NLP je dragocjen i intrigantan pristup razumijevanju

uenja i komunikacije. Knjiga Josepha O'Connora i

Johna Seymoura izvanredan je uvod u ovo podruje.

- Tony Buzan

Ovo je najpotpunija knjiga o NLP-u. Vrlo je dobro

ureena - definitivno najbolja knjiga o osnovama

NLP-a na tritu.

Moda je zato ova knjiga jedan od preporuenih uvo

dnih tekstova u mnoge teajeve iz NLP-a, i jo uvijek

se objavljuje nakon toliko godina i toliko izdanja.

Ideje o NLP-u predstavljene u njoj poinju od najo-

snovnijeg i polako napreduju prema detaljima. Ne

sadri previe NLP argona, a ipak nije ni prejedno

stavna. (Tamo gdje se koristi argon moete potraiti

objanjenje u dodacima, gdje su NLP izrazi prevede

ni na jednostavan svakodnevni jezik).

Svako poglavlje puno je dobro povezanih nizova NLP

koncepata i tehnika, teno sastavljenih u poglavlja, i

obino zavravaju nekim NLP vjebama koje moete

odmah poeti primjenjivati kako biste izmijenili va

ivot.

Za razliku od drugih knjiga o samopomoi u kojima

vas takozvani gurui zasipaju svojim motivacijskim

idejama, najee bez mnogo konkretnog sadra

ja, NLP ideje ovdje su predstavljene bez ispraznosti

i pria kako su jadnici postali junaci. U ovoj knjizi

O'Connor i Seymour vam daju samo iste, mone

NLP ideje koje moete isprobati na sebi i drugima i

odmah vidjeti rezultate.

Ovo je definitivno prava knjiga o NLP-u. Ako traite

samo jednu dobru knjigu o osnovama NLP-a koja e

promijeniti va ivot, ne trebate traiti dalje.

- itatelj na Amazon.com

S A D R A J

John Grinder, Uvod 9 Uvod u drugo izdanje 11 Uvodna rije autora 13 Zahvale i priznanja 16

PRVO POGLAVLJE Stvara kontekst i predouje glavne ideje NLP-a: kako iz trenutane stvarnosti uspjeti tamo gdje elimo, ciljevi, komunikacija, ostvarenje uzvrata i izgraivanje naih jedinstvenih pogleda na svijet.

Stoje neurolingvistiko programiranje? 17 Santa Cruz, Kalifornija, 1972. godina 18 Santa Cruz, 1976. godina 19 Mape i filteri 20 Uenje, zaboravljanje i ponovno uenje 23 Trominutno predavanje 25 Ciljevi 27 Zakljuak 30 Sadanje stanje i eljeno stanje 32 Komunikacija 33 Uzvrat 36 Iskorak i navoenje 39

DRUGO POGLAVLJE Objanjava kako na unutarnji nain koristimo svoja ula za razmiljanje, u kakvom su odnosu jezik i misli i kako moemo prepoznati nain na koji razmiljaju drugi ljudi.

Vrata percepcije 43 Sustavi predstava 44 Primarni sustavi predstava 47 Jezik i sustavi predstava 48 Predikati 49 Upravljaki sustavi 51 Sinestezija, krianje i prijevod 51 Pokreti oima kao znakovi pristupanja 53 Ostali pristupni znakovi 58 Submodaliteti 60

TREE POGLAVLJE Obrauje raspoloenja, kako ih izazvati i kako ih koristiti kao poticaje ili sidra da bismo pristupili izvornim stanjima naeg mozga kada elimo.

Psiholoka stanja i emocionalna sloboda 69 ^licitacija 71 Kalibracija 72 Sidra 73 Usidravanje izvora 76 Povezivanje sidara 81 Sidra u kolapsu .. 82 Mijenjanje osobne povijesti 84 Iskorak u budunost 85 Generatori novog ponaanja 87

ETVRTO POGLAVLJE U ovom se poglavlju govori o razmiljanju shvaenom kao sustav, a ne kao jednostavan uzrono-posljedini odnos. Sadri dio najnovijih istraivanja Roberta Diltsa o tomu kako se uklapaju okolina, ponaanje, sposobnost, uvjerenja i osobnost.

Petlje i sustavi 89 Petlje za uenje 93 Od neuspjeha do povratne informacije 94 Razine uenja 95 Opisi stvarnosti 98 Trostruki opis 98 Ujedinjeno polje NLP-a po Robertu Diltsu 100 Uvjerenja 105

PETO POGLAVLJE Opisuje kako jezik ograniava nae iskustvo i kako moemo prekoraiti te granice. Obrasci metamodela nain su na koji moemo postaviti kljuno pitanje kako bismo razjasnili to ljudi govore.

Rijei i znaenja 111 Razmiljanje na glas 113 Davanje smisla rijeima - metamodel 114 Kazati u cijelosti - dubinska struktura 115 Neodreene imenice 116 Neodreeni glagoli 117 Usporedbe 118 Sudovi 119 Nominalizacije 120 Modalni operatori mogunosti 121 Modalni operatori nunosti 122 Univerzalni kvantifikatori 124 Sloena ekvivalencija 126 Pretpostavke 127 Uzrok i posljedica 128 itanje misli 129

ESTO POGLAVLJE Kako koristiti jezik dovoljno neodreeno da bi bio u skladu s iskustvom drugih ljudi i omoguio im pristup do nesvjesnih izvora - ovaj je model nazvan Miltonovim modelom po svjetski poznatom hipnoterapeutu M. Eriksonu. Prvi se dio odnosi na metaforu, drugi na promjenu znaenja, a trei na subjektivno shvaanje vremena.

Usredotoenost na vanjski svijet i na sebe 137 Miltonov model 139 Iskorak i navoenje 141 Traganje za znaenjem 142 Ometanje i utilarizacija svijesti 143 Lijeva i desna modana polutka 145 Pristupanje nesvjesnom i izvorima 146 Metafora 148 Stvaranje metafore 149 Princ i arobnjak L52 Novo uokvirivanje i transformacija znaenja 154 Novo uokvirivanje konteksta 156 Novo uokvirivanje sadraja 157 Namjere i ponaanje 158 Novo uokvirivanje u est koraka 159 Vremenska crta 163 U" vremenu i kroz" vrijeme 166 Razgovor s vremenom 168

SEDMO POGLAVLJE Istrauje nove NLP obrasce, ukljuujui sukob, prilagoavanje, vrijednosti i fleksibilnost u kontekstu poslovanja. Kako da sastanci teku glatko i kako postii dogovor u tekoj situaciji.

Sukobi i slaganja 171 Identificiranje znakova usuglaenosti 172 Sustav kriterija i vrijednosti 173 Hijerarhija kriterija 176 Igra zmije i ljestvica - korak gore i korak dolje 177 Metaprogrami l ^ u

Prodaja i 8 9

Okviri 191 Sastanci I 9 3

Pregovori 197

OSMO POGLAVLJE Usredotouje se na NLP u terapiji i promjeni osobnosti, a opisuje tri obrasca ponaanja: obrazac fijuka, lijeenje fobija i razrjeavanje unutarnjih sukoba.

Psihoterapija 203 Promjena prvog reda 204 Lijeenje lobija 205 Obrazac lijuka 208 Promjena drugog reda 210 Unutarnji sukob 211

DEVETO POGLAVLJE Tema ovog poglavlja su strategije razmiljanja. Dani su neki praktini primjeri, ukljuujui i poznatu strategiju slovkanja. Usto, govori se i o strategiji glazbenog pamenja, kao i o kreativnoj strategiji Walta Disneyja.

Uenje kao modeliranje 215 Kako je zaeto NLP modeliranje 215 Modeliranje 217 Uvjerenja 219 Fiziologija 220 Strategije 221 Recept za uspjeh 222 Glazbena strategija 225 Strategija pamenja 226 Strategija slovkanja 229 Strategija kreativnosti 231 Povratak na modeliranje 236 NLP, modeliranje i ubrzano uenje 240 Naputak itateljima 241

EPILOG U njemu je dan kratak spekulativan pregled kako NLP odraava promjene koje se dogaaju u naoj kulturi i kako proces promjene u naem unutarnjem svijetu misli odraava sve bre promjene u vanjskom svijetu.

Epilog 243

REFERENCIJALNI DIO Izvor praktinih informacija i savjeta kako izabrati NLP literaturu i teajeve.

Ulaganje u sebe 249 Izbor NLP teaja 252 NLP organizacije u svijetu 255 Vodi kroz informacije o NLP-u 257 Literatura o NLP-u 258 NLP rjenik 269 O autorima i njihovoj savjetodavnoj praksi na podruju poslovanja 277

U V O D

Razumni ljudi prilagoavaju se svijetu.

Nerazumni ljudi svijet prilagoavaju sebi.

Upravo zato cijeli napredak ovisi o nerazumnim ljudima."

George Bernard Show

Povijest, ako se zapisuje, ima m n o g o toga zajednikog s p j e s m o m prona lazaa najnovijeg u d o t v o r n o g lijeka, d i p l o m a t o m i apo lo ge tom. Kako m o e biti drukije? U s m e n a tradicija n a r o d a u i zvorn im k u l t u r a m a prije pojave pisma i s t o d o b n o predstavlja i utjehu i izazov: utjehu zbog toga to p rua osjeaj i s tovremenog postojanja reda i n u n o g slijeda dogaaja; izazov za pjevae koji su svjedoci kaosa kojeg, na posl jetku, mora ju uklopi t i u me t r iku i d u i n u nj ihovog o tp jevanog ljetopisa. Nesumnj ivo , n a k o n izvjesnog v r emena , priulja im se blagoslovljena amnezi ja i oni pjevaju s d u b o k i m uvjerenjem. Gregory Bateson upozorava nas na s m r t o n o s a n t rokut kojeg ine tehnologi ja , sklonost nae vrste da zamijeni p r i r o d n i ivotni fiziki konteks t (podru je amazonske p r a u m e ) umje tn im kon teks tom (newyorske ulice) i svjesno p lani ranje bez uravnoteenja s nesvjesnim proces ima .

Tom Malloy (u svom izvrsnom r o m a n u Zavjesa Zore") ispravlja pogreku u govoru Char lesa Darvvina, koji je rekao ops tanak najsposobnijih", a bilo bi tonije da je rekao ops tanak najpr i la-godljivijih". Ova dva autora , O ' C o n n o r i Seymour , odvai la su se od neob ine pus to lov ine napravi t i cijelu pr iu. Dung le kroz koje s m o Rich a r d i ja lutali u svojim is t raivanj ima bile su b iza rne i udesne . Ovi o tmjeni i d o b r o u d n i ljudi odk r inu l i su n a m vrata j e d n o g

9

pravog, u r e e n o g engleskog ruinjaka. No , i dungla i vrt na svoj su nain pr ivlani . O n o o emu ete itati nikada se nije dogodilo, ali ini se r azumnim, ak i meni .

John Grinder

prosinac, 1989.

IO

U V O D U D R U G O IZDANJE

Od samog poetka nakana nam je bila sustavno nadopunjavati ovu knjige. el imo da ona bude u koraku s NLP-om, koji se iri i pomjera svoje granice. On je takve pr i rode: ne moe ostati statian. S velikim smo zadovoljstvom radili na ovom n o v o m izdanju. Prvim smo izdanjem ostvarili svoj san, a povratna n a m je informacija ukazivala na to da smo ostvarili svoj cilj: knjiga ima reputaciju korisnog uvoda i pregleda ovog podruja. Ovo novo izdanje nastavlja na san. Napravili smo velik broj manjih promjena i manji broj velikih promjena. N a d a m o se da e ovo prvo pridonijeti ukupnoj razlici i i kvaliteti. Velike promjene sastoje se u dodavanju novog materijala i do punjavanju poglavlja o izvorima. D o d a n o je poglavlje o metaprogra-mima. Ti obrasci sve vie izbijaju na povrinu, posebice u pos lovnom svijetu, te je bilo pot rebno i to obraditi . Proirili smo dio o uvjerenjima i dio o modeliranju iz zadnjeg poglavlja: posebice zahvaljujemo Michaelu Neillu na njegovom dopr inosu u zadnja dva poglavlja. Podatke o NLP organizacijama diljem svijeta oigledno je trebalo dopunit i . Taj je dio preraen i proiren te su navedene nove NLP institucije koje su se tijekom posljednjih dviju godina pojavile u cijelom svijetu. Na je popis onoliko sveobuhvatan i toan koliko je to u ovom t renutku bilo mogue . NLP se brzo razvija u Njemakoj, stoga je cijela jedna knjiga posveena samo popisu zavoda i instruktora NLP-a u Njemakoj. Naveli smo tu knjigu na naem popisu da je ne bismo prepisivali.

NLP knjige ubrzano se tiskaju, tako da je ovo najvjerojatnije zadnje izdanje nae knjige u koju je ukljuen vodi kroz literaturu u vidu popisa s kra tk im komenta rom. Mijenjanje glavnog teksta knjige bilo je tee no to smo zamiljali. NLP je popu t holograma: svi su dijelovi meusobno povezani. To

11

je sustavan model. S obzirom na to da ovakva knjiga odraava sustavnu pr i rodu NLP-a, mijenjanje jednog dijela znailo je da i druge m o r a m o izmijeniti u skladu s njim, jer s t ranicama odzvanja jeka i odmotava povezano (metaforiki reeno). Iako se NLP iri, dvije ideje ostaju nepromijenjene. Prvo, NLP utjelovljuje stav oaranost i ljudima. Kako rade to to rade? Drugo, vjetine modeliranja: neprestano traenje savrenstva koje m o e m o m o d e lirati i koristiti. Savrenstvo nas okruuje, a ponekad je toliko oigledno da ga propus t imo uoiti. NLP uvijek govori o poveavanju izbora koje imamo, a mi post iemo njihovo razumijevanje inei ih i iskuavajui, a ne razmiljajui o njima. Takoer zahvaljujemo Jayju E r d m a n n u i Michaelu Neillu na pomoi , te Michaelu Phillipu iz asopisa Sidro" na pomoi pri skupljanju informacija o NLP organizacijama u SAD-u. Zahvaljujemo i Lisi Puttick, naoj urednici pri izdavakoj kui Thorsons. Na koncu, hvala svim mnogobrojnim prijateljima koji su nam davali povratne informacije za ovo proireno izdanje. Obratite nam se sa svojim prijedlozima, ako vas knjiga toliko zanima. Naa adresa nalazi se na kraju ove knjige.

Joseph O'Connor

John Seymour

London, sijeanj 1993.

12

U V O D N A RIJE AUTORA

Ova knjiga predstavlja uvod i vodi kroz podruje poznato pod nazivom neurolingvistiko programiranje ili NLP. NLP je umijee i znanost postizanja savrenstva, a temelji se na prouavanju kako vrhunski profesionalci iz najrazliitijih podruja ostvaruju svoje izvrsne rezultate. Ove komunikacijske vjetine moe svatko nauiti radi poboljanja uinkovitosti na osobnom i profesionalnom planu.

Knjiga opisuje razliite modele postizanja savrenstva koji su izgraeni u okviru NLP-a u podruj ima komunikacije, poslovanja, obrazovanja i terapeutske prakse. Pristup je praktian, daje rezultate i postaje sve utjecajniji diljem svijeta. NLP se i dalje razvija i stvara nove ideje. Kao autori, svjesni smo da su, nasuprot tomu, knjige nepromjenjive i statine. Svaka knjiga svjedoanstvo je o vremenu u kojem je napisana. O n a je fotografija predmeta . Meut im, to to e se osoba sutra promijeniti nije razlog da fotografiju ne sn imimo danas. Ovu knjigu prvenstveno shvatite kao odskonu dasku koja vam omoguava prouavanje novog podruja: nastavite s uzbudljivom pus tolovinom ivota.Ona predstavlja osobna shvaanja autora i nije ni ko nana ni slubena verzija. Takva verzija, naime, nikada niti nee po stojati, ve i zbog same pr i rode NLP-a. Ovo je uvod, a mi smo morali napraviti izbor onoga to t rebamo uvrstiti, a to izostaviti.Tako dobiveni rezultat samo je jedan od velikog broja mogunost i organiziranja materijala.

NLP je model grae jedinstvenog ivotnog iskustva pojedinca. To je samo jedan od naina na koji se moe razmiljati i organizirati udesna i lijepa sloenost ljudske misli i komunikacije. N a d a m o se da ovaj prikaz NLP-a, s obzirom da su ga radila dva autora, dobiva d imen-

13

ziju dubine, to ne bi bio sluaj da se radilo samo o j ednom. Dubinu ete uoiti ako se iroko otvorenih oiju usredotoite na materijal. Svijet je ravan kada ga se p romat ra s amo jednim okom.

N L P predstavlja na in razmiljanja i bivanja iako e ne to smisla proistei i i zmeu redaka . Ui tak n a m donos i sluanje g lazbene kompozic i je , a ne gledanje u no te . NLP je p rak t i na discipl ina. O b u h v a a itav niz mode la , vjetina i t ehnika za u inkovi to razmil janje i djelovanje u svijetu. Cilj NLP-a je biti ko r i sn im, poveal i izbore i poboljat i kvali tetu ivota. Najvanija pitanja koje t reba postavi t i u vezi s o n i m to ete nai u knjizi su: Je li kor i sno? Funkc ion i ra l i?" Otkr i j te to je ko r i sno i to funkcioni ra t ako to ete to iskuati . I , najvanije, p rona i t e u kom sluaju ne funkc ioni ra , a p o t o m to mijenjajte dok ne p o n e funkcionira t i . To je u d u h u NLP-a. Na cilj l i jekom pisanja ove knjige b io je zadovoljiti po t r ebu koju smo uoil i razgovarajui s m n o t v o m ljudi za in te res i ran ih za NLP. Pr ionul i s m o na posao , elei napisat i knjigu koja e dati pregled c je lokupnog pod ru j a . O n a je izraz naeg uzbuenja zbog uvida u to kako ljudi razmiljaju i u mogue p romjene . O b u h v a a ve inu najkorisnij ih vjetina, obrazaca i t ehnika koji postaju lako d o s t u p n i za koritenje kao o r u e p romjena u svijetu koji se nepres tance mijenja. Nakon p rvog itanja bit e i dalje kor i sna kao p r i run ik . Daje p rak t i ne napu tke za kupnju NLP knjiga iz o d r e e n i h podru ja pr imjene . Na koncu , daje napu tke pri izboru N L P teaja.

Ovaj je zada tak bio utol iko obeshrabru ju i u z m e li se u obzi r n e uhvatljiva o ig lednos t" NLP-a s ko jom se niti j edan od nas dvojice po j ed inano ne bi uhvat io u ko tac . Kombin i ran jem naih izvora dobil i s m o p o t r e b n u snagu. Jesmo li uspjeli ovisi o t o m u hoe li vam ova knjiga korist i t i .

Posebno vas e l imo p o t a k n u t i na daljnje istraivanje podru j a NLP-a i kori tenje te m o n e ideje, uz pot ivanje i svog in tegr i te ta i in tegr i te ta d rug ih ljudi, kako biste stvarali vie izbora i sree u o s o b n o m i p rofes iona lnom ivotu, sebi i d r u g i m l judima.

14

Izvorno smo planirali j edno poglavlje o tomu kako je dolo do nastanka NLP-a i o poetnim iskustvima u njegovom koritenju, no veoma smo brzo shvatili da to ne bi poluilo rezultate jer iskustvo iz druge ruke moe biti zabavno, ali ne moe ostvariti izravan utjecaj. Umjesto toga, pot iemo vas da u d u h u NLP-a stvorite svoje poglavlje o zanimljivim iskustvima koja ste doivjeli p r igodom koritenja NLP-a. NLP je najbolje iskusiti uivo. Proitajte jelovnik, i ako vam se svidjelo to to ste proitali, uivajte u jelu.

Fotografija nije isto to i osoba. Odskona daska nije isto to i skok. Glazbena part i tura nije melodija. Ne postoje arolije, nego samo arobnjaci i ljudska zapaanja.

Z A H V A L E I PR IZNANJA

eljeli b ismo zahvaliti m n o g i m ljudima na nadahnuu i pomo i pri pisanju ove knjige. Prvo elimo odati priznanje i potovanje zaetnicima NLP-a, Richar-du Bandleru i Johnu Grinderu. Takoer, zahvaljujemo Johnu Gr inderu to je proitao rukopis i dao veoma korisne povratne informacije, koje smo uzeli u obzir, kao i za pisanje predgovora. Isto tako, odajemo priznanje m n o g i m drug im ljudima koji su razradili ideje, posebice Robertu Diltsu, koji je utjecao na razvoj NLP-a u razliitim pravcima u posljednjem desetljeu. Zahvaljujemo i cijenimo to to nam je dopust io koritenje svojeg materijala o strategijama i jedinstvenom polju. Bio nam je od velike pomoi , nesebino je dijelio svoje ideje s nama i poticao nas u radu. David Gaster pruio nam je veliku p o m o i podrku u radu na ovoj knjizi. Hvala ti, Davide, i neka ti tvoji letovi uvijek donose radost. Zahvaljujemo i Sue Quillian i lanu Groveu-Stevensonu to su nas na samom poetku ispravno usmjerili. Zahvaljujemo Norah McCullagh za sate koje je provela u ukucavanju teksta, Francisu Vineu za istraivaki rad, Michaelu Breenu za po mo u prikupljanju informacija o NLP literaturi, kao i Garole Marie i Ruth Trevennai za prijedloge i ohrabrenje u tekim trenucima. Izn imno smo zahvalni Eileen Campbell i Elizabeth Hutchins iz kompanije Thorsons na potpor i i brizi. Izraavamo priznanje Johnu Fowlesu i Anthony Shell Associates Ltd za doputenje da navedemo dio Princ i arobnjak" iz arobnjaka" Johna Fowlesa, u izdanju izdavake kue Jonathan Cape & Sons. Na koncu, izraavamo veliku zahvalnost izumiteljima raunala macintosh, tog udesnog stroja, to su nam u m n o g o m e olakali samo pisanje knjige.

Joseph O'Connor

John Seymour

kolovoz, 1989.

16

Prvo poglavlje

TO JE NEUROL INGV I ST IKO P R O G R A M I R A N J E ?

Razmiljajui kako zapoeti ovu knjigu, sjetio sam se susreta s pr i jateljem prije nekoliko dana. Nismo se vidjeli ve izvjesno vrijeme, i nakon uobiajenog pozdrava, upitao me ime se bavim. Odgovorio sam mu da piem knjigu. Odlino!" rekao je. 0 emu se radi?" Odgovor io sam bez razmiljanja: O neurolingvist ikom programiranju." Nastupila je kratka, ali znaajna stanka. ,,I ja tebi", rekao je. Kako su tvoji?" Moj je odgovor na izvjestan nain bio i toan i pogrean. Savreno bi posluio da sam htio prekinuti razgovor. Knjiga zaista tematizira nain razmiljanja o idejama i ljudima kojeg smo nazvali neurol in-gvistikim programiranjem. Meut im, moj je prijatelj htio da mu kaem ime se bavim na razumljiv nain kako bi mogao to podijeliti sa m n o m . No, nije bio u stanju povezati moj odgovor s neim njemu poznat im. Ja znam to sam mislio, ali nisam to oblikovao na njemu razumljiv nain. Moj odgovor nije dao odgovor na njegovo pravo pitanje.

to je, dakle, NLP? Koje se ideje kriju iza te skraenice? Kada su me sljedei put pitali o emu se radi u knjizi, rekao sam da prouava nain na koji ljudi postiu uspjeh na najrazliitijim podruj ima i po duava ljude t im obrascima. NLP je umjetnost i znanost o o sobnom uspjehu. Umjetnost, jer svatko unosi jedinstvenost svoje osobnost i i stila u ono to radi, a to se ne moe prikazati rijeima ili tehnikama. Znanost , jer raspolae me-

17

todom i tehnikom otkrivanja obrazaca koje koriste uspjeni pojedinci u postizanju izvrsnih rezultata u najrazliitijim podruj ima. Ovaj se proces zove modeliranje, a obrasci, vjetine i tehnike otkrivene na taj nain sve se vie koriste u savjetovanju, obrazovanju i poslovanju radi ostvarivanja uspjenije komunikacije, osobnog razvoja i ubrzanog uenja. Jeste li ikada uinili neto tako dobro i uspjeno da ste se zapanjili? Jeste li nekada doivjeli da ste se zaista oduevili on im to ste uinili i upitali se kako ste to postigli? NLP vas upuuje kako razumjeti i kreirati svoj uspjeh da biste doivjeli vie takvih trenutaka. To je put otkrivanja i razvijanja svoje osobne genijalnosti, nain da ono najbolje u vama i drugima doe do izraaja. NLP kao prakt ina vjetina pojedincu osigurava rezultate po t rebne u dananje vrijeme, a i s todobno otkriva nove obrasce korisne i d rug im ljudima. Prouava razliku izmeu savrenog i prosjenog. Takoer, svojim i zn imno uspjenim tehnikama ostavlja dubok trag u obrazovanju, savjetovanju, poslovanju i psihoterapeutskoj praksi.

S A N T A C R U Z , K A L I F O R N U A , 1972. G O D I N A

Prouavanja su poela poe tkom sedamdeset ih kao rezultat suradnje Johna Grindera, tada asistenta na Odsjeku za lingvistiku Sveuilita Kalifornija u Santa Cruzu, i Richarda Bandlera, s tudenta psihologije na istom Sveuilitu. Richard Bandler zanimao se za psihoterapiju. Zajedno su prouavali radove troje vrhunskih terapeuta: Fritza Perl-sa, kreativnog psihoterapeuta i zaetnika gestalt" terapije, Virginije Satir, izvrsne obiteljske terapeutkinje, koja je uspjeno razrjeavala sloene obiteljske odnose, nerazrjeive za m n o g e druge terapeute, i Miltona Ericksona, svjetski poznatog hipnoterapeuta. Bandler i Gr inder nisu namjeravali stvoriti novu terapeutsku kolu, nego su htjeli otkriti obrasce koje koriste vrsni terapeuti te ih uiniti dos tupnim i drugima. Nisu se bavili teorijama: stvarali su uspjene modele terapija koji su ve bili potvreni u praksi i koji su se mogli nauiti. Iako su se karakterno veoma razlikovali, troje odabran ih terapeuta koristilo je iznenaujue sline obrasce. Bandler i Gr inder uoili su te obrasce, obradili ih i izgradili izvrstan model kojeg se

18

moe koristiti za ostvarenje uspjeha u komunikaciji , razvoju osobnosti, ubrzanom uenju i, naravno, za vei uitak u ivotu. Svoje poetne rezultate objavili su u etiri knjige, tiskane izmeu 1957. i 1977. godine: Struktura magije" 1 i 2 te Obrasci" 1 i 2. Tema drugih dviju knjiga bila je Ericksonova terapeutska praksa. Otad se literatura o NLP-u sve vie pojavljuje.

U to su vrijeme John i Richard stanovali nedaleko Gregoryja Bateso-na, bri tanskog antropologa i istraivaa teorija komunikacije i sustava. Bateson je pisao o mnotvu razliitih tema: biologiji, kibernetici, antropologiji i psihoterapiji. Poznat je po razvoju double bind teorije 0 shizofreniji. Njegov doprinos NLP-u bio je od presudnog znaaja, tek je sada posve jasno koliko je dubok trag ostavio. Iz t ih se poe tn ih istraivanja NLP razvijao u dva komplementarna pravca. Prvo, kao tehnika pomou koje se mogu otkrit i obrasci za ostvarenje uspjeha u bilo kojem podruju i, drugo, kao uspjean nain na koji razmiljaju i komuniciraju iznimni pojedinci. Ovi obrasci 1 vjetine mogu se koristiti samostalno, ali i kao povratna informacija {feedback) u procesu sagledavanja novih, jo boljih obrazaca. 1977. godine John i Richard odrali su niz veoma uspjenih seminara diljem Amerike. NLP se brzo irio: do sada je u SAD-u vie od stotinu tisua ljudi pohaalo neki oblik NLP poduke.

S A N T A C R U Z , 1976 . G O D I N A

U brvnari , visoko u brd ima iznad Santa Cruza, u proljee 1976. godine John i Richard sistematizirali su otkria i zakljuke do kojih su doli. Potkraj maratonskog rada, koji je trajao trideset est sati, napravili su stanku uz bocu kalifornijskog crnog vina, zapitavi se: Kako emo, zapravo, ovo nazvati?" Rezultat je pomalo nezgrapan naziv neurolingvistiko programiranje", kojim su obuhvaene tri jednostavne ideje. Neuro" se odnos i na temeljnu ideju da je svako ponaanje rezultat neurolokih procesa ula vida, sluha, okusa, mirisa i dodira , kao i osjeta. Svijet doivljavamo pu tem ula: dostavljenoj informaciji najprije dajemo znaenje", a p o t o m prikladno reagiramo. Nai neuroloki procesi obuhvaaju ne samo nevidljive misaone procese nego i nae vidljive fizioloke reakcije na ideje i dogaaje.

19

N L P _ J O S t P H O ' l U N N U K & J O H N S L Y M O U R

Pojednostavljeno reeno, j edno je predstavljeno drugim na fizikoj razini. Tijelo i um ine nerazdvojno jedinstvo - ljudsko bie. Lingvistiko" upuuje na to da upravo jezik korist imo za sreivanje misli i ponaanja, kao i za komunikaciju s drugima, a programiranje" se odnosi na modele koji n a m stoje na raspolaganju prilikom organiziranja ideja i postupaka u svrhu ostvarivanja rezultata. NLP prouava s t rukturu subjektivnog ljudskog doivljaja: nain na koji organiziramo ono to vidimo, ujemo i osjetimo, kao i to kako obraujemo i filtriramo vanjski svijet kroz naa ula. Takoer prouava kako to oblikujemo u jeziku i kako postupamo, na svjesnoj i nesvjesnoj razini, da bismo ostvarili odreene rezultate.

M A P E I F ILTERI

Kakav god, ustvari, bio vanjski svijet, mi korist imo ula da bismo ga prouavali i upoznali. Svijet predstavlja beskrajan niz moguih ulnih doivljaja, a mi smo u stanju spoznati samo jedan njegov manji dio. Taj dio koji smo u stanju spoznati po tom podlijee cenzuri naeg jedinstvenog iskustva, kulture, jezika, uvjerenja, sustava vrijednosti, interesa i pretpostavki. Svatko ivi u svojoj jedinstvenoj stvarnosti , izgraenoj na ulnim utiscima i individualnom ivotnom iskustvu te postupa prema svom shvaanju svijeta. Svijet je toliko sloen i bogat da smo pr inueni pojednostavnit i ga kako bismo ga uope mogli shvatiti. To to in imo slii na crtanje mapa: upravo na taj nain oznaavamo pojave u svijetu. Mape su selektivne: one is todobno izostavljaju i ujedinjuju informacije, a od neprocjenjive su vrijednosti pri istraivanju odreenog prostora. Koju ete vrstu mapa stvoriti ovisi o tomu to opaate i kamo elite stii. Mapa nije podruje koje je na njoj opisano. Mi obraamo pozornos t na one aspekte svijeta koji nas zanimaju, a ignor i ramo ostale. Svijet je bogat i ne iscrpljujemo ga naim predstavama o njemu. Filteri koje stavljamo pr igodom percepcije odreuju svijet u kojem ivimo. Kau da se Picassu obratio neki nepoznat ovjek, zapitavi ga zato ne prikazuje predmete onakvima kakvi su u stvarnosti. Picasso je zbunjeno odgovorio: Zaista ne razumijem na to mislite." ovjek je po tom pokazao fotografiju svoje ene.

20

Pogledajte", dome tnuo je, moja ena, primjerice, ovako izgleda." Picasso ga je s nevjericom pogledao, rekavi: Veoma je mala, zar ne? I plosnata?" U etnji u m o m doivljaji umjetnika, drvosjee i botaniara bit e veoma razliiti: oni e opaati po tpuno razliite stvari. Idemo li svijetom u potrazi za ljepotom, nai emo je. Traimo li probleme, nai emo ih. Ili, kako stara arapska uzreica kae: Sit i gladan razliito gledaju na kriku kruha." Uska stajalita, interesi i percepcije osiromauju svijet, pretvarajui ga u predvidljivo i dosadno mjesto. Taj isti svijet moe biti bogat i uzbudljiv. Razlika lei upravo u filterima kroz koji ga shvaamo, a ne u samom svijetu. Na raspolaganju imamo mnotvo pr i rodnih , korisnih i neophodnih filtera. Jezik je jedan od njih. Predstavlja mapu naih misli i doivljaja, koja je j ednu stepenicu udaljena od zbiljskog svijeta. Razmislite na t renutak to za vas znai rije ljepota. Nedvojbeno ete imati sjeanja i doivljaje, unutarnje slike, zvuk i osjete koji daju znaenje toj rijei. Isto tako, netko drugi imat e razliita sjeanja i doivljaje te e o toj rijei razmiljati na posve drukiji nain. Tko je u pravu? Svi mi, u granicama vlastite stvarnosti . Iako se svijet ne iscrpljuje u iskustvu koje ga opisuje, ljudi se bore , a ponekad i umiru , vjerujui da je mapa podruje.

Nae vjerovanje takoer predstavlja filter, pr imorava nas na odreeno ponaanje i zapaanje odreene stvari na raun ostalih. NLP nudi jedan nain razmiljanja o svijetu: i to je jedan filter. Da biste koristili NLP ne trebate mijenjati n i j e d n o svoje uvjerenje niti sustav vrijednosti, nego samo trebate biti znatieljni i voljni eksperimentirati. Svakim izvoenjem uopenih zakljuaka o ljudima ogrijeite se o nekog jer je svatko od nas jedinstven. Stoga NLP ne tei biti objektivna istina. To je model , a modeli se stvaraju da bi bili korisni. Neki od ishodinih stavova NLP-a mogu biti veoma korisni. Ponaajte se kao da su istiniti i obratite pozornost na promjene koje e uslijediti. Mijenjanjem filtera, mijenjate svoj svijet.

Neke od temeljnih filtera nazivamo okvirima ponaanja, a predstavljaju nain na koji moete razmiljati o vlastitim postupcima. Prvi

21

je okvir prije orijentacija na rezultat nego na problem. To zapravo znai definiranje onoga to vi i ljudi oko vas elite, utvrivanje kojim izvorima raspolaete i kako ih moete iskoristiti u ostvarivanju zacrtanih ciljeva. Orijentacija na problem najee se oznaava kao okvir krivice i podrazumijeva detaljnu ralambu onoga to nije u redu postavljanjem pitanja poput ovih: Zato imam ovaj problem? Kako me on ograniava? Tko je kriv za to?" Ovakva vrsta pitanja najee n ikamo ne vodi. Postavljajui si takva pitanja, osjeat ete se gore nego prije i neete pridonijeti rjeavanju problema.

Drugi okvir pretpostavlja postavljanje pitanja kako, a ne pitanja zato. Kako pitanja pomoi e vam razumjeti s trukturu problema. Zato pitanja pronalaze opravdanja i razloge ne mijenjajui nita. Trei okvir odnosi se na povratnu informaciju, odnosno neuspjeh. Ne postoji neuspjeh, nego samo rezultati. On i mogu biti iskoriteni kao povratne informacije, korisni ispravci i izvrsna prigoda da se naui neto to prije niste primjeivali. Neuspjeh je samo rije koja opisuje neeljeni rezultat. On se moe iskoristiti da preusmjerite svoje napore. Povratna informacija ima u vidu konac puta, a neuspjeh je slijepa ulica. Radi se o dvije sline rijei, ah one oznauju dva posve suprotna naina razmiljanja. etvrti okvir predstavlja mogunost prije nego nunost. I tu se radi o promjeni arita. Razmatrajte ono to moete uiniti i koji izbor imate radije nego ogranienja u odreenoj situaciji. Prepreke su esto manje strane nego to izgledaju. Na kraju, NLP zastupa naelo znatielje i oaranosti prije nego naelo stvaranja pretpostavki. Iako je ova ideja veoma jednostavna, njezin je znaaj izniman. Djeca ue nevjerojatnom brzinom, i to zato to su znatieljna. Ona ne znaju i znaju da ne znaju, stoga i ne brinu hoe li ispasti glupa pitaju li neto. Osim toga, nekad davno svi su znali" da se Zemlja okree oko Sunca, da neto tee od zraka ne moe letjeti i da je fiziki nemogue pretrati jednu milju za manje od etiri minute. Promjena je jedina konstanta.

Druga korisna ideja jest: svi raspolau, ih su u stanju stvoriti, unutarnje pretpostavke potrebne za ostvarivanje ciljeva. Vaa vjerojatnost uspjeha vea je ponaate li se kao da je to istina nego ako u to ne vjerujete.

22

U E N J E , Z A B O R A V L J A N J E I P O N O V N O U E N J E

Iako na svjesnoj razini m o e m o primit i manji broj informacija iz okoline, na nesvjesnoj razini zapaamo i reagiramo na vei broj njih. Naa je svijest veoma ograniena i izgleda da je u stanju i s todobno pratiti najvie sedam varijabli ili informacija. Ovu je ideju 1956. ukratko prikazao ameriki psiholog George Miller u lanku Magini broj sedam, plus ili minus dva". Te informacije ne moraju biti odreene veliine, nego mogu biti bilo to, poevi od vonje automobila pa do gledanja u retrovizor. Mi u imo tako to svjesno ovladavamo pojedinanim postupcima koje povezujemo u sve vee skupine, pri emu oni postaju uobiajeni i nesvjesni. Stvaramo navike kako b ismo bili s lobodni zapaati ostale stvari. Dakle, naa je svijest ograniena na sedam informacija, dvije manje ili vie, bilo da dolaze iz unutarnjeg svijeta naih misli ili iz vanjskog svijeta. Za razliku od svijesti, nae je nesvjesno nositelj svih ivotnih procesa u naemu tijelu, svega to smo nauili i doivjeli u prolosti i onoga to je naa svijest propusti la zapaziti u tom trenutku. Nae nesvjesno m n o g o je mudri je od svijesti. Stoga je oito besmislena ideja d a j e naa svijest, koja obrauje oko sedam informacija is todobno , u stanju pojmit i taj beskrajno sloen svijet. Sr ove teorije uenja je spoznaja svjesnog i nesvjesnog. Prema NLP-u, neega smo svjesni kada je to dio nae svijesti u sadanjem trenutku, kao to je to upravo sada ova reenica. No, ono to u sadanjem trenutku nije dio svijesti, pr ipada nesvjesnom. Zvukovi koje ujete iz pozadine najvjerojatnije su bili dio vaeg nesvjesnog dok niste proitali ovu reenicu. Sjeanje na t renutak kad ste prvi put vidjeli snijeg sasvim sigurno nije dio vae svijesti. Ako ste ikada uili dijete voziti bicikl, posve vam je jasno da nesvjesno vladate t om vjetinom. A sam proces pretvaranja vaeg posljednjeg ruka u kosu ili nokte na no n im prs t ima najvjerojatnije e zauvijek ostati dio vaeg nesvjesnog. U naoj je kulturi raireno uvjerenje da najvei dio onoga to inimo in imo svjesno. Ipak, najvei dio onoga to inimo, i to onoga u emu smo najbolji, inimo nesvjesno.

Prema t radic ionalnom shvaanju, neka se vjetina usvaja kroz etiri faze. Prva je faza nesvjesno neznanje. Ne samo da ne znate kako se

23

ne to rad i , nego ne znate da ne znate . Pr imjerice, ako n ikada niste vozili au tomobi l , n e m a t e n ikakvu p r e d o d b u kako to izgleda. Za to poinje te uiti . Veoma brzo otkrivaju se sva vaa ogran i enja. Imal i ste nekol iko satova vonje, i svjesno pra t i te sve ins t r u m e n t e , upravljate upravl jaem, mijenjate b rz ine mjenjaem i p r o m a t r a t e ulice. To zahti jeva svu vau p o z o r n o s t jer jo uvijek niste vjeti u vonji, stoga i vozite s p o r e d n i m ul icama. To je faza svjesnog neznanja kada kripi te mjenjaem, nes igu rno upravljate upravl jaem i kada vas biciklisti izbjegavaju. Iako je ova faza neugodna , posebice za biciklista, to je faza u kojoj se najvie naui . O n a vodi u fazu svjesnog znanja. Vi sada znate voziti au tomobi l , no to zahti jeva vau p o t p u n u koncent rac i ju . Nauil i ste kako, ali niste u p o t p u n o s t i ovladali t im umi jeem.

Na k o n c u , svrha u loenog t r uda je nesvjesno znanje . Svi s m u kom nauen i po jed inan i pos tupc i slili su se u j edan au toma t i -zirani obrazac ponaanja . Tek tada moe t e sluati rad io , uivati u l i jepom krajoliku i razgovarat i t i jekom vonje. Vaa je svijest postavi la cilj i p repus t i la vaem nesvjesnom njegovo ostvarenje: na taj se nain s tvorio p ros to r da obra t i te svoju p o z o r n o s t i na d ruge stvari . Ako dovol jno d u g o ne to uvjebavate, dosei ete e tvr tu raz inu i s tvori t i navike. U tom t r enu tku vjetina postaje dio vae podsvi jesti. No, navike m o d a nisu ba najkorisnije za obavljanje zadataka. M o da smo upravo zbog tih naih filtera izostavili neke vane informaci je en route, prepust ivi ih naoj nesvjesnoj sposobnos t i . Zamis l i te , pr imjer ice , da os rednje igrate tenis i da elite pos ta t i bolji igra. Va e t r ene r najprije p roma t r a t i kako igrate, a p o t o m poe t i mijenjati po j ed inane pos tupke , kao to je va rad nogu , na in dranja reketa ili z amah . Druki je reeno, uzet e ono to je bio va usvojeni obrazac ponaanja - rec imo forhend udarac

- rastavit i ga na sastavne dijelove i p o n o v n o sastaviti kako biste bili bolji u napadu . Vraa vas k roz faze uenja do svjesne n e k o m -petenci je i vi mora t e zaboravi t i sve n a u e n o prije nego to p o n o vno naui te . Jedini razlog t o m u je u s tvaranju nove m o g u n o s t i - uspjenijeg obrasca.

2 4

P R V O P O G L A V L J E STO JE N E U R 0 LI N G VI ST I C KO P R O G R A M I R A N J E ?

Isto se dogaa pril ikom usvajanja NLP-a. Mi ve raspolaemo umijeem komunikacije i uenja. NLP nudi redeiiniranje nauenih vjetina, vei izbor i veu fleksibilnost u koritenju tih vjetina.

etiri faze uenja: 1. Nesvjesno neznanje 2. Svjesno neznanje 3. Svjesno znanje 4. Nesvjesno znanje Zaboravljanje je od etvrte do druge faze. Ponovno uenje s vie izbora je od druge do etvrte faze.

Razliite obrasce uenja obradit emo kasnije u knjizi.

T R O M I N U T N O P R E D A V A N J E

Trominutno predavanje o NLP-u izgledalo bi ovako. Predava bi uao i rekao: Dame i gospodo, da biste postali uspjeni u ivotu trebate zapamtit i samo tri stvari. Kao prvo, mora te znati to elite i imati jasan cilj u svakoj situaciji. Kao drugo, budi te uvijek pripravni i otvorite svoja ula kako biste pratili to ostvarujete.

Kao tree, fleksibilno mijenjajte ono to radite dok ne dobijete ono

to elite."

Potom bi napisao na ploi:

Rezultat

Otrina zapaanja Fleksibilnost i iziao. Kraj predavanja.

Na p rvom je mjestu umijee postavljanja ciljeva. Ako ne znate kamo idete, tee ete t amo stii.

25

Vaan dio NLP-a ini izotravanje ula: na to usmjeri t i pozor nost te kako izmijeniti i uveati filtere tako da zapazite stvari koje prije n is te zamjeivali. To je t r e n u t n a u lna svjesnost. Kada razmiljate, o d n o s n o komun ic i r a t e sami sa sobom, to p o d r a z u m i jeva povienu svijest o vlas t i t im u n u t a r n j i m s l ikama, zvukov ima i os je t ima. Da biste zapazili vode li vas vai pos tupc i el jenom cilju, p o t r e b n a vam je o t r ina i senzibi lnost . Ako o n o to radi te ne daje rezul ta te , uini te ne to d rugo , bilo to d rugo . Po t r ebno je da ujete, vidite i osjetite to se dogaa i da vam na raspolaganju stoje razliiti pos tupc i . Cilj NLP-a je poveanje broja pos tupaka koji vam stoje na r a spolaganju. Ako ne to obavljate s a m o na j edan nain , v i uope n e ma te izbor. Ponekad ete uspjeti , a p o n e k a d neete. Stoga ete se uvijek nai u s i tuaci jama koj ima niste dorasl i . Al ternat iva e vas odvesti u dvojbu. Izbor pod razumi j eva raspolaganje s b a r e m tri m o g u n o s t i . U bilo kojoj situaciji, onaj koji ima na raspolaganju najvei broj pos tupaka na izbor i najveu fleksibilnost u p o n a a nju, u p o t p u n o s t i e vladati s i tuaci jom.

Ako uvijek postupate onako kako ste uvijek postupali, uvijek ete dobivati ono to ste dobivali. Ako vai postupci ne donose rezultate, uinite neto drugo.

Sto je va izbor vei, vee su i anse da ete uspjeti. Nain na koji funkcioniraju te vjetine moete usporedit i sa situacijom kada iznajmite amac da biste istraili vodeno prostranstvo. Odluujete kamo elite ii: va cilj. Usporedite tako dobivene rezultate sa zacrtanim ciljem, i ako ste skrenuli s puta, mijenjate pravac. Ovo ponavljate dok ne stignete na odredite.

Tada postavite novi cilj. Moete mijenjati cilj, uivati u putovanju i uzgred neto nauiti. Vaa e putanja vjerojatno biti krivudava. Rijetko ete se susresti s posve jasnim, pravim pu tem koji vodi ka eljenom cilju.

26

C ILJEV I

- Mol im te, bi li mi htio pokazati kako da odem odavde? - Sve ovisi kamo eli otii - ree Maak. - Svejedno mi je kamo u otii - ree Alisa. - O n d a je svejedno kojim e pu tem krenut i - ree Maak.

Lewis Carroll: Alisa u zemlji udesa

Zapon imo s ishodit ima ili ciljevima.to ste toniji i sigurniji u definiranju svojih elja, te to je va mozak spremniji tragati i zapaati mogunost i , vea je vjerojatnost dobivanja onoga to elite. Mogunosti postoje samo kada ih p repoznamo kao mogunost i . Da biste ivjeli onako kako elite, po t rebno je znati to elite. Biti uspjean u ivotu znai ostvarivati rezultate koje ste sami izabrali. Izbor je prvi korak. No, ako vi ne elite, nai e se netko drugi koji e izabrati za vas. Kako ete znati to elite? Smislite. Postoje neka pravila kojih se treba pridravati da biste imali najvie izgleda za uspjeh. Reeno jezikom NLP-a, izaberite oblikovan cilj, odnosno cilj oblikovan u skladu sa sljedeim mjerilima: prvo, m o r a biti oblikovan po tv rdnom reenicom. Jednostavnije je kretati se prema o n o m to elite nego udaljavati se od onoga to ne elite. No, ne moete ii prema neemu ako ne znate to je to. Za primjer, zamislite na t renutak klokana. Razmiljate li o klokanu? Dobro. Sada itajte ovu stranicu do kraja i ne razmiljajte o klokanu. Ne pomiljajte na klokana nekoliko minuta . Da moda ne razmiljate o klokanu? Sada razmiljajte o t o m u to ete raditi sutra. Da biste se otarasili tog dosadnog klokana, morate razmiljati o neem d rugom, ali u po tv rdnom obliku. Ova je igra ukazala na to da mozak moe shvatiti nijeno samo ako ga preobrazi u potvrdno. Kako biste neto izbjegli, morate znati to izbjegavate i obratiti pozornost na to. Morate razmiljati o tomu da biste znali o emu to ne trebate razmiljati, ba kao to morate gledati

27

u neto kako na to ne biste naletjeli. e m u se god opirete, opstaje. Zbog toga je teko prestati puiti - neprestano mislite o puenju da biste prestali. Drugo, morate aktivno sudjelovati, cilj mora biti r azumno postavljen u okviru vaih mogunost i . Ciljevi ije ostvarenje prvenstveno ovisi o d rug im ljudima nisu dobro postavljeni. Ako drugi ne pos tupe onako kako ste zamislili, dospjet ete u slijepu ulicu. Radije se usredotoite na ono to vi mora te uiniti da biste elicitirali eljene reakcije. Tako, primjerice, umjesto da ekate da se netko sprijatelji s vama, razmislite o tomu to vi moete uiniti da biste postali prijatelji. O svome cilju razmiljajte to detaljnije. to ete vidjeti, uti osjetiti? Zamislite ga i opiite p o m o u pitanja: Tko?" to?" Kada?" i Kako?" to je potpunija vaa ideja o o n o m e to elite, mozak e to ee obraivati i primjeivati prigode da to ostvari. U kojoj situaciji to elite? Postoje li situacije u kojima to ne elite? Kako ete znati da ste ostvarili cilj? Koji e ulni dokazi potvrdit i da ste ga ostvarili? to ete vidjeti, uti i osjetiti kada ga ostvarite? Neki su ciljevi vremenski toliko neogranieni da bi za njihovo post ignue bilo po t rebno nekoliko ivota. Moda ete poeljeti odredit i vremensku granicu do kada neto elite postii.

Imate li izvore da biste se okrenuli i izdrali do kraja? to vam je potrebno? Raspolaete li ve time? Ako ne raspolaete, kako ete do toga doi? Ovo treba dobro prouiti. Ovi izvori mogu biti unutarnje (odreene vjetine ili pozitivna raspoloenja) ili vanjske prirode. Zakljuite li da su vam potrebni doda tn i izvori, moda ete morat i postaviti p o m o n e ciljeve da biste doli do njih. Cilj mora biti odgovarajue veliine. Ako je prevelik, po t rebno je podijeliti ga na nekoliko manjih, lake ostvarivih ciljeva. Primjerice, kao cilj moete postaviti da budete vrhunski tenisa. To bjelodano neete moi ostvariti do sljedee nedjelje jer se radi o suvie neodre e n o m i dugoronom cilju. Trebate ga razloiti na manje dijelove, stoga se zapitajte: to me sprjeava u njegovom ostvarenju?" O v o e pitanje ukazati na neke oigledne probleme: na primjer, nemate dobar teniski reket, a mora t e uzeti i satove p o d u k e kod vrhunskog profesionalnog igraa. Preobrazi te te p robleme u ciljeve,

28

pitajui se: to mi je potrebno?" Trebam kupiti reket i nai trenera. Jednostavno reeno, problem je zapravo obrnuto postavljeno rjeenje. Moda ete proi kroz ovaj proces nekol iko puta dok od velikog cilja doe te do ostvarljivog prvog koraka r a z u m n e veliine. ak i najvea putovanja poinju p rv im ko rakom (naravno, u pravom smjeru) . Ipak, cilj moe izgledati p r ema len im i n i tavnim da bi m o g a o m o tivirati. Primjerice, m o g a o bih se prihvatit i spremanja sobe, nevanog i neuzbudlj ivog zadatka. Kako bih u to un io neto energije, po t r ebno je povezati ga s veim, vanij im zada tkom koji me m o tivira. Stoga se p i tam: to u dobit i ako ovo u in im?" U ovom se sluaju pospremanje sobe moe protumai t i kao neizbjeni korak u stvaranju radnog prostora za neto p u n o zanimljivije. Kada tako po vezem stvari, nevanom zadatku prilazim s energijom koju crp im iz velikog zadatka. Zadnji okvir koji zaokruuje temat iku izbora ciljeva je ekologija. Nitko nije izoliran: svi smo mi dijelovi veih sustava, obitelji, posla, prijateljskih veza i dru tva uope. Treba razmotr i t i koje e posljedice imati ostvarenje vaeg cilja u kontekstu tih irih odnosa . Hoe li doi do neeljenih pojava? ega se mora t e odrei , a to poduze t i da biste ga postigli? elite, primjerice, vie radit i h o n o r a r n o . To e vam oduzet i vie v remena pa ete imati manje v remena za obitelj. Dobijete li izvrsno plaen h o n o r a r n i posao, on vas moe toliko optereti t i da ga neete moi dob ro obavljati. Pot rudi te se da cilj bude srazmjeran vaom cje lokupnom osobnou . Dakle , ne radi se o postizanju nekih ciljeva na raun drugih . Najbolji rezultati pos t iu se pregovaranjem i suradnjom radi ostvarivanja zajednikih ciljeva, kada svi dobivaju. U tom se sluaju automatski radi o ekolokom pris tupu. Razmiljajui na ovakav nain, m o d a ete preispitati svoje ciljeve, ili ih promijeni t i tako da imaju istu svrhu, ali bez neeljenih pojava. Klasian pr imjer neekolokog cilja je kralj Mida , koji je h t io da se sve to do t akne pretvori u zlato. Ubrzo je otkr io da je to i zn imna odgovornost .

2 9

Z A K L J U A K

Navedeno moete zapamtiti po mnemotehnikoj skraenici PSODIVE, sastavljenoj od poetnih slova naziva svakog koraka.

Pozitivno Razmiljajte o o n o m e to elite, a ne o o n o m e to ne elite. Zapitajte se: to bih elio imati? to zapravo elim?"

Samostalno Razmislite to je u vaoj moi injenja. Zapitajte se: to u initi kako bih ostvario cilj?" Kako u zapoeti i izdrati do kraja?"

Odreeno Zamislite svoj cilj to konkretnije. Pitajte se: Tono tko, gdje, kada, to i kako?"

30

Dokazi Razmislite o dokazima ulne prirode na temelju kojih ete znati da ste dobili ono to ste htjeli. Zapitajte se: to u vidjeti, uti, osjetiti kada to ostvarim?" Kako u znati da sam to ostvario?"

Izvori Raspolaete li odgovarajuim izvorima i izborima kako biste stigli do cilja?

Zapitajte se: to mi je potrebno za ostvarenje cilja?"

Veliina

Je li va cilj odgovarajue veliine? Ako je prevelik, zapitajte se: to me sprjeava u njegovom ostvarenju?" i razloite ga na manje dijelove. Neka budu dovoljno jasni i ostvarljivi. Ako je cilj premalen da bi vas mogao motivirati, zapitajte se: Ako ovo ostvarim, to u dobiti?" Ne odustajte sve dok ga ne povezete s ciljem koji je dovoljno velik da vas motivira. Ekoloki okvir Razmislite o posljedicama po va ivot i meuljudske odnose ako doe do ostvarenja cilja. Zapitajte se: Na koga e takoer ostaviti posljedice?" to e se dogoditi ako to ostvarim?" Kada bih ga mogao o d m a h ostvariti, da li bih to htio?" Obratite pozornost na svoje sumnje: Da, al i . . ." Kakve obzire moramo imati zbog tih sumnji? Kako moete promijeniti svoje ciljeve uzevi ih u obzir? Sada ponovite cijeli postupak s tim izmijenjenim ciljem kako biste provjerili je li i dalje dobro postavljen.

Na kraju dolazi akcija. Na vama je da napravite prvi korak.

31

Putovanje dugo tisuu milja poinje prv im korakom. Ako je cilj dobro postavljen, onda je ostvariv, poticajan i tee mu je odoljeti.

S A D A N J E S T A N J E I E L J E N O S T A N J E

Na promjene u poslovanju, o sobnom razvoju ili obrazovanju moe se gledati kao na put iz sadanjeg u eljeno stanje. Problem predstavlja ono to ini razliku izmeu ta dva stanja. Postavljajui cilj koji elite ostvariti u budunost i , stvorili ste problem u sadanjosti, i obrnuto, svaki problem u sadanjosti moe biti postavljen kao cilj. Vae ponaanje, razmiljanje i osjet u sadanjem trenutku razlikovat e se od onih u eljenom stanju. Da biste preli iz jednog stanja u drugo, potrebni su vam izvori.

Energija za taj put dolazi iz motivacije. eljeno stanje mora biti neto to zaista elimo, ili jasno povezano s on im to zaista elimo. Takoer, m o r a m o se u potpunost i posvetiti cilju: postojanje sumnji esto ukazuje na to da ekoloki okvir nije u potpunost i uzet u obzir. Ukratko, m o r a m o eljeti prijei taj put i vjerovati da je cilj dostian i vrijedan truda.

32

Sredstva kojim se cilj postie su vjetine, tehnike i izvorina stanja uma. Tu spadaju jo i fiziologija, prehrana, snaga i izdrljivost. NLP vjetine predstavljaju bogate izvore za svladavanje prepreka i svih vrsta otpora i smetnji.

K O M U N I K A C I J A

Komunikacija je vieznana rije koja podrazumijeva svako openje s d rug ima: neobvezni razgovor, uvjeravanje, poduavanje i pregovaranje. to znai rije komunikacija"? Komunikacija je zapravo krug ili petlja koja podrazumijeva barem dvoje ljudi. Ne moete komunicirati s figuricom od voska: to ne bi imali smisla jer ne biste dobivali odgovor. Kada komunicirate s d rugom osobom dobivate odgovor i reagirate u skladu sa svojim mislima i osjeajima. Vae t renutano raspoloenje uzrokovano je vaim unutarnj im reakcijama na ono to vidite i ujete. Samo ako obratite pozornost na drugu osobu, dobit ete p redodbu o tomu to po tom trebate rei ili uiniti. Va sugovornik na isti nain reagira na vae ponaanje.

Zaarani krugovi

33

Vi komunicirate rijeima, tonom glasa i svojim tijelom: dranjem, gestama, izrazima lica. Komunikaciju ne moete izbjei. Neke poruke prenosite ak i kada nita ne kaete i kada mirujete. Prema tomu, komunikacija podrazumijeva poruku koja se prenosi od jedne do druge osobe. Kako znate da je poruka koju aljete istovjetna onoj koju onaj drugi pr ima? Vjerojatno vam se dogodilo da ste bili zapanjeni kako je bila pro tumaena neka vaa bezazlena opaska. Kako moete biti sigurni da j e onaj drugi shvatio vau poruku onako kako ste vi to eljeli?

Na teajevima NLP-a postoji jedna zanimljiva vjeba: izaberete jednu jednostavnu reenicu (primjerice: Danas je lijep dan") i tri osnovne emotivne poruke koje elite iskazati tom reenicom. Moete je izgovoriti sretno, prijetei ili sarkastino. Izrecite tu reenicu na tri naina nekom drugom, ne objanjavajui koje tri poruke elite prenijeti. Potom pitajte sugovornika neka vam kae koje je poruke razumio iz vaih reenica. Ponekad se poruka koju ste namjeravali prenijeti poklapa s on im to je on primio. Najee, pak, ne. Potom moete prouiti to je po t rebno promijeniti u glasu i govoru tijela da biste bili sigurni da je dobivena poruka istovjetna poslanoj. Komunikacija je mnogo vie od izgovorenih rijei. Rijei predstavljaju samo mali dio izraajnih sposobnost i ljudskog bia. Istraivanja pokazuju da je p r igodom prezentacije pred skupinom ljudi pedeset pet posto utiska odreeno govorom tijela - dranjem, gestama, m i m i k o m - trideset osam posto intonacijom, a samo sedam posto sadrajem prezentacije. (Mehrabian i Ferris, Zakljuci o stavovima pri neverbalnoj komunikaciji u dva kanala", asopis za psiholoko savjetovanje, br. 31, 1967., str. 248-252).

Ti e se odnosi razlikovati od situacije do situacije, ali je posve jasno da govor tijela i intonacija m n o g o pr idonose utisku i znaenju onog to govorimo. Bitno je kako neto kaemo, a ne o emu se radi. Margaret Thatcher uloila je popri l ino vremena i t ruda u mijenjanju intonacije. Intonacija i govor tijela odreuju jesu li rijei Dobar dan" obian pozdrav, prijetnja, omalovaavanje ili srdaan pozdrav. Glumci ne rade na rijeima, oni vjebaju intonaciju i govor tijela. Svaki glumac mora biti u stanju prenijeti najmanje desetak razliitih

34

nijansi znaenja pomou rijei Ne". Svi mi p renos imo mnotvo nijansi znaenja u svakodnevnoj komunikaciji i najvjerojatnije i sami izgovaramo Ne" na desetak razliitih naina, samo to to rad imo nesvjesno. Ako su rijei sadraj poruke, onda su dranje, geste, izrazi lica i intonacija kontekst u koji je poruka uklopljena, a zajedno prenose znaenje komunikacije.

Dakle, ne postoji jamstvo da je sugovornik razumio znaenje poruke koju pokuavamo prenijeti. Odgovor ovisi o cilju, otrini, zapaanju i fleksibilnosti. Odredil i smo cilj komunikacije. Opaamo reakcije koje smo elicitirali i mijenjamo ono to rad imo ili govorimo dok ne dobijemo odgovarajuu reakciju. Kako biste bili uspjeni u komunikaciji , slijedite naelo:

Znaenje komunikacije nalazi se u dobivenom odgovoru.

Mi svakodnevno koris t imo komunikacijske vjetine kako bismo utjecali na ljude: svaka terapija.upravljanje i obrazovanje podrazu-

35

mijevaju manipulat ivne i komunikacijske vjetine. Tu, pak, dolazi do paradoksa jer se dogaa da se korisne vjetine kritiziraju i obiljeavaju kao manipulacija unato tomu to nitko ne ui vjetine koje nisu korisne. Pojam manipulacija nosi negativno znaenje, podrazumijevajui da netko na neko nain namee d r u g o m neto suprotno njegovim interesima.

To, pak, posve izvjesno ne vrijedi za NLP: on ima mudros t , izbor i ekologiju ugraene na jednoj dubljoj razini. NLP karakterizira sposobnost reagiranja na odgovarajui nain, pri emu se razumije i shvaa model svijeta drugih . Komunikacija je petlja: ono to inite utjee na druge ljude, a ono to oni ine utjee na vas, i ne moe biti drukije. Vi moete preuzeti odgovornost za svoju ulogu u petlji.Vi ve utjeete na druge: jedini izbor koji imate jest u tomu elite li biti svjesni uinaka koje stvarate ili ne elite. Jedino je pitanje, dakle, m o ete li utjecati integritetom svoje osobnosti . Je li utjecaj koji stvarate u skladu s vaim sustavom vrijednosti? NLP tehnike zaista su neutralne. Kako se koriste i u koju svrhu slino je vonji automobila: sve ovisi o vjetini i namjeri vozaa.

U Z V R A T

Kako ulazite u komunikacijski krug? Kako ete uspjeti potovati i cijeniti modele drugih ljudi, a pr i tom zadrati vlastiti integritet? Uzvrat ili empatija neophodn i su za uspostavljanje ozraja povjerenja, pouzdanja i razumijevanja, koje e omoguit i s lobodne reakcije u obrazovanju, terapiji, savjetovanju, poslovanju, prodaji i obuci. to trebate uiniti kako biste ostvarili uzvrat s ljudima, kako moete stvoriti odnos povjerenja i suradnje te kako moete usavriti i razviti tu pr i rodnu vjetinu?

Kako bismo dobili praktian, a ne teorijski odgovor, pitanje moramo postaviti obrnuto. Kako znamo da je dvoje ljudi ostvarilo uzvrat? Osvrnete li se u restoranu, uredu ili nekom d rugom mjestu gdje se ljudi susreu i razgovaraju, kako ete znati tko je ostvario uzvrat, a tko nije?

Kad dvoje ljudi ostvari uzvrat, njihova komunikacija kao da tee: njihova tijela, kao i njihove rijei, uklapaju se j edno s drugim. O n o to

16

kaemo moe stvoriti ili unititi uzvrat, no na to otpada samo sedam posto komunikacije. Govor tijela i intonacija p u n o su vaniji. Moda ste primijetili da ljudi koji su postigli uzvrat tee odraavanju i pr i -lagoavaju se j edno d rugome u dranju, gestama i pogledima. Poput plesa kada jedan par tner reagira na pokrete drugog, meusobno se podraavajui. Oni sudjeluju u igri uzajamnog reagiranja. Govor njihovih tijela je komplementaran . Jeste li ikada uivali u razgovoru s nek im i primijetili da su vaa tijela poprimila isto dranje? to je vei uzvrat, vee je i usklaivanje. Izgleda da je ova vjetina uroena, jer se i novoroenad pomie u r i tmu okolnih glasova. Kada ljudi ne ostvare uzvrat, to odraavaju njihova tijela: ma to govorili, njihova tijela nee biti usuglaena. Oni ne pleu, i to je vidljivo na prvi pogled. Uspjeni ljudi ostvaruju uzvrat, a uzvrat dovodi do povjerenja. Uzvrat moete ostvariti s kim god elite ako svjesno usavravate pr irodne vjetine koje svakodnevno koristite. Usklaivanjem i ogleda-njem govora tijela i intonacije moete veoma brzo ostvariti uzvrat s bilo kim. Usuglaavanje kontakta oima, posve jasno, vjetina je postizanja uzvrata, i jedina je koja se ui u engleskoj kulturi, koja je izgradila stroge zabrane kada je u pitanju svjesno opaanje i reagiranje na govor tijela. Kako biste ostvari l i uzvrat , zapleite sa svojim s u g o v o r n i k o m tako to ete paljivo i s d u n i m po tovanjem uskladit i govor tijela. To izgrauje mos t i zmeu vas i njegovog mode la svijeta. Usklaivanje nije isto to i oponaanje : zamje tno , n e p r i r o d n o i slijepo o p o naanje pokre t a d r u g e osobe ob ino se smat ra uvredlj ivim. M o ete uskladi t i pokre t ruke m a l i m p o k r e t i m a svoje pest i , a pokre te tijela p o k r e t i m a svoje glave. To n a z i v a m o k r i an im ogledanjem. Moete uskladit i raspodjelu te ine i o s n o v n o dranje . Kada ljudi slie j edn i d r u g i m a , on i se j edn i d r u g i m a i sviaju. Usuglaavanje disanja b i tno je sredstvo za ostvar ivanje uzvrata . Moda ste primijeti l i da dvoje ljudi die usug laeno kada su ostvaril i d u b o k uzvrat .

To su o snovn i e lement i uzvrata . No , nemoj t e n a m slijepo vjerovati. Opaaj te to se dogaa kada ogledate d ruge , a to kada presta-

nete. Gledajte to ine ljudi koji su uspostavili uzvrat. Postanite svjesni onoga to inite spontano kako biste to mogli usavriti i birati trenutak kada ete ga koristiti. Posebice obratite pozornost to se dogaa kada niste usuglaeni. Neki savjetnici i terapeuti ogledaju i usklauju se nesvjesno i gotovo kompul-zivno. Neusklaenost takoer predstavlja korisnu vjetinu. Najelegantniji nain da zavrite razgovor jest da prekinete s plesom. No to nije mogue ako uope niste plesali. Naravno, krajnji vid neusklaenosti je okretanje lea. Drugi nain uspostavljanja uzvrata je usuglaavanje glasa. Moete usuglaavati intonaciju, brzinu, jainu i ritam govora. Kao kada se pridruujete neijem pjevanju: umijeate se i uskladite. Usuglaavanje glasa moete upotrijebiti u telefonskom razgovoru kako biste ostvarili uzvrat. Opet, usklaenost moete naruiti mijenjajui brzinu i intonaciju kako biste prekinuli razgovor. To je takoer korisna vjetina. Ponekad je teko spontano zavriti telefonski razgovor. Samo dvije stvari mogu ograniiti vau sposobnost uspostavljanja uzvrata: stupanj vae sposobnosti uoavanja dranja ljudi oko vas, njihovih gesta i govornih obrazaca, i vjetina da to usuglasite u jednom plesu uzvrata. Taj e odnos skladno poigravati izmeu vaeg integriteta, onog to ste sposobni uiniti i u to nesumnjivo vjerujete, kao i injenice koliko ste daleko spremni ii u izgraivanju mosta koji vas vodi do drugog ovjeka i njegovog modela svijeta.

Obratite pozornost na to kako se osjeate kada se uskladite s nekim: m o da se osjeate neugodno kada su u pitanju neki ljudi. Sigurno postoje neki obrasci ponaanja koje neete htjeti neposredno ogledati. Neete oponaati disanje koje je puno bre od vaeg spontanog disanja, niti ete oponaati disanje asmatiara. To moete izraziti malim pokretima ruku. Neije vrpoljenje moete profinjeno ogledati njiui tijelo. Ponekad se ukrianim ogledanjem naziva koritenje nekog slinog ponaanja radije nego neposredno ogledanje. Ako ste spremni svjesno koristiti ove vjetine, uzvrat moete ostvariti kad god to elite. Druga osoba ne mora vam se sviati kako biste s njom ostvarili uzvrat: jednostavno, izgradite most kako biste je mogli bolje razumjeti. Stvaranje uzvrata je izbor i ne moete znati je li korisno i kakve rezultate daje ako ga ne iskusite.

38

Dakle, uzvrat predstavlja cjelokupni kontekst koji zaokruuje verbalnu poruku . Ako znaenje komunikacije lei u odgovoru koji eliciti-ramo, onda je uzvrat jedna od tih vjetina.

I S K O R A K I N A V O E N J E

Uzvrat vam omoguuje da izgradite most prema nekom drugom: po stoji, dakle, odreeni stupanj razumijevanja i kontakta. Kada ste to ostvarili, moete zapoeti mijenjati svoje ponaanje, i drugi e najvjerojatnije poi za vama. Moete ih odvesti u drugom pravcu. Najbolji nastavnici su oni koji uspostave uzvrat i uu u svijet svog uenika, omoguavajui tako ueniku lake razumijevanje predmeta ili umijea. Oni se s njim dobro slau, a dobar meusobni odnos olakava zadatak. U NLP terminologiji ovo nazivamo iskorakom i navoenjem. Iskorak je premoivanje uz pomo uzvrata i potovanja. Navoenje je teko ostvarivo ako ne postoji uzvrat. Nikoga ne moete prevesti preko mosta ako ga najprije ne izgradite. Kada sam svom prijatelju rekao da piem knjigu o neurolingvistikom programiranju, nisam iskoraio, stoga ga nisam mogao ni navesti na objanjenje o emu se zapravo radi. Isto se ponaati i oekivati od drugih ljudi razumijevanje i iskorai-vanje p rema vama samo je jedna mogunost . Ponekad e poluiti rezultate, a ponekad nee. Ukoliko se ponaate uvijek na isti nain, dobivat ete razliite rezultate, a neki od njih nee biti poeljni. Ako ste, pak, sp remni mijenjati svoje ponaanje u skladu s ciljem, na boljem ste putu .

Iskoraujte sve vrijeme kako biste se uklopili u razliite drutvene situacije: tako ete drugima, kao i sebi, donijeti mir i spokoj. Iskora-

39

ujte u druge kulture potujui njihove obiaje. elite li ii u prvorazredan hotel, nosit ete kravatu. Pred sveenikom neete psovati. Na razgovor za posao doi ete pris tojno odjeveni, ako ga zaista elite dobit i . Iskorak je zapravo opa vjetina za ostvarivanje uzvrata: koris t imo je kada razgovaramo o zajednikim interesima, prijateljima, poslu i hobijima. Iskoraujemo ka emocijama. Kada je netko nama drag tuan, prema njemu se o p h o d i m o suutno, a ne uzvikujemo srdano: Razvedri se!" To bi ga najvjerojatnije samo jo vie oneraspoloilo. Vi mu, dodue, prilazite dobronamjerno i pozit ivno nastrojeni, ali ne uspijevale u svojoj namjeri. Najbolje bi bilo promotr i t i njegovo dranje i uskladiti se, kao i upotrijebiti blag ton, u skladu s njegovim osjeajem. Tek po tom treba pos tupno mijenjati i prilagoavati se boljem i bogatijem izvoru. Ako je most sagraen, druga e vas osoba slijediti. Nesvjesno e opaati da potujete njezino stanje i bit e spremna slijediti vas ako je to pravac kojim eli ii. Ovakvo emocionalno iskoraenje i navoenje znaajno je sredstvo u savjetovanju i terapiji.

Ako je netko ljutit, ogledajte osjeaj bijesa u neto blaem obliku od njegovog. Pretjerate li, postoji opasnost pogoranja. Kada ste se usuglasili, moete ga polako poeti navoditi u mirnije stanje stiavajui svoje emocije. Moete iskoraiti u uurbanost i ogledati je tonalitetom, govorei malo glasnije i malo bre nego inae. Ostvarit ete uzvrat pokaete li razumijevanje za ono to vam ljudi govore. Ne mora te se slagali s njima. Dobar nain za to je da izbacite veznik "ali" iz svojeg rjenika. Zamijenite ga veznikom ,,i". Veznik ali" zna biti destruktivan: podrazumijeva da ste uli ono to je reeno, ali" imate neke pr imjedbe zbog kojih to odbacujete. ,,I" je bezazleno. Jednostavno dodaje i proiruje ono to je ve reeno. Rijei same po sebi imaju veliku mo.Razmisli te o ovim promjenama. No to bi moglo biti teko. Ipak, najvjerojatnije ete shvatiti da vrijedi. I uspjet ete ostvariti snaniji uzvrat.

Ljudi koji pripadaju istoj kulturi obino imaju isti sustav vrijednosti i dijele isti svjetonazor. Zajedniki interesi, posao, prijatelji, hobiji, sklonosti, nesvianja i politika uverenja stvaraju neku vrstu uzvrata.

Pr i rodno je slagati se s ljudima s kojima dijelimo isto miljenje i koji

imaju isti sustav vrijednosti. Iskorak i navoenje temeljne su ideje NLP-a. Podrazumijevaju uzvrat i potovanje drugih ljudi i njihovih modela svijeta. Imaju pozitivnu namjeru i znaajno su sredstvo u postizanju dogovora i zajednikih ciljeva. Kako biste uspjeno iskoraivali i navodili , morate voditi br i gu o d rug im ljudima i ponaati se dovoljno fleksibilno, to e vam omogui t i da odreagirate na ono to vidite i ujete. NLP je vojnika vjetina komunikacije: skladna, ugodna i veoma korisna.

4 1

Drugo poglavlje

VRATA PERCEPCIJE

Ako moemo rei da komunikacija ima neki poetak, onda su to ula. Kako je to is taknuo Aldous Huxley, vrata percepcije su naa ula, nae oi, nos, usta i koa: oni predstavljaju na jedini dodi r s vanjskim svijetom. No ak ni ta vrata nisu onakvima kakvim nam se ine. Uzmite, pr i mjerice, oi, svoje prozore u svijet. O n e to moda ba i nisu. Barem ne prozori , ak ni kamere. Jeste li se ikada zapitali zato kamera ne moe uhvatiti sutinu slike koju vidite? Oko je inteligentnije od kamere. Pojedinani receptori mrenice ne reagiraju na svjetlost, nego na promjene i razlike u svjetlu. Razmislite o naizgled jednos tavnom zadatku gledanja u jednu od ovih rijei. Da vae oko i papir po tpuno miruju, rije bi nestala im se pojavi tapi kao odgovor na crni ili bijeli poticaj. Kako bi i dalje slalo informaciju o obliku slova, oko treperi sitno i brzo, tako da tapii na krajevima bijelog i c rnog stalno dobivaju poticaje. Na taj nain mi neprestance vidimo slova. Slika je naopake projicirana u mrenicu, kodi rana u elektrine impulse pomou tapia i epia i odatle skupljena u vizualnom korteksu mozga. Tako nastala slika projicira se prema van" iako je stvorena duboko u mozgu. Dakle, mi g ledamo kroz niz sloenih aktivnih percepcijskih filtera. To se takoer odnosi i na druga naa ula. Svijet koji shvaamo nije zbiljski svijet, teritorij. To je mapa koju stvara na neuroloki sustav. Ono emu posveujemo pozornost na mapi filtrira se jo jedanput kroz uvjerenja, interese i sklonosti.

Moemo nauiti kako omoguit i ulima da nas bolje slue. Sposobnost da svojim ulima bolje zapaamo i uoavamo sitnije razlike

43

N L P _ J O S E P H O ' C O N N O R & J O H N S E Y M O U R

moe znatno obogatiti kvalitetu naeg ivota i temeljna je vjetina u m n o g i m podruj ima. Kua vina ima istanano nepce, a glazbenik sposobnost razlikovanja nijansi zvuka. Zidar ili stolar moraju imati osjeaj za materijal kako bi napravili oblik zatoen u kamenu ili dr-vetu. Slikar mora imati osjeaj za nijanse boja i oblika. Ovakva vrsta poduke ne sastoji se u tomu da vidite vie od drugih, nego da znate to traite, da uoite ba ono to ini razliku. Izotravanje svakog ula jasan je cilj NLP obuke.

S U S T A V I P R E D S T A V A

Komunikacija poinje mislima, koje se pomou rijei, intonacije i govora tijela prenose drugim ljudima. to su, pak, misli? Postoji vie znanstvenih objanjenja, a ipak svatko od nas ima neko svoje posebno shvaanje. Jedno korisno tumaenje procesa razmiljanja je u tomu da je zapravo rije o unutarnjem koritenju naih ula. Kada razmiljate o onom to vidite, to ujete ili o svojim osjetima, vi ponovno u mislima stvarate te slike, zvukove i osjete. Ponovno doivljavate informacije u ulnom obliku u kojem ste ili prvi put doivjeli. Ponekad ste svjesni toga, a ponekad niste. Moete li se sjetiti gdje ste proveli svoj zadnji odmor?

U kakvom vam je sjeanju ostao? Moda e vam se vratiti slike mjesta. Moda ete rei neko ime ili uti neke zvukove. Ili ete se sjetiti to ste osjetili. Razmiljanje je jedna bjelodana, obina aktivnost na koju nikada ne obraate pozornost . Obino mislite o emu razmiljate, a ne kako razmiljate. Takoer pretpostavljamo da i drugi razmiljaju na isti nain kao i mi. Dakle, jedan od naina na koji razmiljamo je svjesno ili nesvjesno pamenje prizora, zvukova, osjeta, okusa i mirisa koje smo doivjeli. Koristei jezik, moemo stvoriti varijacije ulnih doivljaja i ne doivjevi ih u stvarnosti. Proitajte sljedei odlomak sporo koliko moete, zauzevi pre thodno udoban poloaj.

Za trenutak zamislite kako eete borovom umom. Sa svih se strana stabla uzdiu visoko iznad vae glave. Zapaate boje u umi, a sunce slika mozaik stvarajui na zemlji sjene od grana. Hodate preko jednog dijela obasjanog suncem koje se probilo kroz hladni pokrov iznad vae

44

UKUOU P U G L A V L J t ^ V R A T A P E R C E P C I J E

glave. Hodajui, postajete svjesni tiine koju prekida samo poneki cvrkut ptica i zvuk slomljene granice kada stanete na poneku od njih. Ako je suha, ona ujno pukne. Ispruite ruku i dodirnete panj, osjetite hrapavu koru pod vaim prstima. I dok postupno postajete svjesni laganog povjetarca koji vam miluje lice, osjeate aromatini miris borovine pomijean sa svjeim mirisima ume. Lutajui dalje, padne vam na pamet veera koja e uskoro biti pripremljena: bit e to jedno od vama najdraih jela. Iekujui, gotovo da osjeate okus hrane u ust ima. . .

Kako bi ovaj ulomak dobio neki smisao, proli ste kroz ova iskustva u vaim mislima: koristili ste unutarnja ula kako biste stvorili predstavu doivljaja doaranog rijeima. Moda ste stvorili toliko jaku predstavu da ste zamislili okus hrane u jednoj posve izmiljenoj situaciji. Ako ste ikada etali borovom umom, moda se sjeate nekih odreenih doivljaja. Ako, pak, niste etali, najvjerojatnije ste iskonstruirali doivljaje iz drugih slinih iskustava i iskoristili materijal s televizije, iz filmova, knjiga ili slinih izvora. Vae iskustvo bilo je mozaik sjeanja i mate. Veliki dio naeg razmiljanja obino je spoj zapamenih i konstruiranih ulnih osjeta. Isti neuroloki putevi koriste se za unutarnju predstavu doivljaja kao i za sam doivljaj. Isti neuroni stvaraju elektrokemijske naboje mjerljive elektroniiografskim itaima. Misao ima izravan fiziki uinak, um i tijelo ine jedan sustav. Na trenutak zamislite kako jedete svoje omiljeno voe. Voe je nestvarno, ali je slina stvarna. ula usmjeravamo prema van kako bismo shvatili svijet, a prema unutra kako bismo predstavili" doivljaj. Naini na koji se unose, skladite i kodiraju informacije u naem mozgu - vid, sluh, dodir, okus i miris - rjenikom NLP-a nazivaju se sustavi predstava. Vizualni sustavi, najee oznaeni kraticom ,,V", mogu se koristiti eksterno (e) za vanjski svijet (Ve), ili interno (i) kada vizualiziramo mentalno (Vi). Na isti nain auditivne sustave (A) moemo podijeliti na eksterne (Ae) i interne (Ai). ulo dodira je kinestetiki sustav (K): eksterni (Ke) podrazumijeva taktilne osjete poput dodira, temperature i vlanosti, a interni kinestetiki sustav (Ki) obuhvaa zapamene osjete, emocije i unutarnji osjeaj ravnotee te svijest o tijelu pod nazivom

45

N L P ^ J U b t P H U I.UNNUK & JUHN b t T M U U K

proprioceptivno ulo koje nam prua povratne informacije o naim pokret ima. Bez toga ne bismo bili u stanju kontrolirati svoje tijelo u prostoru kada bi nam oi bile zatvorene. Vestibularni sustav vaan je dio kinestetikog sustava: upravlja osjeajem ravnotee i odrava ravnoteu itavog naeg tijela u prostoru. Smjeten je u s loenom nizu kanala unutarnjeg uha. Mnoge se fraze odnose na upravo na ovaj sustav, primjerice izgubiti ravnoteu", padati na nekoga", ubaciti u brzinu". Vestibularni je sustav veoma vaan i najee se tretira kao poseban sustav predstava.

Vizualni, auditivni i kinestetiki sustavi p r imarn i su sustavi predstava koriteni u zapadnjakoj kulturi. Osjeti okusa, gustativni (G), i mirisa, olfaktivni (O), nisu toliko vani i najee se svrstavaju u kinestetiki sustav. esto slue kao snana i neposredna asocijacija na prizore, zvukove i slike s kojima su povezani. Sva tri p r imarna sustava koriste se sve vrijeme, iako ih n ismo svjesni u podjednakoj mjeri i obino j ednom dajemo prednost u odnosu na druge. Primjerice, mnogi ljudi imaju unutarnji glas u okviru auduti-vnog sustava koji stvara unutarnji dijalog. Oni ponavljaju rasprave, govore, smiljaju odgovore i, uope, sami sa sobom razgovaraju o svemu. Meut im, to je s amo jedan nain razmiljanja.

46

Sustavi predstava ne iskljuuju jedni druge. Najvjerojatnije emo vi-zualizirati neku situaciju, osjetiti osjete povezane s njom i usporedo uti zvuke, iako je moda teko obratiti pozornost na sva tri sustava is todobno. Jedan dio misaonog procesa je nesvjestan. to se vie ne tko udubljuje u unutarnji svijet slika, zvukova i osjeta, bit e manje sposoban obratiti panju na vanjski svijet. Postoji jedna pria o pozna tom igrau aha koji je na svjetskom turni ru bio toliko zaokupljen slikom koju je vidio u mislima da je dvaput veerao. Potpuno je zaboravio da je ve jedanput veerao. Izraz misli mu lutaju" dobro opisuje takvu situaciju. Ljudi koji imaju jake unutarnje emocije takoer su osjetljiviji na vanjske bolove. Nae ponaanje rezultat je spoja unutarnjih i vanjskih ulnih osjeta. U razliitim t renutcima obraamo pozornos t na razliite aspekte naeg doivljaja. Dok itate ovu knjigu bit ete usredotoeni na ovu stranicu i najvjerojatnije neete biti svjesni onoga to osjeate u lijevoj noz i . . . dok ja to ne spomenem.

Dok ukucavam ovaj tekst, uglavnom sam svjestan svog unutarnjeg dijaloga koji ide ukorak s brzinom (dodue pril ino malom) kucanja u programu za obradu teksta. Ometa lo bi me kad bih obraao pozornost na vanjske zvukove. Budui da nisam vjet u upisivanju teksta, gledam u tipke i osjeam ih pod prst ima dok upisujem, tako da svoja vizualna i kinestetika ula koristim prema van. To bi se promijenilo kad bih napravio stanku kako bih vizualizirao prizor koji elim opisati. Postoje neki a larmantni signali koji bi privukli moju pozornost istog trenutka: iznenadna bol, kad bi me netko pozvao, miris dima, ili miris h rane u sluaju da sam gladan.

P R I M A R N I S U S T A V I P R E D S T A V A

Sva naa ula kor is t imo sve vrijeme prema van, iako vie obraamo pozornost na j edno nego na ostala, ovisno o tomu to radimo. U umjetnikoj galeriji koristit emo uglavnom oi, na koncer tu ui. Zapanjujue je to ak i kad mislimo, obino dajemo prednost j ednom, moda dvama sustavima predstava, bez obzira o emu razmiljamo. Iako m o e m o koristiti sve sustave, oko jedanaeste-dvanaeste godine ivota ve je jasno kojim sustavima dajemo prednost .

47

Mnogi su ljudi u stanju stvarati jasne menta lne slike i razmiljati u slikama. Drugima to predstavlja potekou. On i sa sobom najvjerojatnije vie razgovaraju, dok pojedini svoje postupke temelje na osjetima. Kad je ne tko naviknut koristiti neko svoje unutarnje ulo, to zovemo p r imarn im sustavom: takvi su ljudi sposobniji od drugih uoavati detaljnije razlike u tom sustavu. Ovo znai da su neki ljudi p r i rodno bolji, ili nadareniji" za neke vjetine ili neke zadatke, nauili su kako bolje koristiti j edno ili dva unutarnja ula, pa su ona postala izotrena i uvjebana, a sve to odvija se nesvjesno i bez napora. Ponekad sustav predstava nije tako do bro razvijen, i to oteava svladavanje odreenih vjetina. Primjerice, glazba je teko savladiva umjetnost ako nemate sposobnost konstruiranja unutarnjih zvukova. Nijedan sustav nije apsolutno bolji od drugog i sve ovisi o t o m u to elite uiniti. Atletiari moraju razviti kinesteliku svijest, a teko je biti uspjean arhitekt bez sposobnost i stvaranja jasnih, uoblienih mentalnih slika. Vjetina koja je zajednika svim uspjenim ljudima iz bilo kojeg podruja je sposobnost kretanja iz jednog sustava predstava i koritenje onog koji najvie odgovara t renu tanom zadatku. Razliiti psihoterapeuti pokazuju odreenu pristranost p rema sustavima predstava. Terapije govorom tijela prvenstveno su kinestetike; psihoanalitike su preteito verbalne i auditivne. Terapija umjetnou i terapija Jungovih simbolista utemeljene su na vizualnom sustavu predstava.

J E Z I K I S U S T A V I P R E D S T A V A

Jezik kor is t imo za izraavanje misli, stoga ne iznenauje to rijei izraavaju nae misli. John Gr inder sjetio se j e d n o m pril ikom, izlazei iz kue s Richardom Bandlerom, odrati gestalt grupu. Richard se smijao neijim rijeima koje su glasile: Vidim to govori." Razmisli o tomu doslovce", rekao je. to je t ime uope mislio rei?"

Pa", odgovorio je John, shvati to doslovce: pretpostavimo da neki ljudi stvaraju slike znaenja onih rijei koje koriste." To je bila zanimljiva ideja. Kad su poeli s radom, smjesta su isku

ca

ali posve novu vjebu. Uzeli su zelene, ute i crvene kartonie, a pacijenti su redom govorili zato su se pridruil i skupini. Oni koji su rabili mnogo rijei i fraza koje su se ticale osjeaja, dobili su kar tonie ute boje. On i koji su rabili m n o g o rijei i fraza koje su se ticale zvuka i ula sluha, dobili su zelene, a oni koji su rabili rijei i fraze uglavnom vezane za vid, dobili su crvene. Zat im su zapoeli jednostavnu igru. On i s kar toniima iste boje sjeli su zajedno i razgovarali pet minuta . O n d a su sjeli i razgovarali s oni ma koji su imali kartonie drugih boja. Zapazili su velike razlike u ostvarivanju uzvrata izmeu tih ljudi. On i koji su imali kartonie iste boje slagali su se puno bolje. Za Grindera i Bandlera to je bilo oaravajue i sugestivno.

P R E D I K A T I

Rijei koristimo za opisivanje svojih misli, stoga izbor rijei ukazuje na sustav koji koristimo. Zamislite da je troje ljudi proitalo istu knjigu. Prvi e moda naglasiti da je u njoj mnogo vidio, da primjeri dobro ilustriraju sadraj, a da je stil izbruen poput dijamanta. Drugi e moda prigovoriti tonu knjige, ili otrom proznom stilu. Ustvari, uope se ne moe usuglasiti s autorovim idejama, i htio bi mu to rei. Trei, pak, osjea daje knjiga uravnoteeno obrauje teku temu. Svia mu se nain na koji autor dodiruje sve kljune teme i lako je pohvatao sve ideje. Osjea naklonost prema autoru. Svi su oni proitali istu knjigu. Uoljivo je da se svatko od njih o istoj knjizi drukije izrazio. Bez obzira to misle o knjizi, razlikuju se u tome kako misle. Jedan je razmiljao u slikama, drugi u zvukovima, a trei osjetima. Ove vrste rijei utemeljene na ulnim doivljajima - pridjevi, prilozi i glagoli - u NLP literaturi zovu se predikatima. Navika rablje-nja jedne vrste predikata ukazuje na primarni sustav. Analizom jezika mogue je otkriti pr imarni sustav pisca bilo koje knjige. (Iznimka je NLP literatura u kojoj autori mogu namjerno zauzeti odreen stav pri izboru rijei.) Velika knjievna djela obiluju raznovrsnim predikatima i podjednako koriste sve sustave predstava, te stoga imaju univerzalni karakter.

49

Rijei poput shvatiti", razumjeti", misliti" i obraditi" nisu ulno utemeljene i stoga su neutralne sa stajalita sustava predstava. U znanstvenim studijama vie se rabe od ulno utemeljenih rijei ime se vjerojatno nesvjesno priznaje da su ulno utemeljene rijei osobnije u odnosu na pisca i itatelja i tako manje objektivne". Meut im, kinestetiki, auditivni ili vizualni itatelj prevest e neutralne rijei razliito i tako izazvati akademske rasprave, najee o znaenju rijei. Svi misle da su u pravu.

U iduih nekoliko tjedana moete postati svjesni koje rijei rabite vie od drugih u svakodnevnim razgovorima. Takoer je zanimljivo sluati druge osobe i otkrivati koju vrstu ulno utemeljenog jezika pr imarno koriste. Vi koji volite razmiljati u slikama moda biste voljeli vidjeti moete li prepoznati razliite jezine obrasce ljudi oko sebe. Ako razmiljate kinestetiki, ogledat ete dranje, a ako razmiljate u zvukovima, trebali biste pozorno sluati ljude oko sebe i usuglaavati se s nainom na koji razliiti ljudi priaju. Ostvarivanje uzvrata od velikog je znaaja. Tajna dobre komunikacije nije u onome to govorite, ve u nainu na koji to govorite. Kako biste ostvarili uzvrat, uskladite predikate s drugim ljudima. Govorit ete njihovim jezikom i predstavljati ideje onako kako oni razmiljaju o njima. Vaa sposobnost da to uinite ovisi o dva imbenika: prvo, od otrine zapaanja, oslukivanja i izbora obrazaca drugih ljudi; drugo, od sposobnosti rabljenja odgovarajuih rijei iz rjenika tog sustava predstava. Razgovori se, naravno, ne odvijaju samo u jednom sustavu, ali usuglaavanje jezika ini uda u ostvarivanju uzvrata. Vea je vjerojatnost ostvarivanja uzvrata s onima koji rabe isti sustav predstava kao i vi, bez obzira na to slaete U se s njima ih ne, to moete otkriti pratei rijei koje rabe. Moda ete biti na istoj valnoj duljini ili dijeliti iste poglede. U svakom sluaju najvjerojatnije ete ostvariti duboko razumijevanje.

Dobra je ideja rabiti itav skup razliitih predikata kada se obraate skupini ljudi. Neka vizualci vide to govorite. Neka auditivci jasno i glasno uju, a zauzmite i takvo dranje da kinestetiari iz publike mogu shvatiti znaenje. Inae, zato bi vas uope sluali? Riskirate da vas dvije treine publike ne prati ograniite li se samo na jedan sustav predstava.

U K U I J U r U u L f l v L J t _ V K A I A K t K l t K U J t

U P R A V L J A K I S U S T A V

Kao to na raspolaganju imamo primarni sustav predstava za razmiljanje na svjesnoj razini, tako raspolaemo i pr imarnim sredstvom za dovoenje informacija do nae svijesti. Ukupno sjeanje sadri sve prizore, zvukove, osjete, okuse i mirise nekog izvornog doivljaja, a mi se radije vraamo samo na jedan njegov aspekt kako bismo ga se prisjetili. Razmislite ponovno o svom odmoru . Stoje bilo prvo. . .? Slika, zvuk ili osjet?

To je upravljaki sustav, unutarnji osjeaj koji rabimo kao ruicu pomou koje se vraamo do sjeanja. Na taj nain informacija dospijeva do svijesti. Primjerice, sjetio sam se odmora i postao svjestan osjeaja oputenosti koji sam doivio, ali nain na koji mi se to vraa u sjeanje je, recimo, slika. Dakle, moj je upravljaki sustav vizualan, a moj primarni sustav je kinestetiki. Upravljaki sustav slii start up programu raunala - neprimjetan, ali neophodan da bi raunalo uope radilo. Ponekad se naziva sustav in-puta zato to osigurava materijal za razmiljanje na svjesnoj razini. Ljudi uglavnom rabe i daju prednost sustavu inputa koji ne mora biti istovjetan s pr imarnim sustavom. Moda raspolaemo razliitim upravljakim sustavima za razliite vrste doivljaja. Primjerice, moda se uz pomo slike vraamo nekom bolnom iskustvu, a uz p o m o zvuka nekom ugodnom.

Ponekad se moe dogoditi da neemo biti u stanju u svijest prizvati neki od sustava predstava. Na primjer, netko moe rei kako ne vidi ni jednu mentalnu sliku. I dok je to istina za njega u njegovoj stvarnosti, to je ustvari nemogue, jer bi u suprotnom bio nesposoban prepoznati ljude ih opisivati predmete. On jednostavno nije svjestan slika koje vidi u nutrini. Ako ovaj nesvjestan sustav slika stvara bolne predstave, moda e se osjeati loe ne znajui zato. Tako se obino stvara ljubomora.

S I N E S T E Z I J A , K R I A N J E I P R I J E V O D

Jeste li vidjeli bijelu tratinicu kako raste? Prije nego to je zgrabe nasilnike ruke? Jeste li zapazili snijeg kako pada

51

N L P J O S E P H 0 C O N N O R & J O H N S E Y M O U R

52

D R U G O P O G L A V L J E _ V R A T A P E R C E P C I J E

Recimo, netko ima velikih tekoa u vizualizaciji. Najprije morate traiti od njega da se sjeti nekog lijepog doivljaja, primjerice vremena koje je proveo na moru . Neka u mislima uje zvuk mora i razgovora koji su se vodili. Matajui o tomu, moda e doi do krianja osjeta vjetra na licu, topline sunca na koi i pijeska m e u non im prst ima. Otud mu je potreban samo mali korak do slike pijeska pod stopalima, ili sunca na nebu. Ova tehnika krianja moe u po tpunosti vratiti u sjeanje slike, zvukove i osjete.

Ba kao to prijevod s jednog jezika na drugi uva znaenje, ali p o tpuno mijenja oblik, tako i doivljaji mogu biti prevoeni unutarnjim ulima. Zbog neuredne se kose, primjerice, moete osjeati neugodno i elite neto uiniti u svezi s t im. Vaeg prijatelja isti prizor nee ni dotaknut i i on e kasnije biti u nedoumic i zato ste se vi tako osjeali. Moda e vas okarakterizirati kao previe osjetljivu osobu, jer ne moe po tpuno ui u va unutarnji svijet. Moda e razumjeti kako se osjeate ako mu kaete da je to kao kad osjeti prah protiv svraba u krevetu. Prevedeno na razinu zvuka, moda ete to usporediti s nelagodom koju osjeate kad ujete neugoeni instrument. Ova analogija pogodila bi u sr svakog glazbenika: barem biste govorili istim jezikom.

P O K R E T I O I M A K A O Z N A K O V I P R I S T U P A N J A

Lako je saznati razmilja li netko u slikama, zvukovima ili osjetima. Na tijelu postoje vidljive promjene kada razmiljamo na odreeni nain. Nain na koji razmiljamo utjee na nae tijelo, a kako koristimo tijelo utjee na na nain razmiljanja. to prvo ugledate kad uete u kuu? Kako biste odgovorili na ovo pitanje, pogledali ste prema gore i na lijevu stranu. To je nain na koji denjaci najee pamte slike. Sad pokuajte zaista zamisliti kako biste se osjeali da vam barun dodiruje kou. Sada ste najvjerojatnije pogledali p rema dolje i u desnu stranu, jer velika veina ljudi tako stupa u vezu sa svojim osjetima. Oi pokreemo u razliitim smjerovima na sustavan nain, u ovisnosti o tomu kako razmiljamo. Neuroloka prouavanja pokazala su da

53

Prije nego to ga zemlja uprlja? Jeste li osjetili dod i r vune ili dabrovine, Ili paperje labuda? Jeste li omirisali pupoljak divlje rue Ili nard kako gori, Jeste li okusili med? O, tako bijela, tako njena, O, tako slatka je ona.

BenJonson (1572. - 1637.)

Bogatstvo i irina naih misli ovise o naoj sposobnosti povezivanja razliitih naina razmiljanja i kretanja od jednog do drugog. Ako je moj upravljaki sustav auditivan, a moj p r imarn i sustav vizualan, osobe u obino pamtiti po zvuku njihova glasa, a razmiljati o njima u slikama. I tako u stvoriti osjeaj o nekomu. Dakle, mi p reuz imamo informacije od jednog ula i unutarnje ih predstavljamo drugim ulom. Zvukovi mogu prizvati vizualna sjeanja ili apstraktne vizualne slike. Govori se o boji u glazbi, o toplim zvukovima, kao i o dreavim bojama. Neposredna i nesvjesna veza izmeu ula zove se sinestezija. Neija veza s p r imarn im sustavom bit e njihov uobiajen i snaan sinestezijski obrazac. Sinestezije ine vaan dio naina na koji razmiljamo, a neke su toliko rasprostranjene da se ini kako su ugraene u nae mozgove pri s a m o m roenju. Primjerice, boje obino povezujemo s raspoloenjima: crvenu s ljutnjom, a plavu sa smirenou. Ustvari, i krvni tlak i puis polako se poveavaju u preteito c rvenom ambijentu, a smanjuju u plavom kruenju. Postoje studije koje pokazuju da se plave sobe doivljavaju hladnijima od utih, ak i kada je u njima neto toplije. Glazba u velikoj mjeri koristi sinesteziju: visoki ton vizualno je visoko prikazan na no tnom crtovlju, a veliki broj skladatelja povezuje odreen zvuk s od reenom bojom.

Sinestezija se odvija automatski . Ponekad povezujemo nutarnja ula s od reen im ciljem, primjerice da bismo imali pristup cijelom sustavu predstava koji je izvan svjesne razine.

5 4

Denjaci uglavnom imaju obrasce pokreta oima kako je pr ikazano na dijagramu. On i su suprotni za ljevake, koji vjerojatno gledaju udesno za zapamene prizore i zvukove, a ulijevo za izmiljene. Pokreti oima kao znakovi pristupanja nepromjenljivi su za nekoga ak i kad se ne poklapaju s ovim mode lom. Primjerice, ljevak moe gledati dolje ulijevo za osjete i dolje udesno za unutarnje dijaloge. Meut im, on e to initi uvijek i nee rabiti nasumice pokrete oima kao znakove pristupanja. Uvijek postoje neke iznimke - obzirno promatrajte prije nego to primijenite ova opa pravila na bilo koga. Odgovor se ne nalazi u uopavanju, ve u ovjeku ispred vas. Iako je mogue svjesno pomjerati oi u bilo kojem pravcu tijekom razmiljanja, pristupanje o d r e e n o m p r i rodnom sustavu predstava p u n o je jednostavnije koristite l i odgovarajue spontane pokrete oiju. Postoje razni naini kako moete is tanano podeavati mozak da biste razmiljali na odreen nain. elite li se sjetiti neega to ste vidjeli juer, bit e vam lake pogledate li gore udesno ili zurite ispred sebe. Tee ete se sjetiti spustite li pogled.

Mi obino nismo svjesni lateralnih pokreta oiju i ne postoji razlog zato b ismo to trebali i biti, no traenje informacija na pravom mjestu moe se pokazati kor i snom vjetinom. Pokreti oiju kao znakovi pristupanja omoguavaju n a m saznati nain na koji netko razmilja, i vaan dio NLP poduke obuhvaa vjetinu zapaanja t ih znakova kod drugih ljudi. To moete uiniti tako to ete postavljati razna pitanja i pratiti pogled, a ne odgovore. Primjerice, pi tam li: Koje je boje sag u vaem predsoblju?" vi mora te

55

su pokreti oima, bilo vodoravni bilo okomiti, izgleda povezani s aktiviranjem razliitih dijelova mozga. Te pokrete u neurolokoj literaturi zovemo lateralni pokreti oiju (LEM). NLP ih naziva pokret ima oiju kao znakovima pristupanja jer su to vizualni znaci koji nam govore o tomu kako netko pristupa informacijama. Postoji uroena neuroloka veza izmeu pokreta oiju i sustava predstava, jer se isti obrasci dogaaju diljem svijeta (izuzevi baskijsku regiju u panjolskoj). Kada neto vizualiziramo iz nae prolosti, oi se pomiu gore ulijevo. Kada stvaramo sliku od rijei i pokuavamo zamisliti neto to nikada prije nismo vidjeli, oi se pokreu gore udesno. Oi se pokreu ulijevo kad je rije o zapamenim zvukovima, a na desnu stranu kad su u pitanju zamiljeni zvukovi. Kada pristupamo osjetima, oi e se obino sputati na desnu stranu, a kada priamo sami sa sobom, na lijevu. Ako besciljno zurite ispred sebe u daljinu, to takoer ukazuje na vizualizaciju.

N L P _ J O S E P H O ' C O N N O R & J O H N S E Y M O U R

vizualizirati svoje predsoblje kako biste odgovorili na pitanje, bez obzira na boju. Moda ete poeljeti iskuati sljedeu vjebu sa svojim prijateljem. Sjednite na neko mi rno mjesto, postavite mu sljedea pitanja i promatrajte njegove oi. Zabiljeite svoja zapaanja ako to elite. Neka odgovori budu kratki, a dovoljno je i da samo k imne glavom kada ima odgovor. Kada zavrite, zamijenite mjesta i sami odgovarajte na pitanja. Ov ime ne moete dokazati nita, nego samo saznati kako razmiljamo.

PITANJA KOJA E BEZIZNIMNO ZA SOBOM POVLAITI ODGOVORE KOJI PODRAZUMIJEVAJU VIZUALNA SJEANJA Koje su boje vaa ulazna vrata? to vidi na putu do najblie trgovine? Kako izgledaju pruge na t igrovom tijelu? Koliko je visoka zgrada u kojoj ivi? Koji od tvojih prijatelja ima najduu kosu?

OVI ODGOVORI PODRAZUMIJEVA!" E VIZUALNO KONSTRUIRANJE Kako bi izgledala tvoja soba kada bi je oblijepio tapetama s ruiastim tokicama? Gdje je jugoistok kada zemljovid okrene naopake? Zamisli ljubiasti trokut u c rvenom kvadratu. Kako srie svoje ime unazad?

KAKO BISTE PRISTUPILI AUDITIVNIM SJEANJIMA, PITAJTE: Moe li uti svoju omiljenu glazbu u mislima? Koja vrata u tvojoj kui najvie kripe? Kakav zvuk uje kada je telefonska linija zauzeta? Je li trea nota nacionalne h imne via ili nia od druge? Moe li uti jutarnji misaoni obred u sebi?

PITANJA ZA AUDITIVNO KONSTRUIRANJE: Koliko bi bilo glasno kada bi u jedan glas vikalo dese