na Ministarstvu znanosti

i tehnologije Republike Hrvatske u proljeće 2002. Recenzije su se kretale između ocjene 4 i 5,

ali potreban novac nismo dobili jer u to vrijeme niti jedan društveno-humanistički projekt nije

bio odobren kao projekt primjene informacijskih tehnologija tadašnjeg Ministarstva znanosti i

tehnologije. Iste godine prijavili smo projekt i na Ministarstvu kulture i na Poglavarstvu grada

Zagreba, ali ni tamo usprkos obećanjima nije bilo razumijevanja za pokretanje projekta.

Usprkos svim nedaćama i nedostatku novčanih sredstava kolega Igor Uranić i ja

započeli smo sustavnu obradu staroegipatskih zbirki. Tako smo tijekom 2002. započeli

inicijalnu obradu staroegipatskih zbirki u Arheološkom muzeju u Dubrovniku, Arheološkom

muzeju Istre u Puli i Gradskom muzeju u Varaždinu. U isto vrijeme doradili smo aplikaciju za

prijavu IT projekta na Ministarstvu znanosti i tehnologije u proljeće 2003. godine. U listopadu

2003. projekt je prihvaćen i odobrena su dostatna sredstva kojima smo započeli izradu same

baze u aplikaciji M++ autora Gorana Zlodija. Aplikaciju M++ morali smo prilagoditi

potrebama obrade staroegipatskih spomenika na čemu još uvijek radimo.

Godine 2004. projektu su odobrena dodatna sredstva za nastavak rada, koja su

redovito pristizala sve do kraja 2005. godine. U međuvremenu nije raspisan natječaj za nove

IT projekte pa ne postoje neke mogućnosti da projekt dobije dostatnu potporu i u 2006.

godini.

U studenom i prosincu 2003. u sklopu projekta započele su pripreme izrade web

stranica putem kojih bi se svi zainteresirani mogli informirati o trenutnim zbivanjima u

egiptologiji te pregledavati predmete iz samih hrvatskih staroegipatskih zbirki. Na izradi

stranica sudjelovali su Mladen Tomorad, Igor Uranić, Ivana Malus Tomorad, kao autori

tekstova, te Matija Gračanin, kao web master i dizajner stranica. Hrvatska inačica web

stranice puštena je u rad u lipnju 2004. na adresi: http://infoz.ffzg.hr/cae. Početkom rujna

7


2004. dobili smo od CARNeta pravo na korištenje domene www.croato-aegyptica.hr gdje

smo tijekom istog mjeseca pokrenuli i englesku inačicu web portala.

U razdoblju od 2003. do danas u sklopu projekta obrađeni su i upisani u bazu podataka

gotovo svi predmeti iz institucionalnih zbirki u Hrvatskoj s izuzetkom zbirki Muzeja Mimara,

Arheološkog muzeja u Zagrebu i Arheološkog muzeja u Dubrovniku čiji su predmeti obrađeni

djelomično19. Za cjelovito prezentiranje svih obrađenih zbirki još uvijek nedostaje kvalitetan

slikovni materijal kojeg bi trebali dobiti u dogovoru s nadležnim muzejskim institucijama.

5.2. Cilj projekta

Osnovni cilj projekta CAE je izrada ciljane i selekcionirane baze relevantne građe,

vezane uz kulturološke utjecaje egipatske civilizacije na hrvatskom povijesnom prostoru, na

temelju predmeta institucionalnih i privatnih zbirki u Hrvatskoj. Baza podataka, dostupna

putem različitih medija, kao završni proizvod projekta trebala bi jamčiti domaćim i

inozemnim znanstvenim istraživačima i kulturnim ustanovama cjelovit uvid u bogatstvo

hrvatskog egiptološkog materijala, nudeći pritom praktično i brzo pretraživanje čitavog

fundusa i prikaz podataka primjereniji najširoj publici.

Od druge polovice devedesetih godina 20. stoljeća nekoliko sličnih projekata započelo

je s radom pod pokroviteljstvom Centra za računalno potpomognuta egiptološka istraživanja

(Centre for Computer-aided Egyptological Research - CCER) sa sjedištem u Nizozemskoj. U

sklopu CCER-a od 1996. do danas izdano je desetak multimedijskih CD-ROM-ova. Među

njima valja posebno istaknuti Multilingual index of Egyptian treasures cd-roms,

Prosopographia Aegypti, Links to the museums with Egyptian collections. Početkom 2003. g.

započeo je s radom The Global Egyptian Museum koji u ovom trenutku obuhvaća desetak

značajnih muzejskih institucija u Europi u kojima se čuvaju staroegipatski predmeti. Uz

projekte ovog istraživačkog centra treba spomenuti i projekte EMCP – Egyptologica. Museum

Collection Project (voditelj: Gerhard H. de Knegt), Totenbuch project (voditelj: dr. Irmtraut

Munro, Ägyptologisches Seminar der Universität Bonn) te baze podatka Digital Egypt u

sklopu Ashmolean Museuma u Oxfordu, Metropolitan Museum of Fine Arts u New Yorku i

Petrie Museum u Londonu. Sve ove baze i istraživački projekti, direktno projekt Croato-

Aegyptica Electronica, povezuju s najnovijim suvremenim kretanjima u egiptologiji.

Uz realizaciju primarnog cilja projekta CAE, bazu podataka, u sklopu projekta

planirana je izrada nekoliko tiskanih publikacija (kataloga, vodiča) i CD-ROM-ova s građom

19 Ukupno je obrađeno oko 1500 predmeta.

8


pojedinih zbirki kojima će se hrvatske povijesne znanosti uključiti u suvremene egiptološke

tokove.

Osobita vrijednost projekta Croato-Aegyptica Electronica je u tome što je riječ i o

pionirskom pothvatu koji ujedno smjera revidirati i korigirati postojeće podatke objavljene u

djelima kataloško-muzejskog karaktera domaćih i inozemnih autora20 te brojnim znanstvenim

i stručnim člancima koji i danas figuriraju kao relevantni.

5.3. Način i vrsta istraživanja

U sklopu projekta svi predmeti se ponovno sustavno i stručno pregledavaju,

interpretiraju i fotografiraju. Interpretacija same muzejske građe izvodi se prema standardima

za obradu muzejske građe koji vrijede u Republici Hrvatskoj. Svi upisi u bazu izvode se u

suradnji sa stručnjacima s Katedre za muzeologiju Odsjeka za informacijske znanosti

Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu.

Znanstvenu obradu predmeta rade naši stručnjaci s područja egiptologije, arheologije,

povijesti i povijesti umjetnosti uz pomoć i suradnju brojnih inozemnih egiptologa. Glavni

istraživači za područje egiptologije su: Igor Uranić (Arheološki muzej u Zagrebu) i Mladen

Tomorad (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet u Zagrebu), za područje numizmatike: Ivan

Mirnik (Arheološki muzej u Zagrebu), a za antičku povijest brojni povjesničari i arheolozi

koji rade kao kustosi u muzejskim institucijama i Hrvojem Gračaninom (Odsjek za povijest,

Filozofski fakultet u Zagrebu).

U sklopu znanstvene i stručne obrade svaki predmet ponovno se pregledava, mjeri,

utvrđuje njegovo trenutno stanje očuvanosti te se izrađuje baza podataka o svoj postojećoj

literaturi vezanoj uz sam predmet. Kao sastavni dio projekta predviđeno je i digitalno

snimanje svih artefakata i unos fotografija u odgovarajuću bazu.

U sklopu informatičke obrade svi predmeti se upisuju u bazu podataka koja se temelji

na aplikaciji M++ autora Gorana Zlodija (Odsjek za informacijske znanosti, Katedra za

muzeologiju). U jedinstvenoj bazi podataka prilagođeno je zaprimanje i pohrana podataka, a

sami podaci bit će u kasnijoj fazi projekta dostupni i bazama podataka pojedinih muzejskih

informacijskih sustava koji će se nalaziti na poslužiteljima u samim institucijama. Ovakva

baza podataka omogućuje mnogostruko korištenje obrađenog i digitaliziranog sadržaja (eng.

reuse of digital content). Budući predviđeni oblici prezentiranja, koji bi nastajali 20 Poput Šime Ljubića (Popis Arheološkog odjela Narodnog Zemaljskog Muzeja u Zagrebu, sv. I. – Egipatska sbirka, Zagreb 1889.), Janine Monnet Saleh (Les antiquités égyptiennes de Zagreb. Catalogue raisonné des antiquités égyptiennes conservées au Musée Archéologique de Zagreb en Yougoslavie, Paris 1970.).

9


automatiziranim generiranjem interaktivnih multimedijskih sadržaja iz podataka u bazi,

omogućuju distribuciju na različitite medije (web stranice, tiskane kataloge, CR-ROM, info-

kioske u muzejima i sl.). Budući da se u vrijeme nastanka projekta moglo predvidjeti kako će

pojedine institucije koristiti različite aplikacije za upravljanje muzejskim zbirkama, bio je

nužan pristup distribuiranim bazama podataka. Veza između kategorija u pojedinim

muzejskim sustavima i baze podataka, koja se razvija u sklopu projektu, uspostavljena je uz

pomoću generičkog modela podataka21.

Sam pristup projekta temelji se na međunarodnim iskustvima u informatizaciji

muzejske građe u kojima je prepoznata razlika između podataka za opis muzejskog predmeta

u svrhu upravljanja muzejskim zbirkama i onih podataka koji služe za prezentaciju i

komunikaciju građe sa širom zajednicom korisnika.

5.4. Kategorizacija i tipologija staroegipatskih predmeta u

hrvatskim muzejskim zbirkama

Tijeko rada na projektu nastao je i hrvatski model kategorizacije i tipologije

staroegipatskih predmeta u hrvatskim muzejskim zbirkama koji ću ovdje predstaviti. On se

istovremeno temelji na međunarodnim iskustvima, ali i specifičnostima staroegipatskih zbirki

u našim muzejskim institucijama. Osnovne razlike između postojećih međunarodnih modela i

ovdje predstavljenog hrvatskog modela su:

1.) hrvatski model sadrži samo tipove predmeta, koji se mogu pronaći u domaćim

muzejskim i privatnim zbirkama,

2.) u hrvatski model uključeni su i tipovi predmeta koji u gore navedenim

međunarodnim kategorizacijama nedostaju budući da one uglavnom uključuje samo predmete

faraonskog razdoblja (o. 3000. – 30. g. pr. Kr.) pri čemu su isključene neke skupine predmeta

(novac grčko-rimskog razdoblja, predmeti od stakla kasnih razdoblja, koptski predmeti, kultni

i sinkretistički predmeti vezani uz staroegipatske kultove izvan Egipta).

Budući da su ta temeljna istraživanja bila ujedno i dio projekta Croato-Aegyptica

Electronica, staroegipatske predmete u našim zbirkama podijelio sam na sljedeće osnovne

skupine, odnosno tipove koji su svrstani u osnovne kategorije prema njihovoj upotrebi

odnosno funkciji pritom pazeći na unaprijed propisane strukture podjele muzejskih predmeta.

To su:

21 Za definiciju generičkog modela podataka upotrijebljen je Dublin Core kao vrlo široko prihvaćen standard koji omogućuje opis i pristup heterogenoj građi u digitalnom obliku.

10


1.) skulptura:

a) figure,

b) sfinge,

c) statuete životinja,

d) statuete ljudi,

e) statuete božanstva,

f) statue;

2.) vjerska i pogrebna oprema:

a) amuleti:

1) ankh,

2) stup djed,

3) žezlo was,

4) oko udjet,

5) izidin čvor,

6) lotus;

b) skarabeji i skaraboidi,

c) skarabeji srca,

d) kruništa nadgrobne stele,

e) pogrebna oprema:

1) hepokefali,

2) kanopske žare,

3) šauabti (ušebti) figure,

4) balzamariji,

5) posude,

6) pečati;

f) sarkofazi, kartonaže i mumije,

g) votivni predmeti,

h) žrtvenici;

3.) predmeti svakodnevne uporabe (bez predmeta od stakla):

a) obuća,

b) odjeća,

c) tkanine,

d) lutke,

e) nakit:

11


1) ogrlice,

2) prstenje;

f) geme,

g) kozmetički pribor,

h) pisarski pribor,

i) posude,

j) rasvjetni predmeti:

1)svjećnjaci,

2) svjetiljke;

k) oruđe i oružje;

4.) kalupi;

5.) natpisni predmeti/spomenici:

a) are,

b) papirusi,

c) platna,

d) ploče,

e) pločice,

f) reljefi,

g) stele;

6.) novac:

a) novac ptolemejskih vladara,

b) rimski carski novac aleksandrijske kovnice.

c) rimski carski novac egipatskih noma;

7.) predmeti od stakla i staklene paste:

a) alabastar,

b) amforisk,

c) balzamarij,

d) perle,

e) šalice,

f) tanjuri,

g) vaze,

h) vrčevi,

i) zdjele.

12


Prikazan hrvatski model kategorizacije staroegipatskih predmeta do sada nije bio

načinjen za zbirke staroegipatskih predmeta u Hrvatskoj. Pravilnik o sadržaju i načinu

vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi (NN 108/02) propisuje način

dokumentiranja podataka o predmetima prilikom njihova ulaska u muzej. Prilikom

dokumentiranja propisano je da je potrebno pojedinačno ili skupno upisati naziv odnosno tip

svakog predmeta. Istim Pravilnikom (čl. 8) prilikom upisa skupine podataka o indentifikaciji

predmeta predviđen je unos vrste odnosno naziva predmeta. U oba slučaja točna

kategorizacija i tipologija predmeta nije bila propisana. Isti podaci tražili se i kod unosa

podatka u predmetne kartice odnosno Katalog muzejskih predmeta. Budući da točna

kategorizacija i tipologija staroegipatskih predmeta do sada nije postojala, a točni nazivi

predmeta nisu bili sređeni niti ujednačeni kustosi su prilikom dokumentiranja predmeta

unosili razna nazive za iste skupine predmeta, a isti predmeti su također bili podijeljeni u

različite skupine.

Ovim modelom su se po prvi puta točno nastojale strukturirati pojedine skupine

staroegipatskih predmeta kako bi se olakšala njihova podjela i eventualna buduća

prezentacija. Osnovna podjela temelji se na ulozi svakog predmeta u svakodnevnom životu,

religiji i vjerovanjima Starih Egipćana. Svi predmeti tako su podijeljeni u točno unaprijed

predviđene skupine, nadređene i podređene kategorije koje mogu omogućiti lako

pretraživanje predmeta u bazama podataka informacijskih sustava pojedinih muzeja.

Navedena kategorizacija ujedno je poslužila kao temelj za izradu tezaurusa projekta Croato-

Aegyptica Electronica o čemu će biti riječi nešto kasnije.

Budući da je ovaj model u potpunosti usklađen sa svim važećim pravnim propisima za

vođenje muzejske dokumentacije u Republici Hrvatskoj on je primjenjiv u svim institucijama

u našoj zemlji koje posjeduju staroegipatsku građu.

5.5. Hrvatska egiptološka terminologija

Budući da do početka rada na projektu Croato-Aegyptica Electronica 2003. g. u

hrvatskim povijesnim znanostima još uvijek nije postojala jedinstvena terminologija za

staroegipatske studije odlučio sam se sam pokušati napraviti prijedlog pisanja najvažnijih

pojmova na temelju proučavanja brojne literature, rječnika i gramatika staroegipatskog jezika.

13


Također sam tijekom same izrade konzultirao i brojne stručnjake za klasične jezike te

egiptologa I. Uranića kao stručnjaka za staroegipatski jezik.

Samu terminologiju podijelio sam u sljedeće skupine:

1.) preddinastijske kulture,

2.) povijesna razdoblja,

3.) vladare,

4.) gradove,

5.) lokalitete,

6.) bogove,

7.) često korištene specifične staroegipatske termine.

U skladu s potrebama egiptološke struke također sam izradio osnovni pojmovnik često

korištenih termina koji našim stručnjacima često nisu dovoljno jasni ili poznati. Pri izradi

pojmovnika koristio sam se brojnim priručnicima i drugim uobičajenim egiptološkim

pomagalima.

5.5.1. Prijedlog jedinstvenog hrvatskog nazivlja za egiptološke studije22

Predložena terminologija sastavljena je na temelju moga vlastitog istraživanja. Pri

njenoj izradi koristio sam se raznim priručnicima, riječnicima i gramatikama staroegipatskog

jezika. Vlastiti prijedlog hrvatskog nazivlja dao sam na recenziju raznim klasičnim filolozima

i stručnjacima za hrvatski jezik na temelju čega je sastavljena konačna iančica predložene

terminologije.

5.5.2. Preddinastijske kulture

međunarodni pojam francuski termin prijedlog hrvatskog nazivaBadari Badarian BadariButo ButoFaiyum; Fayum FaijumMaadi MaadiNaqada I; Nagada I Amratian Nagada I.Naqada II; Nagada II Gerzean Nagada II.

22 Posebno zahvaljujem prof. dr. sc. Bruni Kuntić-Makvić i mr. Igoru Uraniću za brojne savjete prilikom izrade hrvatske terminologije.Osnovna literatura: ALLEN 2001., ERMAN & GRAPOW 1957., GARDINER 1950., HANNIG 1995., HANNIG 2003., HELCK, W., OTTO, E. & WESTENDORF, W. (ur.) Lexikon der Ägyptologie, I-VII, Wiesbaden, REDFORD 1986., BECKERATH 1999.

14


Naqada III; Nagada III Nagada III.

5.5.3. Povijesna razdoblja

međunarodni naziv (engleski; njemački)

Biblija, KS 1968. prijedlog hrvatskog naziva

Predynastic period; Prädynastischezeit preddinastijsko razdoblje ili doba

Archaic period; Thinitenzeit arhajsko razdoblje ili dobaOld Kingdom; Altes Reich Staro carstvo Staro kraljevstvoFirst Intemediate period; Erste Zwischenzeit prvo međurazdoblje ili

dobaMiddle Kingdom; Mittleres Reich Srednje carstvo Srednje kraljevstvoSecond Intermediate period; Zweite Zwischenzeit

drugo međurazdoblje ili doba

New Kingdom; Neues Reich Novo carstvo Novo kraljevstvo ili dobaThird Intermediate period; Dritte Zwischnezeit

treće međurazdoblje ili doba

Late period; Spätzeit kasno razdoblje ili dobaPtolemaic period; Ptolemäerzeit ptolemejsko razdoblje ili

dobaRoman period; Römischezeit rimsko razdoblje ili doba

5.5.4. Problematična imena staroegipatskih vladara

međunarodni naziv Biblija, KS 1968. prijedlog hrvatskog nazivljaTuthmose; Thutmosis Tutmes TutmozisAkhenaten; Echnaton Aknaton Amenhotep IV. Aknaton (Amenofis IV.

Aknaton)Tutankhamun; Tutanchamun

Tutankamon Tutankhamon

Rameses; Ramses Ramzes RamzesMerenptah Merneptah MerenptahSety; Sethos Seti SetiSiamun Siamon SiamunPsusennes Psusenes PsusenesSheshonq Šešonk ŠešonkBakenrenef (Bocchoris) Bokoris Bakenrenef (Bokoris)Shabaqo Šabaka ŠabakaShabitqo Šabatoka ŠabitkaTaharqo Tirhaka TaharkaTanutamani Tanutamon TanutamaniPsamtek Psametik PsametikNekau Neko NekoAhmose (Amasis) Amasis Ahmoze (Amazis)

5.5.5. Najvažniji gradovi

15


današnji međunarodni naziv

staroegipatski grčki latinski Biblija, KS 1968.

prijedlog hrvatskog nazivlja

Abydos Abdjw Abidos; AbidAlexandria Raqed; Rhakotis Alexandrina Alexandria AleksandrijaTell el-Amarna

Achetaton el-Amarna

Amarna

el-Sheikh'Ibada

Antinoopolis Antinoe Antinoopol

Aswan Swenet, Syene Syene et Elephantine

Asuan

Tell el-Dab'a Hwt-wrt; Hut-uaret

Auaris Auaris Avaris

Tell Basta Per-Bastet Bubastis Bubastis Bubastis BubastisBusiris Per-Usir; Djedu Busiris BusirisTell el-Farain Per-Uadjet Buto ButoQena Iunet; Tantere Dendera Dendera DenderaHiw Diospolis

ParvaDiospolis Parva

Diospol Mali

Edfu Djeba; Djeb Apollonopolis Apollonopolis Magna

Edfu; Apolonopol Veliki

Elephantine Abu Elephantine ElefantinaPhilae Pi-lak Philae FileHelipolis Iunu; On Heliopolis Heliopolis Heliopol HeliopolIhnasya el-Medina

Henn-nesw; Chenen-nisut

Herakleopolis Herakleopolis Magna

Herakleopol Veliki

Damanhur Hermopolis Parva

Hermopolis Parva

Hermopol Mali

al-Ashmunein Chemenu Hermopolis Hermopolis Magna

Hermopol Veliki

Kom el-Ahmar Nekhen; Nechen HierakonpolMedinet el-Fayum

Crocodilopolis Crocodilopolis Krokodilopol

el-Lisht LištMit Rahina Inwb-hedj, Men-

NeferMemphis Memphis Memfis Memfis

Mendes Djedet Mendes Mendes MendesNaqada Nubt, Ombos NagadaNaukratis Naukratis Naukratis Neukrata Naukratij;

Naukratidael-Bahnasa Per-medjet Oxyrchynchus Oxyrchynchus OksirinkQantir Per-Ramses;

PiramessePi-Ramzes

Piramese

Sa el-Hager Sais Sais Sais Sais SaisSebennytos Djeb Netjeret Sebennytus Sebennytus SebenitSan el-Hagar Djanet Tanis Tanis Tanis TanisLuxor - Thebes

Waset; Uaset Thebae Teba Teba

16


Thinis Teni Thinis TinisBeni Hasan Beni Hasan

5.5.6. Najvažniji lokaliteti

današnjimeđunarodni naziv

staroegipatski grčki Biblija, KS 1968.

prijedlog hrvatskog nazivlja

Abu Simbel Abu SimbelAbusir AbusirDahshur DahšurDeir el-Bahri; Deir el-Bahari

Deir el-Bahri

Deir el-Medina; Deir el-Medineh

Deir el-Medina

Faiyum; Fayum FajumGiza; Gizeh GizaHawara Repi-Rahunet HawaraKarnak Ipet-isut; Ipet-

sutKarnak Karnak

Luxor Ipet; Opet LuksorMalkata MalkataMedinet Habu Medinet HabuMeidum MeidumMoeris Merwer Moeris MoerisQadesch KadešRosetta RozetaValley of Kings Dolina kraljevaValley of Queens Dolina kraljicaSaqqara Sakara

17


5.5.7. Najznačajniji staroegipatski bogovi

međunarodni naziv egipatski naziv prijedlog hrvatskog nazivlja

Amun Amun Amun ili AmonAnubis Inpu AnubisApis Hep ApisAten; Aton Aton AtonAtum Atum AtumBastet Bastet BastetDuamutef Duamutef DuamutefGeb Geb GebHapy Hapy HapiHathor Hathor HatorHorus Heru HorImsety Imsety ImsetIsis Iset IzidaKhonsu Khonsu KhonsuKhnum Khnum KhnumMa'at Maat MaatMontu Montu MontMut Mut MutNeith Neith NeitNephthys Nebet-hut NeftidaNun Nun NunNut Nut NutOsiris Usir OzirisPtah Ptah PtahQebehsenuef Qabenksenuef KebhsenufRa (Re) Ra; Re RaSerapis Serapis SerapisSeth Seth SetShu; Schu Shu ŠuSuchos (Sobek) Sobek Sukos ili SobekTefnut Tefnut TefnutThot Thot Tot

5.5.8. Često korišteni pojmovi

međunarodni pojam staroegipatski prijedlog hrvatskog nazivljaamulet; Amulett amuletAmarna letters amarnski spisi; pisma iz Amarne; pločice iz Amarneankh; anch ankh ankhba ba bacanopic jar; Kanope kanopacartouche; Kartusche kartušacataract; Katarakt kataraktCoptic; Koptisch koptski

18


djed djed đedheb-sed heb-sed heb-sedhieroglyph; Hieroglyphe

hijeroglif

ka ka kakemet kmt kemetmastaba mastabaMemnon colossi; Memnon Kolosse

Memnonovi kolosi

nesu-bit nesu-bit nesu-bitpyramide; Pyramide piramidaRamesseum Ramesejscarab; Skarabäus skarabejshabti; Uschebti; shabti; ushabti šauabtiuadjet uadjet uađetureus; Uräus uaret urej; ureus

5.6. Tezaurus projekta Croato-Aegyptica Electronica

Tijekom višegodišnjeg rada na projektu Croato-Aegyptica Electronica razvili smo

bazu podataka s oko 1500 dosad obrađenih staroegipatskih predmeta iz naših zbirki. Prilikom

upisa u računalnu bazu podataka, koja se temelji na aplikaciji M++, nastao je i tezaurus

samog projekta. On, uz unaprijed određene pojmove predviđene CIDOC-ovim smjernicama,

obuhvaća i brojne termine karakteristične za staroegipatsku povijest i kulturu koji su svrstani

u skupine.

Svaki pojam određen je vrstom i podređenim, odnosno nadređenim pojmovima, koji

omogučavaju lakše pretraživanje baze prema ključnim riječima. Kategorizacija nadređenih i

podređenih pojmova nastala je na temelju međunarodnih iskustava o kojima je već bilo riječi

u prethodnim poglavljima i naših vlastitih istraživanja te tako cijeli tezaurus predstavlja

određeni spoj dosadašnjih poznatih tezaurusa i kategorizacija koje su tako prilagođene

hrvatskim egipatskim zbirkama.

Tezaurus je u potpunosti usklađen sa svim CIDOC i CIPEG smjernicama s tom

razlikom da je naš tezaurus prilagođen potrebama hrvatskih staroegipatskih zbirki. To znači

da su u temeljni tezaurus dosad upisani samo pojmovi (npr. razdoblja, vladari, materijali, vrste

predmeta, nalazišta i sl.) koji se odnose na predmete iz naših zbirki. U narednim dijelovima

nalaze se tablice karakterističnog nazivlja vezanih uz obradu staroegipatskih predmeta iz

naših muzejskih institucija u sklopu projekta Croato-Aegyptica Electronica.

Tezaurus projekta CAE tako obuhvaća:

1.) Tezaurus 1: Zbirke,

19


2.) Tezaurus 2: Vrste predmeta,

3.) Tezaurus 3: Razdoblja,

4.) Tezaurus 4: Materijali,

5.) Tezaurus 5: Nalazišta,

6.) Tezaurus 6: Uporabe,

7.) Tezaurus 7: Jezici.

8.) Tezaurus 8: Načini prikupljanja.

5.6.1. Tezaurus 1: Zbirke

Prvi dio tezaurusa obuhvaća sve do sada obrađene zbirke staroegipatskih predmeta

(institucionalne i privatne) koje su upisane u bazu podataka CAE.

ID level_1 level_2 level_3 level_4 level_5

900 ZBIRKE

902 Arheološki muzej u Zagrebu - Egipatski odjel

903 Muzej Mimara

904 Gradski muzej Varaždin - Arheološki odjel

905 Arheološki muzej Istre u Puli

906 Arheološki muzej u Splitu

907 Arheološki muzej u Zadru

908 Franjevački samostan u Sinju

909 Muzej Slavonije Osijek

910 Muzej Grada Zagreba

911 Muzej suvremene umjetnosti

912 Dubrovački muzeji - Arheološki muzej

913 Muzej grada Koprivnice

914 Muzej grada Križevaca

915 Arheološki muzej u Zagrebu - Antički odjel

916 Arheološki muzej u Zagrebu - Numizmatički odjel

917 Lapidarij Varvaria

918 Narodno sveučilište u Imotskom

919 Privatna zbirka Marović

920 Zavod za zaštitu spomenika - Hvar

921 Privatna zbirka Domančić

922 Arheološka zbirka - Brijuni

923 Bostan - muzejska zbirka

5.6.2. Tezaurus 2: Vrste predmeta

Drugi dio tezaurusa dijeli predmeta na osnovne skupine prema vrstama. Predmeti su

tako podijeljeni u slijedeće skupine:

20


1.) natpisni spomenici,

2.) predmeti nepoznate namjene,

3.) vjerska i pogrebna oprema,

4.) predmeti svakodnevne uporabe,

5.) građevine i namještaj,

6.) obrtnični i umjetnički predmeti,

7.) votivni predmeti.

Svaka navedena skupina podijeljenja je na čitav niz podskupina odnosno kategorija

koje tako čine njene podređene pojmove. Podjela je u potpunosti izrađena prema već ranije

spomenutim međunarodnim standardima obrade staroegipatskih predmeta koji se čuvaju u

muzejima.


0 VRSTE/NAZIVI PREDMETA

1 natpisni spomenik lanena knjiga

2 nadgrobni natpis

3 papirus

4 stela kamena stela

5 nadgrobna stela krunište nadgrobne stele

7 pogrebna stela

9 tabula ansata tabula ansata s posvetnim natpisom

11 zagrobni natpis

13 predmet nepoznate namjene lik

14 okrugli predmet

15 stožac (?)

16 ulomak nepoznatog predmeta

17 zrno

19 vjerska i pogrebna oprema žrtvenik monolitni blok dijela ograde žrtvenika

20 monolitni blok s protomom glave Jupitera-Amona

21 zavjetni žrtvenik

23 amulet amulet-skarabej

24 amulet - muška glava

25 amulet - oko uđat (udjat, udjet, wadjet)

26 amulet Anubisa

27 amulet Apisa

28 amulet Besa

29 amulet boga Anubisa

30 amulet boga Besa

31 amulet Harpokrata

32 amulet hramskog stupa (uađ)

33 amulet Izide koja doji Horusa

34 amulet privjesak

21


35 amulet zeca

36 cvijet

38 mumija

39 pogrebna oprema šauabti pseudošauabti

41 kanopa kanopa s likom boga Duamutefa

42 kanopa s likom boga Hapija

43 kanopa s likom boga Imseta

44 kanopa s likom boga Kebhsenufa

45 poklopac kanope

46 poklopac kanope s likom boga

48 pečat

49 povoji mumije

51 sarkofazi, kartonaže i mumije mumija

52 sarkofag antropomorfni sarkofag

53 poklopac sarkofaga

56 skarabeji i skaraboidi skarabej skarabej srca

58 skaraboid skaraboid-pločica

62 predmeti svakodnevne uporabe šestar

63 gema gema od ahata

64 gema od bijelog jaspisa

65 gema od crvenkastog škriljavca

66 gema od crvenkastog jaspisa

67 gema od karneola

68 gema od oniksa

69 gema od sivog jaspisa

70 gema od zelenog jaspisa

71 gema s likom Serapisa

72 intaglio gema

74 kalup negativ kalupa

75 negativ kalupa za amulet

77 kutnik

78 lažna brada

79 medaljon

80 nakit dio ogrlice

81 dio ogrlice (?)

82 fragment nakita

83 narukvica

84 ogrlica

85 perla

86 privjesak privjesak boga Nefertuma

88 prsten

90 novac

22


91 oruđe i oružje sjekira

93 pisarski pribor

94 posuda alabastar

95 amforisk

96 balzamarij

97 bočica

98 fragment posude od stakla

99 measampula

100 plitica

101 posuda od bronce

102 tanjur

103 ulomci posude

104 vaza poklopac vaze

106 vrč

107 zdjela

108 čaša

110 rasvjetni predmet svjetiljka dvostruka svjetiljka kružnog oblika

111 obla svjetiljka

112 stojeća svjetiljka

113 stojeća svjetiljka s likom

114 svijećnjak

115 svjetiljka s likom Jupiter-Amona

118 tkanina

121 građevine i namještaj grobnica ploča grobnice

124 umjetnički i obrtnički predmet materijal kamen

125 ploča ploča s natpisom

126 pločica brončana pločica

128 ulomak ploče

131 reljef ulomak reljefa

132 ulomak reljefa glave

134 skulptura alabastarno poprsje

135 aplika

136 ara

137 bista

138 egipatska glava

139 kameni spomenik

140 kip podnožje kipa

142 kipovi

143 krunište nadgrobne stele s lavljim parom144 monolitni blok

145 nadgrobni spomenik

146 Serapisovo poprsje od pečene zemlje

147 sfinga

148 statua glava faraona

23


149 glava kipa

150 glava lava

151 glava sfinge

152 kip faraona

153 kip Horusa

154 kip Izide

155 kip Ozirisa

157 statueta brončani kipić Izide

158 dio kipića

159 figurica ptice

160 glava kipića

161 glava kipića Serapisa

162 kipić

163 kipić-amulet Harpokrata

164 kipić Amona

165 kipić Anubisa

166 kipić Apisa

167 kipić Harpokrata

168 kipić Hermes-Thota

169 kipić Horusa

170 kipić Izide-Fortune

171 kipić Izide-Hator

172 kipić lava

173 kipić mačke

174 kipić muškarca

175 kipić Nefertuma176 kipić Neith

177 kipić Ozirisa

178 kipić pauna

179 kipić pijetla

180 kipić psa

181 kipić ptice

182 kipić Sekhmet

183 kipić sfinge

184 ptica Ibis

185 statueta Ozirisa

187 ulomak lavlje glave

189 stilus

190 zabatni krovni vijenac

192 votivni predmet sistrum

24


5.6.3. Tezaurus 3: Razdoblja

Treći dio tezauruza obuhvaća kronološke odrednice vezane uz predmete u našim

zbirkama. Osnovni pojam kojim se datira svaki predmet je razdoblje, potom dinastija i u

slučajevima kada je to moguće vrijeme vladavine pojedinog vladara kada je predmet nastao.

ID level_1 level_2 level_3 level_4 level_5193 RAZDOBLJA

194 Srednje kraljevstvo (2055. – 1650. g. pr. Kr.)

195 Staro kraljevstvo (2686. – 2181. g. pr. Kr.)

196 Novo kraljevstvo (1550. – 1069. g. pr. Kr.) XVIII. dinastija (1550. – 1295. g. pr. Kr.)

vladavina Amenhotepa III. (1390. – 1352. g. pr. Kr.)

197 XIX. dinastija (1295. – 1186. g. pr. Kr.)

199 vladavina Ramzesa II. (1279. – 1213. g. pr. Kr.)

201 treće međurazdoblje (1069.– 664. g. pr. Kr.) XXII. dinastija (945. – 715. g. pr. Kr.)

203 kasno razdoblje (664. – 332. g. pr. Kr.) XXVI. dinastija (664. – 525. g. pr. Kr.)

vladavina Psametika I. (664. – 610. g. pr. Kr.)

205 XXX.dinastija (380. – 343. g. pr. Kr.)

206 saisko razdoblje (664. – 525. g. pr. Kr.)

208 preddinastijski Egipat (o. 5500. – 3000. g. pr. Kr.) kultura Badari (o. 4400. – 4000. g. pr. Kr.)

209 kultura Nagada I. (o. 4000. – 3500. g. pr. Kr)

211 helenističko razdoblje (332. – 30. g. pr. Kr.) ptolemejsko razdoblje (305. – 30. g. pr. Kr.)

213 rimsko razdoblje (30. g. pr. Kr. – 395. g.)

214 rimsko razdoblje na hrvatskom prostoru

215 bizantsko razdoblje (395. – 642. g.)

216 arhajsko razdoblje (3000. – 2686. g. pr. Kr.)

217 rimsko razdoblje (?)

218 Rimsko Carstvo

219 Stari Egipat

5.6.4. Tezaurus 4: Materijali

Četvrti dio tezaurusa obuhvaća podjelu materijala od kojih su izrađeni predmeti u

našim staroegipatskim zbirkama. Materijali su tako podijeljeni na tri nadređene osnovne

skupine:

1.) anorganske,

2.) proizvedene,

3.) organske.

25


One se dijele na niz podkategorija (vidi tablicu), odnosno podređenih pojmova koji

omogućuju jednostavno pretraživanje baze.


249 MATERIJALI

250 anorganski materijali bitumen smolasta masa

252 kamen i drago kamenje škriljevac crvenkast škriljavac

254 ahat

255 alabaster

256 granit crni granit

257 crvenkasti granit

258 sivi granit

259 sivkasti granit

260 sivo-crni granit

262 jantar

263 jaspis bijeli jaspis

264 crveni jaspis

265 crvenkasti jaspis

266 sivi jaspis

267 tamnozeleni jaspis

268 zeleni jaspis

270 kalcedon

271 kamen bijeli kamen

272 tamni kamen

274 kamen (neindentificiran) serpentinit

276 karneol

277 ledečasti vapnenac bijeli ledečasti vapnenac279 mikroklim (amazonit)

280 mramor bijeli mramor

282 oniks

283 pješčenjak sitnozrnati pješčenjak

285 porfirit

286 vapnenac

288 metali željezo

289 bakar

290 bronca

291 bronca s tragovima pozlate

292 brončani lim

293 olovo (?)

294 patinirana bronca

295 srebro

296 zlato

298 zemlja terakota

299 glina pečena glina

301 ilovača pečena ilovača

303 pečena zemlja

304 terakota

307 proizvedeni materijali egipatski porculan

308 emajl plavi emajl

310 fajansa plava fajansa

312 fajansa (?)

26


313 feldspat

314 kartonaža

315 keramika glazirana keramika

317 pasta staklena pasta

318 zelenkasta pasta

320 spondylus

321 staklo

322 tkanine laneni povoj

324 vapnena žbuka

326 organski materijali dijelovi ili proizvodi biljaka drvo

327 drvo (?)

328 ebanovina

330 kost

331 mumija

5.6.5. Tezaurus 5: Nalazišta

Peti tezaurus obuhvaća pojmove vezane uz nalazišta predmeta. Osnovni nadređeni

pojam svakog predmeta je država u kojoj je nađen, a podređeni pojam je samo mjesto nalaza.

Točni lokaliteti i koordinate nalaza nisu poznate gotovo niti za jedan predmet koji se čuva u

našim muzejskim i privatnim zbirkama.


399 NALAZIŠTA

400 Egipat, nepoznato nalazište

401 Egipat Abidos?

402 Aleksandrija

403 Assasif

404 Panopol (Panopolis)

406 Italija Milano

407 Rim (Roma)

409 Srbija Petrovci (Bassianae)

410 Sremska Mitrovica (Sirmium)

412 Hrvatska Ščitarjevo (Andautonia)

413 Bale (Valle)

414 Bostan

415 Bribirska Glavica (Varvaria)

416 Dalj

417 Dioklecijanova palača u Splitu

418 Dugopolje

419 Cavtat (Epidaurum) (?)

420 Galižana (vicus Galisanus)

421 Istra, nepoznato nalazište

422 Knin

423 Kupa blizu Siska

424 Lika

425 Lika, nepoznato nalazište

426 Nin (Aenona)

27


427 Novi Banovci (Burgenae)

428 Oklaj Promina

429 Osijek (Mursa)

430 Osijek (Mursa) Gornji grad

431 Osijek (Mursa) Ulica Stjepana Radića

432 otok Hvar

433 Predgrađe kod Benkovca (Asseria)434 Proložac kod Imotskoga

435 Pula (Pola)

436 Pučišća na Braču (Bratia)

437 Savudrija (Silvium Promontorium)

438 Senj (Senia)

439 Sisak (Siscia)

440 Sisak (Siscia)?

441 Slavonski Brod (Marsonia)

442 Smiljanovac

443 Solin (Salona)

444 Solin (Salona)?

445 Split

446 srednja Dalmacija

447 Starigrad na Hvaru (Pharos)

448 Vid kod Metkovića (Narona)

449 Vizače (Nesactium)

450 Zadar (Iader)

452 Bosna i Hercegovina Livno (ili Fojnica?)

453 Stolac

454 Čitluk (Aequum)

456 Bugarska Drinopolje (Hadrianopolis)

458 nepoznato

5.6.6. Tezaurus 6: Uporabe

Šesti dio tezaurusa određuju približnu upotrebu za svaki predmet iz zbirki. Za pojedine

predmete upisano je nekoliko kategorija uporabe budući da postoje dvojbe o njegovoj točnoj

ulozi odnosno uporabi.


770 UPORABE

771 ukras

772 zavjetni predmet

773 ukop mumije

774 pogrebni običaji

775 svakodnevni život

776 kultni predmet

777 ukras s posvetom

778 pisanje

779 natpis

780 nakit

28


781 magijski predmet

782 zaštitni amulet

783 ukras, svakodnevni život

784 nepoznata

5.6.7. Tezaurus 7: Jezici

Sedmi dio tezaurusa uključuje jezike kojim su pisani spomenici. Budući da pisani

spomenici naših zbirki nisu preciznije istraženi ograničili smo se samo na četiri jezika

(latinski, egipatski, etruščanski i grčki), a jezične podvrste smo za sada zanemarili.


243 JEZICI

245 latinski

246 egipatski

247 etruščanski

248 grčki

5.6.8. Tezaurus 8: Načini prikupljanja

Osmi dio tezarusa uključuje podatke o načinima prikupljanja predmeta koji su

karakteristični za naše predmete. On uključuje znatno manji broj kategorija od međunarodno

prihvaćenog standarda Multilingual Egyptological Thesaurusa.


388 NAČINI PRIKUPLJANJA

389 poklon

390 nepoznat

391 slučajni nalaz

392 sondiranje

393 zamjena

394 otkup

395 terensko prikupljanje

396 arheološko istraživanje

398 iskopavanje

29


5.7. Web stranice projekta Croato-Aegyptica Electronica

Web portal www.croato-

aegyptica.hr prvi je hrvatski web portal

o povijesti i kulturi jedne civilizacije.

Portal je sastavni dio međunarodnog

kulturno-znanstvenog projekta Croato-

Aegyptica Electronica - Baza podataka

egipatskih predmeta u muzejskim i

privatnim zbirkama u Hrvatskoj. Glavni

urednik portala je mr. sc. Mladen

Tomorad koji je ujedno i autor većine

tekstova. Ostali autori su Igor Uranić i Ivana Malus Tomorad.

Početne pripreme za izradu portala započele su u studenom 2003. godine. Sredinom

ožujka 2004. portal je pušten u rad na adresi http://infoz.ffzg.hr/cae. Engleska inačica portala

započela je s radom potkraj lipnja 2004., a baza podataka egipatskih spomenika CAE u srpnju

2004.

Web portal obrađuje raznovrsne teme vezane uz staroegipatsku civilizaciju u razdoblju

od pretpovijesti do arapskog osvajanja 641./642. godine. Na stranicama se može pronaći

preko 350 stranica teksta i nekoliko stotina slika i ilustracija.

Izbornik je podijeljen na nekoliko rubrika. U lijevom gornjem kutu naslovne stranice

(eng. homepage) nalaze se linkovi na stranice o detaljnim podacima o projektu (opis, ciljevi,

suradnici) i egipatskim zbirkama u Hrvatskoj (muzejske zbirke, privatne zbirke i linkovi).

Ispod njih nalaze se novosti koje se svakodnevno izmjenjuju. U novostima se mogu pronaći

raznovrsni podaci o novim egiptološkim istraživanjima, izložbama egipatskih starina u svim

državama svijeta, konferencijama vezanim uz egiptologiju, javnim predavanjima u Hrvatskoj

i novim knjigama i katalozima na hrvatskom jeziku. Potkraj studenog 2005. završili smo

temeljit re-dizajn novosti kako bismo omogućili njihovo mnogo preglednije pretraživanje.

Početkom proljeća 2006. na web portalu je dostupno više od 600 raznih novosti. Tijekom

2005. redizajnirane su novosti. Trenutno su u pripremi interaktivne povijesne karte koje se

izrađuju u Flash Macromediji. Novosti se unose nekoliko puta tjedno ili mjesečno ovisno o

količini novih zanimljivih informacija, a drugi sadržaji ovisno o količini novih tekstova koje

pripremaju suradnici na projektu.

30

http://infoz.ffzg.hr/cae%20


U središnjem dijelu naslovnice nalazi se izbornik s brojnim vezama na raznovrsne

tekstove o Starom Egiptu. Iznad izbornika smještena je flash animacija koja se izmjenjuje

svaki puta kada otvorite stranicu, a iznad nje manji glavni izbornik. On sadrži linkove Egipat,

interaktivne mape (u izradi), CAE baza, impresum23 te home24. U donjem lijevom kutu nalazi

se link na hrvatske muzeje s egipatskim zbirkama, a u desnom kutu link na raznovrne

egiptološke siteove. U gornjem desnom kutu je link na englesku inačicu stranice.

Link Egipat u glavnom izborniku vodi nas na novi izbornik (u lijevoj strani stranice) s

brojnim temama vezanim isključivo uz staroegipatsku civilizaciju. Teme ilustrirane brojnim

slikovnim materijalom podijeljene su u sljedeće rubrike:

1. Fascinacija Egiptom - obuhvaća povijest ljudske fascinacije staroegipatskom kulturom

od antike do naših dana te nastanak i razvoj egiptologije.

2. Gradovi i lokaliteti - tekstovi i ilustracije o nekim slavnim staroegipatskim

lokalitetima i njihovim spomenicima (u pripremi veći broj novih priloga).

3. Kronologija, nazivlje i pojmovi - originalni doprinos projekta hrvatskim egiptološkim

studijima. Prvi put donosi se cjelovit pregled staroegipatske povijesti od preddinastijskog

razdoblja do 642. g. U pregled su uključeni staroegipatski nazivi vladara, podaci koje

donosi Maneto i kroatizirani naziv svakog vladara. Također je pripremljeno

standardizirano nazivlje za egiptološke studije u Hrvatskoj (razdoblja, gradovi, lokaliteti,

pojmovi, preddinastičke kulture, dinastije, bogovi).

4. Mitologija - raznovrsni tekstovi i ilustracije o staroegipatskim vjerovanjima

5. Povijest - detaljan prikaz staroegipatske povijesti

6. Slavni spomenici - mnoštvo tekstualnog i slikovnog materijala koji ilustrira život u

Starom Egiptu.

7. Svakodnevni život - razni prilozu dokumentiraju način života Egipćana.

Ovaj web portal dostupan je preko svih najvažnijih internetskih pretraživača (Alta

Vista, Yahoo, Google itd.). U Hrvatskoj je u upotrebi u većini osnovnih i srednjih škola kao

dodatni izvor informacija o staroegipatskoj povijesti i kulturi, a informacije o njegovom

postojanju nalaze se u školskim udžbenicima povijesti i drugim nastavnim pomagalima.

U protekle dvije godine od kako je portal u upotrebi osobno sam primio preko tisuću

e-mailova podrške i čestitki za njegov izgled i rad iz Hrvatske i okolnih zemalja. Također sam

primio veliki broj e-mailova stranih istraživača koji su putem ovog portala prvi puta doznali

za zbirke staroegipatskih predmeta u našim muzejima te su se interesirali za pojedine vrste

23 Sadrži podatke osobama koje su sudjelovale u izradi stranice.24 Povratak na naslovnicu.

31


predmeta. Dodatnoj promociji portala svakako su doprinjele i recenzije u časopisima Bug,

Meridijani, PalArch itd., a projekt i portal također su do sada promovirani na nekoliko velikih

egiptoloških skupova u SAD i Europi. Prema reakcijama inozemnih egiptologa s kojima sam

u kontaktu riječ je o portalu koji se može mjeriti sa vodećim svjetskim web stranicama koje

prezentiraju staroegipatsku baštinu. U ovome trenutku još je pre rano govoriti o utjecaju ovog

portala, no on je svakako postavio nove standarde prezentacije specijaliziranih muzejskih

zbirki predmeta budući da on u Hrvatskoj objedinjuje dvadesetak muzejskih institucija što

predstavlja rijetkost i u svjetskim okvirima.

5.8. Baza podataka CAE, projekt Croato-Aegyptica Electronica (Hrvatska)25

Baza podataka CAE trenutno uključuje samo predmete koji se čuvaju u zbirci

Egipatskog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu. Trenutno su dostupni podaci i slikovni

materijal za oko 110 predmeta. Radi se na objedinjavanju više informacijskih sustava u

25 http://www.croato-aegyptica.hr

32


jedinstvenu bazu koja će biti dostupna putem našeg web portala pa se nadamo da će u

narednih nekoliko mjeseci biti dostupno oko 1600 obrađenih predmeta. Predmete je moguće

pretraživati po:

1.) naslovu,

2.) razdoblju,

3.) vrsti predmeta.

U osnovnom izborniku baze nalazi se mala identifikacijska slika svakog predmeta uz

koju se s desne strane nalaze osnovni podaci o predmetu. Oni sadrže njegov naziv, materijal i

dimenzije. Nakon pritiska na povećalo za svaki predmet dobije se cijela predmetna kartica s

identifikacijskom slikom koju je moguće uvećati. Kartica sadrži sljedeće podatke:

1.) naziv predmeta,

2.) muzej, zbirku, inventarni broj,

3.) materijal,

4.) dimenzije,

5.) dataciju,

6.) detaljan opis predmeta,

7.) reference.

Ovaj web portal tako na jednom mjestu nudi detaljne informacije o staroegipatskoj

povijesti i kulturi te cjelovit uvid u egiptološke zbirke u Hrvatskoj. Tehnički i vizualno on u

potpunosti prati sve međunarodne smjernice dokumentiranja staroegipatske građe te moderne

oblike predstavljanja baštine uz pomoć digitalnih medija.

33


6. HRVATSKI MODEL ZNANSTVENE OBRADE I DOKUMENTIRANJA

STAROEGIPATSKIH PREDMETA

Model koji ću sad predstaviti konačni je rezultat rada na projekta Croato-Aegyptica

Electronica. Kao što sam već prije istaknuo, većina naših staroegipatskih zbirki, odnosno

predmeta, do sada nije bila stručno i znanstveno analizirana, praćena niti dokumentirana. Iz

tog razloga smo prije četiri godine započeli sustavnu analizu svih predmeta prema pojedinim

zbirkama u Hrvatskoj te smo razvili naš vlastiti model znanstvene obrade i dokumentacije

staroegipatskih predmeta.

Osnovni model znanstvene obrade sastoji se od sljedećih koraka:

1.) uvidom u inventarnu knjigu pojedine zbirke utvrđujemo da bi se predmet trebao

nalaziti u muzeju te zapisujemo njegovu inventarnu oznaku;

2.) nakon potraga za predmetom u muzejskim depoima:

a) pronalazimo predmet i započinjemo njegovu daljnju obradu ili

b) utvrđujemo da je predmet trenutno zagubljen;

3.) mjerenje predmeta:

a) duljina,

b) širina,

c) visina,

d) promjeri;

4.) fotografiranje predmeta. U najvećem broju slučajeva sami snimamo fotografije jer

se fotografiranje od strane institucija ponekad zna potrajati i nekoliko godina;26

5.) znanstvena obrada i interpretacija svakog predmeta uključuje određivanje:

a) naziva predmeta,

b) vrste predmeta,

c) datiranje:

1) određivanje razdoblja nastanka,

2) datacija prema stoljeću ili vladaru;

d) država/mjesto nalaza;26 Suglasnost za rad na ovim zbirkama u sklopu projekta dobili smo od svih muzeja još u travnju i svibnju 2002., ali usprkos svim molbama i obećanjima veći dio institucija još nije dostavio slikovni materijal. Godine 2004. zamolili smo Muzej Mimaru, Arheološki muzej u Splitu, Arheološki muzej u Zadru, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Muzej Slavonije u Osijeku da se izvrše snimanje svih staroegipatskih predmeta za koje smo im dali popis s njihovim inventarnim oznakama. Do početka svibnja 2006. dostavljene su nam samo slike iz Arheološkog muzeja u Zadru. Na stalne upite zašto još nismo dobili zatražene slike dobili smo odgovor da muzeji nisu bili u mogućnosti pronaći odgovarajućeg fotografa ili im vađenje predmeta iz stalnih postava predstavlja problem.

34


e) opis predmeta uvijek se upisuje ovim redoslijedom:

1) naslov,

2) opis:

i) temeljit opis izgleda predmeta,

ii) ikonografija,

iii) kategorizacija,

iv) stara interpretacija i eventualna nova interpretacija;

3) natpis (u slučaju da se radi o natpisnom spomeniku),

4) izrada i materijal,

5) stanje očuvanosti.

6.) ispis predmetnih referenci u slučajevima kad je on već ranije bio objavljen ili

interpretiran;

7.) podatke o nabavi predmeta;

8.) stare inventarne oznake;

9.) podatke o smještaju i vođenju predmeta u zbirci pojedine institucije.

Obrada svakog predmeta traje između nekoliko sati do nekoliko mjeseci, ovisno o

zahtjevnosti predmeta.27 Naše zbirke uglavnom ne sadrže brojne zahtjevne predmete pa

obrada traje, u prosjeku, nekoliko sati.

Budući da se sav znanstveni rad danas obavlja uz pomoć računala, potrebno je

hijeroglifsko pismo ispisati i na računalu. Za tu svrhu CCER je izradio nekoliko računalnih

programa koji omogućuju ispisivanje svakog hijeroglifskog znaka. Najpoznatiji i najčešće

korišteni program za ispisivanje hijeroglifskih znakova je Glyph for Windows28, a uz njega

koriste se i drugi programi kojima se stručnjaci mogu služiti. Svaki od tih programa mora se

kupiti te je za njegovo korištenje potrebna neka vrsta licence. Naravno na Internetu se mogu

pronaći i drugi freeware programi, ali oni nisu toliko napredni i razvijeni kao Glyph for

Windows. Osnova rada svakog od tih programa je da svaki hijeroglifski znak označava

pojedina sličica koja se prema potrebi može umetnuti u tekst te ispisivati pojedini redovi ili

stupci. Ukoliko se oni trebaju prebaciti u program za oblikovanje teksta (npr. MS Word) oni se

jednostavno označe te kopiraju poput slike te kao takvi umetnu na potrebno mjesto u tekstu.

27 Npr. potpuna znastvena obrada predmeta, koji sadrže staroegipatske natpise, može potrajati i nekoliko tjedana, odnosno mjeseci. U prvoj fazi obrade, koja je trenutno u tijeku, u bazu se prvo upisuju starogipatski predmeti iz svih zbirki koji se potom u potpunosti obrađuju. Očekujemo da će potpuna obrada predmeta potrajati barem 10 godina. Natpisi na spomenicima se za sada uglavnom ne prevode. U posljednjih nekoliko godina I. Uranić i M. Tomorad obradili su preko četrdeset zahtjevnijih predmeta koji sadrže staroegipatske natpise.28 Postoje dvije osnovne verzije programa Glyph for Windows: Glyph Basic koji sadrži samo 850 osnovnih hijeroglifskih znakova srednje egipatskog jezika te Glyph Professional koji sadrži 6900 poznatih hijeroglifskih znakova.

35


Tijekom rada na projektu Croato-Aegyptica Electronica pokušali smo na neki način

omogućiti da se takve slike mogu ubaciti i u prozor koji se odnosi na tekstove u aplikaciji M+

+, ali za sada bez nekog većeg uspjeha. Kolega Goran Zlodi i njegovi programeri već neko

vrijeme rade na pokušaju rješavanja tog problema. Međutim, riješili smo problem

transliteracije uz pomoć posebno izrađenog transliteracijskog fonta koji se bez problema može

uključiti u Windows sučelje te koristiti u Microsoft Office aplikacijama. Budući da svako

računalo sadrži grčki i razne oblike latiničkog pisma s ispisivanjem tih znakova nismo imali

nikakvih problema.

Sve gore navedene računalne aplikacije i pisma (eng. font) danas bez problema

omogućuju istovremeno pisanje staroegipatskog, grčkog odnosno latiničkog pisma, njegove

transliteracije u slučajevima raznih oblika staroegipatskog pisma te potom ispisivanja njegova

prijevoda na hrvatski ili danas najčešće korišteni engleski jezik.

Zaključak

Od nastanka prvih staroegipatskih zbirki u Hrvatskoj do danas u Hrvatskoj se vrlo

mala pažnja pridavala obradi i prezentaciji egiptološke građe i egiptološkim istraživanjima

općenito. Unatoč razmjerno velikom broju raznih radova, egiptologija je u Hrvatskoj ostala

gotovo nerazvijena pa se tako u proteklih 140 godina njome stručno bavilo manje od desetak

naših znanstvenika. U istom periodu je dvadesetak naših muzejskih institucija prikupilo više

od 4000 predmeta te se zbog nerazvijenosti struke njihovoj temeljitoj obradi, publikaciji i

dokumentaciji pridavala vrlo mala pažnja sve do prije nekoliko godina.

U svojim ranijim radovima o razvoju hrvatske egiptologije te našim egipatskim

zbirkama već sam ranije ukazao na sve te probleme. Upravo iz tog razloga početkom ovog

stoljeća pokrenuo sam znanstveni projekt primjene informacijskih tehnologija Croato-

Aegyptica Electronica s jedinstvenim ciljem da se sve naše institucionalne i privatne

staroegipatske zbirke konačno stručno obrade, publiciraju i dokumentiraju te na taj način u

svom punom sjaju predstave zainteresiranoj javnosti.

Sami ciljevi projekta već su na samom početku nametnuli potrebu rješavanja čitavog

niza problema muzeološke i historiografske prirode. Kada sam se 2001. godine nakon

završetka rada na magisteriju počeo temeljito interesirati za samu građu pojedinih zbirki

moram priznati da nisam bio pretjerano upoznat s brojnim smjernicama i pravilnicima obrade

građe muzeološke struke. Kao povjesničar pristupao sam problemu prvenstveno kroz analizu

36


predmeta kakva je kod nas karakteristična za brojno objavljivanje arheološke građe u okviru

povijesnih znanosti. No, sama ideja izrade jedinstvene baze podatka koja bi sadržavala

podatke o svim predmetima koji se čuvaju u raznim muzejskim i privatnim zbirkama u

Hrvatskoj nametnula je drugačiji pristup te očekivanu primjenu informacijskih tehnologija.

S postojanjem brojnih problema upoznao sam se tijekom međunarodne znanstvene

konferencije Povijesna istraživanja, studij povijesti i informatizacija u prosincu 2001. kad

sam prvi put predstavio ideju stvaranja jedinstvene računalne baze podatke s podacima o svim

staroegipatskim spomenicima u Hrvatskoj. Tada mi je ukazano da se takav posao ne može

obaviti bez interdisciplinarne suradnje povijesnih znanosti (povijest, arheologija, povijest

umjetnosti) i informacijskih znanosti-područje muzeologija. Ubrzo nakon toga počeo sam se

izrazito zanimati za ove probleme i različite pristupe njihovog rješavanja. Kao povjesničaru

koji se već dugi niz godina stručno bavi poviješću Starog Egipta nije mi bio problem izvršiti

analizu i obradu predmeta. No, u isto vrijeme u tim počecima nisam bio svjestan što sve

obuhvaća muzejska dokumentacija koja bi trebala biti sastavni dio takvog projekta. U brojnim

konzultacijama s muzealcima uvidio sam da se ovdje krije čitav niz problema koji u

hrvatskim okvirima nikad nisu riješeni niti u okviru povijesnih znanosti niti u okviru

muzeologije. Rezultat tih dugogodišnjih napora, rada i suradnje s mr. sc. Goranom Zlodijem

(Odsjek za informacijske znanosti) i mr. Igorom Uranićem (Egipatski odjel, Arheološki muzej

u Zagrebu) te brojnim drugim kolegama s Filozofskog fakulteta bio je projekt Croato-

Aegyptica Electronica, čiji sam voditelj. Tijekom rada na projektu u posljednje tri godine I.

Uranić i ja stručno smo, po svim pravilima egiptologije, povijesti i muzeologije, obradili i

dokumentirali preko 1500 predmeta iz naših muzejskih i privatnih zbirki.

Naravno, svi ti napori ukazali su da bi se konačno u okviru povijesnih znanosti i

muzeologije trebao napraviti sustavan model obrade, prezentacije i dokumentacije egiptološke

građe u Hrvatskoj te konačno ujednačiti pisanje karakterističnog staroegipatskog nazivlja.

Upravo s tim ciljem odlučio sam se na izradu jedinstvenog modela obrade i prezentacije koji

bi, kao neka vrsta priručnika svim budućim stručnjacima ukazao na brojne probleme obrade

staroegipatske građe te na mogućnosti njihova rješavanja. U isto vrijeme upravo na

iskustvima projekta, pokušao sam prikazati raznovrsne mogućnosti primjene informacijskih

tehnologija u procesu obrade, dokumentiranja i predstavljanja kulturne baštine u muzejima.

Ovaj članak konačni je rezultat mog dugogodišnjeg rada i bavljenja obradom

staroegipatskih predmeta, mogućnostima njihove dokumentacije i prezentacije. Riječ je o

jedinstvenom radu u kojem se na temelju međunarodnih i domaćih iskustava pokušao dati

37


mogući model obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta koji bi se u budućnosti mogao

jedinstveno primjenjivati u Hrvatskoj i na prostorima bivše Jugoslavije.

U uvodnom dijelu rada prikazao sam nastanak pojedinih muzejskih zbirki u Hrvatskoj,

njihovo istraživanje te načine dosadašnje prezentacije građe. Iskazani pregled temelji se na

mojim dugogodišnjim istraživanjima koja su započela 1999. godine, a koja su aktualna još i

sad. U posebnoj cjelini temeljito sam analizirao i prikazao brojne probleme obrade,

dokumentiranja i prezentiranja staroegipatske građe. Pritom sam posebnu pažnju posvetio

nazivlju i kronologiji. Nazivlje je podijeljeno u brojne skupine prema vrstama termina, a za

svaki termin dati su prijedlozi pisanja na hrvatskom jeziku. Riječ je o prvom pokušaju

ujednjačavanja pisanja raznih staroegipatskih termina u okviru hrvatskih povijesnih znanosti.

Također je izrađen prvi hrvatski egiptološki tezaurus koji je rezultat projekta Croato-

Aegyptica Electronica, te je prikazan model obrade, dokumentiranja i prezentacije

staroegipatske građe koji je nastao u sklopu istog projekta. U posljednjem dijelu rada,

prikazao sam suvremene modele prezentacije staroegipatskih spomenika uz pomoć raznih

digitalnih medija. Riječ je o prvom takvom pokušaju prezentacije u okviru povijesnih

znanosti.

U cjelokupnom radu tako su ukazani brojni problemi obrade, prikazani su neki modeli

rješavanja tih problema te suvremene mogućnosti prezentiranja uz pomoć računala i digitalnih

medija. Primjena informacijskih tehnologija u okviru povijesnih znanosti i muzeologije u

brojnim hrvatskim institucijama još uvijek je u povojima. IT danas znatno olakšava rad i

analizu predmeta pa bi se upravo u Hrvatskoj u budućnosti sve više pažnje trebalo pridati i

prezentiranju građe, prvenstveno putem Interneta i CD/DVD-ROM-ova. Na taj način građa bi

bila dostupna zainteresiranoj javnosti od obične publike do znanstvene i stručne javnosti u

Hrvatskoj i inozemstvu.

Nadam se da će ovaj moj model obrade i prezentacije olakšati rad s brojnim

staroegipatskim predmetima koji se čuvaju u našim muzejskim i privatnim zbirkama. On bi se

što više trebao primjenjivati u obradi egipatskih artefakata, a slični modeli trebali bi se izraditi

i za obradu i prezentaciju drugih karakterističnih skupina materijalnih povijesnih izvora kako

bi se u narednim godinama unificirala obrada građe.

38


Sažetak

U hrvatskim muzejskim institucijama i privatnim zbirkama čuva se oko 5000 predmeta

staroegipatske provenijencije. Artefakati su u naše muzejske institucije dospjeli uglavnom

tijekom 19. i prve polovice 20. stoljeća. Datiraju od razdoblja preddinastijskih kultura, koje su

se razvile na prostoru Gornjeg i Donjeg Egipta prije ujedinjenja u jedinstvenu staroegipatsku

državu, do koptskog razdoblja, odnosno arapskog osvajanja Egipta sredinom 7. stoljeća.

Predmeti uglavnom potječu iz Egipta te su u hrvatske institucionalne i privatne zbirke došli

putem posrednika. Manji dio predmeta, njih oko 400, potječe s hrvatskog povijesnog prostora

iz razdoblja antike, a vezan je uz pojavu i širenje egipatskih i orijentalnih kultova na prostoru

rimskih provincija.

Veći dio predmeta i zbirki nikad nije sustavno analiziran i obrađen u okviru povijesnih

znanosti i muzeološke struke. U ovom radu pokušalo se riješiti pitanje kako tim predmetima

pristupiti, kako ih obraditi i dokumentirati. Budući da nove spoznaje na području egiptologije

i muzeologije u međurodnim okvirima nameću stvaranja čitavog niza modela obrade i u našoj

zemlji je u dizertaciji načinjen model obrade i prezentacije muzejske građe staroegipatske

provenijencije, unificirana je terminologija i riješen čitav niz problema koja ova vrsta građe

nameće svakom istraživaču i kustosu.

Tema članka rada izravno je povezana sa suvremenim svjetskim kretanjima u obradi

egipatskih zbirki i računalno podržanim povijesnim istraživanjima. Temeljno istraživanje

zasniva se na iskustvima međunarodnih egiptoloških projekata u posljednjih petnaestak

godina, smjernicama Međunarodnog vijeća muzeja (The International Council of Museums,

ICOM) za obradu i dokumentiranje muzejske građe (CIDOC Guidelines for Museum Object

Information: The Information Groups and Categories), raznih međunarodnih i domaćih

pravilnika o čuvanju i obradi muzejske građe te raznim smjernicama Međunarodnog odbora

za egiptologiju (International Committee for Egyptology, CIPEG) koji djeluje u sastavu

ICOM-a. Predstavljeni hrvatski model obrade i prezentacije rezultat je dugogodišnjeg rada na

projektu Croato-Aegyptica Electronica, prvom egiptološkom projektu u Hrvatskoj.

Osnovni cilje članka bila je uspostava modela analize i obrade staroegipatskih

artefakata u hrvatskim muzejskim i privatnim zbirkama na temelju aktualnih spoznaja

egiptološke, arheološke i povijesne znanosti, te sustavno prikazivanje mogućnosti primjene

raznovrsnih informacijskih tehnologija pri spomenutoj obradi, ali i prezentaciji i osiguravanju

pristupa informacijama o zbirkama.

39


U radu su detaljno prikazane sve egipatske zbirke u Hrvatskoj, njihov nastanak, broj i

vrsta predmeta, dosadašnja istraživanja te uobičajeni modeli klasične prezentacije. Detaljno je

prikazan sadržaj i način vođenja muzejske dokumentacije na temelju inozemnih i domaćih

iskustava, pravni propisi i druge smjernice koje uvjetuju moderne oblike vođenja muzejske

dokumentacije arheološke građe. Posebna pažnja pridana je i problemima zaštite i

konzervacije spomenika. U središnjem dijelu rada autor se bavi znanstvenom analizom i

obradom staroegipatskih spomenika, njihovom kategorizacijom, problemima ujednačavanja

egiptološkog nazivlja u Hrvatskoj, datacijama i kronologijama, materijalima, jezičnim

problemima te primjenom IT-a u obradi i dokumentaciji građe. Pritom se posebna pažnja

pridaje slikovnoj dokumentaciji, tezaurusima i mogućnostima ispisivanja raznih

staroegipatskih i drugih znakova uz pomoć računala. Na brojnim primjerima, koji su rezultat

rada projekta Croato-Aegyptica Electronica, prikane su mogućnosti obrade staroegipatskih

predmeta uz primjenu računala te su date smjernice jedinstvenog hrvatskog modela obrade. U

završnom dijelu rada prikazane su nove mogućnostima prezentiranja muzejske građe putem

raznih digitalnih medija (baze podataka, Internet, web portali, CD/DVD-ROM, info-kiosci).

Summary

There are approximately 5000 Ancient Egyptian objects kept in the Croatian museums

and private collections. The artefacts first came to Croatian museums during the 19th and the

first half of the 20th centuries. They date back to the period of pre-dynastic cultures, which

developed in Upper and Lower Egypt before they were united into the old Egyptian state and

last until the Coptic period, that is the Arabic conquest of Egypt in mid 7th century. The

objects originate mostly from Egypt and have come to Croatian institutional or private

collections through intermediates. The minority of objects, approximately 400 of them, derive

from the Croatian historical area of the Antic period, and are connected to the arrival and

spreading of the Egyptian and oriental cults in the Roman provinces.

Most of the objects and collections have never been systematically analysed. This

thesis questions how to approach, analyse and document these objects. Due to the fact that

new information in the area of Egyptology and museology ask for formation of different

processing models, this thesis examines the model of processing and presentation of the

40


museum objects of Egyptian origin. The terminology has also been unified and a variety of

problems that researchers or curators come upon solved.

The topic of this article is directly related to both the contemporary world tendencies

in the processing of Egyptian collections and the historic researches. The basic research is

based upon the experiences of international Egyptian projects done within the last fifteen

years, the guidelines of The International Council of Museums (ICOM), the Guidelines for

Museum Object Information: The Information Groups and Categories (CIDOC), different

international and Croatian regulations on keeping and processing museum objects as well as

different guidelines of the International Committee for Egyptology (CIPEG), which works

within the ICOM. The Croatian processing model is a result of many years work on the

project Croato-Aegyptica Electronica, which is the first Egyptian project in Croatia.

The main goal of the reserch was to establish a model of analysing and processing old

Egyptian artefacts in Croatian museums and private collections on the basis of Egyptian,

archaeological and historic sciences. Furthermore to systematically present the possible

applications of various informations related to data processing, and to make presentations as

well as give access to the information about the collections.

The article gives a detailed presentation of all the Egyptian collections in Croatia, their

origin, number and type of objects, past researches and usual forms of presentation. It is

shown an elaborate content of the collections, the way the museum documentation has been

kept according to the international and Croatian experiences, regulations as well as other

guidelines important for the conduction of archaeological documentation of a museum.

Special attention has been given to the problems of protection and preservation of

monuments. In the central part of the thesis the author deals with the scientific analysis of the

old Egyptian monuments, their categorization, the problems of unification of Egyptian

terminology in Croatia, the dates of their origins and chronologies, materials, language

problems and the application of IT in processing and documenting the objects. While doing

so, he focuses his attention on pictures, thesauruses and the possibilities of computer printing

various old Egyptian and other signs. The possibilities of computer processing old Egyptian

objects have been shown in many examples, which are the result of the Croato-Aegyptica

Electronica project. Guidelines of the unique Croatian processing model have now been

established. The end of the thesis now presents new possibilities of showing museum objects

41


through various digital medias (databases, the Internet, websites, CD/DVD-ROMs, interactive

kiosks).

42


BIBLIOGRAFIJA

1. ČLANCI, KNJIGE, KATALOZI, VODIČI

ALLEN, J. P. 2001. Middle Egyptian - An Introduction to the Language and Culture of

Hieroglyphs, Cambridge UK & New York.

BRUNŠMID, J. 1904. Kameni spomenici hrvatskog narodnoga muzeja u Zagrebu, Vjesnik

hrvatskog arheološkog društva n. s. VII, Zagreb.


hrvatskog arheološkog društva n. s. VIII, Zagreb.


hrvatskog arheološkog društva n. s. IX, Zagreb.

BRUNŠMID, J. 1914. Antikni figuralni bronsani predmeti u hrvatskom narodnom muzeju u

Zagrebu, Vjesnik hrvatskog arheološkog društva n. s. XIII, Zagreb.

DUKAT, Z. & MIRNIK, I. 2004. Arheološki muzej u Zagrebu Numizmatička zbirka - vodič,

Zagreb, Arheološki muzej u Zagrebu.

DŽIN, K. 2001. Egipatske votivne figurice u lararijima. U: DŽIN, K. (Ur.) 2001. Egipatska

religija i antička Istra. Katalog 59 - Pula., Arheološki muzej Istre: 18-21.

ERMAN, A. & GRAPOW, H. 1957. Wörterbuch der äegyptischen Sprache, I-VII, Berlin.

GARDINER, A. H. 1950. Egyptian grammer, Oxford.

GORENC, M. 1979. Egipat – serija vodiča Arheološkog muzeja u Zagrebu. - Zagreb,

Arheološki muzej u Zagrebu

HANNIG, R. 1995. Die Sprache der Pharaonen - Grosses Handworterbuch Agyptisch-

Deutsch, Mainz

HANNIG, R., 2003. Ägyptisches Wörterbuch I - Altes Reich und Erste Zwischenzeit, Mainz

HELCK, W., OTTO, E. & WESTENDORF, W. (ur.) Lexikon der Ägyptologie, I-VII,

Wiesbaden.

JURKIĆ-GIRARDI, V. 2001. Egipatska religija i antička Istra. U: DŽIN, K. (Ur.) 2001.

Egipatska religija i antička Istra. Katalog 59 - Pula., Arheološki muzej Istre: 5-17.

LJUBIĆ, Š. 1871. Sbirke Narodnoga zemaljskoga muzeja, I. Arheologički razdjel, A.

Kollerova egjipatska sbirka. - Viestnik narodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu I: 30-

54.

LJUBIĆ, Š. 1887a. Egipatska sbirka našega muzeja, Viestnik narodnoga zemaljskoga muzeja

u Zagrebu IX, 2, Zagreb: 62, 63.

43


LJUBIĆ, Š. 1889a. Popis Arheološkog odjela Narodnog Zemaljskog Muzeja u Zagrebu. Vol. I.

Egipatska sbirka. – Zagreb, Narodni zemaljski muzej.

LJUBIĆ, Š. 1889b. Popis Arheološkog odjela Narodnog Zemaljskog Muzeja u Zagrebu. Vol.

III. Numizmatička sbirka. – Zagreb, Narodni zemaljski muzej.

MENALO, R. 2003. Egipatska zbirka Dubrovačkog muzeja. – Dubrovnik, Dubrovački muzeji.

MIRNIK, I., RENDIĆ-MIOČEVIĆ, A. & URANIĆ, I. 1996. Lanena knjiga – Liber linteus

Zagrabiensis i Zagrebačka mumija. U: BALEN, D. & DUKAT, Z. (ur.) Muzeopis 1846-

1996, Zagreb, Arheološki muzej u Zagrebu: 95

MIRNIK, I. & URANIĆ, I. 1999. Geneza Kollerove Egipatske zbirke Arheološkog muzeja u

Zagrebu, Zbornik radova “Naš museum”: 197-208.

MONNET SALEH, J. 1970. Les antiquités égyptiennes de Zagreb. Catalogue raisonné des

antiquités égyptiennes conservées au Musée Archéologique de Zagreb en Yougoslavie.

– Paris, Mouton.

Multilingual Egyptological Thesaurus, 1996.

Muzej Mimara – Zbirka umjetnina Ante i Wiltrud Topić (Vodič - Guide). - Zagreb 1987.

NICHOLSON, P. T. & SHAW, I. (ED.) 2000. Ancient Egyptian Materials and Technology,

Cambridge

PANIĆ, M. 1974. Četiri “kanope” u Gradskom muzeju u Varaždinu, Zbornik Filozofskog

fakulteta XII-1, Beograd: 15-31.

PANIĆ, M. 1976. Egyptian stele from the Town Museum in Varaždin - Zbornik Filozofskog

fakulteta XIII-1: 1-10.

PERC, B. 1968. Beiträge zur Verbreitung ägyptischer Kulte auf dem Balkan und in den

Donauländern zur Römerzeit (mit besonderer Berücksicksichtigung des

Quellenmaterials aus dem Gebiet des heutigen Staates Jugoslawien), Munich, Inaugural

- Dissertation.

RATKOVIĆ-BUKOVČAN, L. 2001. Buđenje staklarstva. The dawn of glassmaking. - Zagreb,

Muzej Mimara.

REDFORD D. B. 1986. Pharaonic king-lists, annals and day-books: a contirbution to the study

of Egyptian sense of history, Missiasauga

RENDIĆ-MIOČEVIĆ, A. 1986. Egipatska zbirka Arheološkog muzeja u Zagrebu - Pula,

Arheološki muzej Istre: 5-15.

RENDIĆ-MIOČEVIĆ, A. 1993. Egipatska zbirka. U: RENDIĆ-MIOČEVIĆ, A. (Ur.) 1993.

Arheološki muzej u Zagrebu. Izbor iz fundusa. - Zagreb, Arheološki muzej u Zagrebu:

122-127.

44


SELEM, P. 1997. Izidin trag. – Split, Književni krug.

SHAW, I, & NICHOLSON P. 1997. British Museum Dictionary of Ancient Egypt, London

SHAW, I. (UR.) 2002. The Oxford History of Ancient Egypt, Oxford

TOMORAD, M. 1999. Hrvatska historiografija o starom Istoku, Knjiga sažetaka I. kongres

hrvatskih povjesničara – Hrvatski nacionalni i državni identitet i kontinuitet, Zagreb 9.-

11. prosinac 1999., Zagreb: 175-176.

TOMORAD, M. 2001a Egipatske starine u hrvatskim povijesnim znanostima, magistarski rad,

Zagreb lipanj 2001.

TOMORAD, M. 2001b Šauabtiji u Dalmaciji i Panoniji. - Historijski zbornik 53: 1-14.

TOMORAD, M. 2002. Egipatske zbirke u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na egipatsku zbirku

Gradskog muzeja Varaždin. U: MOHOROVIČIĆ, A. & STIPETIĆ, V. (Ur.) 2002. Zbornik

radova međunarodnog simpozija Stvaralački potencijali u funkciji društveno-

ekonomskog i kulturnog razvoja sjeverozapadne Hrvatske, Varaždin 21. – 22. studeni

2002. – Zagreb & Varaždin, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Zavod za

znanstveni rad Varaždin: 543-558.

TOMORAD, M. 2003a Egipat u Hrvatskoj. - Zagreb, Barbat

TOMORAD, M. 2003b Zagrebačka egipatska mumija i lanena knjiga, Meridijani, 77, rujan

2003., Zagreb: 54-59

TOMORAD, M. 2004a Egyptology in Croatia - PalArch 3, 1, Amsterdam : 1-6.

TOMORAD, M. 2004b Croato-Aegyptica Electronica. Database of the Egyptian antiquities in

Croatian museum and private collections. - PalArch 3, 2, Amsterdam: 7-11.

TOMORAD, M. 2004c Shabtis from Roman Provinces Dalmatia and Pannonia, Journal of

Egyptological Studies 1, Sofia: 89-116.

TOMORAD, M. 2005a The Egyptian antiquities in Croatia, PalArch, 2, 1 (2005), Amsterdam,

April 2005., 1-33

TOMORAD, M. 2005b Egyptian cults in major Roman fleets. U: ŠEGVIĆ, M. & MIRNIK, I.

(ur.) Illyrica antiqua - ab honorem Duje Rendić-Miočević, Zagreb: 441-450

TOMORAD, M. 2005c Egyptian cults of Isis and Serapis in Roman Fleets. U: AMENTA, A.,

LUISELLI, M. M. & SORDI, M. N. (ur.) L'acqua nell'antico Egitto: vita,

rigenerazione, incantesimo, medicamento - Proceedings of the First International

Conference for Young Egyptologists (Chianciano Terme, 15-18 October 2003), Roma:

241-253.

45


TOMORAD, M. 2006. Shabtis from Roman Provinces Dalmatia and Pannonia and their Role

in Egyptian Cults during Roman Empire. U: GYORY, H. Aegyptus et Pannonia III -

Acta Symposii anno 2004, Budapest: 279-310, T. 69-78.

TOMORAD, M. URANIĆ, I. 2006. Ancient Egypt in Zagreb: A report on a little known

Egyptological collection in Croatia, Ancient Egypt, vol. 6 no. 6 issue 36, June/July

2006, Manchester: 43-46.

TOMORAD, M. & URANIĆ, I. 2006. The Egyptian collection of the Museum of the City of

Varaždin, Croatia, Trabajos de Egiptología-Papers on Ancient Egypt (TdE), 3 (2004),

Madrid 2006, 87-98

URANIĆ, I. 1990. Pogrebna stela Min-Nakhta u Arheološkome muzeju u Zagrebu, Vjesnik

Arheološkog muzeja u Zagrebu 3. s. XXIII, Zagreb: 183-189, Tab. 1-2.

URANIĆ, I. 1992. Prilozi o skarabejima srca u Arheološkome muzeju u Zagrebu, Vjesnik

Arheološkog muzeja u Zagrebu 3. s. XXIV-XXV, Zagreb: 249-262, Tab. 1-6.

URANIĆ, I. 1994. Sarkofag i kartonaža Kaipamau, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 3.

s. XXVI-XXVII (1993.-94.), Zagreb: 145-156, Tab. 1-2.

URANIĆ, I. 1996a. Egipatska zbirka, U: BALEN, D. & DUKAT, Z. (Ur.) 1996. Muzeopis

(1846.-1996.), Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb: 89-95.

URANIĆ, I. 1996b Egipatska skulptura u Arheološkom muzeju u Zagreb, Vjesnik Arheološkog

muzeja u Zagrebu, 3. s. XXVIII-XXIX (1995-96): 229-251.

URANIĆ, I. 1999a Akvizicija zbirke skarabeja i skaraboida Arheološkog muzeja u Zagrebu. -

Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 3. s. XXX-XXXI, Zagreb: 273-279.

URANIĆ, I. 1999b Bogovi, duhovi i demoni starog Egipta – Gods, Spirits and Demons of

Ancient Egypt. Archaeological Museum in Zagreb - Guide. - Zagreb, Arheološki muzej

u Zagrebu.

URANIĆ, I. 2001. Duhovi i demoni starog Egipta. U: Džin, K. (Ur.) 2001. Egipatska religija i

antička Istra. Katalog 59 - Pula., Arheološki muzej Istre: 22-28.

URANIĆ, I. 2002. Dubrovačka zbirka egipatskih starina, Vjesnik Arheološkog muzeja u

Zagrebu 3, XXXIV, Zagreb: 181-204.

URANIĆ, I. 2002b. Stari Egipat – povijest, književnost i umjetnost drevnih Egipćana, Zagreb.

URANIĆ, I. 2003a Egipatski predmeti. U: RENDIĆ-MIOČEVIĆ, A. (ur.) 2003. Na tragovima

vremena (iz arheološke zbirke Mateja Pavletića), Zagreb, Arheološki muzej: 12.

URANIĆ, I. 2003b The Coffin and the Cartonnage of Kaipamaw, A Delta-man in Yebu. -

Occasional Volume of the Egyptologiests' Electronic Forum. No. 1: 81-87.

46


URANIĆ, I. 2004. Sedam brončanih figura Harpokrata, Vjesnik Arheološkog muzeja u

Zagrebu 3. s. XXXVI, Zagreb: 191-203.

URANIĆ, I. 2005a. Egipatska zbirka – Vodič, Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb.

URANIĆ, I. 2005b Egyptian collection – Guide, Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb.

URANIĆ, I. 2005c Book of the dead Papyrus Zagreb 601, Studien der Aegyptische Kultur 33;

Hamburg

URANIĆ, I. 2005d Ozirisova zemlja, Zagreb: Školska knjiga

URANIĆ, I. 2006. Three Hypocephali from Zagreb, Drevnij Egipet, Sbornik trudov associaciii

po izučeniju drevnego Egipta "MAAT", Moskva. (u tisku)

2. PROPISI

ICOM Code of Professional Ethics (1990.)

International Guidelines for Museum Object Information: The CIDOC Information

Categories (1995.)

ICOM Code of Ethics for Museums (2004.)

ICOM Curricula Guidelines for Museum Professional Development

CIDOC Core Data Standard for Archaeological Objects (1995.)

CIDOC Fact Sheet 2: Labelling and marking objects (1995.)

CIDOC Fact Sheet 1: Registration step by step: when an object enters the museum (1995.)

Pravilnik o očevidniku muzeja, te muzeja, galerija i zbirki unutar ustanova i drugih pravnih

osoba (NN, 142/98)

Pravilnik o stručnim i tehničkim standardima za određivanje vrste muzeja, za njihov rad, te

smještaj muzejske građe i muzejske dokumentacije (NN, 142/98)

Pravilnik o načinu i mjerilima za povezivanje u sustav muzeja Republike Hrvatske (NN,

142/98)

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi (NN,

142/98)

Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja uvjeta uvida u muzejsku građu i muzejsku

dokumentaciju (NN, 142/98)

Development of the Museum Definition according to ICOM Statutes (1946-2001)

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99)

47


3. WEB STRANICE

Arheološki muzej u Zagrebu - http://www.amz.hr

CCER - http://www.ccer.nl/,

Digital Egypt - http://www.digitalegypt.ucl.ac.uk//

Dubrovački muzeji - Arheološki muzej u Dubrovniku - http://mdc.hr/dubrovnik/

The Global Egyptian Museum - http://www.globalegyptianmuseum.com

Gradski muzej Varaždin - www . mdc . hr / varazdin /

ICOM - http://icom.museum/

MDC - http://www.mdc.hr

Petrie Museum of Egyptian Archaeology http://www.petrie.ucl.ac.uk

Croato-Aegyptica Electronica: www.croato-aegyptica.hr

48

http://www.petrie.ucl.ac.uk/

http://www.mdc.hr/

http://icom.museum/

http://www.globalegyptianmuseum.com/

http://mdc.hr/dubrovnik/

http://www.digitalegypt.ucl.ac.uk/

http://www.ccer.nl/

http://www.amz.hr/

Documents

1bib.irb.hr/datoteka/384325.Tomorad_CAE_2007.doc · Web view2.) predmeti su često vrlo krhki te se lako mogu oštetiti prilikom pregleda, mjerenja ili analiziranja. Dio predmeta