188 savjetodavna@savjetodavna · PDF fileNajljepši primjer bila je koza po imenu Salvadiga (divlja) stara 5 godina, ... Osobitost je gospodarstva da je kod vlasnika izražena ljubav,

www.savjetodavna.hr [email protected]

BILTEN – prosinac 2012.

1

PROJEKTI

Okrugli stol projekta APRO

Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo i vodoprivredu

Istarske županije organizirao je 5. i 6. prosinca 2012. okrugli stol

Projekta APRO Prekogranična inicijativa za zaštitu i revitalizaciju

biološke raznolikosti okoliša korištenjem autohtonih pasmina, na temu

„Kako zaštititi istarsku kozu, što učiniti da kozu zadržimo i vratimo na

pašnjake“. Sudionici su bili predstavnici partnera iz Slovenije i Hrvatske.

Iz Hrvatske, iz Zavoda za specijalno stočarstvo, Agronomskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu bili su predstavnici prof. dr. sc. Ante Ivanković,

moderator radionice s temom Istarska koza kroz povijest, prof. dr. sc.

Boro Mioč s temom Uzgoj, odlike vanjštine Istarske koze i dr. sc. Jelena

Ramljak s temom Genetska struktura istarske koze. Također, skupu su

prisustvovali i dr. sc. Melita Zec Vojinović iz tvrtke EcoAgroTerra, s

temom Spoj tradicije i održivosti – povratak istarske koze na pašnjake,

predstavnik HPA Goran Divjak s temom Uloga HPA u uzgoju koza te

predstavnice PSS, dipl. ing. Ivanka Bervida i mr. sc. Ana Grgas s temom

Baštinjene pasmine koza RH – kultura male ekonomije ekstenzivnog

uzgoja i potrošnje proizvoda u svrhu očuvanja biološke raznolikosti.

Predstavnici projekta APRO iz Slovenije bili su Andrej Škibin s

Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, s temom Dobrobit i

zdravstvena zaštita koze, Tomaž Volčič, KGZS, Poljoprivredno-šumarski

zavod Nova Gorica, s temom Uzgoj koza u Primorskoj. Nakon

prezentacija uslijedila je duga i konstruktivna rasprava u kojoj je

sudjelovala većina sudionika, a kojoj je prethodila potvrda dr. sc. Jelene

Ramljak, da je na osnovi analize DNK istraživana koza iz projekta doista

188 prosinac 2012.

SADRŽAJ

PROJEKTI

1 Okrugli stol projekta APRO

16 Procjena rizika i praćenje

populacije kukuruzne zlatice u općini

Vrbje

DOGAĐAJI

5 Šesto senzorsko ocjenjivanje meda

Bjelovarsko-bilogorske županije

17 Skupština Saveza udruga malih

sirara Republike Hrvatske „ SIRCRO“

MANIFESTACIJE

18 Održan regionalni svinjogojski

forum Gundinci 2012.

SAVJETI

3 Milijun zvončića i druge kalibrahoje

12 Prirodni pripust u sustavu krava-

tele

OSVRT

7 Biološko-dinamička poljoprivreda,

doprinos održivom razvoju ruralnog

prostora

9 Podjela certifikata za Vodič dobre

higijenske prakse za registrirane

proizvođače svježeg sira i vrhnja u

Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

10 Sastanak s izaslanstvom Bosne i

Hercegovine u Ministarstvu

poljoprivrede Republike Hrvatske

11 Dvije ledene berbe u Koprivničko-

križevačkoj županiji

15 Austrijska iskustva u stručnom

nadzoru integrirane proizvodnje

ODGOVORNI UREDNIK

mr. sc. Marina Mikšić

UREDNIŠTVO

mr. sc. Dario Zagorec

Siniša Hrgović, dipl. ing.

Anđelka Pejaković, dipl. ing.

dr. sc. Ivan Danjek

dr. sc. Lav Bavčević

Ivan Jukić, dipl. ing.

Kristijan Jelaković, dipl. ing.

Vanda Čuljat, dipl. ing.

mr. sc. Marija Ševar

mr. sc. Lada Bičak

mr. sc. Višnja Šimunović

Ljiljana Jelaković, ing.

LEKTOR

mr. sc. Marko Kovačić

NAKLADNIK

Poljoprivredna savjetodavna služba

Kačićeva 9/III, 10000 Zagreb

telefon: 01 / 4882 700

fax: 01 / 4882 701

e-mail: [email protected]

http://www.savjetodavna.hr



2

ISTARSKA koza. To je bio povijesni trenutak, na radost svih nazočnih

jer je istarska koza, simbol Istre, dokazano prisutna, ne samo na grbu

kako su mnogi govorili, već i na dvoru.

Prema podacima HPA u Istri ima 1115 koza, od čega 147 grla

alpske, 145 grla njemačke šarene plemenite i 80 grla burske. U programu

istraživanja istarske koze evidentirano je 50 koza i pet jaraca, odnosno za

daljnje istraživanje projektu APRO stoji na raspolaganju populacija od

još 700 jedinki.

Drugi dan radionice posjetili smo dva OPG-a: Davida Trenta iz

Galižane i Nevija Valente iz Višnjana, kao primjere dobre prakse

poljoprivrednog gospodarstva. Cilj posjeta tim gospodarstvima bio je

upoznavanje istraživane koze u okviru projekta APRO, na osnovi čijeg je

DNK dokazano da pripadaju izvornoj pasmini istarske koze.

Nositelj OPG-a, David Trento, bavi se uzgojem koza od 2005.

godine kao dopunskom djelatnošću. Od ukupno 18 rasplodnih koza,

analizom DNK utvrđeno je da 8 grla posjeduje gene istarske koze. Prema

karakterističnim osobinama istarska je koza krupne građe, bijele boje,

najčešće s bradom i kod muških i kod ženskih grla, te velikih rogova.

Upravo smo takav primjer mogli vidjeti na gospodarstvu gosp. Trenta.

Najljepši primjer bila je koza po imenu Salvadiga (divlja) stara 5 godina,

kojom se vlasnik ponosi jer dnevno luči više od 3 l mlijeka.

Na OPG-u Nevija Valente u Višnjanu ostali smo zadivljeni

izgledom koze Foškice i jarčevima po imenu Pjerić i Zvane, kojima je

također analizom DNK potvrđena pripadnost istarskoj pasmini koza.

Osobitost je gospodarstva da je kod vlasnika izražena ljubav, kako prema

kozama tako i prema brojnim drugim vrstama domaćih životinja, kao što

su istarsko govedo, ovce, konji, istarski magarci, patke i kokoši, a u

njihovim čarima mogu uživati posjetitelji i turisti, ali i rekreirati se kroz

školu jahanja na konjima i magarcima.

Na kraju veoma uspješne radionice poželjeli smo voditelju projekta

APRO, gosp. Gordanu Šubari, dr. vet. iz AZRRI d.o.o. uspješan nastavak

istraživanja i determiniranje novih jedinki unutar preostale populacije

koza na području Istre. mr. sc. Ana Grgas,

rukovoditeljica Odsjeka

Ivanka Bervida, dipl. ing. agr.

poljoprivredna savjetnica



3

SAVJETI

Milijun zvončića i druge kalibrahoje

Calibrachoa je vrsta

jednogodišnjeg cvijeća koja u

21. stoljeću u vrtlarstvu

doživljava procvat kao novi

„cvjetni prekrivač“ za viseće

košare, ukrasne posude na

prozorima, balkonima i

terasama. Kao pripadnik

porodice Solanaceae srodnik

je rajčice, krumpira i

patlidžana, ali i petunije. Po

zvonastu cvijetu nalik je na petuniju i zovu je minipetunija. Međutim,

Calibrachoa je drugi rod, ima sitnije cvjetove (do 2,5 cm) i više cvjetova

od bilo koje petunije, a i otpornija je na vrućine.

Japanski oplemenjivači su vrtlarskoj branši 1997. godine

predstavili prvu hibridnu kalibrahoju – seriju Million Bells. Drugi su

oplemenjivači nakon toga selektirali 15-ak različitih serija. Nakon

impatiensa, pojava kalibrahoje pruža najveće genetske mogućnosti u

industriji cvjećarastva. Križanje unutar vrste Calibrachoa x hybrida i s

petunijom (kultivar Petchoa) daje nebrojene kombinacije boje i veličine

cvijeta i raznolik izgled biljke.

Kalibrahoju ćete najčešće izabrati zabljesne li Vas neka boja.

Međutim, prekrasne cvjetnice razlikuju se i po drugim osobinama, kao

što su oblik, veličina i bujnost biljke. Po rastu kultivari kalibrahoje su

pokrivač tla – okruglastog oblika, dužine 20-30 cm i kompaktnog

grmolikog izgleda dužine 15-25 cm i 30-40 cm širine te viseća s

padajućim granama koje nisu duže od 10 cm. Viseće imaju manje boja –

plavu, nebeskoplavu, ružičastu i bijelu. Važno je znati kojem tipu rasta

izabrani kultivar pripada, pogotovo kad se kombiniraju različite boje.

Savjeti za proizvodnju

Razmnožavanje: Calibrachoa proizvodi malo sjemena koje je

većinom sterilno. Razmnožava se reznicama koje dobavljači isporučuju

većinom neožiljene. Za ožiljavanje treba 20-25 dana. Fitohormon za

ožiljavanje može se rabiti, ali ne prevelike koncentracije – 0,1 % IBA.

Treba i duže zamagljivanje kod ožiljavanja nego kod drugih cvjetnica,

kao što su petunije, bacope i verbene.



4

Presađivanje, potreban prostor i vrijeme do plasmana na tržnice:

1. u lončić promjera 10 cm s 1 biljkom ukorijenjena kalibrahoja

dolazi za 5 tjedana – 30-50 lončića/m²

2. u lončić promjera 15 cm s 1 biljkom ukorijenjena kalibrahoja

dolazi za 8 tjedana

3. u viseću košaru promjera 25 cm s 3 biljke kalibrahoja dolazi za

8-9 tjedana – objesiti na gornjoj etaži na žicu da se iskoristi prostor

Supstrat: pH=5-5,5 treset za presađivanje za petunije. Ukoliko je

voda za zalijevanje bogata kalcijem ili pH viši od 5,8, može doći do

žutila biljaka uslijed neusvajanja i manjka željeza.

Gnojidba: Calibrachoa zahtijeva dosta hraniva. S prihranom se

počinje 2 tjedna nakon presađivanja. Biljci treba osigurati dovoljno

željeza.

primjer formulacije kiselog gnojiva sa željezom: NPK 18:10:18+2

MgO

fertirigacijom 1-2 puta tjedno 0,1 %; folijarno gnojidba željezom

po potrebi

Temperature: 1. mjesec uzgoja grijanje na 20⁰C i danju i noću;

dalje grijanje na 17⁰C;

Kad biljka počne popunjavati rubove posude, početi snižavati

jutarnju temperaturu od 5 do 10 sati na 10-12⁰C. Kada se koristi ova

metoda, ne treba ni jedan retardant rasta.

Voda: Osjetljiva je na previše vlage. Višak vode uzrokuje probleme

s gljivičnim bolestima u tlu Pythium i Rhizoctonia, koje uništavaju

korijen. Zalijeva se kad se primijeti isušivanje na površini. Treba

održavati stalnu ali umjerenu vlažnost tla, odnosno supstrata.

Svjetlo: Treba mnogo svjetla. Sjena odgađa cvatnju i zaustavlja

rast, što znači da je svjetlo najbolji regulator rasta. Zasjenjuje se samo

kod primjene retardanta rasta ili primjene kemijskih zaštitnih sredstava.

Većina novostvorenih Calibrachoa biljke su neutralne na dužinu dana i za

uzgoj ne trebaju dopunsko svjetlo.

Pinciranje: Obavlja se kod razmnožavanja i tjedan dana nakon

sadnje kada grane dosegnu oko 3 cm. Ukoliko Calibrachoa raste u

visećim posudama i ne grana se lijepo, pinciranje treba ponoviti još

jedanput, otprilike mjesec dana prije prodaje

Regulatori rasta: Mogu se koristiti za oblikovanje biljke radi

pospješivanje grananja, ali većina varijeteta ima prirodno grmolik

kompaktan rast. U svijetu se kao retardanti rasta, koji sprečavaju

izduživanje, primjenjuju daminozide (B-nine) ili paclobutrazol (Bonzi) i

ethephon (Ethrel). Retardant rasta smanjuje izduživanje kod prevelike

temperaturne razlike dan-noć.

Dovoljno svjetla, metoda „hladnog jutra“, uz više „sušno“

zalijevanje i više koncentracije gnojiva jamstvo su proizvodnje kvalitetne

dobro razgranate lončanice Calibrachoa.

Zaštita od bolesti i štetnika: Previše zalijevanja šteti kalibrahoji jer

uzrokuje propadanje osjetljivog korijena od uzročnika bolesti u tlu, biljka

žuti. Problem može biti i napad lisnih uši i tripsa.



5

Glavne komercijalne serije kultivara Calibrachoa:

Million Bells, Superbells, Aloha, Callie, Colorburst, Calipetite,

Celebration, Can-Can, Cabaret MiniFamous, MiniFamous Double

Fotografije: izvor www.google.com

Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.


DOGAĐAJI

Šesto senzorsko ocjenjivanje meda Bjelovarsko-bilogorske

županije

Na sajamskom

prostoru u Gudovcu, 5.

prosinca 2012. u

organizaciji

Bjelovarsko-bilogorske

županije i Pčelarskog

saveza naše županije,

održano je 6. senzorsko

ocjenjivanje meda.

Povjerenstvom od pet

članova predsjedali su

uvaženi stručnjaci prof.

dr. sc. Nikola Kezić te

prof. dr. sc. Dragan

Bubalo sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Članovi povjerenstva

bili su iz redova djelatnika Ureda za poljoprivredu Bjelovarsko-

bilogorske županije, Agronomskog fakulteta te Poljoprivredne

savjetodavne službe.

Na ovogodišnje ocjenjivanje pristigla su 44 uzorka meda od 29

pčelara. Po prijavi i deklariranju samih pčelara bilo je 12 uzoraka

bagremova meda, 12 lipova, 12 cvjetnoga, 2 medljikovca, 3 livadna te 3

uzorka kestenova meda. Nakon provedenih peludnih analiza te analiza

električne provodljivosti na Zavodu za pčelarstvo Agronomskog

fakulteta, broj pojedinih uzoraka ponešto se izmijenio. Povjerenstvo je

tako dobilo zadatak da ocijeni 12 uzoraka bagremova meda, 15 lipova, 8

http://www.google.com/



6

cvjetnoga, 3 livadnoga, 1 uljane repice, 3 medljikovca te 2 uzorka

kestenova meda.

Zbog poznate pojave kasnih proljetnih mrazova te izrazito visokih

ljetnih temperatura zraka, moramo naglasiti da ova godina nije bila

posebno medonosna. To nam pokazuje i podatak da je prošle godine u

ocjenjivanju sudjelovao veći broj pčelara s ukupno 75 uzoraka meda.

Ove godine pčelari koji nisu selili pčele i čiji su pčelinjaci bili na

neprikladnim područjima, nisu, nažalost, imali što ni vrcati.

Kod uniflornih medova (bagrem, lipa, kesten) ocjenjuje se pet

parametara: čistoća, bistrina, boja, miris i okus. Kod multiflornog meda

(livadnog i cvjetnog) ocjenjuju se čistoća, bistrina, miris i okus.

Svaki član povjerenstva ocjenjuje svaki uzorak po parametrima

ocjenom od 1 do 5.

Naša je županija, uz Virovitičko-podravsku, prepoznata kao

proizvođački bazen iznimno kvalitetnog meda u većim količinama,

pogotovo od bagrema i lipe. (Ovogodišnja sezona nije po količini bila

izrazito bagremova, zbog već navedenog kasnog proljetnog mraza, ali je

zato lipa prednjačila).

Budući da je med proizvod za kojim vlada potražnja na EU tržištu,

ne trebamo strahovati za plasman, tim više što je med bilogorskih pčelara

vrhunske kakvoće.

Ured za poljoprivredu BBŽ daje veliku podršku pčelarima u

procesu prilagodbe zahtjevima tržišta. Raspisan je natječaj za subvenciju

unutarnjeg uređenja objekata za vrcanje, punjenje, te skladištenje gotovih

proizvoda. Natječaj je otvoren do 21. prosinca 2012. i s njim je upoznat

velik broj pčelara. Od prošle godine, također na inicijativu županijskih

službi, imamo i robnu marku bagremova meda „Slatka nit“. Prvu, ali

nažalost, zasad i jedinu u državi.

Zbog postojanja većih areala lipa, može se razmisliti i o robnoj

marki lipova meda.

Objava rezultata rada Povjerenstva i dodjela priznanja za kvalitetu

meda održana je u SRC Kukavica 14. prosinca, 2012. Sve nazočne

pčelare, njih 110, kao i uvažene goste, pozdravio je predsjednik

Pčelarskog saveza Zvonko Horak dr. vet. med. Okupljenima se

prigodnim riječima podrške obratila i pročelnica Ureda za poljoprivredu

BBŽ, gđa Dominka Pretula, dipl. ing. Prof. dr. sc. Dragan Bubalo se

osvrnuo na klimatske uvjete ove godine i kvalitetu dobivenog meda. Vrlo

zanimljivo i aktualno predavanje o utjecaju suše na pčele održala je dr.

sc. Maja Dražić, zamjenica ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije.

Od ocijenjena 44 uzorka jedan je dobio zahvalnicu za sudjelovanje;

dodijeljeno je 10 brončanih medalja; 16 srebrenih i 17 zlatnih.

Apsolutni je pobjednik 6. ocjenjivanja bagremov med idealne,

gotovo prozirne karakteristične boje, okusa i prepoznatljiva mirisa na

vaniliju pčelara Milana JANTOLEKA iz Bjelovara.

Priznanja su dodijelili prof. dr. sc. Dragan Bubalo, pročelnica

Dominka Pretula, dipl.ing i predsjednik Pčelarskog saveza BBŽ Zvonko

Horak, dr.vet.med.



7

Svako ocjenjivanje, pa tako i ovo, nagrada je za uloženi trud i rad,

ali i poticaj za daljnje usavršavanje i napredak, pogotovo mladim

pčelarima kojih je, srećom, sve više u našoj županiji.

Grozdana Grubišić-Popović, dipl. ing. agr.


OSVRT

Biološko-dinamička poljoprivreda, doprinos održivom

razvoju ruralnog prostora

Stručni skup „Biološko-dinamička poljoprivreda, doprinos

održivom razvoju ruralnog prostora“ održan je 7. prosinca 2012. u 11 sati

u Požegi, u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Županijskoj komori Požega.

U organizaciji skupa sudjelovali su Pučko otvoreno učilište Obris Požega

i Poljoprivredna savjetodavna služba. Pokrovitelji stručnog skupa su

Ministarstvo poljoprivrede RH i Hrvatska gospodarska komora,

Županijska komora Požega. Namjera je organizatora informirati javnost i

poljoprivrednike o načinu proizvodnje hrane koji povoljnije djeluje na

prirodu, okoliš, zdravlje i život ljudi. S obzirom na odaziv sudionika,

namjera je ostvarena.



8

Program je započeo pozdravnom riječju organizatorice, Jadranke

Krmpotić, dipl. politologinje, ravnateljice POU Obris iz Požege, koja je

podsjetila na važnost suživota ljudi i prirode i osvještavanja javnosti za

pomoć opstanku Zemlje. Zatim su slijedila predavanja.

Predavanje na temu biološko-dinamičke poljoprivrede, Snježane

Pešut-Pilon, dipl. ing. agr. više stručne savjetnice u Poljoprivrednoj

savjetodavnoj službi u Požegi temeljilo se na djelovanju prirodnog

zakona uzroka i posljedice u poljoprivrednoj proizvodnji. Način

gospodarenja tlom, izbor gnojiva, njega tla i biljaka u konvencionalnoj

poljoprivredi ima za posljedicu opadanje plodnosti tla, narušavanje

strukture, slabljenje vitalnosti i kakvoće biljaka te rast troškova

proizvodnje. Nužno je promijeniti način razmišljanja i navike u

poljoprivrednoj proizvodnji. Biološko-dinamička poljoprivreda pridonosi

održivom razvoju tako što pomoću prirodnih snaga i prirodnih materijala

održava tlo, vodu i biljke zdravima. Čovjek svojim radom, zdravom i

čistom namjerom unosi duhovnu dimenziju u poljoprivrednu djelatnost i

tako doprinosi održivom razvoju.

Predavanjem o osnivanju i radu Centra dr. Rudolfa Steinera u

Donjem Kraljevcu Sandra Percač, ravnateljica Centra, potaknula je na

razmišljanje o korištenju mogućnosti koje postoje oko nas i u nama. Dr.

Rudolf Steiner rođen je u Donjem Kraljevcu 1861., preminuo je 1926. u

Švicarskoj. Njegov rad na području poljoprivrede, medicine, pedagogije,

arhitekture i umjetnosti ostao je zabilježen i služi kao ostavština

čovječanstvu. Centar dr. Rudolfa Steinera zaživio je kao ideja za

turističku aktivnost općine Donji Kraljevec u spomen velikom vizionaru

20. stoljeća. U Centru se svake godine u lipnju održavaju Dani Rudolfa

Steinera ispunjeni predavanjima i umjetničkim sadržajima. Djelatnici

Centra organiziraju Poljoprivredni tečaj biološko-dinamičke

poljoprivrede, radionice za poljoprivrednike o izradi i primjeni biološko-

dinamičkih pripravaka te posjete biološko-dinamičkim imanjima.

Predavanjem o biološko-dinamičkoj poljoprivredi u Hrvatskoj i

svijetu mr. sc. Marija Ševar, rukovoditeljica Odsjeka za ekološku i

integriranu poljoprivredu u Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u

Zagrebu, osvrnula se na povijest biološko-dinamičke proizvodnje,

certificirane površine i na broj poljoprivrednih gospodarstava, kontrolna

tijela, pionire i promotore biološko-dinamičke poljoprivrede u Hrvatskoj,

gospodina Ivana Bašića iz Nove Gradiške, gospođu Zlatu Nanić iz

Zagreba i gospođu Bernardu Orehovec iz Čakovca.

Počeci biološko-dinamičke poljoprivrede datiraju iz 1924. kad je

održan prvi Poljoprivredni tečaj, zatim je 1931. u svijetu zabilježeno

1000 biološko-dinamičkih poljoprivrednih gospodarstava. Sljedeće

godine, 1932., osnovano je udruženje Demeter Wirtschaftsverbund s

prvim zemljama članicama: Austrijom, Švicarskom, Nizozemskom,

Švedskom, Norveškom i Velikom Britanijom. Prema podacima iz srpnja

2012. u svijetu je 147.009 ha pod biološko-dinamičkom proizvodnjom, a

broj PG-a 4.742. U Hrvatskoj je 1 PG s 34 ha (izvor:

http://www.demeter.net/statistics).

Nakon predavanja slijedila je diskusija, pitanja i komentari. Za riječ

se javio Davorin Krakar, dipl.ing.šum. ispred Pčelarske udruge ZLATNA

DOLINA – Požega s kratkim izlaganjem o pčelama i održivom agraru.



9

Apelirao je na suradnju poljoprivrednika i pčelara. Pčele su vrlo ugrožene

upravo zbog primjene pesticida na poljoprivrednim površinama, a o

opstanku pčela ovisi i opstanak života na Zemlji.

U svečanom duhu, kako dolikuje Steinerovu učenju, skup je

završio glazbenim nastupom Krijesnica iz Osijeka. Pjesme su zračile

radošću i porukama za radosno življenje svim ljudima, proizvođačima i

potrošačima hrane.

Tijekom dana Udruga za poticanje umjetničke svijesti u društvu iz

Osijeka izrađivala je od slame pticu feniksa. Simbolično spaljivanje

trinaestog feniksa tako se održalo upravo u Požegi na zelenoj površini u

naselju Babin Vir u 16 sati. Ptica feniks simbolizira preporod, snagu koja

se rađa iz pepela u novi život.

Svim djelatnostima, pa tako i poljoprivredi, potreban je feniks kako

bi se održivost ruralnog prostora razvijala na zdravim temeljima.

Snježana Pešut-Pilon, dipl. ing. agr.

viša stručna savjetnica

OSVRT

Podjela certifikata za Vodič dobre higijenske prakse za

registrirane proizvođače svježeg sira i vrhnja u

Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Na Bjelovarskom sajmu u Gudovcu podijeljeni su certifikati o

završenom tečaju dobre higijenske prakse u preradi mlijeka na

obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Podjela certifikata održana

je 7. prosinca u 10 sati. Iako su tečaj pohodili mnogi proizvođači mlijeka

koji su željeli postati sirari, Bjelovarsko-bilogorska županija financirala

je tečaj samo registriranim proizvođačima svježeg sira i vrhnja.

Mali sirari koji imaju

odobrene objekte taj su tečaj

završili još prije nekoliko godina.

Glavna je svrha tečaja proizvodnja

što kvalitetnijeg mlijeka jer samo iz

kvalitetnog mlijeka može nastati

kvalitetan proizvod. Također su

upoznati sa svim zakonskim

propisima koji su vezani uz

sirarstvo. Najzanimljivija su od

svih predavanja profesora Samira Kalita, vezana uz samu proizvodnju

sira, greške kod proizvodnje i higijenu proizvodnje, uza sve opasnosti čiji

uzrok mogu biti štetne i nepoželjne bakterije. Iako su mnogi prošli

školovanje za zanimanje mljekarsirar, vladalo je veliko zanimanje za

tečaj, jer u sirarstvu nikad dosta znanja i stručnih informacija.

Suradnjom Saveza malih sirara SIR CRO i Bjelovarsko-bilogorske

županije omogućili smo prvi ovakav tečaj za proizvođače svježeg sira i

vrhnja u Hrvatskoj. Registrirani proizvođači svježeg sira i vrhnja morat

će, kao i svi proizvođači hrane, poštivati sljedivost, temperaturni režim i



10

hladni lanac. Većina proizvođača svježeg sira i vrhnja još se ne osjeća

dovoljno snažnom za ozbiljnije pothvate i boji se investirati u finalni

proizvod kojim će konkurirati u krutoj tržišnoj utrci. Problem je u

sirarstvu ruralnih prostora, u sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj, plasman sira

kao finalnog proizvoda koji nastaje iz viškova primarnog proizvoda tj.

mlijeka. Većina odobrenih sirana pod posebnim uvjetima ima tržište u

Zagrebu ili južno od njega. Mnogi mljekari koji prerađuju višak mlijeka

nisu u mogućnosti putovati da bi plasirali svoje proizvode, a prodaja sira

na tržnicama u malim gradovima sve je manja.

Darija Marković, dipl. ing. agr.


OSVRT

Sastanak s izaslanstvom Bosne i Hercegovine u

Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske

Na inicijativu Federalnog ministarstva poljoprivrede,

vodoprivrede i šumarstva Bosne i Hercegovine 7. prosinca 2012. godine

u Ministarstvu poljoprivrede u Zagrebu održan je sastanak njihova

izaslanstva s predstavnicima Ministarstava poljoprivrede RH i

Poljoprivredne savjetodavne službe. Tema sastanka bila je suradnja dviju

država na području poljoprivrednog savjetovanja. U izaslanstvu Bosne i

Hercegovine bili su mr. sc. Nijaz Brković, pomoćnik ministra u

Federalnom ministarstvu te njegove suradnice mr. sc. Irena Jerkić, šefica

Odsjeka za poljoprivredne stručno-savjetodavne službe i Amela Gračić,

suradnica na projektu Svjetske banke „ Poljoprivreda i ruralni razvoj“.

U izaslanstvu Republike Hrvatske bili su mr. sc. Luka Čuljak,

pomoćnik ministra poljoprivrede, mr. sc. Marina Mikšić, ravnateljica

Poljoprivredne savjetodavne službe te njezini suradnici, mr. sc. Dario

Zagorec, zamjenik ravnateljice, Siniša Hrgović dipl.ing.agr., pomoćnik

ravnateljice i mr. sc. Milan Husnjak, savjetnik ravnateljice. Sastanku je

prisustvovala i Anamaria Stojević, viša stručna savjetnica u Odjelu

međunarodne suradnje.

Nakon uvodnih riječi obojice pomoćnika ministara, ravnateljice

PSS kao i šefice Odsjeka savjetodavnih službi BiH, o povijesti razvoja

Poljoprivredne savjetodavne službe kao i o njezinoj organizaciji te

aktivnosti, s posebnim osvrtom na savjetovanje o dobroj poljoprivrednoj

praksi na gospodarstvima vrlo sadržajno u svojim prezentacijama

govorili su zamjenik ravnateljice mr. sc. Dario Zagorec i pomoćnik

ravnateljice Siniša Hrgović. Također, prikazan je značaj i uloga PSS-a u

provedbi pretpristupnih programa EU za poljoprivredu i ruralni razvoj,

čija će iskustva biti od velike važnosti za susjednu državu u budućem

razdoblju.

U raspravi koja je uslijedila o mogućim prvim koracima suradnje

na različitim područjima djelovanja, na prijedlog ravnateljice mr. sc.

Marine Mikšić donesen je zaključak da suradnja započne u segmentu

obučavanja poljoprivrednih savjetodavaca s područja Federacije BiH te

je dogovoren sljedeći susret dvaju izaslanstava početkom iduće godine u

Sarajevu. Inače, cijeli je sastanak protekao u vrlo ugodnoj atmosferi



11

punoj povjerenja i međusobnog uvažavanja, s naglaskom na velike

potencijale za suradnju Savjetodavnih službi Republike Hrvatske i Bosne

i Hercegovine.

mr. sc. Milan Husnjak

savjetnik ravnateljice

OSVRT

Dvije ledene berbe u Koprivničko-križevačkoj županiji

Selo Carevdar bilo je još

uspavano kada je u bjelinu ogrnutom

vinogradu Zadruge Podolski 12.

prosinca u 7 sati započela druga

ledena berba ove godine! Desetak

hrabrih berača dobro utopljenih

višeslojnom odjećom počelo je brati

zamrznute bobice graševine na -

12°C. U vinogradu je bilo iznimno

veselo, kuhano vino koristilo se

grijanje promrzlih prstiju, a

beračicama je bilo najviše hladno za

noge. Ovoj iznimno mladoj

„Zadruzi“ koja se vinogradarstvom

bavi tek osam godina, 2012. ostat će

u sjećanju kao godina ledene berbe.

Naime, te su godine prvi put proizveli ledeno vino, a odmah su imali i

dvije ledene berbe. Prvu ledenu berbu imali su 5. veljače kada su brali

graševinu iz proizvodne 2011. godine, a drugu nedavnog 12. prosinca. Iz

prve ledene berbe dobili su oko 120 litara vrhunskog vina koje čuvaju za

posebne prilike i goste. Nadaju se da će i ova berba dati vrhunsko vino

kojeg će, prema prvim procjenama, biti i dvostruko više.

Na blagim padinama mjesta Starigrad u blizini Koprivnice ledenu

berbu grožđa sorte traminac uspješno i veselo obavila je skupina berača i

istinskih zaljubljenika u vino, koji se za takve prilike već dugi niz godina

okupljaju u vinogradu Zlatka Sonenšajna. Vlasnik i osnivač Vinarije

Sonnenschein u svojem vinogradu ima zasađene sorte graševine,

traminaca i pinota sivog. Vinarija Sonnenschein osnovana je 1975.

godine, a kod nas i u inozemstvu poznata je po proizvodnji vina iz

izbornih berbi, berbi prosušenih bobica i ledenih berbi, a u manjim

količinama proizvodi i pjenušac. Prema dugogodišnjem iskustvu i

znanju, ponosni vlasnik i vinar Zlatko Sonenšajn zasigurno će nas

ponovo oduševiti vinima iz ledene berbe Vinarije Sonnenschein.

Tanja Lasić Jašarović, dipl. ing. agr.

Leon Golub, dipl.ing.agr.



12

SAVJETI

Prirodni pripust u sustavu krava-tele

Osjemenjivanje je u mesnim stadima teško izvoditi jer se krave

uglavnom drže slobodno, pa je teško pravovremeno otkriti tjeranje, a još

je teže fiksirati ih za umjetno osjemenjivanje. Stoga se u sustavu krava-

tele najčešće koriste bikovi za prirodni pripust. Bikovi mogu potjecati iz

uzgoja na vlastitom gospodarstvu ili se pak mogu nabavljati izvan

gospodarstva.

Nabavlja li se bik izvan vlastitog gospodarstva, čim stigne na

farmu, njegova izolacija i prilagodba vrlo je važna mjera. Bik mora biti u

izolaciji tri tjedna prije nego što se pusti u stado. Za to vrijeme moraju

pristići testovi analize krvi. Ako su testovi negativni, bik se može

koristiti. U slučaju pozitivnog testa, bik se ne smije koristiti u stadu.

Preporučuje se da se bik pogledom i zvukom navikne na svoj novi dom, a

to znači da ga treba smjestiti u komforni okoliš s pogledom na plotkinje.

Bik je najskuplja imovina u stadu i ima najveći utjecaj na buduću

proizvodnju te zaslužuje posebnu pažnju. Svaki proizvođač goveđeg

mesa brinut će se o odabiru bika, provjerit će plodnost i procijeniti

njegovu uzgojnu vrijednost. Od anatomskih svojstava najvažnija je

veličina testisa, odnosno skrotalni opseg. O opsegu mošnji ovisi volumen

i kvaliteta sperme. Bikovi s većim opsegom skrotuma bolji su spermaši.

Nasljednost opsega mošnji je srednja do velika. Odabir bikova na temelju

ovog svojstva može povećati plodnost potomstva. Junice bikova s većim

opsegom mošnji ulaze u pubertet ranije, imaju veći postotak uspješne

oplodnje i kraći interval teljenja, u odnosu na one čiji očevi imaju manji

opseg skrotuma.

Bik star 15 i više mjeseci mora imati

opseg mošnji najmanje 30 cm.

(Crtež: Ivan Jukić)

Tablica: Minimalno preporučeni opseg mošnji u centimetrima

bika s obzirom na pasminu i starost

Starost (mj.)

Pasmina

Simentalac Angus

Charolais Hereford

Limousin

Blond d,

Aquitaine

12 – 14 33 32 31 30

15 – 20 35 34 33 32

21 – 30 36 35 34 33

>30 37 36 35 34

Izvor: http://www.omafra.gov.on.ca/french/products/index.html

18.02.2012

http://www.omafra.gov.on.ca/french/products/index.html



13

U kataloškim prikazima tjelesnih mjera rasplodnjaka mesnih

pasmina navode se i mjere za opseg testisa. Tjelesne mjere francuskog

elitnog bika pasmine Charolais, Tamilly, FR 79 57 090 255. Opseg

testisa je 46 cm.

Rasplodnu sposobnost bika treba provjeriti prije svake pripusne

sezone jer plodan bik u jednoj sezoni ne mora biti plodan sljedeće

godine. Stoga treba uzeti spermu bika, treba je provjeriti fizički i

mikroskopom kontrolirati njezin volumen, gustoću i vitalnost.

Libido bika jedan je od kritičnih faktora o kojima ovisi plodnost.

Libido ovisi o opsegu mošnji, kvaliteti sperme, težini bika, prirastu i

mišićavosti. Jedna od metoda za mjerenje libida je mjerenje tzv.

kapaciteta za servisiranje plotkinja. Kratko, broji se koliko bik može

opslužiti plotkinja u zadanom vremenu.

Ako su u stadu istovremeno dva bika ili više njih, treba uzeti u

obzir interakciju socijalne komponente i libida. Dominantni će bik

nastojati za sebe imati čitavo stado tako da libido drugog bika neće moći

doći do izražaja.

Ako su u stadu dva bika ili više njih, mnogo će vremena provoditi u

međusobnim nadmetanjima (Crtež: Ivan Jukić)

Dobro upravljanje bikovima, nakon što su testirani na plodnost,

može povećati izglede za bolju bređost. Testovi su pokazali da će jedan

bik u stadu od 25 krava uvijek dati više teladi negoli 4 bika u stadu od

100 krava. Kad su četiri bika u jednom stadu, potrošit će mnogo vremena

u međusobnom nadmetanju. Osim toga, moguće je da jedan bik potroši

previše vremena zabavljajući se s jednom kravom. Čini se da u

programima s više bikova proizvodnja teladi opada ako na bika dolazi

više od 15-18 plotkinja.

Praksa rotiranja bikova povećava postotak teljenja za 15-18 %. Ova

praksa omogućava bikovima odmor i držanje svježeg bika sve vrijeme sa

stadom. Koristite li, na primjer, četiri bika u stadu od 100 krava, držite

jednog bika s cijelom skupinom krava 15 dana, tada ga izdvojite i u



14

skupinu stavite drugog bika na 15 dana. Nakon drugih 15 dana u

servisiranje stada ubacite sve bikove.

Oplodnja u prirodnom pripustu uspješnija je ako se na grupu od 25

do 30 krava osigura bik za prirodni pripust. Jedan bik može oploditi 50-

60 krava ako se koristi u dva termina oplodnje ili je oplodnja razvučena

kroz cijelu godinu. Stada veća od 60 krava zahtijevaju 2 bika.

Prirodni pripust (Crtež: Ivan Jukić)

Mlade bikove ne bi trebalo opterećivati jer još rastu i razvijaju se.

Prerano opterećivanje bikova može prouzročiti neplodnost. Za

jednogodišnjeg je bika dovoljno da opsluži 15-20 plotkinja.

Dvogodišnjak može servisirati 20-30 krava, a potpuno zreli bik u stanju

je servisirati 35 do 50 krava. Faktor surovog ili brdovitog terena može

utjecati na ove brojeve.

Tablica: Moguća opterećenost bika s obzirom na starost

Starost bika Broj plotkinja

godišnjak 15-20

dvogodišnjak 20-30

potpuno zreli bik 35-50

Uzgajivači goveda u sustavu krava-tele u stanju su uzgojiti vlastite

junice i bikove. Ni jedan bik nije bolje prilagođen na vaše uvjete držanja

i hranidbe bazirane na paši od bika odraslog na vašoj farmi. Uz strogi

program odabira (selekcije) i održavanje genetski čistog stada bit ćete u

stanju uzgojiti vlastitog bika i u vlastitom malom stadu, bez štetnih

posljedica i uzgoja u srodstvu. Kako?

odaberite svoje najbolje starije krave s dosljednom proizvodnjom

teladi, bez teškoća pri teljenju i bez zdravstvenih problema;

držite tih nekoliko najboljih krava, izdvojeno od glavnog stada, s

najboljim bikom nakon što mu je istekao period korištenja u glavnom

stadu (obično najviše tri godine zbog izbjegavanja uzgoja u srodstvu);

izaberite potencijalne bičiće za svoje stado između njihovog muškog

potomstva.

Ivan Jukić, dipl. ing. agr.

načelnik Odjela



15

OSVRT

Austrijska iskustva u stručnom nadzoru integrirane

proizvodnje

U suradnji s Uredom austrijskog atašea za poljoprivredu u Zagrebu,

Poljoprivrednom komorom Štajerske i institucijom „Agrimarkt Austria“,

djelatnicima Poljoprivredne savjetodavne službe u okviru jednodnevne

posjete Poljoprivrednoj komori Štajerske – Graz, prezentirana su iskustva

vezana za stručni nadzor integrirane proizvodnje u Austriji.

Teorijski dio obuhvaćao je stručne prezentacije austrijskih

savjetodavaca o počecima i trenutnom stanju integrirane proizvodnje

grožđa, voća i povrća.

Poljoprivredni su proizvođači već tridesetak godina uključeni u

sustav integrirane proizvodnje koja je u početku bila na dobrovoljnoj

osnovi, a sad obuhvaća svu poljoprivrednu proizvodnju izuzev ekološke.

Stručni nadzor integrirane proizvodnje provodi austrijska agencija

za plaćanja u poljoprivredi na tri razine nadzora. Nadzor obuhvaća

kontrolu 5 % proizvođača na terenu godišnje, a informatička podrška

koju je država sufinancirala obuhvaća pomoć poljoprivrednicima u

izboru poljoprivrednih kultura, njihovu mjestu u plodosmjeni i

plodoredu, primjenu adekvatne gnojidbe i prihrane te izbor

odgovarajućih sredstava za zaštitu bilja. Uz pomoć poljoprivrednicima,

tim je putem kontrolorima integrirane proizvodnje osiguran lakši pregled

priložene dokumentacije od strane proizvođača, a djelatnicima austrijske

agencije za plaćanja u poljoprivredi omogućen je kvalitetniji rad prilikom

isplate potpora.

Nakon teorijskog dijela u srednjoj poljoprivrednoj školi prezentiran

je rad ispitne postaje za kontrolu prskalica, atomizera i opreme koja se

koristi prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja. Kontrola je obavezna

za sve proizvođače uključene u integriranu proizvodnju svake tri godine,

nakon čega proizvođači dobivaju markicu ispravnosti za propisano

razdoblje.

Studijsko putovanje završilo je posjetom poljoprivrednom

gospodarstvu Leithner koje se bavi uzgojem jabuke, bazge i vinove loze.

Nakon obilaska nasada uz degustaciju vina, gospodin Leithner

posjetiteljima je pričao o svojim iskustvima nakon ulaska u integriranu

proizvodnju te početnim teškoćama vezanima za obveze



16

poljoprivrednika. Danas se osjeća profesionalcem, koji je zaposlen sa

svojom obitelji i obitelji svoga brata na velikom poljoprivrednom

gospodarstvu, koje ima osiguran otkup svojih proizvoda preko

poljoprivredne proizvođačke organizacije. Njegova je poruka da u cilju

trženja svojih proizvoda svi poljoprivredni proizvođači moraju

zadovoljiti propisane standarde integrirane proizvodnje.

Iskustva poljoprivrednih savjetnika Poljoprivredne komore

Štajerske i institucije „Agrimarkt Austria“ bit će od velike koristi

djelatnicima Poljoprivredne savjetodavne službe, a hrvatski

poljoprivredni proizvođači uključeni u integriranu proizvodnju mogu biti

poučeni iskustvima gospodina Leithnera, čime bi mogli osigurati svoju

opstojnost u vremenu koje nam dolazi.

dr. sc. Ines Pohajda,

rukovoditeljica Odsjeka

PROJEKTI

Procjena rizika i praćenje populacije kukuruzne zlatice u

općini Vrbje

Tijekom 2012. godine na području općine Vrbje u suradnji PSS-a i

Agronomskog fakulteta u sklopu pilot-projekta nastavljeno je praćenje

populacije kukuruzne zlatice na području Brodsko-posavske županije.

Prikaz rezultata praćenja i važnosti ovog štetnika u kratkim crtama nam

je predstavio dr. sc. Tomislav Kos na predavanju 13.12.2012.

Ove godine općina Vrbje pridružila se suradnji na projektu

praćenja kukuruzne zlatice zahvaljujući rezultatima i iskustvima

poljoprivredne savjetodavne službe. Cilj projekta je sustavno kroz

vegetacijsku sezonu pratiti visinu populacije, na osnovi podataka

procijeniti rizik za ponovljenu sjetvu te utvrditi i prognozirati štete na

kukuruzu u odabranim poljima na području općine.

Odabrano je deset polja kod osam poljoprivrednika, na kojima su

postavljene žute ljepljive ploče (PhAM), i to po tri u sredini polja na

međusobnoj udaljenosti od 20 m.

Tijekom praćenja poljoprivrednici su zajedno sa savjetodavcima

obilazili polja te na taj način naučili prepoznati štetnika i štetu koju

počinja.

Rezultati na području općine Vrbje pokazuju da populacije zlatice

u odnosu na druge općine županije nije znatno porasla. Dobra je vijest da

zlatica nije prilikom ponovljene sjetve ugrozila nijedno polje na kojem je

praćena.

Područni ured Poljoprivredne savjetodavne službe Brodsko-

posavske županije. Marijana Milušić, dipl. ing. agr.

stručna savjetnica



17

DOGAĐAJI

Skupština Saveza udruga malih sirara Republike Hrvatske

„SIRCRO“

Redovita 5. Skupština Saveza malih sirara Republike Hrvatske

održana je 14. prosinca 2012. godine u Letičanima u Bjelovarsko-

bilogorskoj županiji. Od samog početka osnivanja udruga malih sirara i

Saveza udruga prije nekih sedam godina uloženo je mnogo truda u

očuvanju naših izvornih proizvoda i pomoći malim sirarima putem

edukacija, radionica, organizacija udruga, stručnih putovanja i samog

plasmana na sajmovima i manifestacijama.

Danas, kao i u samim počecima, suradnja savjetodavaca i sirara

ostala je ista. Nekoć su mali sirari prerađivali svoje proizvode u

kuhinjama ili u posebnim ali neadekvatnim prostorima. Mali sirari uredili

su prostore za proizvodnju sira, koje prerađivači proizvoda životinjskog

porijekla moraju imati, u skladu s vrlo strogim zakonodavstvom.

Također, od samih početaka, suradnja proizvođača i savjetodavaca u

plasmanu tradicijskih sireva bila je vrlo intenzivna. Počeli su se nizati

sajmovi i izložbe sireva na prostoru cijele Hrvatske. Također, male su

sirane postale dio agroturizma pa su sirari dio dohotka zaradili na

kućnom pragu u posebno uređenim kušaonicama. Savez malih sirara

također vodi brigu o promicanju seoskog turizma i plasmanu viška

poljoprivrednih proizvoda pa se skupštine održavaju na obiteljskim

gospodarstvima koja pružaju turističke usluge, tako da je ovaj put

skupština održana u vinariji Šapić u Letičanima pored Bjelovara. Pored te

vinarije na vinskoj se cesti nalazi mala sirana obitelji Juranić

predsjednice prve udruge malih sirara „Bjelovarski kvargl“. Bjelovarsko-

bilogorska županija mliječni je bazen Hrvatske pa je zadovoljena

temeljna potreba sirarstva, a to je višak mlijeka. Stoga u Bjelovarsko-

bilogorskoj županiji postoje dvije udruge „Bjelovarski kvargl“ i „Bil-sir“.

Domaćini smo dva velika sajma sira: „Dani sira u grada sira“ u Bjelovaru

i Gospodarski sajam – sajam sira u Grubišnom Polju.

Organizirane edukacije, školovanja i stručna putovanja u ovih

sedam godina postojanja Saveza malih sirara održani su u gotovo svakoj

županiji. U počecima su se radionice sira u suradnji s Agronomskim

fakultetom održavale u svakoj županiji nekoliko puta godišnje. Također,

školovanje sirara bilo je sastavni dio suradnje struke i proizvođača te je



18

većina prerađivača mlijeka i proizvođača sira osposobljena za zanimanje

mljekar-sirar. U cijeloj Hrvatskoj više 300 polaznika. Samo u

Bjelovarsko-bilogorskoj županiji osposobljeno je gotovo 100 mljekara ili

sirara. Bilo udruge malih sirara bilo Savez organizirali su stručna

putovanja u inozemstvu ili domovini u Lijepoj našoj gotovo svake godine

po jedno.

No danas, zbog gotovo kriminalnih radnji, mali sirari imaju velikih

problema. Krijumčarenje sira postalo je pošast i nanosi veliku štetu

proizvođačima sira. Svaka obitelj mora obavljati sve mljekarske poslove

365 dana u godini, zatim preraditi mlijeko i prodati sir uz, dakako,

poštivanje svih zakonskih odredbi, što nije lako. Higijena i temperaturni

režimi uza sve analize mlijeka, sira i vode moraju u malom seoskom

gospodarstvu biti besprijekorni, gotovo kao i u svakoj mljekari. No

pojava sireva tko zna odakle, bez ikakvih dokaza da su zdravstveno

ispravni, još s lažnim etiketama postojećih sirara, zaista predstavljaju

velik problem. Otkrili su to sirari Mrvoš iz Ljubovštine u Gorskom

kotaru pa je na skupštini bilo riječi i o tome kako zaštiti proizvod,

proizvođače i kupce.

Također, na skupštini se govorilo o inspekcijskom nadzoru.

Inspekcije nadziru male sirare u svojim siranama, na tržnicama i na

sajmovima, ali kako pomoći da se spriječi prodaja sira bez nadzora, za

koji nitko ne može jamčiti da je zdravstveno ispravan prehrambeni

proizvod. Na skupštini su predstavnici udruga obaviješteni i o

dogovorima s Ministarstvom poljoprivrede, Upravom za veterinarstvo, o

pojednostavljenju propisa za male sirane. Bilo je i riječi o Vodiču dobre

higijenske prakse za odobrene objekte, ali za registrirane proizvođače

koji prodaju samo svjež sir i vrhnje na tržnicama. U Bjelovarsko-

bilogorskoj županiji tečaj za Vodič prošli su i registrirani proizvođači

koji će u odnosu na minisirane biti pojednostavljen.

Zaključak je Skupštine da i dalje aktivno promičemo Savez malih

sirara RH, a time i svoje članove, da branimo njihove interese, da

medijskim nastupima podižemo svijest građana o važnosti poznavanja

tradicijskih proizvoda Hrvatske, njihove kakvoće i njihovih značajki.

Ruralni krajobraz RH obogaćuje se organizacijom raznih

manifestacija i izložbi sireva.

Potrebno je aktivno i dalje djelovati u novoosnovanoj mreži

Hrvatske Leader, pratiti razne natječaje i realizirati ih uz pomoć stručnih

savjeta članova saveza malih sirara.

Potrebno je postizanje suradnje s ministarstvima turizma i prometa,

kojima ne može biti nevažno tko im diljem naše obale prodaje

prehrambene proizvode, kakve kvalitete i zdravstvene ispravnosti.

Zajedničkim snagama moramo ukloniti nelojalnu konkurenciju na

domaćem tržištu te uvesti red na tržištu. Darija Marković




19

MANIFESTACIJA

Održan regionalni svinjogojski forum 2012.

U subotu 15. prosinca 2012. god. u Gundincima je održana

savjetodavno-izložbena manifestacija pod nazivom „Regionalni

svinjogojski forum Gundinci 2012“. Organizatori su bili Odsjek za

svinjogojstvo Poljoprivredne savjetodavne službe i Svinjogojska udruga

Brodsko-posavske županije, a pokrovitelji Brodsko-posavska županija i

Općina Gundinci.

Cilj je foruma uzgajivače svinja iz pet slavonskih županija upoznati

s aktualnim temama iz područja poljoprivrede i stručnim temama iz

svinjogojstva. Da su teme aktualne, svjedoči vrlo dobar odaziv, stotinjak

poljoprivrednika, stručnjaka i drugih ljudi usko vezanih za svinjogojstvo

i poljoprivredu općenito iz svih navedenih županija.

Na početku predavanja sve nazočne pozdravio je predsjednik

svinjogojske udruge Brodsko-posavske županije Marijan Lučić, a forum

je otvorila i održala uvodni govor pomoćnica ministra dr. sc. Vesna

Gantner.

O postizanju standarda na OPG-ima ulaskom u EU kroz Nitratnu

direktivu nazočne je upoznala Sanja Krnic-Bastač, dipl.ing. iz

Ministarstva poljoprivrede. U dijelu prezentacije koja govori o općim

načelima korištenja gnojiva naglasila je da stajski gnoj nije otpad već

vrijedna sirovina.

Dalje je rečeno da u cilju smanjenja gubitaka dušika ispiranjem i

isparavanjem nije dopušteno gnojenje gnojnicom i gnojovkom:

u razdoblju 15.11. – 15.2. na svim poljoprivrednim površinama bez

obzira na pokrov

u razdoblju 1.5. – 1.9. raspodjelom po površini bez unošenja

najviša dopuštena primjena stajskog gnoja je 210 kg N /ha/godina

U zakonodavnom okviru za ruralni razvoj za programsko razdoblje

2014.-2020. najviša je razina potpore za modernizaciju poljoprivrednih

gospodarstava do 75 % iznosa prihvatljivog ulaganja za provedbu



20

Nitratne direktive za razdoblje od najviše četiri godine od dana

pristupanja (Ugovor o pristupanju RH EU).

Na područjima koja nisu proglašena ranjivima moći će se

dobrovoljno koristiti podmjere u okviru mjere Agrookoliš – klima za

primjenu načela dobre poljoprivredne prakse sukladno Nitratnoj direktivi

u predviđenim iznosima od 450 €/ha do 900 €/ha korištene

poljoprivredne površine.

Mr. sc. Robert Črep iz PSS-a prezentirao je temu: Koraci do

potpore IPARD – Projekt izgradnje i opremanja objekata u svinjogojstvu,

a izdvajamo Specifične kriterije:

korisnik mora na kraju ulaganja imati kapacitet za držanje i

najmanji broj životinja:

najmanje 20, a najviše 300 krmača, ukoliko se ulaganje provodi u

držanje krmača ili najmanje 400, a najviše 2000 tovljenika ukoliko se

ulaže u držanje tovljenika.

najmanje 20, a najviše 300 krmača i najmanje 400, a najviše 2000

tovljenika, ukoliko se ulaže u kompletnu proizvodnju.

podnositelj koji u trenutku prijave ima više od najvišeg kapaciteta

jedne od kategorija (300 krmača ili 2000 tovljenika) može ulagati u

kapacitete za stajski gnoj ili postrojenja za proizvodnju energije iz OI –

za vlastite potrebe

Josip Komljenović, dipl. ing. agr. iz PSS-e, održao je izlaganje

pod nazivom Legalizacija poljoprivrednih objekata.

Iz prezentacije izdvajamo 4 skupine zgrada za legalizaciju:

***ZAHTJEVNA ZGRADA - svaka građevina površinom veća od

400 m², građevine namijenjene isključivo poljoprivrednoj djelatnosti

površinom veće od 1000 m², te sve zgrade javne namjene bez obzira na

površinu.

***MANJE ZAHTJEVNA ZGRADA – svaka građevina koja

površinom nije veća od 400 m2 i građevina namijenjena isključivo

poljoprivrednoj djelatnosti koja površinom nije veća od 1000 m2.

***JEDNOSTAVNA ZGRADA – svaka građevina koja površinom

nije veća od 100 m² i građevina namijenjena isključivo poljoprivrednoj

djelatnosti koja površinom nije veća od 400 m².

***POMOĆNA ZGRADA – građevina u funkciji osnovne zgrade,

garaža, sušara, vrtna kućica, zimska kuhinja i slično, koja ima jednu

etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m².

Za ovu temu iskazan je poseban interes, ne samo svinjogojaca nego

i svih drugih nazočnih, jer je tema važna, a mnogo je nepoznanica koje

poljoprivrednicima treba objasniti.

U pojašnjenju nepoznanica pomogao je pročelnik za poljoprivredu

Vukovarsko-srijemske Andrija Matić, dipl.ing. koji je govorio o

legalizaciji i postizanju EU standarda na svinjogojskoj farmi Mije Rajić

iz Komletinaca

Izdvajamo zaključak prezentacije:

Legalizaciju treba razumjeti kao postizanje standarda

Legalizacija uvijek treba biti dio novog projektiranja poželjne

proizvodne cjeline



21

Troškovi legalizacije tako će, kao u primjeru, biti troškovi:

usluga (mjernik, projektant, …), pristojbi i naknada (JLS, Hrvatske

vode, uredi,…), građenja, instaliranja i opremanja

Poljoprivredni obrt Rajić imao je ukupne troškove od oko 770.000

kuna i oni se dijele na sljedeće troškove:

usluge 83.500 kuna, pristojbe i naknade 28.000 kuna, građenja,

instaliranja i opremanja 660.000 kuna, uz donaciju od 412.337,76 kuna

Poljodjelski obrt Rajić iz Komletinaca uspješno je svoj projekt

(izgradnja spremnika za tekući stajski gnoj) prijavio na Natječaj za

sredstva APCP projekta (donacija Svjetske banke) i tijekom 2012.

ostvario bespovratnu potporu od 412.337,76 kuna.

S Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka dr. sc. Vladimir Margeta

prezentirao je temu Perspektive držanja crne slavonske svinje u kontekstu

ulaska u EU. „Fajferica“ je naziv udruge uzgajivača crne slavonske

svinje koja je nedavno osnovana, a djelovanjem pokriva cijelo područje

Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Glavni su ciljevi udruge i stručnih

suradnika:

Očuvanje i oplemenjivanje crne slavonske pasmine svinja,

utvrđivanje stupnja genetske „čistoće“ pasmine temeljem molekularno-

genetske analize DNK i stvaranje nukleusa stada rasplodnih krmača i

nazimica. Marketing je područje na kojemu treba posebno raditi da bi

Fajferica stekla veći udjel na tržištu poljoprivrednih proizvoda.

Iz tvrtke Agrokor teme su prezentirali Krešimir Kuterovac, dipl.

ing., Model razvoja svinjogojske proizvodnje u kooperaciji i dr. sc.

Robert Spajić, Svinjogojska proizvodnja i obnovljivi izvori energije.

Gosp. Kuterovac govorio je o strategiji razvoja svinjogojske

proizvodnje, povećanju kapaciteta kako proizvodnje prasadi tako i

povećanju tovnih svinja. Istaknuo je trendove u poljoprivrednoj

proizvodnji, što se tiče okrupnjavanja proizvodnih jedinica u sektoru

ratarske i stočarske proizvodnje u svijetu i u nas. Mnogo malih

poljoprivrednih proizvođača objedinjava se u veće proizvodne sustave.

Kao ključ uspjeha u svinjogojskoj proizvodnji gosp. Spajić je

istaknuo:

Biosigurnosne mjere, zadržavanje visokog zdravstvenog statusa,

kvalitetna i dobro izbalansirana hranidba, naglasak na dobrobiti

životinja, definiranje i ustaljenje radne operacije na farmama, ustaljenje

mase prasadi pri ulazu u tovilište (cca. 30 kg), seksiranje prasadi pri

ulazu u tovilište. Cilj: Izvući maksimalni genetski potencijal.

Suprotstavljena su dva potpuno različita koncepta svinjogojske

proizvodnje u RH. Kod uzgoja svinja na ekstenzivan način naglašava se

otpornost, dugovječnost, mala zahtjevnost, mala ulaganja u objekte za

uzgoj, dobra kvaliteta mesa. U intenzivnom uzgoju naglašava se broj

živo rođene i broj othranjene prasadi, broj proizvedenih tovljenika po

krmači, mala konverzija, visoki prirasti. Proizvodi i jednog i drugog

koncepta uzgoja svinja imaju mjesta na tržištu. Pitanje je koji će postotak

tržišta uzeti svaki od njih.

Iz Hrvatske poljoprivredne agencije Željko Mahnet, dipl. ing. agr.

obradio je temu Struktura svinjogojske proizvodnje u Slavoniji i Baranji.

Istaknuto je u prezentaciji:



22

Brojno stanje svinja u RH u 2011. god.

Krmače 107 000, tovljenici T1 I T2 938 760, sve kategorije svinja

1 263 660.

U Slavoniji i Baranji uzgaja se 45 134 krmače, što je 42 % od

ukupnog broja u RH.

Uvoz odojaka za tov u 2011. - 552384 kom.

Broj uzgojno valjanih krmača na OPG-ima u Slavoniji i Baranji:

281 krmača.

Stjepan Kušec, predsjednik SUS-a govorio je o problematici

svinjogojske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Istaknuo je da je

svinjogojska proizvodnja u RH nedostatna za domaću potrošnju.

Potrebno je stvoriti uvjete u Hrvatskoj da bi se obiteljska poljoprivredna

gospodarstva koja se bave svinjogojskom proizvodnjom mogla nositi s

konkurencijom.

Željko Kucjenić, dipl. ing. agr. iz PSS-a govorio je o Programu

udruge: Poboljšanje kvalitete svinjskog mesa i povećanje broja svinja u

BPŽ-u. Projektom je predviđena nabavka 200 uzgojno valjanih

umatičenih suprasnih nazimica pasmine veliki jorkšir ili edelschwein

(njemački jorkšir) i pasmine Landras

Predviđena dva načina distribucije plotkinja:

MODEL I – Uzgajivači koji izluče svoje krmače i kupe uzgojno

valjane nazimice dobivaju prema ovom modelu 1.000,00 kn., Oni su

dužni na svojem gospodarstvu nastaviti uzgoj nazimica prema

proizvodnom planu, tj. uzgajati osnovno stado u čistoj krvi

MODEL II – drugi model predviđa podjelu 100 visokovrijednih

nazimica članovima Udruge koji bi dalje provodili uzgoj kao i kod prvog

modela. Svaki je uzgajivač dužan u idućih 12 mj. vratiti udruzi isti broj

nazimica koji je i dobio. Vraćene nazimice daju se drugom uzgajivaču

Na forumu su svoje proizvode ponudili i izlagači (sponzori) iz

četiri tvrtke: Likra Hrvatska iz Klanjca, Schauman d.o.o. iz Koprivnice,

Agrilis d.o.o. iz Osijeka i Aquagen d.o.o. iz Velike Gorice.

Željko Kucjenić, dipl. ing. agr.

rukovoditelj Odsjeka za svinjogojstvo

Documents

188 savjetodavna@savjetodavna · PDF fileNajljepši primjer bila je koza po imenu Salvadiga (divlja) stara 5 godina, ... Osobitost je gospodarstva da je kod vlasnika izražena ljubav,