182267577 Primjena ITS a u Logistici Docx (1)

7/22/2019 182267577 Primjena ITS a u Logistici Docx (1)

1/37

SADRAJ

UVOD ............................................................................................................................................. 3

1. PRIMJENA ITS-A U LOGISTICI .......................................................................................... 4

1.1. ITS rjeenja u koritenju mree cesta ..................................................................................... 4

2. LOKACIJSKE I NAVIGACIJSKE ITS USLUGE ................................................................... 8

2.1.Svrha sustava i korisniki zahtjevi ........................................................................................... 8

2.2. Zahtjevi korisnika i funkcijska specifikacija usluga rutnog vodia i navigacije RGN............ 9

2.3. Struktura sustava za lokaciju i navigaciju vozila .................................................................. 12

2.4. Primjena GPS i DGPS u ITS aplikacijama ........................................................................... 18

2.5. Tehnolgija za realiziranje sustava RGN ................................................................................. 22

2.6. Princip rada GPS-a ............................................................................................................... 23

2.7. GPS praenje vozila .............................................................................................................. 24

2.8. Pasivno praenje GPS vozila ................................................................................................ 25

2.9. Aktivno praenje GPS vozila ................................................................................................. 25

3. INTELIGENTNI TRANSPORTNI TERMINALI I SUELJA.............................................. 27

3.1 Pristup ITS reinenjiranju terminalnih sistema ..................................................................... 27

3.2. Prilagoavanje postojeih informacijskih sustava rjeenjima ITS-a .................................... 30

3.3. ITS u funkciji poveanja efikasnosti City logistike ................................................................ 31

3.3.1. Zadaci City logistike ........................................................................................................... 31

3.3.2. City logistika i ITS u evropskim gradovima ....................................................................... 32

3.4. Telematski sistemi za prikupljanje podataka o radu vozila i vozaa .................................... 32

3.4.1. Fleet Board sistem .............................................................................................................. 33

ZAKLJUAK .............................................................................................................................. 36

LITERATURA ............................................................................................................................. 37


2/37

2

UVOD

Logistika kao poslovna funkcija obuhvaa sve djelatnosti potrebne za kompleksnu pripremu i

realizaciu prostorne i vremenske trensformacije dobara i znanja. Nastoji upotrebom ljudskih

resursa i sredstava u sustavima staviti na raspolaganje tritu traena dobra u pravo vrijeme i na

pravom mjestu, u traenoj koliini, kvaliteti i cijeni s tanim informacijama vezanim uzta dobra.

Naglasak je na minimalnim trokovima i optimizaciji kako bi se postigla vea profitabilnost.

Preduzea koja u svojem poslovanju primjenjuju logistiki koncept uspijevaju savladati

ekonomske potekoe uslovljene proizvodnom recesijom, da poveajukonkurentnu sposobnost i

ostvare novi zamah u svom razvoju.

Poetkom 21 st. prometni strunjaci se slau da uspjeno rjeavanje rastuih problema odvijanjaprometa i obavljanja transporta vie nije mogue bez primjene cjelovitog koncepta i tehnologija

ITS-a (Inteligentnih transportnih sustava). ITS je upravljaka i informatiko-komunikacijska

nadogradnja klasinog sustava prometa i transporta, tako to se postie znatno vea propusnost,

sigurnost, zatienost i ekoloka prihvatljivost u odnosu na rjeenjabez ITS aplikacija.

Porast prometovanja kao i promjena u nainu prometovanja naglaava potrebu napredovanja u

kontroli i funkcionisanju postojee cestovne mree. Inteligentni transportni sustavi se napajaju

naprednim tehnologijama obrade informacija, telekomunikacijama i elektronikom, dok se s druge

strane upotpunjuju. ITS rezultira sigurnijim i uinkovitijim transportnim sustavima za putnike i

terete, kako u gradskim centrima tako i u ruralnim podrujima.

Budui da je ITS kljuna odrednica razvoja prometa, transporta i logistike, za oektivati je

ukljuivanje znaajnog dijela informatike zajednice u te projekte. U razvoju ITS-a primjenjuju

se objektno orjentirane metode i pomagala, to je u skladu sa razvojem informatike tehnologije.

U nastavku rada dat je osvrt na lokacijske i navigacijske ITS usluge, GPS i DGPS u ITS

aplikacijama, zatim na inteligentne transportne terminale i suelja, napredak ITS aplikacija kod

usklaivanja veliine kapaciteta i prometnog optereenja, funkciju inteligentnih transportnih

sustava u poveanju efikasnosti City logistike, te prilagodbu postojeih informacijskih sustava

rjeenjima ITS-a,


3/37

3

1. PRIMJENA ITS-A U LOGISTICI

1.1. ITS rjeenja u koritenju mree cesta

Posljednjih nekoliko dekada obiljeila je poveana primjena informatike tehnologije i

komunikacija u svim sektorima gospodarstva. Sektor transporta takoer se okoristio ovim

napretkom, putem unaprijeenih usluga to su pruene korisnicima cestovne mree. Koritenje

cestovnih mrea danas je vee nego ikad. Porast prometovanja kao i promjena u nainu

prometovanja naglaava potrebu napredovanja u kontroli i funkcioniranju postojeih cestovnih

mrea. Inteligentni transportni sustavi (ITS) napajaju se naprednim tehnologijama obrade

informacija, telekomunikacijama i elektronikom, dok ih s druge strane upotpunjuju. ITS rezultira

sigurnijim i uinkovitijim transportnim sustavima za putnike i terete, kako u gradskim centrima

tako i u ruralnim podrujima. ITS omoguuje korisne informacije u realnom vremenu

automobilistima i komercijalnim prevoznicima, kao i operaterima cestovne mree. ITS primjene

mogue je grupirati u skupine usluga, od kojih je jedna takva prikazana u tablici 1. iako ITS

opskrbljuje vane tehnologije kao potporu kontroli prometovanja, ITS i kontrola nisu identini

pojmovi. Postoje operaciona pitanja i problemi koji su malo ili nimalo u vezi s ITS

tehnologijama. I obrnuto, neke ITS sastavnice srodnije suvie planiranju nego kontroli cestovnog

prometa.


4/37

4

INFORMACIJE ZA KORISNIKA

Informacije za putnike

Usmjeravanje na eljenu cestu

Prilagoba vonje i rezervacije

Putnike usluge i rezervacije

KONTROLA PROMETA

Kontrola prometa

Upravljanje sluajnim ogaajima

Upravljanje prometnom potranjom

Monitoring stanja okolia

Upravljanje i oravanje

Dinamiko povedanje i automatizirana primjena zakona

Sigurnost korisnika na cesti bez vozila

Sigurnost i kontrola multimoalnog raskrja


5/37

5

JAVNI TRANSPORT

Kontrola javnog transporta

Informiranje na tranzitnim cestama

Transport prilagoen potranji

Sigurnost javnog transporta

ELEKTRONSKO PLADANJE

Sluba za elektronsko pladanje


6/37

6

1

1Bonjak, I.: Inteligentni transportni sustavi I, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2007.godina.

KOMERCIJALNO KORITENJE VOZILA

Elektronsko izvrenje propisanih carinskihformalnosti

Automatski pregled sigurnosti na rubu ceste

Kontrola sigurnosti u vozilu

Administrativni postupci

Upravljanje komercijalnim voznim parkom

Upravljanje intermodalnim teretnimtransportom

UPRAVLJANJE IZVANREDNIM STANJEM

Objava izvanrednog stanja i osobna sigurnost

In tervencija u izvanrenom ogaaju s opasnimmaterijalom (npr. zapaljivim)

Upravljanje vozilom u izvanrednom stanju

Upravljanje i kontrola u sluaju katastrofe


7/37

7

Tabela 1. Identificiranje ITS primjena za usluge unutar cestovne mree

NAPREDNI SUSTAVI KONTROLE I

SIGURNOSTI

Izbjegavanje sudara (na vozilima)

Izbjegavanje sudara (na infrastrukturi)

Povedanje sigurnosti vonje zasnovano nasenzorima

Kontrola sigurnosti

Rasporeivanje "srestava za obuzavanje" prijesudara

Automatizirano voenje vozila

SLUBA ZA USKLAITENJE POATAKA

Upravljanje poacima o vremenu i okoliu

Upravljanje arhivom podataka


8/37

8

2. LOKACIJSKE I NAVIGACIJSKE ITS USLUGE

2.1.Svrha sustava i korisniki zahtjevi

ITS usluga rutnih vodia i navigacija (Route Guidance and Navigation -RGN) pripada skupini

putnih informacija (TI ITS). Usluge RGN moe se realizirati putem relativno samostalnog sustava

kao dijela integriranog sustava putnih informacija (TI ITS) ili u okviru sustava lokacije i

navigacije.

Navigacijski sistemi vozila mogu se temeljiti na:

- zemaljskim sustavima (koritenjem GSM, UMTS i drugih sustava),- satelitskim navigacijskim sustavima (GPS, GLONASS, EutelTracks, idr.) koji omoguuju

pokrivenost na onim podrujima koja zemaljski sustavi ne pokrivaju.

Praenje i usmjeravanje (rutiranje) vozila i putnika preko mobilnih elijskih telekomunikacijskih

sustava postaje sve aktuelnije zbog dinamikog razvoja i dostupnosti tih sustava. U zatvorenim

prostorima (podzemne garae i sl.) odnosno gradskim ulicama gdje je otean prijem

elektromagnetskog signala koriste se dodatna tehnika rjeenja-inercijski sustavi, itd.

Za razliku od klasinog putnog usmjeravanja pomou autokarte na papiru, sustav RGN

izraunava optimalnu rutu i daje upute vozau (vizualnim dijagramima i sintetizovanim glasom)

kako doi do specificiranog odredita. Uz koritenje statikih informacija s CD-ROM digitalne

mape mogue je kombiniranje stvarnovremenskih informacija kako bi se izbjegle rute na kojima

postoji zaguenje prometa.

2.2. Zahtjevi korisnika i funkcijska specifikacija usluga rutnog vodia i navigacije RGN

Slino drugim ITS uslugama, zahtjeve korisnika RGN usluga neophodno je istraiti i specificirati

tako da se mogu izvesti odgovarajue funkcijske specifikacije sustava RGN kao samostalnog

sustava ili dijela ireg integriranog sustava. Kljune koristi od sustava RGN imat e individualni

korisnici i davatelji usluga, dok e neposredni dobici za druge stakeholdere biti znatno manji.


9/37

9

Prema rezultatima provedenih istraivanja u projektu KAREN i preliminarnim istraivanjima u

zemljama srednje i istone Evrope (CEE) u tablici je prikazan dio usuglaenih zahtjeva za

uslugama RGN.

Posebni zahtjevi korisnika i interes davatelja usluga vezani su uz:

- pozicijsku preciznost, npr. pri identifikaciji korektne linije-1 metar,- vrijeme odziva sustava (od nekoliko sekundi do nekoliko minuta) tako da se ostvari real-

time prezentacija,

- koritenje mobilnog elijskog sutava (GSM-GPRS) za dvosmjernu komunikaciju sasredinjim raunalom,

- zatititi privatnost korisnika,- integracija s drugim lokacijskim sustavima,- zajdeniko finansiranje razvoja sustava RGN.2

Funkcijskom specifikacijom sustava RGN na razini logistikog modela definiraju se:

- funkcijski procesi sustava RGN koji e biti fiziki rezidentni u razliitim podsustavima imodelima,

- tokovi podataka (informacija) za usluge RGN,- rjeenja korisnikog suelja,- performance odnosa dobrota sustava RGN,- tehnoloka ogranienja,- netehnoloka ogranienja (organizacijska, pravna, ekonomska).

Ako voza zahtijeva dinamiko rutiranje, tada je potrebno ostariti komunikaciju sa sredinjim

centrom koji prikuplja stvarnovremenske podatke i temeljem toga kalkulira najbolju rutu do

eljenog odredita. To funkcionalno znai da proces a) alje zahtjeve procesu b) gdje se dalje

2Ezgeta Drago, predavanja na predmetu:Inteligentni transportni sistemi, Fakultet za saobraaj i

komunikacije, Univerzitet u Sarajevu, /k 2011/2012.


10/37

10

aktiviraju procesi vezani za lokaciju i proraun rutiranja. Ako se ne moe realizirati dinamiko

rutiranje, tada proces a) alje zahtjev prema procesu c) kojim se realizira autonomno navoenje

vozila.3

Tabela 2. Korisniki zahtjevi RGN usluga



Referentn

a oznaka Korisniki zahtjevi

UR 6.1.

Sustav de vozaima preporuiti rute o specificiranogoreita

UR 6.2. Sustav moe ientificirati vozila u cestovnoj mrei

UR 6.3.

Sustav moe imati mogudnost moifikacije navigacijskih instrukcijau sluaju pogrenog skretanja

UR 6.4.

Sustav moe pruiti rutnu informaciju o olasku o P&R lokacije saslobodnim mjestima za parkiranje

UR 6.5.

Sustav moe imati mogudnost ukljuivanja stvarnovremenskihinformacija preporuene rute

UR 6.6.

Sustav moe izraunati oekivano vrijeme putovanja oreenomrutom o oreita

UR 6.7.

Sustav moe imati mogudnost pruanja navigacijske informacijeprema vie kriterija i posebnim "oreitima o interesa"

UR 6.8.

Sustav moe pruiti rutne informacije vizualnim i govorniminstrukcijama

UR 6.9.

Sustav moe biti logiki strukturiran tako a je vrlo olakan pristupo najede koritenih funkcija

6.10.

Sustav moe porati vosmjernu poatkovnu i govornu

komunikaciju sa vozilom


11/37

11

Istraivanja pokazuju da je aktiviranost RGN sustava u provom redu vezana za gradsko

okruenje. Korisnici oekuju prilagoeno suelje (Human Machine Intefaces) tako da unos

eljene destinacije bude jednostavno izveden selekcijom iz integriranog indeksa naz iva ulica ili

lokacija.

Marketinko-tehnoloki usuglaeni zahtjevi korisnika za uslugama RGN preslikavaju se u

podravajue funkcije procesa tako da vrijedi

URRNG FPRGN

gdje je simbol za meko neizrazito preslikavanje. Korisnik ne moe potpuno precizno

iskazati zahtjeve niti poznavati sve mogunosti novih tehnikih rjeenja tako da je vano

omoguiti asocijaciju i obogaivanje rjeenja u iterativnim ta? kako? ciklusima.

2.3. Struktura sustava za lokaciju i navigaciju vozila

Modeli lokacijski i navigacijski sustava sastoje se od nekih ili svih modula koji su prikazani na

slici 1.


12/37

12

Slika 1. Osnovni model za lociranje i navoenje4

Model koji je prikazan na slici moe imati razliite oblike. Ovi modeli mogu biti implementirani

sa razliitim hardverom i softverom. Baza podataka digitaliziranih karata sadri informacije u

unaprijed definiranom formatu, tako da se moe obraivati sa kartama vezanim funkcijama koje

upravo osiguravaju identificiranje i odreivanje lokacija, razvrstavanje prometnica, prometne

regulacije i putne informacije. Stoga karta predstavlja geometriju povrine Zemlje, te mi moramo

poznavati relevantne koordinatne sustave koritene u razliitim bazama karata radi pravilnog

koritenja funkcionalnih veza razliitih karata.

Modul za planiranje ruteomoguava proces planiranja rute prije i tijekom vonje. To je jedno od

temeljnih izlaznih rjeenja podruja navigacije vozila. Planiranje ruta se moe dalje klasificirati u

dvije grupe i to:



PLANIRANJE UPRAVLJANJE RUTOM

BEINA KOMUNIKACIJA

POZICIONIRANJE

SUELJE

OVJEK-STORJ

BAZA DIGITALIZIRANJE KARTE

USKLAIVANJE KARTE


13/37


14/37

14

koritena tehnologija za odreivanje ope pozicije vozila je magnetni kompas i GPS (Global

Positioning System). GPS se sastoji od 24 satelita u est orbita sa po etiri satelita u orbiti.

Relativni senzor ne moe odrediti opi smjer ili poziciju respektirajui referentni koordinatni

sustav.

Slika 2. Globalni pozicijski sustav

GPS (Global Positioning System) satelitski bazirani radio navigacioni sustav. Sastoji se od tri

dijela:

- sateliti (prostorni segment),- korisniki segment (prijemnik),- kontrolni segment (regulacija i upravljanje).

Tehnologija odreivanja lokacije odnosno pozicije cestovnog vozila preko satelita u osnovi je ista

kao pri odreivanju pozicije broda ili zrakoplova. Satelitski prijemnik u vozilu treba imati

optiku vidljivost s barem etiri satelita tako da se moe iz vremena prolaza signala izraunati

pozicija vozila.

Osim amerikog globalnog pozicijskog sustava GPS, koristi se i ruski sustav GLONASS, a u

primjeni je i evropski satelitski sustav Galileo. Naziv globalni navigacijski satelitski sustav


15/37

15

GNSS (Global Navigation Satelite System) pokriva ta tri sustava te nove sline sustave koji e

biti lansirani. Preciznost odreivanja pozicije kod diferencijanih sustava je u okviru1,5 metara.

Ako je vozilo u podzemnoj garai, tunelu ili zaklonjeno zgradama, tada se koriste drugi

komplementarni naini:

- iroskop ili inercijalni sustavi,- preslikavanje ili izrauni iz digitalnih karata,- pomou terminala mobilne elijske mree.

Modul baza podataka digitaliziranih karataomoguava realiziranje mnogih funkcija sustava za

lociranje i navoenje vozila. Da bi to mogao ostvariti sustav treba osigurati:

1. Prikaz karte u itljivom i razumnom obliku,2. Lokaciju adrese ili odredite koristei adresu ulice ili blisku dionicu,3. Izraunavanje rute putovanja,4. Voenje vozaa du izraunate rute,5. Usklaivanje putanje vozila utvrenu na temelju senzora na vozilu sa poznatom

mreom prometnica, te vrei stalno usklaivanje iste,

6. Osigurava putne informacije za upravljanje putovanjem, informacije o stanju uprometu, hotelima, restoranima.

Uspjeno rjeavanje kompleksnog problema lokacije i navigacije vozila trai od sustava da prvo

ignorira nisku razinu detalja i da se koncentrira na glavna svojstva problema ulazei u detalje

kasnije. Ova ideja od jednostavnijeg koraka do generaliziranja problema je vierazinski zahtjev

koji je fokusiran na razliite razine detalja. Ova tehnika je veoma uspjena u smanjenju

kompleksnosti problema.

Ovakav pristup rjeavanju problema osigurava hijerarhijski organizirana baza karata koja je

organizirana u etiri razine od razine 0 do razine 3:

- razina 0 ukljuuje sve putove na mrei i povezane informacije neophodne zanavigaciju,

- razina 1 ukljuuje sabirne prometnice, arterije i autoceste,


16/37


17/37

17

Slika 3. Sustav usklaivanja karata sa pozicijom vozila

Veliina nesigurnosti u sustavu usklaivanja karte moe se proiriti na nemogunost izrauna

pozicije (ili putovanja) sa pozicijom koja je oitana na karti. Kada se ne moe odrediti sigurna

pozicija vozila na karti (zaseban segment puta) moe se odrediti opa pozicija vozila, te se

ponovno izvriti usuglaavanje sa pozicijom na karti. Ovo e eliminirati kumulirane greke do

sljedeeg koraka usuglaavanja karte. Ovakvo provoenje procesa za svaki uzastopni krug

osigurava veu preciznost odreivanja pozicije za sustav.

Modul za upravljanje vozilom na rutirealizira proces voenja vozaa du rute. Upravljanje rutom

je proces voenja vozaa du rute generiran od strane modula za planiranje ruta. On koristi izlazeod modula za planiranje ruta, i sustava za pozicioniranje, kojeg koriste vozila na ruti. Dodavanje

na modul baze podataka o kartama, sustav za pozicioniranje moe biti usuglaen sa modulom za

pozicioniranje i modulom za usuglaavanje karata.


18/37

18

Upravljanje rutom je proces upravljanja vozaa du rute koji generira modul planiranja

putovanja. On zahtijeva pomo od preciznog pozicioniranja i baze podataka karata koja moe

prepoznati trenutnu poziciju vozila te generirati upravljake upute u realnom vremenu koje se

esto mijenjaju.

Voenje moe biti prije putovanja ili u realnom vremenu tijekom putovanja. Pred putno voenje

moe biti vozau prezentirano u obliku printanog izvjetaja. Pisana izvjea mogu biti istovjetna

za putnike agencije, insturkcije za promjenu smjera. Ove upute ukljuuju promjenu smjera,

naziva ulica, dionice putovanja. Traenje baze karata, preciznog modula za pozicioniranje,

zahtjeva izraunavanja u realnom vremenu osiguravajui traene koristi.

2.4. Primjena GPS i DGPS u ITS aplikacijama

Ovisno osnovnoj inaici usluge RGN (autonomni, centralno-dinamiki ili dualni nain rada)

primjenjuju se razliite tehnologije rada odnosno tehnika rjeenja prilagoena ovjeku. Neka od

tehnikih rjeenja dostupna su kao gotovi proizvodi na tritu, odnosno ugrauju se kao dodatna

oprema u vozila. Suelje ovjek-stroj (HMI-Human Machine Interface) vrlo su znaajna za

uinkovitost i sigurnost usluge rutiranja i navigacije.

Autonomni rutni vodi(Autonomous Route Guidance) izraunava optimalne rute na on-boardraunalnoj opremi u vozilu uz koritenje on-board digitalne mape. Voza upisuje cilj

putovanja, a navigacijsko raunalo odreuje najbolji put na temelju postojee lokacije vozila

(koju daje GPS ili DGPS prijemnik) i digitalne mape. Ako na raskriju voza pogreno skrene,

navigacijska oprema prepoznaje i daje novi plan puta.

U centraliziranom dinamikom rutnom vodiu (Centraliesed Dynamic Route Guidance) obrada

zahtjeva obavlja se u sredinjem raunalu prometnog informacionog centra koje raspolae

dinamikim podacima o stranju prometa. Nakon zahtjeva iz vozila u sredinjem raunalu

izraunava se optimalna ruta i skup uputa alje se natrag vozilu na svakom raskriju. Vozilo je

opremljeno duplerskim komunikacijskim sustavom te koristi infracrvene usmjerivae (infrared

beacons) rasporeene na gradskim raskrijima. Digitalna mapa u opremi vozila nije neophodna.


19/37

19

Dualni mod rutnog vodia (Dual Mode Route Guidance) je kombinacija autonomnog i

centraliziranog rutnog vodia. Ako autonomni navigacijski sustav dopunjen RDS/TMC

prijemnikom tako da se prometne poruke dekodiraju i lociraju na digitalnoj mapi, tada je to tzv.

dualni mod rutnog vodia. Takav sustav omoguuje uvaavanje stvarne prometne situacije na

ulicama i izbjegavanje ulica i zona s prometnim zaguenjem.

Autonomni navigacijski sustavugraen u vozilo ine:

- navigacijsko (on-board) raunalo,- GPS (DGPS ili drugi) prijemnik,- senzori na kotaima vozila,- magnetski kompas,- CD ili DVD player,- cestovna digitalna mapa (pohranjena na CD_ROM ili DVD-u).

Navigacijsko raunalo spojeno sa GPS prijemnikom omoguuje tek vrlo grubo prostorno

pozicioniranje (+/- 100 m). Za preciznije pozicioniranje i lociranje vozila na digitalnoj mapi

(ukljuivo s prikazom ulica) potrebna je dodatna oprema. Tehnikom pozicioniranja odreuju se

koordinate vozila u odnosu na neku referentnu taku. Ako je poznata poetna lokacija i sva

premjetanja vozila u 2D prostoru, mogue je integrirati preenu udaljenost i smjer putovanja u

odnosu na poznatu lokaciju. Radi postizanja vee tanosti primjenjuju se viesenzorski sustavi s

relativnim senzorima (senzori na kotaima, iroskopi i dr.).

Modul digitalne mape podrava funkcije prikaza vektorski kodirane cestovne mree, lociranje

odredita, preene kilometre, voenje odreenom rutom i davanje putnih informacija.

Odreivanje optimalne rute od eljenog odredita (prema kriterijima najkrae udaljenosti,

najkraeg vremena itd.) obavlja se na on-board raunalu temeljem podataka iz digitalne mape.6

6Bonjak, I.: Inteligentni transportnisustavi I, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2007.godina.


20/37


21/37

21

Centralizirani sustav lokacije i navigacije koriste:

- slube E 911 poziv za pomo,- sluba pomoi na cestama,- urne slube (policija, protupoarna sluba, hitna pomo),- javni transport (praenje kretanja autobusa),- privatni servisi (taxi, pedicija,),- putne informacije (upravljanje vozilima na ruti, turistike informacije, servisne

informacije).

Tri su glavna ogranienja razvoja ovog sustava:

- sposobnost lociranja i navigacije,- tanost lokacije i uestalost auriranja lokacije,- izbor tehnologije beinih komunikacija.

Sustav za automatska traenja lokacije vozila (Automatic Vehicle Location AVL), vri brzo

pozicioniranje vozila na dionici puta i alje informaciju hostu putem komunikacijske

infrastrukture. Host moe imati razliite oblike kao to su dispeerski centri, centri za putno

informiranje, centri za upravljanje prometom.

Klasini pristup za centralizirani sustav lokacije i navigacije je koncipiran tako da se sve

informacije prikupljaju obrauju i distribuiraju putem glavnog raunala Host, dok su na vozilima

samo suelja stroj-ovjek koja osiguravaju prijem i otpremu informacija (ovisno da li je

jednosmjerni ili dvosmjerni sustav komunikacije).

Postoje sustavi gdje se u vozilu nalazi pored suelja stroj-ovjek sa bazom podataka karata i

sustav za usuglaavanje karatatako da da se odreene operacije obavljaju u host raunalu a drugi

dio operacija se obavlja u samom vozilu.

Centralizirani dinamiki rutni vodi dodatno zahtijeva duplersku komunikaciju sa sredinjim

raunalom u prometno informacijskom centru.


22/37

22

Takva komunikacija se realizira:

- koritenjem GSM/GPRS veze,- beine (infracrvene) komunikacije s usmjerivaima (becons) smjetenim na raskrijima.

Voza e komunicirati s pozitivnim sreditem te postaviti zahtjev koji e biti odreena u

sredinjem raunalu. Instrukcije vozau mogu biti verbalne ili u drugom obliku pri koritenju

nove generacije mobilnih sustava UMTS.

Relevantne ve definirane norme i tehnike preporuke za sustav RNG su:

- ISO ENV 14285 (Geographic Data Files),- CEN TE 278 WG7 WI 7.3.1. (Geographic Road Data-Location Catalogues),- ISO EN 15005 1-2 (Road Vehicle Man Machine Interface-dialogue management),- ISO EN 15006 1-2 (Road Vehicle Man Machine Interface-auditory information),- ISO EN 15007 1-2 (Road Vehicle Man Machine Interface-visual presentation of

information).

2.5. Tehnolgija za realiziranje sustava RGN

Globalni pozicijski sistem GPS (Global Position System) satelitski je radio-navigacijski sistem

koji se koristi u razliitim ITS aplikacijama vezano za odreivanje poloaja na povrini i u

prostoru oko povrine. To ukljuuje: odreivanje pozicije i najblie take ili vozila (taksi,

interventna vozila, dostavna vozila), povezivanje GPS antene s navigacijskim sistemom i

voenjem do odredita (GPS guidance), sigurnosne aplikacije i zaitu vozila i vozaa itd. GPS

ima ukupno 24 satelita s visinom putanje od 20.183 km uz vrijeme obilaska Zemlje od 11 sati i 58

minuta. U svakom trenutku korisniku je na raspolaganju 6 do 11 satelita tako da prijemnik za

pozicioniranje odabere 4 najpovoljnija.7

7Sokolija Kemo, predavanja na predmetu:''Nadzor i regulisanje cestovnog saobraaja'', Fakultet za

saobraaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu, /k 2011/2012.


23/37


24/37


25/37

25

2.8. Pasivno praenje GPS vozila

Pasivan princip praenja vozila bazira se na pamenju odreenih taaka kojima je vozilo

prolazilo, a ne cjelokupnog puta. Sve informacije se spremaju na GPS ureaj, te se kao takve

mogu na raunaru obraditi. Informacija dobivena ovom metodom statistike je prirode, jer se

njome mogu pratiti kretanja vozila, ali snimljeni podaci nisu u stvarnom vremenu, ve se gleda

uestalost obilaska odreenih mjesta.

2.9. Aktivno praenje GPS vozila

Ova metoda se koristi kada se ukazuje potreba za informacijom o poloaju koja je funkcija

vremena. Dakle, imamo periodino osvjeavanje informacija te na taj nain moemo detaljnopratiti kretanje vozila. Osim poloaja vozila, informacije koje se alju mogu biti brzina, smjer i sl.

Slika 8. Izgled najpovoljnije rute putovanja

Da bi sistem bio funkcionalan za aktivno praenje vozila, potrebne su sljedee komponente:

1. Prenosni GPS ureaj,

2. Komunikacijski sistem ( prijemnik/odailja),

3. Geografske karte u digitalnom obliku.

Sistemi kao takvi su jednostavni za primjenu, jer pri nabavki sistema za GPS praenje dobiva se

ureaj sa ve uitanim kartama i sve to je potrebno jeste prikljuiti ureaj na napajanje u vozilu,

a kao komunikacijski sistem moe posluiti i mobilni telefon.8

8Bonjak, I.: Inteligentni transportni sustavi I, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2007.godina.


26/37

26

Najveu primjenu GPS je pronaao u:

- mobilnoj telefoniji,

- drumskom saobraaju,

- GPS navigaciji,

- vodenom saobraaju.

GPS omoguava efikasno snalaenje korisnika u urbanom prostoru, kretanje prema njihovim

krajnjim odreditima najpovoljnijim nainima i najkraim putevima.

DGPS je vrsta relativnog pozicioniranja gdje monitorska stan ica poznatog poloaja prima

satelitske signale i izraunava pogreke. Taj podatak priopava se korisnicima u odreenom

podruju polumjera od oko 100-ak kkilometara. Da bi tanije izraunao svoju poziciju, korisnik

treba posjedovati prijemnik za DGPS poruke uz odgovarajue programe za njihovu obradu iprezentaciju.

Odreivanje poloaja korisnika GPS sistema temelji se na mjerenju vremena preleta signala od

satelita iz ega se izraunava udaljenost prema izrazu:

l = c X tpr

gdje je:

ludaljenost od satelita do korisnika

cbrzina svjetlosti u vakuumu

tprvrijeme proleta signala.

GPS postaje normalna dopunska oprema od poetka ovog desteljea poput ''air-condition'' ili CD-

R opreme. U pravokutnom koordinatnom sistemu razmak (l) izmeu pozicije GPS korisnika i

staelita iznosi:

I = Pk - Ps

Gdje su Pkkoordinate korisnika, a Pskoordinate satelita

Ako su poznate pozicije tri satelita i tano vrijeme odailjanja signala to sa satelita moe se iz

sistema jednadbi odrediti korisnikova pozicija. Vrlo je znaajna vremenska preciznost i kontrola

frekvencija jer vremenska pogreka od 1 ns stvra pogreku udaljenosti od 30 cm. Signal GPS-a

primjer je signala proirenog spektra (Spread Spectrum Signal) koji ima znatnu neosjetljivost na

smetnje i interferenciju. Sateliti rade na istoj frekvenciji uz dva nositelja:

L1 = 1575, 42 MHz


27/37

27

L2 = 1227, 60 Mhzza modulaciju se koriste dva koda :

- P kod (precision),

- C/A kod (Coarse Acquisition).

Brzina protoka bita C/A iznosi 1, 023 Mb/s i namjera mu je da poslui irokom kru gu korisnika

uz manju preciznost. P kod ima brzinu protoka bita 10, 23 Mb/s i veliku preciznost, namijenjen je

ponajprije za specijalne korisnike. Kodovima se mogu koristiti oni koji raspolau generatorom

istog koda kao i staelitski odailja, pri emu je neophodna sinhronizacija generatora. Iz podataka

o putanjama satelita GPS prijemnik odabire 4 najpovoljnija satelita i generira njihove kodove radi

uporeivanjas kodovima satelita.

3. INTELIGENTNI TRANSPORTNI TERMINALI I SUELJA

3.1 Pristup ITS reinenjiranju terminalnih sistema

Polazei od temeljnih zamisli ITS-a i poznavajui prometno- ininjerske i transportno-

tehnologijske probleme u transportnim treminalima mogue je pristupiti bitnom poboljanju

performansi i reinenjiranju tog sistema. Tarnsportni terminalni sistemi openito predstavljaju

poetne i zavrne, odnosno tranzitne take transportnog procesa gdje putnik, roba ili poiljka

ulaze u sistem ili izlaze iz sistema, odnosno mijenjaju mod prevoza.

Budui da se u terminalu mijenja i modprevoza, moe se govoriti o intermodalnim transportnim

terminalima za putnike i razliite vrste terminala. U telekomunikacijskom prometu naziv terminal

odnosi se na korisniki ureaj: telefon, telefax, mobitel, PC komunikator itd.

Primjeri transportnih terminalnih sistema i tranzitnih sistema su:

- kolodvori i postaje u cestovnom prometu,

- kolodvori i postaje u eljeznikom prometu,

- zrane luke,

- morske luke,

- robno-transportni terminali,

- logistiko-distribucijski centri,

- Park&Ride sistemi.


28/37

28

Uvoenje ITS funkcionalnosti u transportne terminalne sisteme moe bitno podii razinu

performansi kvalitetu usluga to se moe mjeriti:

- veom produktivnou prevozniak i davatelja terminalnih usluga,

- smanjenjem ekanja i vremenskih gubitaka za putnike,

- smanjenjem zaguenja prometnica,

-poveanjem sigurnosti i zatienosti putnika i tereta.

Pri temeljitom redizajniranju postojeih sistema potrebno je analizirati prevozne zahtjeve i

volumen prometa u odreenom vremenu te trenutane intenzitete protoka putnika, transportnih

dogaaja i tereta.

Sve dok je raspoloivi kapacitet ili propusna mo (C) u vremenu promatranja (T) manja od

ukupnog volumena prometa za promatrano razdoblje (t), postoji mogunost poboljanja

postojeeg sistema vremenskom preraspodjelom.Osim toga, mogue je sistemskim upravljanjem potranjom djelovati na prilagodbu polaznog

vremena i promjenu moda prevoza do odredita. Performansa sistema predstavlja mjeru nekog

zahtjevanog ponaanja. Tarnsportni terminali su stavrnovremenski sistem tako da se procjena

performansi temelji na veliinama ostavrenih outputa i pravovremenosti.

U skladu sa poopenim modelom prometnog sistema u terminalnim podsistemima, putnik, roba i

informacija ulaze u sistem, adaptiraju se za prevoz ili prenos mreom te u krajnjem terminalu

naputaju sistem uz obavljenu transportnu uslugu.

Za sistemski opis funkcija treminala koriste se input-output dijagrami procesa prilagoeni

konkretnom kontekstu. Pri tome je potrebno postii potrebnu razinu dekompozicije i

detaljiziranosti prikaza prilagoenoj informatikoj obradi. Transportni entiteti (putnici, roba i

informacije) te prometni entiteti (vozila i dr.) ine osnovne inpute u procese koji se odvijaju u

terminalu.

Putnik moe imati elektronike naine plaanja cestarine (kontaktne i beskontaktne kartice), roba

i poiljke mogu se pratiti preko elektronikih ipova ili ''tragova'' kao dio sistema Track&Trace.

Facilitatori procesa su odgovarajua infrastruktura, objekti i ureaji koji omoguuju obavljanje

temeljnih i dodatnih funkcija terminala.9

9auevid, S., Bonjak, I.: Sustavsko inenjerstvo u transportu i komunikacijama, Univerzitet u SarajevuFakultet za saobraaj i komunikacije, Sveuilite u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti, Sarajevo, 2006.


29/37

29

Izlaz iz procesa su ukrcana i ispravna vozila sa korisnim teretom te nepoeljni outputi: otpad,

oneienja idr.

Proces mora biti voen, odnosno kontroliran tako da se osigura odvijanje eljenih transformacija

inputa u outpute. Uspjenost funkcioniranja iskazuje se performansama, odnosno kvalitetom

usluga za krajnje korisnike.

Slika 9. Input-output model procesa u terminalu

Performanse terminala meusobno se isprepliu s pokazateljima kvalitet usluga za krajnje

korisnike (barijerepristupa, ekanje, sigurnost posluivanja, udobnost itd.).

Performanse terminala openito se mogu iskazati pokazateljima kao to su:

- dostupnost,

- uinkovitost odvijanja procesa,

-prosjeno ekanje u procesu terminalnog posluivanja,

- varijabilnost trajanja posluivanja,

- razina sigurnosti odvijanja procesa u terminalu,


30/37

30

- trokovi funkcioniranja terminala,

- pouzdanost,

- kvaliteta suelja.

Razina performansi terminala i kvaliteta usluge za korisnika bitno ovise o veliini prometnog

optereenja i varijabilnosti dolazaka korisnika i vozila. Vea varijabilnost dolazaka bitno

smanjuje razinu performansi terminala uz isto prometno optereenje.

3.2. Prilagoavanje postojeih informacijskih sustava rjeenjima ITS-a

Pri uvoenju ITS-a, u terminalnom sustavu e, u pravilu, ve postojati neka rjeenja

informacijskog sustava podranog raunalima. U taj sustav su investirana sredstva i ljudi su se

navikli s instaliranim sustavom tako da postoji otpor promjenama. Kod ITS reinenjiranjapotrebno je terminalni informacijski sustav definirati, razvijati i implementirati kao interni dio

ITS-a. Za razvoj informacijskog sustava za inteligentni terminalni sustav u pravilu e se koristiti

objektno orijentirani pristup i metode. Reinenjiranje znai temeljno preispitivanje naina

funkcioniranja sustava pri emu se ne treba preoptereavati postojeim rjeenjima. U skladu s

konceptom ivotnog ciklusa potrebno je definirati temeljne zahtjeve, postaviti konceptualni

model i razvijati sustav koji e zadovoljiti zahtjeve uz odgovarajue odmjeravanje trokova i

koristi.Pri modeliranju procesa najvia razina je dijagram konteksta kojim se definira obuhvat

promatranja i odreuju granice sustava od interesa. Funkcionalni procesi u terminalu

dekomponiraju se sve dok se ne dobiju tzv. primitivne funkcije odnosno aktivnosti koje dalje ne

treba razlagati. U analizi i projektiranju procesa u terminalnim sustavima potrebno je povezati

prometno inenjerska znanja sa primjenom analitiko dizajnerskih tehnika. Postoji vei broj

metoda i tehnika koje su primjenjive u modeliranju procesa u terminalima uz odgovarajudu

informatiku podrku. Terminalni sustav je stvarni dinamiki sistav koji obavlja odreene

funkcije, odnosno procese.10




31/37

31

Slika 10. Terminalni informacijski sustav

Ulazi iz okoline mijenjaju stanje terminalnog sustava. Stanje sustava treba opisati sintezom

informacija o prolosti kako bi se djelovanjem mogli postii poeljni izlazi. Promatranjem ilimjerenjem prometnih veliina u terminalnom sustavu dolazi se do informacije o stanju sustava. U

bazama podataka sadrani su podaci koji opisuju sustav. Odgovarajui programi generiraju izlaze

iz baze podataka u obliku izvjetaja, podrke odluivanju i dr. Model procesa i model podataka

mogu se projektirati relativno neovisno pri emu projektiranje modela procesa moe prethoditi

modelu podataka ili obrnuto.

3.3. ITS u funkciji poveanja efikasnosti City logistike

Najui centar grada u svim svjetskim metropolama, sa otprilike 1 do 2% od ukupne povrine

grada inicira treinu svih teretnih tokova.

3.3.1. Zadaci City logistike

Osnovni zadatak City logistike jeste redukcija ukupnog broja vonji transportnih sredstava uurbanim zonama i ublaavanje njihovih negativnih uticaja. Istraivanja su pokazala da se

primjenom ITS rjeenja i telematskih sistema u City logistici mogu ostvariti sljedei efekti:

1. Smanjenje trokova kompanija od 5 do 20%,

2. Smanjenje broja vozilo kilometara u gradskim sredinama do 60%,


32/37


33/37

33

Na osnovu podataka dobijenih od ove vrste sistema mogu se izvui zakljuci za:

- stil vonje vozaa,- odreivanje vozaa kojima je potrebna dodatna obuka.

Veina proizvoaa vozila danas obezbjeuje ovu vrstu proizvoda kao sastavni dio orginalne

opreme:

DAF DAF tel Renault Alcatel

MAN Fleet telematics Scania Infotronics

Volvo Dynafleet Mercedes Benz Fleet Board

3.4.1. Fleet Board sistem

Fleet Board sistem predstavlja telematski internet servis razvijen u svrhu kvalitetnijeg upravljanja

voznim parkom.

Fleet Board sistem prua sljedee mogunosti i usluge svojim korisnicima:

1. Praenje vozila:

- obavjetavanje o redovnim servisima;- upravljanje sustavom u sluaju pojave otkaza;- operativne analize (analize stanja);- tekstualno komuniciranje;- biljeenje podataka vezanih za putovanje;- utvrivanje lokacije vozila;

2. Obavljanje transporta

- plan rada za pojedine prevozne puteve;- upravljanje poiljkama i obavjetavanje klijenata;- pradenje odvijanja transportnog zadatka;- analizu obavljenog transporta.


34/37

34

Osnovne komponenteFleet Board sistema su:

1. Telefonski aparat;

2. Komunikacijski modul;

3. Prekidai za promjenu funkcijeFleet Board sustava;

4. GPS antena;

5. Fleet Board GSM antena;

6. GSM primopredajni ureaj;

7. Fleet Board kontrolna jedinica;

8. Kompjuter povezan sa terminalom za vozaa;

9. Teminal za vozaa: ekran/tastatura.

Slika 11. Osnovne komponente Fleet Board sistema


35/37

35

Fleet Board kompjuter je sa jedne strane povezan sa GPS antenom koja se postavlja na retrovizor

suvozaevog mjesta i koja se koristi za odreivanje trenutne lokacije vozila. Podaci koji se

smjetaju na ovaj kompjuter mogu biti raspoloivi vlasniku vozila. Prijem i sla nje podataka se

vri putem GSM mree. Za ovu svrhu potrebno je postaviti GSM antenu na krovu kabine vozila

koja je povezana preko GSM primopredajnog ureaja saFleet Board kompjuterom. Antena treba

da se postavi na to veoj visini jer je u tom sluaju pot rebno manje energije za prijem signala

eljenog kvaliteta. Podaci koji se prenose memoriu se u Fleet Board serveru. Ti podaci su

dostupni vlasniku vozila preko interneta uz unos odgovarajue ifre za pristup. Na taj nain

vlasnik vozila ima uvid u tehniko stanje vozila u svakom trenutku. Pored toga, vlasnik vozila

ima mogunost skidanja podataka po povratku vozila u bazu, kao i utvrivanja tehnikog stanja

pojedinih komponenti vozila prikljuivanjem dijagnostikog aparata. Za prijenos podataka moe

se koristiti i GPRS koji predstavlja poseban sustav u okviru GSM mree. Umjesto protokapodataka preko stalne veze, ovaj paket koristi mreu jedino onda kada se pojave podaci koje

treba prenijeti. Podaci se prijenose do mree pomodu IP40 tehnologije koja omogudava prenos

podataka bez direktnog povezivanja na prijemnik. Podaci se tako sakupljaju u pravilnom

redoslijedu za prijenos do prijemnika. Zahvaljujudi ovoj tehnologiji omogudeno je istovremeno

koritenje kanala za prenos podataka od strane vie korisnika time se bolje iskoritava kapacitet

GSM mree. Takoe ovakav nain prenosa podataka je jeftiniji obzirom na koliinu informacija

koje se prenose.12

12Sokolija Kemo, predavanja na predmetu:''Nadzor i regulisanje cestovnog saobraaja'', Fakultet za

saobraaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu, /k 2011/2012.


36/37

36

ZAKLJUAK

ITS preorijentacija prometne politike znai prilagodbu naela, mjera i instrumentarija

usmjeravanja razvoja prometne infrastrukture i tehnologije usklaenih s opedrutvenim i

gospodarskim ciljevima. Odrivi razvitak prometnog sustava podrazumijeva primjenu ITS

rjeenja s integracijom razliitih modova transporta i stvaranjem inteligentnih transportno-

logistikih mrea (ITLS).

Ciljevi iz nacionalne prometne politike i strategije razvitka prometa i informacijsko

komunikacijske infrastrukture poetkom 21. stoljea u uskoj su interakciji s razvojem ITS-a.

Naglasak je na preorijentaciji s cestovnog na druge ekoloki i energetski povoljnije naine

prijevoza putnika i roba, uz cjelovitu transportnu uslugu od kraja do kraja.

Osim cestovnog prometa, ITS je prisutan i u drugim granama prometa (eljeznikog, vodnog,zranog itd.). Program i projekti modernizacije eljeznice ukljuuju niz rjeenja koje treba

integrirati s ITS-om, a to su: napredni sustavi informiranja putnika, daljinsko upravljanje

prometom vozova, gradnja GSM mree u veim kolodvorima, osiguranje cestovno-eljeznikih

prelaza, osiguranje kololodvora i transportnih skladita, poboljanje procesa na pograninim

kolodvorima.

Napredni uinci ITS rjeenja u eljeznikom prometu odnose se na smanjenje vremena ekanja i

gubitaka, utede goriva i energije, poveanje sigurnosti i zatite putnika i tereta, bolju

informiranost korisnika usluga, bolju integraciju itd. U pomorskoj navigaciji i zranom prometu

ve dulje vrijeme postoje tehnika i organizacijska rjeenja koja se mogu ukljuiti u ITS kao

transmodalni sustav.

Budui da je ITS kljuna odrednica razvoja prometa, transporta i logistike u prvoj polovici 21.

stoljea, za oekivati je ukljuivanje znaajnog dijela informatike zajednice u te projekte. U

razvoju ITS-a primjenjuju se objektno orijentirane metode i pomagala, to je u skladu s ra zvojem

informatike tehnologije.


37/37

LITERATURA

1. Bonjak, I.: Inteligentni transportni sustavi I, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,2007.godina. ;

2. auevid, S., Bonjak, I.: Sustavsko inenjerstvo u transportu i komunikacijama,Univerzitet u Sarajevu, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sveuilite u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti, Sarajevo, 2006. ;

3. Deljanin Abidin, predavanja na predmetu:Logistika u transportu i komunikacijama,Fakultet za saobraaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu, /k 2010/2011.;

4. Ezgeta Drago, predavanja na predmetu:Inteligentni transportni sistemi, Fakultet zasaobraaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu, /k 2011/2012. ;

5. Sokolija Kemo, predavanja na predmetu:''Nadzor i regulisanje cestovnog saobraaja'',Fakultet za saobraaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu, /k 2011/2012.

Documents

182267577 Primjena ITS a u Logistici Docx (1)