Р.Ьг.1807/1О

OSNOVNI SUD U PODGORICI, kao prvostepeni раппёп], ро sudiji Aleksandru Stojanovi6u, upravnoj stvari tuzilaca MNSS В. V. котрапйа озпоуапа i registrovana и Holandiji, sa sjedisteтKOflinglslaafl 17-1075 АА Aтsterdam, Holandija, i ZELJEZARE NIKSIC, AD Niksic, zastupanih рорцпогпоспйсц Novici Jovovicu, advokatu iz Podgorice, protiv tuzeflih VANJE си.опс. iz Podgorice, iNevladine orgaflizacije «MREZA ZA AFIRМACIJU NEVLADINOG SEKTORA (MANS)>>,Podgorica,zastupanih ро рцпогпосгикц Yeselinu О. Radulovicu, advokatu iz Podgorice, radi naknade nematerijalnestete, vrijednost predmeta spora 36.000,00 €, nakon odrZane javne, glavne rasprave, zakljucene, dana08.10.2010.godine, u prisustvu zamjenika рцпопюсгпка tuz.ilaca, ргуошйепе i рцпогпосгпка tuz.enih, dana08.11.2010.godine, donio je,

PRESUDU

1ODBIJA SE tuz.beni zahtjev sa kojim su tuz.ioci predloz.ili da se шйеп! obavez.u da ро osnovunaknade nematerijalne stete zbog povrede poslovnog ugleda i ргауа licnosti шйюсппа solidarno isplateiznos od 36.000,00 €, sa zakonskom kamatom, od dana presudjenja, ра do копаёпе isplate, i da imnadoknade troskove postupka, kao NEOSNOVAN.

II ОВА VEZUJU SE tuz.ioci da шёепппа nadoknade тгоёкоме postupka u iznosu od 2.300,00 €, uroku od 15 dana, ро pravosnaz.nosti presude.

О Ь r а Z 1о z е nj е

Тцйоопт, od 21.04.201 O.godine, podnescima i u rijeci па rocistima, ро рцпогпосгпкц i njegovimzamjenicima, tuz.ioci, u glavnom, navode daje dana 30.03.2010.godine, u organizaciji drugotuzenog, cijijeprvotuzena izvrsni direktor i ovlasceno lice, odrz.ana pres konferencija па kojoj je ispred drugotuzenogistupila ргуошйепа, kojoj pres konferencijiji su ро pozivu tuzenih prisustvovali predstavnici svihcrnogorskih, kako stampanih, tako i elektronskih medija, i iznijela niz proizvoljnih tvrdnji па njihov гаёцп,koje ргета паёпш saopstavanja пе predstavljaju vrijednosne sudove, kriticku misao ili bojazan od buduCihstetnih radnji, уес direkne optuzbe i javnu klevetu tuzilaca, u smislu da su sa namjerom vrsenja pranjaпоуса, prikazivanja fiktivnih gubitaka, prodaje proizvoda «.leljezare» АО Niksic ро niz.im cijenama iutajom poreza osnovali privredno drustvo «Zeljezara Nederlands», ВУ iz Amsterdama, Holandija, kakvoprivredno drustvo, ргета navodima ргмошйепе, cini dio «kompleksne seme», sto se dokazuje cinjenicom dapostoje 154 kompanije koje se nalaze па istoj adresi, dok razlog za formiranje оуе «Зегпе» ргуошёепа nalaziu vrsenju navedenih krivicnih djela od strane tuzilaca. Isticu tuzioci da su neistinite tvrdnje ргуошйепе,iznijete u svojstvu izvrsnog direktora drugotuzene, prenijete javnosti u udarnom terminu, u vecernjimdnevnicima svih televizijskih stanica и Crnoj Gori, а narednog dana objavljene i и dnevnim stampanimmedijima, сети u prilog citiraju «insinuacije i neistinite navode ргуошйепе, od 30.03.201 O.godine о«nezakonitim» radnjama tuzilaca":

«Nelwda.snji vlasnik nilcSicke Zelje:are. engleska firma MNSS prodala je 29.02.2008.godine svoje akcije kompanijiMNSS В. v. ;: Holandije. Sedam mjeseci nakon loga. 25.09. isle godine Zelje:ara NilcSic osniva kcerku kompaniju и Holandiji. podпаиуот Zelje:ara NilcSic Nelherlands В. V Ти pocinje :animljiva рпёа: adresa kcerke firme и Holandiji nala:i se иre:idencijalnom dije/u Атиетата, odnosno иатдепо] kuci. i па iSloj adresije regislrovano sjedi51ej05 /54 котрат]е, od kojihnajmanje 86 ima iSli Ьго) lе/е/опа. najmanje 26 ima iSli veb sajl. а najmanje 9 ima iSlog direklora. medju kojima je i Zelje:araNilcSic Nelherlands»

и revi:orskom i:vje51aju за 2008.godin/l Zelje:are NikSic, kao i :а ргуu роюути 2009 godine eksp/icilno se navodi da se/1 10т revi:orskom i:vje51aj/l пе пауоа! pos/ovanje kompanije kojaje и роерипот v/asni51vu nilcSiCke Zelje:are»

Розю]« сЛ'а moguca, а negdje i ocigledna ra:/oga, kadaje // pilanj///ormiranje cerke kompanije koja se пайх) najednojdeslinaciji па kojoj se паюг! ovoliki broj О/50Г kompanija. То je ili i:vlacenje поуса i: Zelje:are NilcSic юко 510 Ы se pos/ovalopreko lе cerke kompanije i па lа) паст Ы se кироуа!« ispod lг=isпе cijene od Zelje:are NilcSic i prodavalo preko kCerke kompanijeро lг=isпоj cijeni, i па lа) паст ostvario еы1аa profil, iIi га pranje novca ... »

Dmga SITha [атнката .~eme Ьгоjпih kOlllf!(I/l/jo [е ртп]« рага -'"е розю]! нес! екопотхк! ,'a::log da юиие loko I'elikiЬго} котрит]« i lakl'/I logiSlik/l ..»

'Lbog (:ega jl! dO::I'o!jeno аа je оуакуа kOlllpa//ija, за оуако хитппкот рго.i:/О,\:('II, за оуакхот еклрот, koja зе na/a::i па[еапо] сзю] lokaciji, ргеdSlаl'ljапа od Оlюk,'оg (.:0'уе ка, koji [та т: О/50ГО"О koje je гсgiSI"О"ОО пе samo /1 Ho/andiji ncgo i 11

dГlIgim ::emljama dobija /1 копнпинет pm'loslice оа П"=m'е Сте Соее .. »Ркети l/оlащ/skО/1/ закопи огпак« В l' р,'еli.щп'lj(l ()./.foI' котрат]и. оапозно Ппнн kOJo[е oslobO(ljena plai:anja юк«! i

нна Гll:liL'ilе ро-Лазнсе.

ТоJe паст da зе i::bjegne p/ai:allje роке:а па аоааш 1"·ijcdnO.l'1i dobim.Ukazuju tuz.ioci i da je dana 01.04.201 O.godine, gdin Danijel Вго], clan odbora direktora

dПlgоtuziоса, putem Email-a i stampanih Inedija. poslao otvoreno pismo naslovljeno па ргмошйепц kaoомаёсепо lice drugotuzene, kojim je odbacio u cjelosti izrecene tvrdnje i ukazao па propuste u citanjufinal1sijskih izvjestaja. пероапасап]ц sadrzine istill i nepoznavanje, tlveliko prisutne prakse u zemljamazapadne Еугоре, da se kompanije, radi smanjenja повкома, sjedista i zaposljavanja, registruju па adresamaovlascenih agenata. tkzv. «trustee»-a. Tim pismom. navode dalje. kao i narednim оогасаппгпа, objasnjeni surazlozi za osnivanje kompanije «Zeljezara Netllerlands» В.У., i svrha transakcija koje su preko iste izvrkne,uz iskazano razumijevanje za zabrinutost u vezi nesporno tcske finansijske situacije u kojoj se ZeljezaraNiksic nalazi. Takodje, ргмошйепа je pozvana da se ubudll<:e obrati za sva razjasnjenja, prije javnogistupanja, kao i da se javno izvini. u svoje ime i u ime organizacije ispred koje istupa, za nesnovane iozbiljne optuz.be па гаёцп tuzilaca, koji zahtjev je odbijen, uz ponavljanje prethodno navedenih tvrdnji i uzisticanje da svoje uvjerenje bazira па zvanicnim dokumentima, te da u krajnjem пе vjeruje navodimaovlascenih lica tuzilaca. Ne врогес: da je ргмошйепа па celu nevladine organizacije, drugotuzene, znacajneza socijalni i demokratski razvoj Cгne Gore, ёппе se оосагпо opravdava ргауо па iznosenje javnogmisljenja, kritike i vrijednosnih sudova о odredjenim temama, а posebno о napretku privatizacionog procesajedne od najvecih cmogorskih kompanija, u koji je proces ukljucena i sama Drz.ava Ста Gora, розеопо utrenucima novonastale finansijske krize, koja se znatno odrazila па poslovne aktivnosti «Zeljezare Niksic»,tuz.ioci tvrde da je, ipak, ргопоёешегп proizvoljnih i neistinitih tvrdnji, baziranih па jasnoj namjeri da ucinistetu i bez z.elje da od шйюса zahtijeva razjasnjenje, па jedan senzacionalisticki i krajnje роугёап паёш, usmislu da tuzioci реги поуас, nezakonito izvlace раге iz Zeljezare Niksic, i u krajnjem vrse utaju poreza,ргмошйепа flagrantno ргекогаёйа razumnu mjeru kritike i ргауа па slobodno izrazavanje, time direktno, bezijedne trunke dokaza, osim sopstvenih insinuacija, оршййа, bolje гест, i osudila, tuzioce da vrse krivicnodjelo koje se ргета zakonima Cгne Gore goni ро sluzbenoj duznosti i cije se postojanje гпойе utvrditijedinood strane nadlez.nog suda. Оуо prenaglaseno pretjerivanje, misljenja su tuzioci, odnosno pogresnoцрцсгуап]« javnosti Сте Gore, uz upotrebu. u konkretnoj situaciji вепзасюпайэпёке rijeci Off shore, kojuрг-ошйепа vise puta ponavlja. znajuci kakvo podozrenje оуа rijec izaziva kod vecinskog dijela stanovnistvaСгпе Gore, posebno je vidno kod tvrdnji ргуошйепе da зкгасегпса В.У., па holandskom jeziku znaci Ofshore, gdje, navodi se u tuzbi, «dalje isla гаsргсdа з+о]« пне:« песпата i пеаозипка I'olje i nomjero da «зазпа». navodei:ikao спасоти Cinjenic/l da розю]« J5-/ kompanije koje зе па/а::е 110 ию] аагез], iako propisi HoJandije kao i skого svih ::emoljaЬ'ГорskE Unije 10 аог+о'[ауа]«, сипе se navodno doka::u}e «котр'[екзпа Зета» /lpravljana od зн апе Гибюса / reda radi pranjaпоуса, ию]« роге::а ifik/ivne /rgovine, Nedos/a/ak зрпетпозн Гиёепе J reda da dodje do mo/erija/ne is/ine, prije }avnih пas/upa,а bolje rei:i ispado, najbolje se og/eda и cinjenici da}e pros/im upisivanjem skrai:enice 8, V, mog/a doei do punog sodг=aja is/ekojije 118es/o/en Vennoo/schap те/ ЬерегkJе aansprake/ijkheidJl, а dalje i do /oga da predme/na skrai:enica o:nacava Drustvo saogranicenom odgovornosi:u, ko}e prepo::naje kako пше /ako i svako sve/sko :akonodavstvo». Navode i da prvotuzena ucjelosti zanemaruje da se poslovanje cerki kompanUa, shodno medjurodnim i racunovodstvenimfinansijskim standardima, koji su svjetski unificirani, u cjelosti tretira iskljucivo konsolidovanimfinansijskim izvjestajima, koje prvotuzena, niti njeni saradnici iz drugotuzene, nijesu analizirali, ili namjemoili iz nekog nepoznatog razloga, Cinjenica da se Zeljezara Netherlands ВУ detaljno, isticu tuzioci, tretirakonsolidovanim izvje~tajem za 2009.godinu istaknuta je i u otvorenom pismu gdina Bгola upucenogprvotufenoj, pored cega опа, i pored cinjenice da bazira svoju tvrdnju па pogresnom finansijskom izvje~taju,cega je svjesna, kao i cinjenicu da je kod ovog izvjestaja ispitivala samo ргуи polovinu 2009,godine, iako jeргета zakonskim propisima finansijski izvje~taj za cijelu 2009.godinu dostupan javnosti, nije smatrala zashodno da jo~ jednom provjeri svoje tvrdnje ili se odazove ирисепот pozivu kako Ы joj se razjasnilenedoumice koje ima. Iznosenjem navedenih neistina, tvrde tuzioci, putem javnih medUa uzsenzacionalisticku intonaciju, kojim se siroj javnosti z.eli nametnuti slika navodnih nepocinstava tuzilaca,tuziocima je nanijeta znatna materijalna steta u vidu narusavanja poslovnog ugleda, i buduca materijalnasteta u vidu smanjenja broja poslovnih рагtпега, otkaza ugovora, nemogucnosti pridobUanja поуе klijentele,dok se neistinite tvrdnje prvotuz.ene mogu posebno nepovoljno odraziti па cinjenicu da su tuz.ioci nadomak

2

· .

dobijanja kredita za revitaJizaciju kompanije Zeljezare Nik5i6, od svjetski Г( топшале Banke Credit Suise, uiznosu od 26,3 miliona eura, za koji se kredit kao garant pojavljuje Dгzaya Сгпа Оога. U suprotnom, navodetltZioci, cijene6i da se ргета navodima prvotuzene svi dokazi о izvr5enju krivicnog djela pranja поуса iutaje poreza «nalaze u zvanicnim dokumentima» tuzeni Ы pred sudom I'rebali vrlo lako dokazati svojetvrdnje ili Ьаг osnovanost razloga da povjeruju u istinitost onoga 5to je pronijela ргуошйепа. Nepoznavanjepropisa i prakse iz obIasti izvjestavanja о postojanju konsolidovanih finansijskih izvjestaja kojim se ucjelosti tretira poslovanje jednog finansijskog entiteta, odnosno maticnog i zavisnih drustava, sto su ukonkretnom slucaju Zeljezara АD Niksi6 i Zeljezara Netherlands ВУ, nesporno se dokazuje i navodimatuzenih: «Ти=еnа т]« зпа!а da розю]« юк»! i:vjesfaji. пи! im je imala рпяшр, а о posfojanju ki:erke kompanije je prvi ри!

sa:nala i: cifiranih revi:orskih i:vjesfaja pojedinacnih flnansijskih iska:a», isticu tuzioci. Navode da se zastita ргауаtuZilaca, koji su privredna drustva, odnosno ргаупа lica, temelji па odredbi cl.207.st.3. ZOO-a i da sepasivna legitimacija tuzenih, kao i njihova solidaгna odgovornost, za stetu nanijetu шйюсппа ргопоёешегпneistinitih tvrdnj i od strane ргуошйепе, temelj i па odredbama cl.164., i cl.165 .ZOO-a. Zato petitumom tuzbepredlaZu obavezivanje tuzenih da па ime naknade namaterijalne stete zbog povrede poslovnog ugleda iргама Пёповп solidaгno isplate шйюсппа iznos od 36.000,00 €, sa рпраоашсогп zakonskom kamatom oddana presudjenja, ра do копаёпе isplate, kao i da im nadoknade troskove postupka.

Zamjenici рцпогпоспйса tuzilaca su u zavrsnom izlaganju naveli kako smatraju da je u postupku ucjelosti dokazana osnovanost tuzbenog zahjtjeva, predlazuci da Sud usvoj i tuzbeni zahtjev, kako jeopredijeljen tuzbom. Naknadu troskova postupka su traZili za takse па tuzbu i odluku suda, sastavljanjetuzbe i pismenih podnesaka, te zastupanja па 2 rocista, а sve primjenom tarifnog broja 11 АТ-а.

Sporeci tuzbeni zahtjev tuzeni u odgovoru па tuzbu, od 28.05.201 O.godine, podnescima i, рорцпопюспйсц, u rijeci па glavnoj raspravi, u odnosu па tuzbom citirane navode ргуошйепе sa konferencijeza stampu odгzane dana 30.03.201 O.godine, isticu da su ti navodi iz tuzbe таёп], ali tuzeni pri tom isticu danijesu neistiniti. Тоте u prilog navode da je nekadasnji vlasnik niksicke Zeljezare, engleska firma МNSSprodala, dana 29.02.2008.godine, svoje akcije когпраш]] МNSS В.У. iz Holandije, do kojih podataka sutuzeni dosli iz Ugovora о prenosu akcija koje МN Speciality Steels Limited London ima u Zeljezari Niksieпа МNSS ВУ Amsterdam, od 28.02.2008.godine, sa Dodatkom, te izvoda iz Centralne depozitame agencijekoja evidentira МNSS ВУ kao vlasnike 44 % akcija Zeljezare i Revizorskog izvjestaja Zeljezare Niksie za2008.godinu, u kom je navedeno da je МN Speciality Steels Limited 29.02.2008.godine prodao цёеёсе uZeljezari kompaniji МNSS ВУ iz Holandije. Sedam mjeseci nakon toga, 25.09., iste godine, ZeljezaraNiksie osniva keerku kompaniju u Holandiji pod nazivom Zeljezara Netherlands В.У., do kojih podataka suшйеп], tvrde, dosli uvidom u Izvje5taj о izvr5enoj reviziji pojedinacnih finansijskih iskaza Zeljezare Niksieza 2008.godinu, u kome je па strani 8 navedeno: If Dana 25. sepfembra 2008. Zelje:ara je donijela odluku da osnujefllijalll и Holandiji koja je и ртрипозн 11 vlasnis/V/I Zelje:are pod паиуст Zelje:ara NikSii: (Nefherlands) Вv". Tvrde datuzbom citirani navodi ргуошйепе: «Ти poCinje :animljiva рпба: Adresa ki:erke flrme 11 Holandiji se nala:i иre=idencijalnom dijelu Ams/erdama. odnosno зютдепо] кис! i па ию] adresi je regis/rovano sjedis/e jos 154 котрат]е, od kojihnajmanje 86 ima is/i Ьго) /ele/ona. najmanje 26 ima is/i saj/, а najmanje 9 is/og анекют», jesu u najmanju ruku уеогпаzanimljivi i u cjelosti таёп], о сети su tuzeni, kako navode, zakljucivali iz zvanicnog Registra Privrednekomore Holandije koj i je dostupan па internetu, dok Intemet program «Google maps» pokazuje da je rijec оrezidencijalnom dijelu, odnosno stambenoj kuCi, sto se dokazuje satelitskim snimcima, па kojoj adresi su,kao i Zeljezara Niksie (Netherlands), registrovane 154 kompanije. Isticu da namjera prvotuzene nije bila daпа bilo koji nacin okleveta Zeljezaru Niksie, kao ргаупо lice, bilo lica koja su sa njom povezana, уееiskljucivo da, obavljajuci svoj posao direktorice u nevladinoj organizaciji MANS, dodje do tacnih ipouzdanih podataka, kako Ы saznala ko su vlasnici Zeljezare Niksic i iz kojih razloga ta kompanija imaргоЫета u poslovanju. Sa tim u vezi ukazuju da su postupali ро prijavama da u radu Zeljezare imanezakonitosti, а о svojim saznanjima prvotuzena je obavijestila nadlezno Dпаупо tuzila5tvo i skup5tinskuKomisiju za praeenje i kontrolu procesa privatizacije, kojaje па osnovu tih podataka odlucila da organizujesjednicu па temu poslovanja ZeUezare. ZakUucuju da je prvotuzena imala osnova da vjeruje da su podacikojima raspolaZe tacni i istiniti, а time i profesionalnu obavezu da obavijesti javnost i nadlezne institucije оsvojim saznanjima, 5to je опа i uCinila putem medija па toj pres konferenciji. U vezi tuzbom citiranihnavoda prvotuzene da se u revizorskom izvje5taju za 2008.godinu, kao i za ргуи polovinu 2009.godineeksplicitno navodi da se u tom izvjestaju пе navodi poslovanje keerke kompanije koja je u potpunomvlasnistvu niksi6ke Zeljezare, tuzeni isticu da je to prvotuzena nespoгno navela i da su ti navodi tacni,

3

buduci da u Izvjestaju о izvrsenoj rcviziji pojedinacnill finansijskih iskaza Zeljezare Niksic za 2008.godinuпа stran i 9 jeste navedcno: «Zt!ljl!:.aгll ина копно!« I1ш/.{t/ijа/оm ielj!!:o/"{/ ,\"ik.Щ:(,Vt!/llег/аnds) В". koja je 11 роьрипозн 11

I7jellom v/aslliS:tl'lI. O\'ijillrmsijski iska:.i пе заас:« росии]«: u sгt!dst\'/IIЮ i pUS/(J\'Cmjllji/ija/e». Dodaju da su prvotuzenoj bilidostupni samo pojedinacni finansijski iskazi, ali пе i konsolidovani i da ргуошйела nije znala da postojetakvi izvje5taji, niti im je imala рпзшр. U odnosu па citat пjепill navoda о razlozima formiгanja ксегкеkompanije isticu da su tuz.ioci navode ргуошйепс u гогп dijelu istrgnuli iz kопtеkstа, пе пауосес! iпtеgгаlпitekst. i роjа5пjаvаjuеi da je ргуошйепа, imajuci u vidu dokaze ва kojima je raspolagala, izrazila timпаvоdimа svoju sumnju i pri tom nije iznijela tvrdnje, уес otvorenu sumnju da поvоfоппiгапа fiппа ксегкаkоmрапijа гпозе da sluzi za izvlacenje ili pranje рага. Nadalje, da je ргуошйепа, zakljllclIjuci da se ustambcnoj kuci пазазе sjedi5ta niza kompanija, od kojih mnoge imaju isti broj telefona i isti sajt. kao i istogdirektora, dosla do uvjerenja da izmedjtJ tih kompanija гпойе postojati povezanost. а sumnjama je doprinijelai cinjenica da se sve nalaze u stambenoj kuei, koja ргета fotografijama nije dovoljno velika da bude sjedi5teni jedne, а kamoli preko 150 ozbiljnih kompanija, 5tO je sve uslovilo da vjeruje u istinitost onog sto jeiznijela. Sve i obzirom 5to je Zeljezara privatizovana 2006.godine, а ргета navodima direktora ZeljezareDanijela Brola u pismu ргмошйепо]. od 01,04.201 O.godine, posljcdnjc tri godine je роэ+оуа'а за teskimgLlbicima od 90 miliona ецга. te i obzirom da je Zeljezara Niksi6 privatizovana па osnovu Ugovora оkupoprodaji-privatizaciji, kojim je паvеdепо da je vlasnik Zeljezare dLlzan da uloz.i u tu kompaniju preko100 miliona eura. Tvrde tllzeni da se u revizorskill1 izvjestajima za 2008 .. i 2009.godinLI vidi da je ZeljezaraNiksi6 permanentno uzimala kredite od svog vlasnika MNSS ВУ, koji su dostigli nivo od oko 45 milionaецга, umjesto ulaganja koja su bila ugоvогепа Ugovorom о privatizaciji i aneksima, ёппе je Zeljezaradovedena u poziciju da угаса dugove svojim vlasnicima, tako da se nikada пе гпойе ocekivati 05tvarivanjeprofita, а time ni plaeanje poreza па dobit. U tom 5mislu tuzeni navode da se u Dodatku Ugovora о ргепозцakcija koje МN Speciality Steels Limited London ima u Zeljezari Niksic па МNSS ВУ Amsterdam, od28.02.2008.godine, konstatuje da vlasnici zeljezare nijesu izvrsili neophodna ulaganja, dok su i ро drugimosnovama prekrsili obaveze iz kupoprodajnog ugovora, sto tuzeni isticu u vezi sa tvrdnjom da su imalilegitimno ргауо da otvaraju оуа za crnogorsko drustvo узzпа pitanja od javnog interesa, buduCi i da jedrugotuz.eni MANS nevladina organizacija koja prati rad Ylade u oblasti privatizacije i zalaze se za месцtransparentnost procesa privatizacije, zbog cega su se i obratili Yladi Сmе Gore, konkretno Ministarstvuekonomije, za odgovore па pitanja vezana za privatizaciju Zeljezare, posebno zbog cinjenice da je Yladavlasnik 21 % akcija Zeljezare, ра je javni interes za оуа pitanja jasan. U tom smislu isticu, kao vaznu,cinjenicu da je kompanija MNSS ВУ vlasnik akcija koje su prethodno pripadale Yladi Сmе Gore i Dгz.aviCmoj Gori, zbog cega je ргуошйепа, kao gradjanka i direktorica nevladine organizacije MANS, vrlozainteresovana kako je prodata imovina koja je pripadala gradjanima i па koj i se паё.п sprovode obaveze izUgovora о kupoprodaji-privatizaciji, tim prije sto budzet Dгz.aye, iz koga se pokrivaju subvencije zaZeljezaru, obezbjedjuju gradjani Cгne Gore, а tuzeni su vrlo zainteresovani kako se оп trosi, posebno uvrijeme finansijske krize. Zbog toga tuzeni smatraju, naglasavaju, da imaju ргауо da znaju, kako oni tako icrnogorsko gradjanstvo, zbog cega Zeljezara, ciji vlasnici su уее prekrsili niz kljucnih odredbi Ugovora оkupopгodaji-privatizacijij, dobija i dodatne subvencije i kako posluje njena kcerka kompanija koja jepotpuno u njenom vlasnistvu. Dodaju tome da se povlastice od dгz.ave Сrnе Gore koje оуа kompanija dobijaodnose, kako па subvencije za cijenu elektricne energije, tako i permanentno kasnjenje sa isplatom poreza idoprinosa, ali i garancije koje je Опауа dala u cilju dobijanja kredita. Po~to je oгz.aya nastavila daobezbjedjuje subvencije, navode tuzeni, i tolerise krsenje obaveza za investicije, {о je javna kritika tu~enihbila od posebnog zna~aja, sto je uostalom potvrdila i skupstinska Komisija za ргасеnjе i kontroluprivatizacije, samom ~injenicom da je odlubla organizovati niz sjednica о poslovanju te firme па koje jepozvala i prvotuzenu, kako Ы poslanike upoznala sa informacijama do kojih je dosla u svom ozbiljnom idetaljnom istraiivanju. U vezi citata, iz tu~be, njenih navoda «Zbog cegaje do:::voljeno da ovakva kompanija sa ovakosllmnji\'om proSloscu. sa ol'akvom ekipom, koja se na/a:.i najednoj iSfoj /okaciji. predsfavljana od ovakvog covjeka, koji ima ni:.o/sorova koje je regi/ro\'ao nе samo u Holandiji nego i u drugim :.emljama dobija u kontinuife/u povlastice od dг::aYe СrnеGore», ukazuju da je u Revizorskom izvjestaju L:eljezare Nik~i6 za 2008.godinu navedeno da je МNSpeciality Steels Limited 29.02.2008.godine prodao ucesce u L:eljezari kompaniji MNSS ВУ iz Holandije, аsa tim u vezi i da Centralna depozitarna agencija vodi MNSS ВУ kao vlasnike 44% akcija Zeljezare. Uprilog svom stavu da je rijec о kompaniji sa sumnjivom istorijom, podvlate tinjenicu da je u saopstenju zamedije od 28.02.2008.godine, па sajtu Ylade Сrnе Gore, navedeno da je vlasnik MNSS ВУ Amsterdam,bivsi vlasnik kompanije, odnosno firma Montenegro Specialty Steels iz Londona, sa 19% akcija i Ethembacapital iz Londona sa 81 % akcija, te i da se па па sajtu firme Ethemba Capital navodi da je ta firma vlasnik

4

Zeljezare, ali i vlasnik hrvatske kompanije Industrogradnja. Gospodin Dе Haas, navode dalje, ргетаdostupnim zvanicnim podacima, u ime kompanije Aglalia, registrovane па istoj adresi kao i МNSS ВУ,kupio je dionice Industrogradnje u maгtu 2007.godine od firme Private Equity Services (Amsterdam), kojutakodje оп predstavlja, pored cega isticu da se па sajtu Ethembe, koja zvanicno nije povezana sa Назз-огп,navodi da je ta fiгma ёепг! mjeseca nakon 5to je kupio Hass postala vlasnik Industrogradnje, odnosno uavgustu 2007.godine, kao i da je Dе Hass direktor i drugih off shore kompanija, kako onih registгovanih паistoj adresi kao i Zeljezarina ксегка, tako i firmi u Barbadosu, Kurakau, Svajcarskoj i Kajmanskim ostrvima.Nadalje i da se па sajtu Ethemba capital navodi da su clanovi tima Ethemba capital Mark R Jacobson, AlanS Jacobson i Daniel Brol, koji su clanovi odbora direktora Zeljezare Nik5ic, pored cega se navodi da sekompanija гпойе kontaktirati па adresama u Londonu, Zenevi i па Kajmanskim ostrvima, а podaci izzvanicnog registra kompanija па Kajmanskim ostrvima pokazuju da postoji 26 kompanija sa уеогпа slicnimimenima. Dodaju i da se u zvanicnim dokumentima koje potpisuju Ylada i vlasnici Zeljezaгe konstatujekr5enje niza obaveza iz Ugovora о kupoprodaji - privatizaciji, dok Oгzaya nastavlja da joj obezbjedjujesubvencije i daje garancije za kredite, iz поуса poreskih obveznika, uz 5to tuz.eni nagla5avaju da je toposebno уайпо iz razloga 5to se u Aneksu Ьг.! Ugovora о kupopгodaji, od 06.07.2009.godine, kao garant zaispunjenje obaveza МNSS ВУ, navodi firma Ethemba Capital No 5 NY, podatke о kojoj je kompanijiгпояцсе пас! samo па internetu, а detaljnijih informacija пета. Imajuci u vidu da su vlasnici Zeljezaretrebali da predstavljaju «strate5kog раппега», zakljucuju tuz.eni, sa znanjem, iskustvom i kontaktimaneophodnim da obezbljede rekonstrukciju, modeгnizaciju i razvoj Zeljezare Nik5ic, па osnovu onog 5to jeшйепппа poznato, ocigledno je da to nije вшёа], уес se u tom kontekstu оуа firma пюйе smatratisumnjivom. Ргуошйепа je zbog svega navedenog, istice, zatraZila od nadleznih dгzavnih organa da toprovjere, пе iznoseci kvalifikacijje, мес sumnje i zabrinutost, u cilju za5tite javnog interesa, pгvenstvenointeresa zaposlenih u Zeljezari Nik5ic, ali i interesa Dгzaye, kao jednog od vlasnika te kompanije, ра igradjana, kao poreskih obveznika, koji eventualno ostaju цвкгасеп! za sredstva koja Ы se ро osnovu porezaslila u dгZavni budzet. Povodom citata, u tuzbl, njenih navoda sa pres konferencije: «Рпета ho/andskom хакоп»озпака ВVpredstavija 0/ sor firmu. odnosno firmu koja je os/obodjena рюдап}« (аЬ; i ima ra=licitepov/astice. Тоje паёт da sei=bjegnep/acanje ропега па аоааш vrijednost i dobim, iznose mi51jenje da se sa stanovi5ta ekonomsko-finansijskenauke оЫспо pod off shore komanijama smatraju fiгme koje se registruju sa ciljem zaStite podataka оvlasnicima i smanjenog placanja poreza, pored cega navode da holandsko zakonodavstvo predvidja nizporeskih 0lak5ica za ВУ kompanije, kao izuzimanje od poreza па dividende i kapitalnu dobit па dionice upodruznicama, nisko iIi bez poreskog ортегесеп]а, па repatrijaciju profita, poreski odbltak za opгavdanetro5kove i gubltke, smanjenje poreza ро odbltku па dividende па osnovu ugovora izmedju Holandije i viseod 80 zemalja 5iгom svijeta i, u копаёпогп, da je glavni razlog za koriscenje Holandije kao lokacije zasjediste fiгme povoljan poreski rezim. U odnosu па tuzbene navode koji se ticu sastanka sa menadzmentomtuzilaca ргмошйепа istice da se u svojim javnim nastupima оогаса]а nadleznim dгzavnim organima, trazeciobja5njenja, а пе iznoseci kvalifikacije iIi tvrdnje, kao i da je sastanak odbila, jer je па osnovu prethodnonavedenog zakljucila da taj sastanak гпойе kompгomitovati nju Нёпо i organizaciju koju predstavlja iIi jeeventualno izloziti razlicitim vrstama neprijatnosti, jer ni danas nije siguгna ko su stvaгni vlasnici ZeljezareNiksic i da li u njihovim poslovima ima elemenata kгivicnih djela, te da li Ы taj susret mogao dovesti upitanje njenu bezbjednost i/iIi kredibllitet pred javnoscu, а posebno pred radnicima Zeljezare. Komentarisucituzbene navode koji se odnose па stetu koju Zeljezara moze trpjeti od izjava tuzenih, navodi da nedavnoodobravanje kredita od banke Credit Suise jeste prilog tvrdnji da izjave tuzenih ni па koji nacin nijesuo5tetile Zeljezaru Niksic, а tuzioci nijesu dokazali da je steta zaista nastupila ili се nastupiti, niti da jeeventualna steta direktno povezana sa istupima pгvotuzene, а пе, па primjer, sa izjavama koje su daliposlanici cгnogorske Skupstine uoei i u toku sjednice Komisije za pracenje i kontrolu privatizacije ili pakponasanjem samog tuzioca iIi razlozima vezanim za finansijsku krizu. Zakljucuju da su neistiniti tШЬепinavodi da je pгvotuzena optuzila tuzioce da vrse krivicna djela, jer se iz svih dokaza prilozenih uz tШЬиjasno moze utvrditi da tuzeni пе tvrde, уес iskazuju sumnju oko razloga formiranja kcerke kompanije ipozivaju nadlezne dгZavne organe da u okviru svojih nadleznosti pгovjere njihove sumnje. U krajnjem, tvrdeda je predmetna tuzba neosnovana i da пета oslonca u Ustavu, Zakonu о medijima, Zakonu о obIigacionimodnosima i Evropskoj konvenciji, оЫmпо se pri tom pozivajuci па praksu Evropskog suda za Ijudska ргауаu Strazburu.

Punomocnik tuzenih je u zavr5nom izlaganju istakao da su tuzioci, od sedam uslovno гесепо taeaka utuzbi, citirali navode pгvotuzene sa predmetne press konferencije i tom prilikom sve te navode nazvali

5

insinuacijama i пеistillitim памоёппа, pored cega ukazuje da su sve сiпjепiспе tvrdnje ргмошйепе sa te preskonferencije sadrzane u ргме dvije od tih sedam tacaka tuzbe i da od pripremnog rocista te cinjenicne tvrdnjevise nijesu sporne medju strankama i опе za шйюсе visc nijesLI insinuacije i neistiniti navodi, уее istinitecinjenicne tvrdnje. Опо sto je ostalo sporno medju strankama do kraja postupka, zakjucio je рцпопюсгпкtuzenih, заогйапо je u ostalim гаёкагпа Illzbe i prcdslavlja iskljucivo зшпп]« koje su zasnovane папаvеdепim пезрогпип Сiпjепiсаmа. Ustvrdio jc da tokom postupka tuzioci nijesu uspjeli da dokazu svojenavode da je ргуошйепа tuzioce optuzila i da je tvrdila da su izvsena krivicna djela pranja поуса i utajeporeza. Kod cinjenice da su sve sumnje ргмошйепе zasnovane па istinitil11 cinjenicama, istakao je, te da seradi о pitanjima koja su пеsрогпо pitanja od jаvпоg intcresa, а ро'азес: od stavova Evropskog suda zaIjudska ргауа. koje Sll tuzeni dеtаljпо citirali tokom postupka, Inisljепjа je da пе postoji prostor zapreduzimanje bilo kakvih I11jera ргета tuzcnil11a, ра пi za dоsudjivапjе naknade navodne stete, ра cak i dasu tuzioci i uspjeli da dokazlI da ih je ргмошзепа optuzi 'а za vrsenje krivicnih djela i da je iznijela tvrdnje utom smislu. Svi provedeni dokazi nesumnjivo ukazllju па neosnovanost predmetne tuzbe i па cinjenicu daista пijе роспезепа radi паvоdпоg пагusаvапjа роslоvпоg ugleda i naknade stetc u tom smislu, уес jedinopredstavlja рокцэа] zatrasivanja tuzenih i svih gradjana koji bi pomislili da о pitanjima od javnog interesaprogovore javno, ustvrdio je рцпогпосгнк tuZепih. predlazuci па temelju izlo~enog da SLldu cjelosti odbijetuzbeni zahjev kao neosnovan i da tllzioce obaveze da шйепппа пакпасе troskove розшрка za sastavodgovora па tuzbu, dva podneska, zastupanja па rocistima, uz цуесап]е od ро 50 % па ime dva lica па straniшйюса i dva lica па ьггап! tuzenih, te i uz цуесап]« od ро 25 % ро satnici, sve ро АТ-и.

Na glavnoj raspravi Sud je saslusao tuzilju u svojstvu раггиёпе stranke i izvrsio uvid u novinskiclanak objavljen u dnevnom listu "Vijesti", па dan 31.03.201 O.godine, pod naslovom "Ili реги раге, ili ihizvlace", clanak koji je u dnevnom listu "Оап", pod naslovom "Zeljezara реге раге preko "ксегке", objavljenпа dan 31.03.201 O.godine, clanak objavljen u dnevnom listu "Vijesti па dan 01.04.201 O.godine, podnaslovom "Brol: Izvinjenje ili tuzba, Саюмс: Рпёа tek роёш]«", clanak koji je па dan 02.04.2010.godineobjavljen u listu "Vijesti", sa naslovom: "Brol: Mans steti ekonomiji, Саюмс: Revizor je sve napisao",clanak koji je dana 02.04.201 O.godine objavljen u listu "Оап", sa naslovom "Umijete li citati finansijskeizvjestaje", i clanak koji je tog 02.04.201 O.godine objavila "Pobjeda", pod naslovom "Steta za kompaniju icmogorsku privredu".

Tuzbeni zahtjev je neosnovan, zakljucio je ovaj Sud, nakon sto je sprovedene dokaze ocijenio uskladu sa odredbom cl.9. ZPP-a, kao i па osnovu rezultata cjelokupnog postupka.

Tuzilac MNSS В.У. Kompanija osnovana i registrovana u Holandiji. Amsterdam, jedan je odvecinskih vlasnika drugotuzioca Zeljezare Niksic, АО Niksic.

Ргуошйепа Vanja Сагомс je izvrsni direktor drugotuz.ene Nevladine organizacije «Мгеёа zaafirmaciju nevladinog зекюга» ( MANS), Podgorica.

То su nespome, osim toga i орётерозпате Cinjenice, koje se пе dokazuju u smislu cl.218.st.I.ZPP-а.Takva je i cinjenica da je u organizaciji drugotuzenog, dana 30.03.2010.godine, odгz.ana pres

konferencija, па kojoj je javni nastup, pred predstavnicima medija, imala prvotuzena, iznoseci, pored ostalih,i navode citirane u sedam таёака tuzbe:

«NekodйSnji vlasnik пik.Ш:kе Zelje:are. engleska firma MNSS prodala je 29.02.2008.godine svoje akcije A:ompanijiMNSS В. V. i: Holandije. Sedam mjeseci nakog loga. 25.09. isle godine Zelje:ara NikJi(: osniva kferku kompaniju и Ho/andiji. podna::ivom Zelje:ara NikJi(: Nelherlands В. V. Ти poCinje :animljiva prica.· adresa k(:erke firme и Holandiji nala::i se иre:idencijalnom dije/u Amslerdama. odnosno slambenoj ku(:i. i па iSloj adresi je regislrovano sjediSte j05 J54 kompanije. od kojihnajmanje 86 ima isli Ьго) lele/ona. najmanje 26 ima iSli veb sajl. а najmanje 9 ima iSlog direklora. medju kojima je i Zelje:araNik.Si(:Nelherlands ...

U revi:o,.skom i:vje5Iaju:a 2008.godinu Zelje:are Nik.Si(:.kao i:a prvu poJovinu 2009.godine eksplicilno se navodi da seи 10т revi:orskom i:vje5laju пе пwюdi poslo~'anje k(:e,.ke kompanije kojaje Il pOlpunom vlasni51vu nikJicke Zelje:a,.e ...

Posloje dva moguca. а negdje i oCigledna ra::loga. kadaje u pilanju/ormiranje cerke kompanije koja se nala::i najednojdeslinaciji па kojoj se nala::i О\'оШ; Ьго} О/50Г kompanija. То je ili i:vlacenje поуса ;: Zelje:aгe N;kJic lako 510 Ы se pos/ovalop'-eko le cerk.e kompanije ; па laj naCin Ы se kupo\'alo ispod Ir=i5ne cijene od Zelje::m'e NikJi(: i prodavalo preko cerk.e kompanijeро Ir=iJnoj cijeni. ; па laj nacin OSl\la,.;o ekslra ргоfil. ili:a pranje novca.

Dl1Iga л.,.hа /ormiranja seme Ьгоjпih kompanija je pranje рага Ne posloji Ireci ekonomski ra::/og da imale lako velikiЬго} kompanija i lakl"ll logislikll ..

Zbog cega je do::voljeno da ovakva kompanija. sa ovako sllmnjivom prosloscll. sa ovakvom ekipom. koja se nala::i паjednoj iSloj /okociji. predslavljana od slrane ovakvog co\jeko. koji ima ni:: О/50гоуа koje je regislrovao пе samo и f/olandiji.nego i 11 drugim :emljama dobija и konlin"ilelu pO\'laslice od Dr=m'e Сrnе Ооге ...

6

Prema Holandskom гакопи, o::naka В V predstQ1'lja 0/ sor kompaniju, odnosno [и ти ko)a)e oslobodjena рюсап]« taksi iima ra::IiCite povlastice ...

То)е паст da se i::b)egne р [асап]« ропе:а па dodatu vrijednost i dobit .. ».Ne врогес], па rocistu glavne rasprave, da je па toj pres konferenciji ргуошёепа izrekla upravo

citirane navode, шйеп] su tvrdili da su citati u гаёс! 3 i 4 tuzbe istrgnuti iz konteksta геёепоя i daje u clankuobjavljenom, dana 31.03,201 O,godine, u dnevnom listu "Dап", pod naslovom "Zelje::ara pere pare preko"kсегkе", sadrzana sustina navoda ргуошйепе sa te pres konferencije, uvidom u koj i clanak, u dokaznompostupku, Sud zakljucuje о njegovoj sadrzini, kako slijedi:

«Zelje::ara ima registrovanu istoimenu kCегku kompaniju, пероспсие djelatnosti, osnovanu samo sedam mjeseci nakonsto)e MNSS BV preu::eo nikSicku kompaniju od MNSS, заорийа ]« direktorica Mre=e га afirmaciju nevladinog sektora Van)aсыь«: Опа ]« [исе па pres kоnfегеnсiji ka::ala da)e MMSS BV ((0/ [о:» firma ёю, kako tvгdi, doka::u)e o::naka BV и паиуи.Ркета IlOlandskom закопи o::naka BV p,-edstavlja 0/ so,. kompaniju, odnosno fiпnu ko)a)e oslobodjena рюсап]« laksi i imara::licite povlastice. Sumnjamo da поуоюппн апа firma ((Zelje::ara Netherlands!! slu=i га i::vlacenje ili pranje novca-rekla jeСаюа«, istilllci da su i prethodni vlasnici nikSickefi,.me bili i::poreskog raja. Po::valaje ministra ekonomije Веапка Vujovica daзаорй! da li)e Vlada ::nala::a postojanje kcerke kompanije, сети Пппа Slla i da l; гпа koje pravi vlasnik Zelje::are. Navelaje dase =elje::ara Holandija nala::i 11 t'e::idencijalno) cetvrti, и stambenoj ::gradi, па istoj adresi kao ijos 154 0/ sor kompanije, da sanajmanje 86 dijeli isti broj telefona, sa 26 sa)t, а sajos devetfirmi ima istog direktora Jan de Hasa.

-Лап de Наз ima т: 0/ sorova, registrovanih пе зато 11 Holandiji. Мобе /; Vujovic da objasni javnosti i radnicimaZelje::are гаёю je do::vo/io da kompanija sa sumnjivom pt'oS!oscu dobija ромазисе od dr=ave i koji je interes Сrnе Core da takokompleksna sema рееаигеса bude vlasnik nikSicke firme-pitala je сыь,«

Опа ja ka::ala da je MANS па озпоуи revi::orskog i::vjestaja о pos/ovanju Zelje::are i:: 2008.godine i prvll роюутирпоз!«, otkrio postojanje kCerkefirme nikSicke kompanije и Holandiji. Ксепка nikSickefirme ({Zelje::ara Nederlands!! osnovanaje,prema navodima и i::vjestaju, septembra 2008.godine. И MANS-II ocekuju da crnogorska policija pokrene еёететатиfinansijsku iSlragu, kako Ы se utvrdilo da lije kce,.ka kompanija Zelje::a,.e i::vlalila profil i:: Crne Core.

То je jedan od паста da se i::bjegne placanje ропе:а па аоааш v,.ijednosl i аобн- t'ekla je Calovic.Опа smalra da osnov га зитти da je rijet о nelega/nim poslovima dodalno роазнёе cinjenica da se ((Zelje=ara

Nederlends!! nala::i и stambenoj, а пе poslovnoj =gradi 11 Атиетати» i ocjenjuje da je «петогибе smjestili oko /50 firmi паistoj adresi. Navela je da ротепию =grada predstavlja (ёуогШе за osnivanje kompleksne seme kompanija koja se тоёе koristiliга pranje nоуса, i::vlacenje profita i=drugihfirmi ili dnJge radnje koje omogucavaju sticanje ekstra profita. MANS се, najavilaje,(го=ш od policije, tи=ilastva, Vlade i parlamenta da se рогабасе ovim sluCajem. Calovic je ka::ala da и posljednje угиете i=ucavaаокитепюсз]и о Zelje=ari kojll s/ljo) dostavili poslanici, kao i da)e оуо prva и пки konferencija па (ети nikSiCke kompanije».

Medju strankama je od pripremnog rocista u ovoj pravnoj stvari nespoma i istinitost cinjenicnihnavoda prvotuzene sa odnosne pres konferencije da je «Nekadasnji vlasnik nikSicke Zelje=are, engleska firma MNSSprodala ..29. 02.2008.godine svoje akcije kompaniji MNSS BV i= Holandije», i da se «adresa kCerke firme и Holandiji nala::i .. иre=idencijalnom dijelu Amsterdama, odnosno stambeno) кис]. / па istoj adresije registrovano sjediSte)os 154 kompanije, od kojihnajmanje 86 ima isti Ьго) tele/ona, najmanje 26 isti уеЬ sa)t, а najmanje devet ima istog direktora medju kojima je i Zelje=araNikSic Netherlands», kao i to da se u «revi=orskom i=vjestaju =а 2008.godinu Zelje=are NikScic, kпо i =а prvu polovinu2009.godine eksplicitno .. navodi da se и (от revi::orskom i::vjestaju nе navodi poslovanje kompanije ko)aje и potplmom vlasnistvunikSicke Zelje=are».

Sporno je, pak, da li je prvotuzena, kao ovlasceno lice drugotuzene, u cije ime je organizovalaodnosnu pres konferenciju, u tom obracanju javnosti saopstila navode kojima je «povrijedila poslovni ugled iргта licnosti» tuzilaca, u smislu tuzbene pretenzije, u ciji prilog su tuzioci, kao stetne, tuzbom citirali navode:

«Postoje dva mog/lca, а negdje i ocigledna ra::loga, kada je и pitanju /ormiran)e cerke kompanije koja se nala::i паjednoj destinaciji па kojoj se nala::i ovoliki Ьго) О/50Г kompanija. То je ili i::vlacenje nоуса i= Zelje::are NikSic tako 5to Ы seposlovalo preko (е cerke kompanije i па (а) nacin Ы se kupovalo ispod tr'=i5ne cijene od Zelje=are NikSic i prodavalo ргеkп cerkekompanije ро tr'=isnoj cijeni, i па (а) nacin ostvario ekstra profit, iIi =аргаn)е nоуса ..

Druga svrha /ormiranja seme brojnih kompanija je pranje рага. Ne posto)i (гес; ekonomski ra::log da imate tako velikiЬго) kompanija i takvu logistiku ...

Zbog cega je do=voljeno da ovakva kompanija, sa ovako sumnjivom proJ/oscu, sa ovakvom ekipom, ko)a se nala::i паjednoj istoj lokaciji, predstavljana od strane ovakvog ёоу)еkп, koji ima ni= О/50гоуа koje je registrovao nе samo и Holandiji,nego i u drugim =emljama dobija u konlinllitelu povlaslice od Dr=ave Сrnе Соге ...

Ргета Holandskom =akonu, о=nаkп В V predslavlja О/50Г kompaniju, odnosno firmu ko)a je oslobodjena placanja lаЬ; iima ra::licite povlastice ...

То je nacin da se i=bjegne p/acanje роге=а па dodalu vrijednost i dObil .. », а tuzena strana tvrdila da je potpunijikontekst tih navoda sadrfan u clanku koji je objavljen u dnevnom listu «Dап», па dan 31.03.2010.godine,cija je sadrfina prethodno takodje citirana.

Drugim rijecima i, krace, u sustini, spomo je da li navodi prvotuzene koje tuzioci smatraju stetnimро njihov poslovni ugled i ргауа licnosti, to zaista i jesu u svijetlu materijalnog ргауа, domaceg i EvropskeKonvencije о Ijudskim pravima i osnovnim slobodama, cija je neposredna primjena imperativna.

7

«/'.{/ ро-л-еаи ugle(/{/ i Рl'llт Нспохн Р/'(/\'II11;!,[и:« .1'1/{/('1:', ако рп.снеп, (/0 10 le:il1o роаеае i око,'. О.51;slllL'ajoI/fJl'lII'dm'(}ju, (/IISI/lti/l 11111Рг{/\'i('II11 пассопи пакнаан. пезсплхпо си! пакпаае /lI/{I\·ill.l'kl' .i:II!/I:'». погт irano je odredbomcl.207,st.3. ZOO-a. па kojoj je i z,аsпоvап tuzЬепi zahtjev.

Sledstveno, LI svijetlu согпасея ппегоаампо]; pozitivnog ргауа. osnovanost tuzbenog zahtjeva jezavisila od odgovora па pitanjc da li SLIcitiranil11 памхйгпа ргуошйепс Vanjc Са+омгс, ргуо: роvгijеdjепi«ugled i ргауа Нёпоы!» tuzilaca i, drugo - pod uslovol11 da je prvi odgovor роtvгdап - da li, uslovno геёепо,tezil1a povrede i окогпоы: konkretnog ILlcaja opravdavaju dosudjcnje шйюсппа ргамёпе поуёвпе лакпасе.

Тгаёсс: odgovur па (а зрогпа, LI sLlstini, 5аl110ргаупа pitanja - уе cinjenice оошёпе za ргеsudjепjеrncdjLI вггапкагпа геьц bilt:: nesporne - Lld [е. pored пе pornih cinjel1ica i dоdаtпih заапао]а о гогпе stecel10guvidom LI ге+емагппе поviпskс clanke, onaj citirani iz lista "Оап" i ostale, cijenio znacajnirn i iskazргмошзепе Yanje Calovic, kojajc prilikom saslLlsanja LIsvOjstvll раппёпе stranke, izJavila:

«2005.godine зто ::аlго:i/i UgOI'OГ О p/'i\'ali::aciji Zе!jе::uге od nadle:nih inslilucija, \'jегиjи(;i da се objav!jivanje /ogаокитепю omoglli:i/i bo!ju kontro/u i njego\'o SРго\'оcijепjе. 0\'0 пауоаип i::ra::/oga 510, како зто назт]« зазпай. одауе:е novog\'/asn;ka Zе!jе::аге зи da и 111 kompanijll и/о:; //8 miliona енпа и I'еkопs/гиkсiju, ::a.~/ilu :ivo/ne ыеате i /k::v. зосйо'п! program.Кааа зто пакоп -1 ркезиае Uргаvпоg зиаа d051i do tog dokumenta i пакоп яопзннасл]« за ::apos/enima 11Zеljе::Ш'i, загпан зтоda Sll s\'e IIgovol'lle одауе :е ргеkгsепе i isp/lnjeni Л'I US/O\'; га гаskid //go\'ol'a, пар/а/и репа/а i рокпеюп]« агЬига:е. Гакоа]«зто хазпа]! da яи \'/asf1lci jos // зато] ропиа: Ы/I sk/ofll юте аа \'1'10пеожтт radnjama i::dejsl\'//j// Кирсути Zе!jе::аге, ра .1'11i::medj/l oSla/og пауе]] Ла ]« jedan od ,'a::loga ::а5/0 рге(I/":1I Rospodina Обгааохчсо :а c'lапа ОdЬога di,'eklora. kada оп; розюпи\'la.5f1ici Zelje::a,-e, ю] 510 оп, сни ат: "нпа jake \'е::е /1 \'la,Hi". Sa::nali зто takodje i:: Ugо\'ога, da je posebnom юскотреескн апо da \'Iasnik priJlvata daje kupop,'odajna cijena samojedan od uslova, а daje njiho\la обауе:а da зргоуеаи т+еянсюп!

ekoloski i socijalni ргоgгаm и кпози od //8 тнюпа е+пз. Onda зто sa::nali da розю]« dodatna аокитепю koja nijesu bilaрсезепюуапа и [аупозн, а kojima зе mijenjaju ОЬО1'е::еnovog vlasnika па паст 5/0 se атзнспо зтапт]« predvidjena ulagaпja,smanjuje Ьго) ::aposlenih, осйо:» обауе:е da sl'oje poslovanje us/ove ро cгnogorskim гакопипа, ,-egu/i511рнап]« ::aslile =;I'olnesredine. Опо slo паз je {и posebno :abrinulo [е da se и нт novim Aneksima i Рпоюкойта ргеdvidjа da песе Ьи! sprovodjeneпikаю'е pravne radnje ркон» vlasnika Zelje::are. како ::bog krsenja Ugovora о pri~'a/i::aciji, /ako i ::bog ргеуапе i drugih radпjikoje зи и паяет krivicnom Zakonu реерогпаю яао kгiviёпо фе/о, Na (епаеси га рпуангасй« Zе!jе::аге i::abrana je kompanijaMNNS, а ondaje MNNS BV рпеигео Zelje::arll. Тот ргilikот nije organi::ovan по»! /ender, nije provjereno "о [е по»! vlasnik, dal; ::adovo!java sve опе uslo\'e koji зи originalnim (епаепот /га:еп; od /ad~пjeg туезнюга. Тiт Апекзот I/govora kojim MNSSBV preu::ima Zelje::aru зе predvidja direk/no kr5enje ni::a гакопа. jeг se njime ттию» ekonomije обауеги]е da се и slucaju daпеко ::а/га:; da Ьиае organi::ovan /ender 10 Ы/; odbijeno od и=апе V/ade, яекюпа i/i regu/a/ora, iako ро Us/avl/ i гакоттаregula/ori зи ne::avisni od Vlade, njih pos/avlja Skup5/ina СС i пе то:е Vlada prej//dicira/i odluku regulalora. Ujednom od lihрпиоко!а зто зазпай da сак п; поуас :а ргу! [пчезнсюп! pcriod nije ulo:en i daje Vlada imala moguCtlOSI da 12 milioпa еуеаkoji ви bili deponovani kod Реуе Ьапке СС umjes/o vlasnika iskoriSli га inves/icije u Zelje::.ari, Umjes/o /oga, posebnimркоюкдют koji je ргета гуатётт аокитепита Vlade ::akljucen Iri dana prije nego 5/0 je Minislar ekonomije dobio ov/~(;enjeda ga ::ak!juci, predvicijeno je da /ih /2 miliona еуга budu iskorisceni ::аpokri\'anje dugova v/asnika Zelje::are ргета РГУО}Ьапс;СС. Onda smo sa::nali, како i: UgOl'ora о privati::aciji, /ако i i::;::vanicnih ам/а komisije ::а kontrolll dг:avпе ротоа, da vlasniciZе!jе::аге imaju sub\'encije i:: dГ:GI'поg bucrela 11 i::nosu od -/4 mi/iona е\'га. Zalo smo i:: njiho\'ih rev;::orskih i::vje5laja sa::na/i daod do/aska MNSS BV ::а \'/mnika Zеljе::ш'е, {а kompanija dugllje Dr:avi ргеко 9 miliOl1a е\'га ::а роге::е, doprinose, i dntgeda:bine. Takodje smo sп::.па/; i:: ге\'i::огskоg i::lje5taja da Sll llOl'i \'/asnici umjeslO ulagaпja 11 Ze!je::arll sami sebi po::ajmili 50miliona el"'a, 11::. ката/и od 5 %. а naknadno smo sa::.nali da S/l laj dllg uSlUpili OF SHORE kompaniji Rakupero sa Holandskihan/ila, koji Sll inace ро::пш; мо \'1'10populaгna des/inacija koja рпса mogu(:nos/i ::а i::bjegm'anje pla(;anja роге::а. 1::revi::orskihi::vjes/aja smo sa::.nali da je nakon dolaslw MNSS BV Zelje::ara NikSi(; osno\lala k(;erk/l kompanije и Ho/andiji pod na::ivomZelje:ara NikSic Nelherlands. Ra::gol'arali smo sa preds/avnicima Sindilw/a, novinarima koji рга/е /и оЫш/ i sa::na/i da niko odnjih пе ::па ::а kupovinu kierke kompanije. Onda smo pl·ik.upili dokumenlaciju i:: =vanicnog holandskog regislra kompanija isa::nali da se па iSloj adresi nala::i ргеко 150 dгugih kompanija, а ::a/im smo ргеко programa Goog/e Maps vidjeli da je rijec оslambenoj киа u koju пе то:е da slane п; /50 Ijudi, а пе sjedis/e ogromne kompanije. Na is/oj adresi je regislrovan i vlasnikZelje::ara MNSS BV. Takodje smo vidjeli da ve/ik.i Ьго} kompanija ima is/i Ьго} lelefona, is/u inteгnel pre::en/aciju, а da пеКеimaju i svog direklora, па osnovu ::vanicnih dokumena/a koje je оп pOlpisivao u ime lih firmi. Ovo posebno nag/~avam i:: ra::logaslo smo 1I10:iIi уеота veliki /гud da provjerimo sve /е Cinjenice, da ргопафето informacije о direktoru, f/o je u s/ucaju OFSHORE I'eoma lesko, а nekada nemogu(;e. Sa::.nali smo da pored kompanije u Holandiji, is/i covjek je i direk/or OF SHORE(kompanija и) Cirihu, Barbadosu. Сигасаи па po::.natim OF SHORE deslinacijama. /majui:i u vidu permanenlnO krfenjeоЬауе::а i:: Ugovora о priva/i::aciji i ni::a cгnogorskih Zakona, уе::е sa kompanijama (па) OF SHORE des/inacijama, sma/ralismo daje оуот pi/anjll mjeslo ujavnoj deba/i i organi::o\'a/i pres konferenciju ::bog koje nas sada MNSS BV /u;i, gdje .5тоpilaliVladu Cгne Соге, копКге/по minis/ra ekonomije Вгапм Vujovi(;a ко s/oji i::a MNSS В V i КОje s/vaгni vlasnik Zelje::are NikSi(;,::а5/0 /а fiгта то;е da bude i::nad Zakona, сети slu;i ki:егlw kompanija i i::ra::ili nasu sumnju da poslojanje ovakvog velikogbroja OF SHORE kompanija i tajno uspos/av/jaпje ki:erke kompanije то:е da s/u:i :а i:bjegavanje (pla6anja) роге:а ili pranjenOI'ca. Tada smo. kada smo огgапi::о1'аli pres konferel1cijll, imali priS/lIp samo pojedinacnim гнi::огskim i:vjestajima u kojima jekOn.5latO\'ano da пе sаdг;е podalke о If'ansakcijama kiегkе kompanije. Kasnije smo doSli u posjed l/c. koп.solido\'anih i::vjes/aja,а/; i и njima ~'Ioji da пе p"ika::lIjll Il'ansakcije i::;medjll Zelje::are NikSi(: i njenih ki:егki. Dakle, smatrali smo da о O\lom pilanju/геЬа govori/i javno, jer je u mеdjиvгеmепu Vlada, odnosno dr:ava Ста Сога, poslala v/asnik dije/a ak.cija Zelje:are. POSIOMNSS В V nije platio dug, iak.o je Vlada garantova/a. Такофе i :bog IOga SIO kompanija и::;уа ogromne subvencije, krfi ::акопе,пе р/аса роге::;е, doprinose ... Smatrali smo da о /оте IгеЬа ra::govarali javno, а пе p,-i\'atno, како je 10 od тепе Ira:io gospodin

8

Bro/, с/ап Odbora анекют Zelje=oгe. Zbog /oga sam i odbi/a га=gоvоr sa njim i rek/a mu da sve s/o ima da ka=e, ka:'e)avno, daima is/i рпозю» i is/u mogucnos/ da /0 ист! i da komunicira sa medUima kao [а. Ja i dalje зтатат аа ]« рнап]е ko)im smo sebavi!i. рнап]е od рог ekse/ans )avnog in/eresa. а пе рнап]« о kome gospodin Bro/ i [а /reba da priva/no ra=govaramo i=a=a/vorenih vra/a. Dak/e, mi smo se obra/ili skllpslinsko) Копнзл]! за pri\lG/i=aciju, minis/ru ekonomije, иринй krivicnu prUavu/и=i/aslVu i РгUavu Upravi га зрпедауап]« ргап)а novca. Skups/inska Komisija)e о юте raspravlja/a i /akod)e рперотдйанкюси da islra5 пазе navode, а Vrhovno dr:'avno 1l6/aslvo)e заорён!о da)e predll=e/o т)еге i radn)e га prov)eru nasih navoda,ра v)erll)em da /akvo )avno заорйел]е Vrhovnog dr:'avnog 11I5/aslva то:е mnogo vise da povrUedi /и50са MNSS В V i c//di теs/o п)и nisu /u:'iIi. I па kга)II,)а sam dobi/a odgovor od Uргаvе га зрпедауап]« ргаn)а поуса, уезапо га пази p"UavII i и 10т ...odgovoru Uprave mi)e заорйепо da informacije i= njega топат da биуат kao /а)ПIl, а)а v)eru)em da Ы опа mog/a kогis/i/i //то)о) odbrani и ovom s/uca)lI, ра mo/im slld da, IIkoliko cijeni ронеотт, =alra=i od Uprave га ргап)е novca da те os/obodicllvan)a d":'avne /а)пе i omogllCi mi da заорзнт sad":'a) n)ihovog odgovora па топ: inicUa/ivll da ispila)u pos/ovan)e Zelje=aresa п)еnоm kceгkom i drllgim pi/an)iima pos/ovanja котрат]е. Da =akljllcim, da 1160ci топо]и da Ьиаи mnogo инеттт}! па[аупи kгiliku,)еГlrоsе novac i=naseg bud:.ela i kгsе хакопе ove d,·:'ave".

Odgovarajuci па pitanje Suda, postavljeno u smislu, da je prije predmetne pres konferencije bila uposjedu Izvje~taja о izvr~enoj reviziji konsolidovanih finansijskih iskaza za 2009.godinu Zeljezare Nik~icАО, da Ii Ы njen pristup i izjave date па toj Pres konferenciji bile istovjetne ili drugacije, ргуошёепа jeodgovorila: "Мо]« i=)ave Ы Ы/е ртрипо iSle, )ег и konso/idovanim i=v)es/a)ima do ko)ih sam kasnije dos/a pise, ciliram:"medjukompanijske /ransakcije i пегеайгоуап! dobici od /ransakcUa medjll kompanijama и okvirll grllpe зи eliminisani", misli seпа Zelje=arll NikSic, AD NikSic i п)еnе kcerke Zelje=an/ Niksic Ne/her/ands BV i Novi сын. DOO, drugu kceruku котрапни kO)1I[е Zelje=ara regisll'ova/a 11 NikSicu. Dak/e, опо slo)e na)va:'nije 11 10т se i=v)esla)lI пе vidi. а ю ]« Iransakcija i=medjll Zelje=are injene kcerke i sla se па 10) re/acUi desava. Zbog loga Ы то)е i=)ave Ы/е iSle, kao iprije nego s/o sam ima/a и vidll konso/idovanii=v)es/a)". Obzirom па sve ~to je navedeno па toj Pres konferenciji, posebno u iskazu datom prilikomsaslu~anja u svojstvu раггпёпе stranke, gdje je u kontekstu su~tine tih navoda pomenula "sumnju", Sud jepitao ргуошйепц da Ii je sve ~to je ustvrdila izraz njene sumnje ili saznanja, odnosno spoznaja о stvamomcinjenicnom stanju vezano za problematiku koja je bila predmet njenog interesovanja, па ~to je ргуошёепаodgovorila: "Рпеатег mog вагпата га ko)e sam рпкирйа dokumen/aciju, а Л/о su /и=ioci па pripremnom roeiSt/l prihva/iIi kaois/ini/e, певроте i юёпе ]« da розю]! kCerka kompanija па [зю] adresi sa /50 drugih OF SHORE kompanija, sa инт sajlom ;direk/orom, is/im brojem te/efona, da im je sjediste и зютбепо] kuCi, da ho/andsko гакопоааузпго predvidja da s/ranci ko)iosnivaju BV kompanije, odnosno druslVo sa ogranicenom odgovornoscu ;maju poseban poreski ненпап, (е ]« =bog togapos/ovan)e /ih kompanija predme/ posebne раёп]« instilucija koje se bave ЬогЬот ргон» organi=ovanog krimina/a, (етпгта ;ярпедауап]« ргаn)а поуса, /е da)e 10 konstalovano /1 гуатёпот i=v)es/a)u Minis/arslVa finansija DI':'ave Ho/andije. Takodje,то)е загпап]« Ое) da ni харонеп! и Zelje=ari, ni novinari koji 10 рпие пе гпо]« за kcerk/l kompaniju iхаю sam =akljucila da je/0 /а)па =a)avnos/ i =apos/ene i па osnovll cin)enica koje sam ротеП/l/а pre/hodno ;=nije/a sumnje da se kCerka kompanija то:'еkoristili =а pranje novca iIi i=bjegavanje роге=а. То т; je pOlVrdio i punomocnik /u=ioca i gospodin Вго/, kada su )avno saops/i/ida je kCerka osnovana iskl)ucivo =bog smanjen)a troskova. /ako se nе mogu smanji/i /roskovi =apos/enih, ni troSkovi sirovina, n;Iroskovi proi=vodnje".

Analizirajuci brizljivo navode koje tuzioci smatraju ~tetnim ро njihov poslovni ugled i ргауа licnosti,u smislu odredbi cl.207.st.3.Z00-а, koji su «~tetni» navodi prvotuzene citirani tuzbom i, u ~irem kontekstu,izlozeni u dnevnom listu «Оап», od 31.03.201 O.godine, prethodno citiranom, i drugim clancima u koje jeizvr~en uvid u dokaznom postupku, а imajuci pri tom u vidu ovakav iskaz prvotuzene, Sud je vodio гасипа оtome da su sve drfave potpisnice Evropske konvencije о Ijudskim pravima i slobodama, i Ста Gora,integrisale Konvenciju u svoje domace zakonodovastvo, ра je KonvencUa obavezujuca za sudove i svedrfavne organe. То znaci da svi pojedinci i u Cmoj Gori сгре ргауа i duznosti iz Evropske konvencije, takoda se i u domacim postupcima oni mogu direktno pozivati па njen tekst i па sudsku praksu, koja se тогаprimjenjivati pred cmogorskim sudovima. Vi~e od toga, dгzavni organi, ukljucujuci sudove, moraju datiprioritet Konvenciji u odnosu па sve domace zakone koji su u eventualnom kontliktu sa Konvencijom isudskom praksom koja je za nju vezana, jer, tekst Konvencije пе smije se citati i primjenjivati bez pratecesudske prakse, а presude Evropskog suda za Ijudska ргауа obja~njavaju i tumace tekst, опе su obavezujuciprecedenti koji u ргауи imaju status obavezujucih pravnih nonni. Тоте sledstveno, i ovaj je Sud тогао, priodlucivanju u konkretnom sporu, po~tovati presude Evropskog suda kao obavezujuci zakon, u okviгutendencije da danas, poslije Ratifikacije Konvencije, i tradicionalni sistemi kontinentalnog ргауа zapravoimaju mje~oviti sistem kontintentalnog i anglosaksonoskog ргауа, gdje se toj praksi Evropskog suda dajejednaka vrijednost kao i drugim zakonima koje donosi Parlament. Sloboda izrazavanja ima centralnu uloguu za~titu svih ргауа garantovanih Konvencijom, jer, bez ~iroke garancije ргауа па slobodu izrazavanja петаslobodne Сгпе Gore, time, ni demokratije, kojaje op~ta postavka neporeciva.

Naravno, pri ocjeni okolnosti ovog slucaja nije se izgubio iz vida da sloboda izrazavanja, koje ргауоje prvotuzena, ро mШjепju ovog Suda, iskoristila u organizaciji drugotuzene па toj pres konferenciji, od30.03.20 IO.godine, moze biti u kontliktu sa drugim pravima za~ticenim Konvencijom, ра i po~tovanjem

9

llgleda drugih, u kom slllcaju je zadatak Suda Llspostavljanje гаупогейе LlkobIjenii. interesa, uz uzimanje uobzir i znacaja dГL.lgog. Ustav Crne Gore пе LltvrdjLlje izrekom da je ргауо slоЬоdпоg izrаzаvапjа misljenjaоягап.ёепо pravima па dostojanstvo, cast i ugled i identitet drugih, по, ргама па d. Istojanstvo, ёая, ugled iidentitet spadaju medju опа «jednaka ргама drugih», ра je sloboda javnog izrazvanja mШjепjа па taj паё!пimplicitno ogranicena i tim licnim ргауипа. Tako LJ24. Ustava: "ZаjеПf('еnо /jlldsko рпауа i slobode mogu seоglШlic'ili зато гикапот. 11 обнпн k()ji аорнии [,'-1"1(/\' 11mjl'Гi kojaj/' пеорпоапа аа Ы зе 11 опснепот i зюооапот аетокпизкот&115/1'11:odOl'o/jila 51'I'I/(J:bog яо]« je ograniL'enje dozvoljl:nO". Odredbom cl. I.st. 3.. i st.4. Zakona о medijima jeпоггппапо: " ..Ста Сот obe:bjedjuje i [етс! slоЬщl1l il7!o,.,llisallja 1/0 туои зюпаата koji 511 sod"=oni 11 medjunarodllimаокитепнта о /jщlskim реа+тю i 51ohodomo «н '.'V. ОЕПS. SC/I'jel /-:угор/!. Е( / .", uz odredn icu da taj Zakon, koj izabгal1juje CCI1ZUrU,treba "иннаси! i ргimj(!lIji\'llli 11 .l'klшlll :;0 рппслрнпа !:.·I',·opske нонуепсл]« :0 :051illl Ijlldskih prava iохноупн: яюбоаа, и: klJl'iH:clljc ргu!i..1'1!ргеСI!(/еlllllоg /}f'(/I'{/ E\.,.upskog зиаа га Ijudl'ku ргауа". No, obzirom dazakonodavac l1ije uredio odnos medju kadkad, пе u оуогп slucaju, sukobIjenim pravima slobode izraiavanjai ugleda subjekta kojeg se iZraZe/lO попёе, kada su емепша'по u sukobu, preostaje Sudu da, kao i uuporednom pravu, to cini od slucaja do slucaja. zavisno od копкгегпйт okolnosti, па koje upucuju utvrdjenecinjenice. Нешistiсki ргiпсiр pгi tome je da se роstigпе орпгпа'по, паj уесе гпояцсе, ostvarivanje оЬаsukobIjena garantovana dobra, tako da jаvпо izrazavanje misljепjа ггеоа dopustiti, ako Ы njegova zabranapredstavljala II konkretnom slucaju veci atak па slobodu javnog izrazavanja misljenja, nego sto Ыdopustanje predstavljalo akt па ugled i druga ргама licnosti. Pri гогп, valja ponoviti, jer je to орйе mjesto, svipredmeti koji se ticu slobode izraz.avanja, ра i ovaj, moraju biti гjеsаvапi u skladu sa obavezama Сте Goreро cl.\ О. Evropske Копvепсijе, а u skladu sa шгпаёепйгпа Suda u Strazburu.

А tamo: «Sloboda i:"a=al'anja ргеdslОI'ljа jedan od osno\'nih lemelja demokro/skog dГll5lva. [еаап od osnovnih uslova:0 парпеаоуап]е drU5f\1a i samo-ispunjenje Sl'akog роргатса» (Lingens protiv Austrije. 1986; Sener protiv Turske. 2000; Thomaprotiv Luksemburga, 2001; Maгonek protiv Slovacke,2001; Dichland i drugi protiv Austrije, 2002 itd). Као princip, zastitaро cl.1 О. Konvencije se odnosi па svako izrazavanje, bez obzira па njegov sadrz.aj, koje distribuira nekipojedinac, grupa ili tip medija. Jedino ogranicenje па osnovu sadnaja пёе se ~irenja ideja kojima Ы sepromovisao rasizam, пасвпёка ideologija, mnnja, rasna diskriminaeija ...No, svakako, sloboda izrazavanjaпе гпойе da se koristi da Ы se vodilo ka unistenju ргауа i sloboda koje se garantuju Konveneijom, ukonkretnom, ugleda, u kojim situacijama se primjenjuje teorija paradoksa toleraneije: apsolutna toleгancijaгпойе dovesti do tolerisanja ideja kojima se ргогпоуйе netolerancija i опе zatim mogu da uniste toleranciju.

Уооес! гаёцпа о svemu tome, а da Ы valjano odlucio u ovoj pravnoj stvari, Sud je u postupkuсiпjепiее utvrdjivao da Ы ispitao tip izraiavanja ргмошйепе u konkretnom slucaju, sredstva za ~irenjeizrazavanja - mediji (stampani i еlеktгопski) i pubIiku (cjelokupna emogorska jаvпоst, kao ciljna grupa, isire).

Sve se to u konkretnom, орет, imalo u vidu, u svijetlu sadniпе cl.1 О.Копvепеijе: «Svako ima pravo пазюооаи i:ra=avanja. 01'0 рпауо IIkljucuje slobodu роыеаоуап]« SOpSI\'el1og т i5/jeIlja. primanja i зоорпауал}« informacija i idejaЬе: mije5al1jajavne vlasli i Ье: ob:ira па granice ... ».

Ргмошйепа u organizaciji drugotuzene оdпоsпоm prilikom jeste, ро gledistu Suda, utemeljenom паcinjenicama koje su u postupku dobile kvalitet nespornih, а izrazene su пjепim navodima sa te preskonfereneije da je nekadasnji vlasnik niksi6ke Zeljezare, engleska finna MNSS, prodala dana29.02.2008.godine svoje akeije kompaniji МNSS В.У. Holandija, poslUe cega Zeljezara Nik~ic, dana25.09.2008.godine, osniva kcerku kompaniju u Holandiji, pod nazivom Zeljezara Niksi6 Netherlands В.У, ida se adresa kcerke firme u Holandiji nalazi se u rezidencijalnom dijelu Amsterdama, odnosno stambenojkuci i па istoj adresi je registгovano sjediste jo~ 154 kompanije, od kojih najmanje 86 ima isti broj telefona,najmanje 26 ima isti уеЬ sajt, а najmanje 9 ima istog direktora, medju kojima je i Zeljezaгa NiksicNetherlands, pored cega je nesporna istinitost navoda prvotuz.ene da гevizorski izvje~taj za 2008.godinuZeljezare Niksi6, kao i za prvu polovinu 2009 godine, eksplicitno sadni konstataciju da se u tomrevizorskom izvje~taju пе navodi poslovanje kompanije "kcerke" koja je u potpunom vlasnistvu niksickeZeljezare, sзто iznijela svoje misljenje.

I pri tome prvotuz.ena nije deeidno, u mjeri da je to ~injeni~ni iskaz, ustvrdila da je "k6erka" firmaosnovana radi izvlatenja поуса.

Takodje, prvotuz.ena па toj pres konfereneiji nije iznijela ~injenitnu tvrdnju da se preko "Zeljezarine""k6erke" реге поуае.

Ne.Prvotuz.ena je па temeUu svojih saznanja, а о cemu je, ро ocjeni Suda, ubjcdljivo i jasno kazivala i u

svom iskazu, pri temu je арsоlutпо bez znacaja za prcsudjenje u оуот sporu da li su ta njena saznanja10

objektivna istina ili njen subjektivni, еуепшалю i nepotpuni, mozda i pogresni dozivljaj stvarnosti (sama ;егес! u svom iskazu da пета dokaze da Ы tvгdila), zapravo, iznijela svoje misljenje da «Розю]« dva тояиса, а negd;t! iocigledna 1"G=loga.kadaje и риати Готитп]« (;e,-ke kompanije koja se паюс! najednoj deslinaciji па kojoj se паюг! ovoliki Ьго)0/50/' kompanija. То je ili i=vlacenje novca i=Zelje::m'e Nik5i(: lako 510 Ы se poslovalo рпеко le (;erke kompanije i па laj пабт Ыse кироуа!о ispod Ir=iSne суеnе od Zelje=are Nilr.Si(;i prodavalo preko k(;erke kompanije ро Ir55noj cijeni. i па laj пабт оиуапо

екзи-а p/"ojil. ili за pranje почса ... ». Dakle, ргуошйепа nije tvrdila, jer nije znala. Оа je tvrdila, zacijelo, опа пе bipominjala dva ili tri razloga, мес jedan razlog. Reci da se posjeduje znanje о пеёегпц i гес! da je to tako inikako drugacije, to je cinjenicni iskaz, medjutim, гес] kao sto je ргуошйепа, da гпоёе biti to, ali гпойе biti iпеёто drugo, nije cinjenicna tvrdnja, jer Ы kao takva bila malo smislena i neozbiljna, уес je to sumnja ilitivrijednosni sud. А pored navoda da «ш i=\llacenje novca» ргуошйепа je rekla i: «D'-lIgа svrha /ormiranja 5еmеbrojnih kompanija je pranje рага. Ne розю]! Ire(;i ekonomski ra=log da типе lako veliki Ьго) kompanija i lakvu 10giSliku .. », priсети objektivni primalac informacije iz njenih navoda пе гпойе iskljuciti misao da u konkretnom пе гпойеbiti u pitanju i пес! ili neki sljedeci razlog, jer je ргуошйепа rekla da пе postoj i Щ,-е(:i ekonomski», dakle, тгес!razumljiv, uobicajen, shvatljiv, razlog za takvo postupanje, sto opet пе зпаё! iskljucenje teoretskemogucnosti takvog razloga. 1 time je ргуошйепа izrazila svoje misljenje, tacnije svoju sumnju. А slobodaposjedovanja misljenja preduslov je za druge slobode garantovane cl.1 О. Konvencije i ta sloboda, zato, uzivagotovo apsolutnu zastitu (<<svaogranicenja ovog рпауа smalraju se nespojivima sa prirodom demokralskog dru5Iva», reciсе jednom i Komitet ministara i mnogo puta ponoviti novi Evropski sud). DrZave, ро decidnom stavuEvropskog suda u vise presuda, пе smiju pokusavati da indoktriniraju svoje gradjane i пе treba da im seогпояцс! da ргауе razliku izmedju pojedinaca па osnovu posjedovanja nekog misljenja. Promovisanjejednostranih informacija od strane drZave, sto се гес! i suda, predstavljalo Ы, ро Evropskom sudu, tesku ineprihvatljivu prepreku za slobodu posjedovanja misljenja. Posljedicno navedenom, i sloboda заорйауашаinformacija i ideja je od najveceg znacaja za politicki zivot i demokratsku strukturu zemlje. I1ustracijje radi,mimo ovog spora, Evropski sud je jos 1986.godine sasvim «eksplicitno роагбао slobodu da se krilikllje vlada:обауе:а ]« 51атре da заорйауа in/orтacije i ideje о polilickiт pitanjima i о pilanjiтa и drugiт obIaslima odjavnog ииегеза.Ne saтo da ёютра ima гаааю]: da ваорйауа lakve in/orтacije i ideje. ve(; gradjani ипа]« рпауо da ih dobiju», пагаупо, пеodnosi se оуо samo па Vladu, уес bilo koji subjekat u demokratskom drustvu, ра i па ргуошйюса,sledstveno i Zeljezaru АО, i пе samo па stampu, уес sve medije, ukljucujuci radio i televizijske, dakako, пеsamo па novinare, уес sve poslenike javne rijeci.

Evropski sud je pri svemu tome od роёетка, stiteci slobodu ргепоёеп]а informacija i ideja praviojasnu razliku izmedju informacija (cinjenica) i misljenja (vrijednosnih sudova), kada je u slucajevima«Lingens protiv Austrije, 1986; Jerusalem protiv Austrije, 2001., i brojnim drugim, konstatovao: «Poslojanjecinjenica тоёе se рокагаи. dok se iSlinitosl vrijednosnih sudova пе тоге lako doka::ali ... SIO se нде vrijednosnih sudova. оуо]IIslov je петогиде ispllniti i оп kr5i зати slobodu тiSljenja. koja je temeljni dio ртуа koje se obe::bjedjuje С/аnот 10.Konvencije». Dok misljenja predstavljaju stavove ili Нёпе procjene nekog dogadjaja ili situacije i nije mogucedokazivati da Ii su istinite ili пе, za cinjenicu koja se nalazi u osnovi па kojoj je bazirano misljenje "тo=da seто=е doka::ali da lije iSlinita ili 'а=nа", shodno сети je Evropski sud u predmetu «Dalban» Ыо misljenja: «Bilo Ыneprihvalljivo ::а novinara da тu se ::аЬгаn; da i=ra=ava kriticne vrijednosne slldo\'e ukoliko nе то=е da dokO=e da su оn; iSlinili»i zbog toga su, zajedno sa informacijama ili podacima koji se mogu potvrditi, zasticena misljenja, kritike iIispekulacije za koje se пе smije traZiti dokaz о istinitosti u smislu cl.IO.Konvencije. Stavise, vrijednosnisudovi, posebno oni koji se izrazavaju u politici i pitanjima od javnog interesa uzivaju posebnu zaStitu kaopreduslov pluralizma misljenja, koje je od kljucnog znacaja za demokratsko drustvo. Tuzioci, obzirom паznacaj Zeljezare Niksic za gradjane Сrnе Gore i DrZavu Crnu Goгu, moraju biti spremni па visi pragtolerancije-na tom nivou javnog interesa njima se moze reci vise nego drugima, zakljucuje ovaj Sud, sauporistem па praksu Evropskog suda.

А navodi prvotuzene koji su, navodno kao stetni, citirani u tuzbi, nesto u sirem kontekstu uanaliziranom clanku iz lista «Оап», od 31.03.2010.godine, jesu, ро stanovistu ovog Suda, vrijednosnisudovi, koji su sadrZali kritiku, sumnju, cak, i spekulaciju tipa, sumnjam da je to zbog toga iIi toga, treceopravdano biti пе moze, izraZeno rijecima: «Posloje dva тоgи(;а, а negdje i ocigledna ra::loga. kada je u pilanju/orтiranje сегц kompanije koja se nala::i па jednoj destinaciji па kojoj se nala::i ovoliki Ьго} О/50Г koтpanija. То je iIi i=vlacenjenovca i:: Zelje::are Nilr.Si(:lako 510 Ы se poslovalo preko (е (;erke koтpanije i па 'а) nacin Ы se kupovalo ispod lr=i5ne cijene odZelje::are Nilr.Si(:i prodavalo preko kCerke koтpanije ро Iг55nО} cijeni. i па (а) nacin oslvario ekslra projil, i1i::a pranje novca ... »

Druga svrha/orтiranja 51ете brojnih koтpanijaje pranje рага. Ne posloji 'геа ekonoтski ra::log da iтate lako velikiЬго} koтpanija i lakvu 10giSliku .. »

11

/.hug C{!go[е c/()~"(}U{!nu(/11 [е 1J1'lIk,,(/ котрат]а, .1'(/ ()\'(/ko хнтпп+оп: Р'': .i'/ns('II, ка о+анхот ekipom. kojo se поюг! па[еапо] i.l'fOj /okuciii, pl'(!(iSlm'!jana ос/ (I\'(/k,'щ!, (m/t'kll, kllfi /1110т: о! liогm'u ко]: [е /'f!Ri.l'Il'U\'uOпе .1'(/1110 11 Ho/andiji nego i 11

dmgim ~eIllUalll(/ dobij(/ 11 kOl1linllif(!11/pOI·/(/.I'lice щ/IJ,.=m·е Сте Соке..»Ркета Ноюпазкот гакони огнака Bl' pl'f!(I,\'lm'Ua t!fJOI' котрат]и. оапс.хпо Пгпи, kojaje u5/obodjel1a p/ai:anja tak.5i i

ima I'a~/it'ile ро-Лакнсе.]'ojejf!di//i 11(/('i//аа хе i:::!'1eg//ep/ac(///je рсне:о 11(/c/O(/alll "l'ije'/nOSI i аоон»,Analizirajuci ротпо svaku rijec II оуип спапгпа pojedinacno, а onda sve zajedno, Sud je ispitao

sadгZinu iskaza ргуошйепе, u vezi i sa Clallkoll1 ц dnevnom listu «Оап» о kojell1 je prethodno bilo rijeci, kaoi formu iskaza i ртатесе okolnosti slucaja. U kontekstu мес navedenog, pri tome se moralo razgraniciti, ргуо,da li je citirani iskaz ро sadrzini tkzv, cinjenicni iskaz (slld) ili vrijednoslli iskaz (sud), Pojednostavljeno,iskaz je cinjenicni kad je пjеgоvз sadrzina dostupna dokazu istinitosti ili neistinitosti, u kom smislu ЫCil1jellicni iskaz bio da je ргуошйепа оёпозпогп prilikoll1 kazala, primjera radi: «Iuiioci реги поуас» i ni~tadrugo, Ili da je, recimo, ustvrdila «Iuiioci izv/ace поуас». No. ргуошйепа го nije tako kazala, а о сети jeprethodno detaljno bilo rijeci, Ргмошёепа je izпijеlа vгijеdпоsпi sud, па koji паёгп je, za razliku od tuZilaca,izjave ргуошйепе па pres kопfегепсiji citaocima prenio i dпеvпi list «Оап», u citiranom clanku, od31,03,2010.godine, gdje samo naslov lici па cinjenicnu tvrdnju, а taj naslov je izbor Redakcije lista, dok se utekstu, kojem tuzioci nijesu prigovorili prilikom sprovodjenja istog kao dokaza - dakle, ni njegovojашеппёповп, а шйеп: su smatrali da se njime vjerno prenosi su~tina navoda ргуошйепе ргуошёепе. па vi~emjesta navodi: «..Sumnjamo da поуоютнтпа [пта ZeUe~ara Neder/el1d51> 5/1I=;га i:::I'/acenje ili ртп]« novca-rekla jeCalovic .. То je jedan od паста da se i:::bjegne placanje роее:а па dodatu v"ijedn051 i dobit-reklaje сыь-к ...Опа зтан а daosnov га зитти da je ,.ijet о nelegalnim розю-лта аоаато роазнсе cinjel1ica da зе {(ZeUe:::ara Nederlendsl> пala:::i изютоепо], а nе pos/ovnoj :::gradi u Атзгепаати, ocjenjlljllci da je teorij5ki петогиде sп7jеstifi oko 150 firmi па i5tOjadresi ... Navelaje da ротепит :::grada ргеазю-л]« «('I'oriste за osnivanje kompleksne зете kompanija. koja se тоёе», оуо jenavedeno u tekstu clanka kao citat navoda ргуошйепе, ukazuje Sud, i nije navedeno da je ргуошйепа reklada to jeste, nego da se to «тоёе», ра da1je: «koristiti:::a pranje поуса. i:::vlacenje profila .. ,».

Raz1ika izmedju cinjenica i тШjепjа i zabrana trazenja dokaza za istinitost kada je rijec отШjепjiта jeste osobito znacajna u pravnim sistemima drZava koje jo~ uvijek traze da se dokaze istinitostkada sude za kгivicno djelo «цмгесе», ~to se smatra izrazavanjem ideja i тШjепjа. Stavi~e, cak i kada jerijec о cinjenicama Evropski sud je priznavao odbranu da je пеёю ucinjeno u «dobroj vjeri», kao ne~to ёппеse ostavlja medijima i javnim Нёпозпгпа «prostora da di~u».

Medjutim, о сети je ovaj Sud takodje vodio гаёцпа, i vrijednosni sudovi moraju biti potkrijep1jenidovo1jnom cinjenicnom osnovom, kao, primjera radi, u slucaju Evropskog suda: "Jerusa/em protiv Aus/rije"iz 200 l.godine: «Сак i kada se :::апеки konstatacijll па k.raju то:е пес! da je \'rijedn05ni зиа; рпорогсюпатои in1ervencijeто:е da :::G\'isiod toga da /; postoji аоуо'[па ёinjenicna 05nО1'а :::аSP01'l111i::jG\'II,розю ёа« i l'1'ijedn05ni slld. ako пета Cinjenicne0511О1'еkoja ga potk/'epU"je, то:е da зе зтан а pretjeranim ... »,

Кеёепо je мес, ргуошёепа nije morala dokazati таёпоы svojih navoda, гогпе sledstveno пе пюйеodgovarati ni zato ~to геёе da nije znala da postoje konsolidovani finansijski izvje~taji, jer je saop~tavanjenavoda о jednoj od vi~e mogucnosti zbog kojih je osnovana kcerka firma Ze1jezare, uz pitanje prvotufenezbog cega je to dozvo1jeno uop~te jednoj kompaniji sa «sumnjivom», dak1e, nije гесепо krimina1nom ilinekom drugom kompanijom, уес «sumnjivom», dak1e sumnja10 se, ima10 dovo1jnu, nije bitno da li stru~nuili 1aicku, a1i dovo1jnu cinjeni~nu osnovu u cinjenicama о kojima je prvotufena kaziva1a па konferenciji, аkoje su se u toku ovog postupka pokazale kao istinite. Опа je, jednostavno, ima1a ргауо па sumnju, аposebno obzirom па cilj osnivanja drugotufenog Mreze za afiгmaciju nev1adinog sektora, ~iji je prvotufenaizvr~ni direktor, kao i ргауо gradjana da budu adekvatno informisani, posebno о pitanjima od javnoginteresa, op~te je poznato da je i Сгпа Gora jedan od vlasnika Ze1jezare, АО Nik~ic i poloz.aj tog privrednogdru~tva je od izuzetnog znacaja пе samo sa gгad Nik~ic, уес cjelokupnu crnogorsku privredu i dru~tvouop~te, о cemu su i tufioci pisa1i u tufbi,

Na оуот mjestu je, vaznije, istaci da je za pravi1nu primjenu С1.10. Evropske Konvencijekarakteristicno da ~titi i izrazavanje koje nosi sa sobom rizik nano~enja ~tete i1i zapravo ~teti interesimadrugih, jer, оЫспо, mi~ljenja koja imaju vecinu nijesu iz10fena riziku da dodje do intervencije OrZave iиргауо zbog toga za~tita koja se pruza clanom 1О takodje obuhvata informacije i т i~ljenja koja izrazavaju imale grupe ili cak, mimo ovog slucaja, а treba napomenuti konteksta radi, i pojedinac, kada takvoizrazavanje ~okira i1i makar izaziva ve1iko interesovanje vecine, usled raspravljanja о pitanjima koja su odjavnog interesa. I sami tuzioci, dak1e, u tuzbi navode: «Nesporno je da je ТII=еnа / reda ..,na celu nevladineorgani~acije, TiCene 11reda, koja je itekako ~nacajna :::аsocijalni i demokratski ra:::voj Сrnе Соге, cime se, dodatno opravdava

12

рпауо па Епозеп}« javnog misljenja, kгitikе i vrijednosnih sudova о odredjenim (етата, а posebno о парке (и privati=acionogprocesajedne od najveCih сгnоgогskih kompanija, и koji ргосеsjе ukljucena i sama Dr::a\laСта Сопа, а р: .еопо и trenucimanovonastale finansijske kгi=е, koja se гпато оати!а па poslovne aktivnosti koje obavlja «Zelje=ara NiklJ;» i Sud петаraz10ga da оме navode tuzi1aca пе smatra таёппп, по, пе prihvata i рокцёа] tuzi1aca daxedstave da jeizno~enjem mi~ljenja о гпояцспп raz10zima postojanja "ксегке" - vi~e raz10ga - prvutuzena iznije1acinjenicne tvrdnje i to jos sa namjerom da ucini stetu i da je time, kako tuzioci navode u tuzbi, flagrantnoргекогаёйа razumnu mjeru kritike,

«Кааа Ы svo covjecanstvo osim зато jedne osobe imalo jedno isto misljenje, covjeG'anstvo nе Ы imalo vise opravdanjada исшка (и jednu osobu nego S{o Ы 'а jedna osoba, kada Ы imala тос], imala opravdanja da исигка covjecanstvo» (JohnStuart Мill), u kom smis1u je Evropski sud ustvrdio da с1ап 10 пе stiti samo informacije i1i ideje koje sepovo1jno pгimaju ili se smatraju neuvred1jivim i1i пеёпп ~to пе izaziva reakcije, уее i опе koji vrijedjaju,sokiraju i uznemiruju, jer su takvi zahtjevi p1ura1izma, to1erancije i sirokoumnosti, bez kojih петаdemokratskog dru~tva (Handysidc protiv Ujedinjenog Kraljevstva, 1976; Sundy times protiv Ujedinjenog Kraljevstva, 1979;Lingens protiv Austrije, 1986; Oberschlink protiv Austrije, 1991 i drugi), Mi~ljenja izrazena ostrim i prenag1a~enimjezikom takodje su zastieena ро praksi Evropskog suda, takav je evidentno i паёш izraZavanja ргмошёепе, аоЫт za~tite zavisi od konteksta i svrhe kritike, pri ёегпц, i to je уеогпа bitno, u pitanj ima javnih kontroverzii javnog interesa o~tre rijeci i gruba kritika mogu se ocekivati i Sud ih югепёе u уесо] mjeri (ThorgeirThorgeirson protiv Islanda, 1992), u kontekstu cega je ovaj Sud cijenio navode ргуошйепе, osim analiziranih, iопе: «Zbog cegaje аогуо'[епо daje ovakva kompanija, за ovako sumnjivom ргоS!оsеu, sa оуакуот ekipom. koja se nala=iпаjednoj istoj lokaciji. ргеdstavljеnа od ovakvog covjeka, koji ima т: 0/ so/'ova koje je геgistгоvао пе зато и Holandiji nego i иdrllgim =emljama dobija и kontinuitetll povlastice od Dг::avе Сте Ооке». О ci1ju i svrsi tih navoda, kao i preskonferencije цорёте, ргуошёепа je jasno kaziva1a u svom iskazu, а орёгерозпага je cinjenica dainteresovanje gradjana i nekih drZavnih organa za aktue1na de~avanja u Zeljezari Nik~ie, АD Podgoricajeste, reklo Ы se, i rezultat aktivnosti tuzenih па toj pres konferencUi.

SadrZina vrijednosnih iskaza, dakle, пе podlijeze testu istinitosti -neistinitosti, ра ovaj Sud, jer jetakav stav Evropskog suda, nije smio da se upu~ta u trazenje odgovora па pitanja, ni u moguee provjere uvezi sadrZine takvog iskaza ргуошйепе, u smislu: da li su pravilni (ispravni) ili nepravilni (neispravni) njeninavodi, jesu Ii utemeljeni iIi neuteme1jeni, odГZivi ili neodrZivi, ozbiljni i1i neozbi1jni, racionalni iIiiracionalni, vrijedni ili bezvrijedni itd., jer, kada Ы оорцёгепоэг saop~tavanja vrijednosnih iskaza zavisila odpravilnosti iIi nepravilnosti njihove sadrZine, Sud Ы, u pamici, Ыо prinudjen da arbitrira u politickimЬогЬата, пацёппп raspravama, зтгцёппп pitanjima oko privatizacionih procesa iIi krivicnih djela utajeporeza, umjetnickih pitanja i tome slicno, dak1e, da u копаёгюгп, primjera radi, daje sud i о tome da Ii jeneko ekstreman iIi nije, da li je sklon demagogij i ili nije, politicki nepismen iIi зггцёпо nekompententan islicno, sa kakvim kvalifikacijama su, шаёе, obi10vala mШjепjа stranaka i рцпогпосгпка jednih о drugimakoja su razmjenjivali, pisano i usmeno. U p1ura1istickom demokratskom sistemu, medjutim, vrijednosnamjeri1a, vezivanja za ideje, vrijednosne preferencije itd, neizbjezno su subjektivni, autonomni, stvar suslobodnog izbora, samostalnog opredjeljenja da se nikome пе po1aze гаёцп, а пе objektivno dokazivi i samosa jednim rje~enjem kao ispravnim. Zato DrZava, ра ni u liku pravosudja, nije pozvana da promovi~e to nekojedno jedino pravilno miЩепjе, jer Ы u protivnom sloboda mi~ljenja i javnog izrazavanja bila samo, istinalijepo, a1i ipak i da1je samo slovo па papiru. U tom kontekstu bez znacaja je ро presudjenje priznanje tu~enihiz odgovora па tu~bu da prvotu~ena tada kada je pres konfereni~ija odrZana nije znala za postojanjekonsolidovanih finansijskih iskaza, ра, sledstveno, ni odgovor prvotuzene da Ы istu pres konferencUuodrZala sve i da je znala za te izvje~taje, kao i pitanja i primjedbe ov1aseenih lica tuzilaca sa tim u vezi. 1,zato je, sa takvim pravnim pristupom, Sud odbio dokazne prijedloge stranaka: tuZilaca da se izvrsi uvid uimejl Dejvida Broola upucen prvotu~enoj, od 01.04.201 O.godine, sa prevodom od strane ovlascenogsudskog tumaca, izvjestaj о izvrsenoj reviziji konsolidovanih finansijskih iskaza za 2009.godine, ZeljezareNiksic АD, pismo Dejvida Broola upuceno tu~enima dana 31.03.201 O.godine, saop~tenje za stampuZeljezare Niksic, od 31.03.201 O.godine, da se sasluSa Revizor, da se Sud obrati Upravi za sprecavanjepranja поуса, а u vezi provjere navoda prvotu~ene о podacima do kojih je dosla u vezi predmetnog slucaja,koji su navodno drZavna tajna i osta1og sa tim u vezi, kao i dokazne prijedloge tuzenih da se izvrsi uvid uUgovor о (kupoprodaji 66,7008 %) privatizacUi Zeljezare Niksic, od 08.11.2006.godine (и zapisniku om!clkomи kucanju "20089"), sa Aneksom, Ьг. 1 tog ugovora od 6.7.2009.godine, Aneks 3 - Specifirani plan investicijaza prvi investicioni preriod, Aneks 7 Ugovora о kupoprodaji, Aneks 9 Ugovora - sporazum о cijenielektricne energije za vrijeme trajanja investicionog programa (2007-2011), Aneks 10 Ugovora - programdokapitalizacije, ponudu МNSS ВУ za privatizaciju Zeljezare Niksic, Ugovor о prenosu akcija МNSS

13

Lirnited iz Londona па MNSS ВУ iz Arnsterdrnana, vd 28.02.2008.godine sa Dodatkorn, Saopstenje zarnedije Vlade CG. od 28.02.2008.godill\~. izvod iz kegistra CDA. od 23.02.201 O.godine. Pгotokol оrefinansiranju Zeljezare iksi6, zakljucen izrnedju Ylal е CG i MNSS ВУ, od 06.07.2009.godine, rjesenjeKornisije za kontrolu driavne рогпосг, od 03.02.201 O.godine, Izvjestaj о reviziji pojedinacnih finansijskihiskaza Zeljezare Nik ie za 2008.godinu i Pojcdil1acl1e i репосйёпе final1sijske iskaze za period od30.06.2009.godine. sa izvjestajern nezavisnog revizora. pozive za sjednicu SkLlpstil1ske Kornisije za ргасеп]еi копнош procesa privatizacije, od 29.04 .. i 10.05.201 O.godine, da Sud saslusa u svojstvu svjedoka DanijelaВгоо!а. Branka Vujovica, Ral1ku Сагар!с, Лl1dгiju Магпйса, Branka Radulovi6a, Janka Vucinica, ZoranaRadttloviea i Гуапц Gudovie. Cinjenice utvrdjene iz tih dokaznih prijedloga пе bi bile od znacaja zapresudjenje, kod ol1ih koje su усе utvrdjene iz ргомеёепй: dokaza, а njihovo prikupljanje bi ovaj postupakpretvorilo u rnaratonski proces u kojcrn se пе bi utvrdjivale relevantne cinjenice. уес, пе samo, пеоорцзгепо.ispitivala istinitost vrijednosnih iskaza, nego i rad Zeljezare Niksie AD i time bi ovaj рапнёп! sud, fakticki,preuzeo ingerencije svill ostalih drzavnih organa i sluzbi koje se eventualno u budu6nosti mogu baviti timpitanjirna.

OdgovarajLl6i па pitanja Suda da li je ргмошйепа па predmetnoj pres konferenciji osim navodacitiranih u tuzbi iznijela jos neki navod koj i tlIzioci smatraju stetnim sa aspekta tuzbene pretenzije zarnjeniciрцпогпосгика tuzilaca su odgovori 1i "Da je киянпа па+оаа пауеаепа 11 роапе зснпа 116lщ'kе зи апе. Опо sto je рг+опёепагеklа па kojuenciji га stamp" ... », dok па zahtjev Suda, radi otklanjanja svake budu6e dilerne koja bi sa tirn uvezi mogla postojati, budu6i su istrajavali па vrsenju uvida u ргйойеп: CDIDVD snimak sa preskonferencije. da odredjeno navedu citat ili makar геёегпсц izrecenu od strane prvotuzene па toj presskonferenciji koja nije obuhva6ena citatima u pismenima tuzilaca, koju bi геёегпсц smatrali relevantnorn zaodlucivanje ро njihovom tuzbenom zahtjevu, zamjenici рппогпосгпка tublaca su odgovorili da «nijesuреориян]! da 11(II=М. кпеяи i ика:« па bilo koji relevan(ni dio i::java ргуопёепе па spornoj konferenciji га slampu. a/i jos jednomuka::ujem da kod osnovnog рната da l; se ovdje гadi о i::recenoj sumnji. kako (о fVrdi РГУО(II=епаili пеинпно] Ivrdnji koko fVrdeрипотоспил /u:ilaca, уеота je Ьнап паст i::nosenja od ян апе рз+онёепе i котр'еюп kon/eks/ /ih navoda". Ршюпюсгпкtuzenih je povodom tog dokaznog prijedloga пауео: "Коа cinjenice da зи рипотоспил /1I':;laca saglasni da se suilinanavoda рзуонаепе па pres konferenciji sаШ-=iи novinskim Clancima .... mi 11slis/ini пе тзиитто па spro~'odjenjli tog dokn::a,jermislimo da se нте пе bi 1I1'.'rdila пн! jedna cinjenica. koja je ufVrdjena sprovedenim аокаато"; U odnosu па sto suzamjenici рцпогпоспйса tuzilaca reagovali navodirna: "Uka::lljemjosjednom па neophodnos/ pregleda video тсиепю!«i:: ra::loga 5/0 svi djelovi i::jave рв+опёепе па konferenciji га 5/аmРIl пии bi/i predme/ зрпоуеает}: novinskih clanaka, а jesuрееате: nа5е /u:Ье i podnesaka, ра s/oga зиа то:е IIIvrdi(i »[есоаозютоз: navoda i:: /u:be isk.Jjuci\'o pregledom navedenogпкиепюю", da bi па ponovljeno pitanje Suda da li su svi navodi ргмошйепе koji su relevantni za njihovzahtjev. ро misljenju tuzilaca, sadrfani u njihovoj tuzbi, drugih rijecima da li tuzba u тогп pravcu ima kakavpropust, zamjenici рцпогпосгпка tLlzilaca odgovorise "Svi па+оа! зи sаdг=аni и (/сЫ i (u=Ьа 11(от pogledu петаnikakт' ркории",

Jasno je, ako tuzba sadrfi sve navode koje tuzioci smatraju stetnim, а tog je misljenja i Sud cijenecisve utvrdjene cinjenice, bespredmetno je bilo dalje prolongirati ovaj postupak radi vrsenja uvida u tajCDIDVO sa pres konferencije, sto bi Sud ucinio da je ijedan «stetni» navod prvotuzene Ыо па tom nosatuslike i zvuka, а eventualno nije citiran kao takav u tuzbi. Ako nijesu stetni navodi koji su kao takvi izdvojeniu tuzbi, prethodno analizirani, а nUesu ро misljenju Suda, to jos manje moze biti "stetan" siri konteskt tihnavoda, па koji siri kontekst od onog predstavljenog citatima tuzbe su se ро prirodi stvari mogli pozivatisamo tuzeni, koji su i inate u odgovoru па tuzbu tvrdili da su citatima iz tuzbe neki navodi prvotuzeneistrgnuti iz pravog konteksta, cija je sustina vjerno predstavljena u analirizanom clanku iz dnevnog lista«Dan», sa cim u vezi Sud ima i vidu da su se tuzioci, kada je Sud па glavnoj raspravi izvrsio uvid u teclanke, istakli da nemaju prigovora, dakle, nijesu prigovorili ni vjerodostojnosti tog clanka «Оапа», od31.03.2010.godine, уее su, staviSe, pojasnili: "Naslovi i (еЬ/оу; sprovedenih doka::a odra:avaju оnо s/oje prvotU=enaгеklа, а 5/0 je u /и:Ь; napisano - da je i::ijela neis/ini/e i neosnovane poda/ke". Zato je, utvrdjujuei da su svi navodiprvotuzene sa te pres konferencije koj i su relevantni za odlucivanje ро tuzbenom zahtjevu citirani tuzbom, аu sirem kontekstu u novinskim clancima koji su sprovedeni kao dokaz, posebno clanku iz lista "Оап", od31.03.20 IO.godine, koj im su clankom, inace, navodi prvotuzene predstavljeni javnosti kao njena sumnja,Sud odbio dokazni prijed10g tuzilaca da se izvrsi uvid u pri10zeni COIDVD, jer ovaj пе Ы uputio паutvrdjenje drugih relevantnih cinjenica, pored onih о kojimaje prethodno bilo rijeti, а uslovio Ы nepotrebnoprolongiranje postupka.

Cijenio je Sud sadrZinu i ostalih novinskih clanaka u koje je izvrsen uvid u dokaznom postupku, поoni пе upucuju па jos neku cinjenicu mimo onih koje su medju strankama u najveeoj mjeri nespome, te

14

utvrdjenih iz clanka lista «Оап», od 31.03.201 O.godine, pod пазгомогп: <Zeljezara pere рапе prelw«ксеккен», ра ih пе nalazi potrebnim podrobno analizirati. Imali su se u vidu i vstali, brojni navodi раппёпйзstranaka, pored onih koji su izlozeni u obrazlozenju presude, по te tvrdn.le i misljenja su eventualnorelevantna za neke dгuge postupke, ра se njihovom detaljnijom analizom nije b.lvio ovaj раппёгп sud.

Ргуошйепа je u svom iskazu bila jasna kod stava da je па osnovu cinjenica ciju su istinitost tuziocipriznali u toku ovog postupka iznijela sumnje u vezi pranja поуса i slicnog, zbog cegaje Sud, nalazeei da seradi о nedozvoljenim pitanjima, jer su u sebi sadrzala odgovor koji Ы potvrdio pravni stav tuzbe, odbiopitanja tuzilacke strane црцсепа joj u smislu: "lma)uCi и vidu da)e ргуопсепа uSlvrdila da зи нёюс! osnivan)em kCerkeкотрат]е и Holandiji prali novac i i=b)egavali ропеяне ооауе:е iIi i=vlacili novac i= Zе/jе=ше NikSic, smalram neophodnim daprvotu::ena po)asni (е svo)e пауоае, ра рнат ргчоиёепи па "о); паст Sll Ze/je=ara i n)еn vlasnik la)iIi роке: па dodatuvri'ednosl, оогн от da)e опа икага!« па 10 па kon/erenciji га slampll" i "Бтатат da prvoll/::ena nие dala odgovor пароз! /jeno рнап]е, odnosno ротай!а se da i=b)egne davanje lakvog odgovol'a, ра insisliram da sud паюс! ргуошбепо] da se)asno i=)asni da '; зи Ze/je=ara i n)еn vecinski vlasnik ula)ili пасеаепе ропе:е i ako odgovor Ьиае da [ези da ka::e makar [еапиIransakciju "о)а predslav/ja рогеяки lIla}u". Sud je odbio postaviti ргуошйепо] i pitanja, па koj ima su insistira1izamjenici рспогпосгпка tuzi1aca па glavnoj raspravi, tipa: «Sloga Iга::;т da sud рна рпуопсепи da Ii)e и sa=nan)u da)е osnivanje kcerke kompanije одги от da navodno, kako опа ка:«, зитти гетел]! па затот osnivanju "сегц котрат]«, da Ii)ekCerka kompanija и Holandiji regislrovana и зирпнпозн sa bilo коют odlukom organa Ze/je=are, Vlade CG ili bilo "o}egcrnogorskog Zakona i da Ii)e bilo ko)im holandskim Zakonom гаоттепо da vise котрат]а budu registrovane na}edno} adresi,da ипа]« isti ы1о}} lele/ona i 11 kra}njo} liniji i iSlog анекют», jer takva pitanja, zacijelo, kod svega уее utvrdjenog,nijesu mogla doprinijeti utvrdjivanju relevantnih cinjenica.

Uostalom, ргуошйепа je па kraju odgovorila: «Mislim da sam odgovor dala аряойапо }asan 11 svom робелпотi=lagan}u i пе ::elim da ponav/jam. Inlercija mo}ih navoda)e и юте da se prov)eri, sllslina}e 11 юте da se prov}eri da Ii seкотрап'[е "о}е Sll regislrovane korisle га nedo=vo/jene transakcije, а пе da Ii Sll (е kompanije registrovane и skladll sa Zakonom.Ргета mo)im загпапнта. и sluca}evima kada se novac репе, (о se radi preko т:а legalno registrovanih котрат]а i banaka i}edan od osnovnih indikalora "о); korisle slll::be "о)е se bave зреесауапргт ргаn)а novca)e kada па [зют m}eslu posto)i velikiЬго} (с. OF SHORE котрапйо" i "Као SIOsam vec геНа и 10т i=vjesta)lI}e navedeno da posto}i veliki ri=ik da se BV котрат]«koriste га ргаn}е novca i da}e Holandija de /akto poreski га) га пеееааете. sto predstav/ja opasnost da privlaCi pr/javi novac.Dakle, (а) i=v}esta) govori о BV котраппата. а MNSS BV i kCerka Ze/je=ara Amsterdam BV su BV котрат]е, (е sam se stogaрогуа!а па ova) i=v}esta}», koji navodi о sumnjama, zasnovanim, ро ocjeni Suda, iskljucivo u pogledulegitimnog, zastieenog ргауа па "sumnju", imaju dovoljnu cinjenicnu osnovu u nespoгnim cinjenicama, kojesu sumnje, pak, bile povod iznijetih vrijednosnih sudova.

Zato je Sud tuzbeni zahtjev u cjelosti odbio kao neosnovan, nalazeei da ogranicenje (mijesanje Sudau tom ргаусц) slobode izraiavanja ргуошйепе Vanje Calovie, u organizaciji drugotuzenoj MANS-a, пе Ыbilo u sluzbi zastite niti jednog interesa iIi vrijednosti zagarantovanih Evropskom konvencijom i nUeneophodno u demokгatskom drustvu, stavise, Ыl0 Ы stetno ро demokratske procese u Cmoj Gori.

U konacnom, mada nije bilo opredjeljujuee za ovakvo presudjenje, Visi sud u Podgorici je nedavnozauzeo stanoviste da: «... vrijednost "ао sto }е poslovni IIgled nие sadr::ana u C!.1O.st.2.Evropske konvencije о /jlldskimpravima, pod (ca.stitom ugleda!! praksa Evropskog sllda do=vo/jala}e ogranicen}e slobode i=ra::avan}a IIslanov/java}IICi prvenstvoprava па IIgledfi=ickog lica nad slobodom i=ra::avanja. kada Ы (а prava dosla u sukob. tako da poslovni IIgled p,.avnog lica nijelegitiman ci/j radi cije =astile)e 1I0pste predvidjena mogllcnost ogranicavan}a slobode i=ra::avan}a. И praksi Evrops"og sudaposlovni ugled se stiti k.ro=cl.I.Protokola I u= Konvenciju о /jlldskim pravima i slobodama-=astitu imovine» (Gz.br.3413/09-08, od 18.05.201 O.godine), kakav decidan stav drugostepenog Suda Ы ovaj prvostepeni sud тогао imati uvidu, sve i da nije stanovista koje i bez toga tuzbeni zahtjev smatra lisenim osnova, u vezi sa obavezomneposredne primjene Evropske konvencije, podrazumijeva se, i prakse Evropskog suda u Strazburu.

Tako i u hipotetickoj situaciji, о kojoj nije rijec u konkretnom slucaju, da se praksa Evropskog sudakosi sa nekim domacim pozitivnim propisom, u tom svijetlu i odredbom cl.207.st.3.Z00-а, za ciju primjenuu ргауси па koji je pretendovala tuzba, kod utvrdjene cinjenicne gradje, пета uslova ni u kom slucaju.

Odluku о troskovima postupka Sud je donio sa pozivom па odredbe cl.149.st.I., Cl.] 52.st.].,cl. ]53.st.I., i cl. ]61.st. ].ZPP-a, nalazeci da su povodom vodjenja оуе parnice tuzeni, koji su uspjeli u sporu,imali nuzne izdatke za sastav odgovora па tuzbu 400,00 € (200,00 € + 50% od tog iznosa (100,00 €) radi zastupanjaprotiv drugog lica па strani tuzilaca i jo~ 50% (100,00 €) radi zastupanja ро advokatu drugog lica па strani tuzenih, saglasnoTarifnom broju 11 vaZece Tarife о nagradama i naknadama tro~kova za rad advokata ("SI.list RCG", br.12/05», te, istimmetodom оЬгасипа, ро 400,00 € za sastav obrazlozenih podnesaka, od 28.06., i 23.07.20] O.godine, i 400,00€ za zastupanje па pripremnom rocistu odrZanom dana 16.07.201 O.godine i 700,00 € za zastupanje паrocistu glavne rasprave odrZanom dana 08.] 0.20] O.godine (200,00 € za zastupanje u odnosu па prvo lice па stranituzilaca + 100,00 € za zastupanje protiv drugog lica па strani tuzilaca + 100,00 € za zastupanje drugog lica па strani tuzenih =400,00 €, ~to se uvecava za ро 25% od tog iznosa za svaki od naredna tri zapo~eta ~asa - jedan zapo~eti ~as 100,00 €, buduci je to

]5

Ь' cini naknadu troskova. . d 08 4S h do 12.20 h. shodno Тап ..ЮI11 bгoju 14 Ad\okatske taгife), 5tO u z ггц

гoclste tгщаlо о . . d 2 300 00 Еpostupk~ dosudjenu tuzenima u IZnosu о . . .

Na osnovu iz\oz.enog. оошсепо je kao u izreci.

OSNOVNI SUD U PODGORICIDana,08.11.2010.godine.

v> )' ~~ ~."~ с.; r;)"" r1 <;. , ~''" ~.

роиКА О РМ VNOM LIJEKU: Protiv ove presude йа/Ьа se тоге izjaviti Visem sudu и Роагопс), t'

ovog Suda. и oku od 15 dana, ро аопозети presude.

SUDIJAAleksandar Stoja

16