16251578-Racunovodstveno-Obuhvatanje-Prihodaseminarski

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka

1

SEMINARSKI RAD

NAZIV SEMINARSKOG RADA:

„Računovodstveno obuhvatanje prihoda“

Student: Mentor:

Prof. dr

Indeks broj: Doc. dr ______________

Ocjena: 5 6 7 8 9 10

BANJALUKA, 2008.GODINE


2

Fakultet za poslovne studije, Banjaluka

Ulica Jovana Dučića 23a, Banjaluka

Student _____________

NAZIV SEMINARSKOG RADA:

„Računovodstveno obuhvatanje prihoda“

BANJALUKA, 2008.GODINE


3

SADRŽAJ -UVOD..............................................................................................................................04 - POJAM I VRSTE PRIDODA......................................................................................04 - Poslovni prihodi........................................................................................05 - Ostali i vanredni prihodi...........................................................................07 -Izvanredni prihodi......................................................................................08 - Finansijski prihodi.....................................................................................08 - Vremensko razgraničenje prihoda..........................................................09 -Unapred naplaćeni prihodi......................................................10 -Naknadno naplaćeni prihodi................................................10 -FORMIRANJE UKUPNOG PRIHODA......................................................................11 -Raspodjela ukupnog prihoda.........................................................................11 - ZAKLJUČAK................................................................................................................12 - LITERATURA……………………………………………………..…………………13


4

1.UVOD

Prihodi u privrednom subjektu predstavljaju prodajnu vrednost prodatih proizvoda, trgovinske robe i

materijala, kao i obavljenih usluga, a dodaju se i neke druge vrednosti koje povećavaju poslovni

rezultat u određenom periodu. Mogu se raščlaniti na prihode od poslovanja, vanposlovne i vanredne

prihode. Prihodi od poslovanja jednaki su prodajnoj vrednosti prodatih proizvoda, trgovačke robe,

materijala i obavljenih usluga (osim onih koje donose prihode od finansiranja). U vreme prodaje ili pri

bilansiranju, njihova naplata mora biti realna ili se obavezno vrše korekcije za stepen ugroženosti. Ovi

prihodi se mere na osnovu faktura ili drugih dokumenata i prodajnih cena navedenih u njima,

umanjenih za date popuste. Za (računovodstveno) priznavanje ovih prihoda moraju se ispuniti sledeći

uslovi : 1. prodavac je preneo na kupca pravo svojine, 2. ne postoje neizvesnosti koje proizlaze iz

prodaje, kao ni mogućnosti da se dogode dodatni troškovi koji se odnose na prodaju. Vanposlovni

prihodi se pojavljuju u vezi sa dugoročnim i kratkoročnim finansijskim ulaganjima a sastoje se iz

kamata i dividendi ili drugih oblika učešća u dobitku drugih privrednih subjekata, pod uslovom da

nema značajne neizvesnosti u pogledu merljivosti i naplativosti. Takođe, oni su rezultat izdavanja

poslovnog prostora, davanja usluga koje nisu iz osnovne delatnosti preduzeća i slično. Vanredni

prihodi obuhvataju neuobičajene stavke i stavke prethodnog perioda koje u tekućem predstavljaju

dobitke i time povećanje poslovnog rezultata redovnog poslovanja. Neuobičajenost potiče od događaja

ili transakcija koje nemaju direktne veze sa redovnim poslovanjem i nisu bile predmet planiranja.

Vanredne prihode predstavljaju i viškovi prodajne vrednosti osnovnih sredstava, iznad njihove

neotpisane vrednosti. Vidi bilans uspeha.

Ukupni prihod predstavlja ukupnu vrednost prodatih proizvoda i usluga preduzeća koji su realizovani

po prodajnim cenama. - Ukupni poslovni rezultat se dobija kao razlika između ukupnog prihoda i

ukupnih stvarnih troškova, odnosno rashoda proizvoda i usluga koji su “učestvovali” u stvaranju

ukupnog prihoda.

2.2.2.2. POJAM I VRSTE PRIDODAPOJAM I VRSTE PRIDODAPOJAM I VRSTE PRIDODAPOJAM I VRSTE PRIDODA

Prihodi – sva povećanja ekonomskih koristi tokom obračunskog perioda u obliku priliva ili

povećanja sredstava ili smanjenja obaveza što ima za posledicu povećanje kapitala ali ne i ona u vezi sa

uplatama od strane vlasnika.

Prihodi mogu biti:

- redovni

Prihodi od prodaje proizvoda, pružanja usluga, ostali prihodi, te financijski prihodi), dio su

poslovnog plana ili budžeta

- izvanredni

Prihodi nastali zbog neredovitih aktivnosti, inventurni viškovi, naplata potraživanja iz proteklih godina

i sl.), koji se ne mogu planirati.

Pod prihodima se podrazumijevaju priljevi koji proističu iz:

– redovitih aktivnosti poduzeća

– ali i oni nastali zbog primitaka koji nisu povezani s ciljevima


5

poslovanja

Prihodi iz redovitih aktivnosti: to su prvenstveno oni koji su nastali kao rezultat ekonomskih

koristi, a povezana su sa povećanjem imovine ili samjenjem obveza, ali ne i oni koji rezultiraju

povećanjem glavnice

Prihodi povezani s primicima: to su one stavke koje mogu, ali i ne moraju proizaći iz redovitih

aktivnosti poduzeća (viškovi, naplaćena otpisana potraživanja, pokloni, donacije …)

Polazeći od osnove nastanka i uticaja na imovr. prihodi se mogu definisati kao povećanja sredsta

preduzeća proistekla iz realizovanih učinaka, finansijs-plasmana i slučajnih okolnosti bez obaveze

vraćanja. F obračunu totalnog, ukupnog rezultata preduzeća s obzire ~ na to da postoji potpuna

dovršenost poslovnih operac između prihoda i naplata i rashoda i isplata post: vremenska i kvantitativna

podudarnost.

To je i razlog zbog čega totalni rezultat može t obračunat kao razlika između naplata i isplata, odnosno

s račun uspeha pri obračunu totalnog rezultata predstavlja č E račun novca. Kada se, međutim, utvrđuje

periodični rezL tada se zbog postojanja nedovršenih poslovnih operac javlja i kvantitativna i vremenska

podudarnost izme: prihoda i naplata i rashoda i isplata. Prihodi i rashodi se : potrebe obračuna

periodičnog rezultata ne mogu def in is kao prilivi i odlivi gotovine nastali u jednom obračunski

periodu.

Naplate nastale u jednom obračunskom perioc. mogu se naime, odnositi na prihode prošlog, tekućeg

budućih obračunskih perioda. Rashodi, pak kako je ve ranije izloženo mogu izazvati isplate u tekućem,

budućirr su ih već izazvali u prošlim periodima. To je razlog što s obračun periodičnog rezultata ne

može vršiti međusobr -sučeljavanjem novčanih tokova.

Tokovi rentabiliteta, od kojih su prihodi pozit veličina, a rashodi negativna determinante su periodični

rezultata. Ovo ne znači ništa drugo već da je za obrač. periodičnog rezultata bitno da li je prihod nastao

u da:: obračunskom periodu, a irelevantno je da li je on u t c ~ periodu naplaćen.

Korišćenje resursa firme donosi prihod koji se može iskaza u obliku:

1. Kamate - naknade za korišćenje gotovine ili gotovinskih ekvivalenata, ili na iznose koje kupac

duguje firmi,

2. Tantijeme - naknade za korišćenje dugoročnih sredstava patenti, licence, žigovi, autorska prava i si.)

i

3. Dividende - raspodela iz dobiti vlasnicima kapitala

srazmerno njihovom učešću u pojedinim vrstama kapitala.

2.1. Poslovni prihodi

Poslovni prihodi su posledica: prodaje proizvoda i usluga, prodaje robe, aktiviranja učinaka i

robe, promene . rednosti zaliha i učinaka, itd.

Prihodi od prodaje proizvoda i usluga za proizvodno oreduzeće predstavljaju najznačajniju

grupu poslovnih prihoda i u zavisnosti od načina prodaje izazivaju povećanje rotovine, pri prodaji za

gotovo, odnosno povećanje zotraživanja od kupaca, kada se prodaja vrši na kredit, mjigovodstveno

njihovo obuhvatanje se vrši zaduženjem dgovarajućih računa aktive (blagajna, žiro račun, ili kupci) i

jobrenjem računa prihodi od prodaje gotovih proizvoda i .sluga.


6

Popusti odobreni kupcima kao što su rabat i :onifikacija smanjuju, kako smo već naveli prihode

od odaje i potraživanja od kupaca, te se evidentiraju raduženjem računa prihodi od prodaje gotovih

proizvoda .

Pružanje usluga podrazumeva izvršenje od strane -me ugovorom prihvaćenih poslova, koje su

jednokratne ili u se različitih perioda.

Prihod od prodaje proizvoda i robe priznaje se firmi -da kada su zadovoljeni sledeći uslovi:

1. firma je prenela na kupca sve značajne rizike od vlasništva nad robom,

2. rukovodstvo firme ne zadržava upravljanje koje se povezuje sa vlasništvom, niti ima dalju

kontrolu nad prodatom robom,

3. kada je moguće da se iznos prihoda pouzdano meri,

4. kada je verovatno da će poslovna promjena da bude praćena prilivom ekonomske koristi u

firmi i

5. kada se troškovi, koji su nastali ili će nastati u vezi sa poslovnom promjenom, mogu pouzdano

da izmere. Kada firma koristi sopstvene proizvode ili robu za sopstvenu krajnju potrošnju,

prihod se priznaje u momentu korišćenju, uz istovremeno priznavanje i rashoda po ovom

osnovu, na isti način kao i kod eksterne prodaje.

Proizvode i robu koju je firma prodala i prikazala kao prihod, ako kupac iz bilo kojih razloga

kupljene proizvode i robu vrati, a firma prihvati povraćaj, u računovodstvenoj politici firme

utvrđuje se postupak tog povraćaja, a knjiženje povraćaja sprovode na dva načina:

1.ako je roba prodata i vraćena u istom obračunskom periodu povraćaj proizvoda i robe poništava

zaduženje dužnika, bez obzira da li je dužnik u međuvremenu izvršio isplatu, i

2.ako je roba prodata u jednoj, a vraćena u drugoj godini, povraćaj se knjiži zaduženjgm zaliha, a

odobrenjem firmi koja je izvršila povraćaj.

Primjer br. 1

Kupcu je prodato iz skladišta gotovih proizvoda u vrednosti 25000 km (isporuka 20000 dinara i

PDV 5000 km). Kupac je uplatio obavezu na naš tekući račun.

R.br. broj konta O P I S Duguje Potražuj e

1. 2020 6120

4700

Kupci Prihod od prodaje gotovih proizvoda Obaveze za PDV

25000 20000

5000

2. 2410 2020 Tekući račun Kupci u zemlji

25000 25000

Primjer br.2

Kupcu je izvršena usluga, popravka u iznosu od 19000 km (usluga 16000 km i PDV 3000 km).

Na računu je

. govorena klauzula da se odobrava 2% kasa skonta. Kupac e uplatio ceo iznos i iskoristio novčani

popust.


7

R.br Broj konta OPIS Duguje Potražuje

1. 2020 6127 470

Kupci u zemlji Prihodi od izvršenih usluga Obaveze za PDV po izdatim računim

19000 16000 3000

2. 2410 5693

2020 Tekući-račun Rashodi od datih popusta Kupci za proizvode, robe i usluge

18620 380

19000

2.2. Ostali i vanredni prihodi

Neposlovne prihode preduzeće ostvaruje ne prodajom svojih učinaka, već prodajom imovine.

Pri tome predmet prodaje mogu biti osnovna sredstva koja su za dato preduzeće izgubila upotrebnu

vrjednost, zalihe materijala koje se više ne koriste u proizvodnom procesu, ili hartije od .-jednosti čijom

se prodajom želi doći do potrebnih likvidnih sredstava.

Prodaja pomenutih oblika imovine vrši se po prodajnim cjenama koje mogu biti više ili niže od

njihovih nabavnih vrjednosti, odnosno od sadašnje vrjednosti kada je eč o osnovnom sredstvima. To je

zapravo znači da pri irodaji imovine može biti ostvaren prihod ili rashod.

Zalihe materijala koje su zbog promene proizvodnog zrograma izgubile upotrebnu vrjednost za

dato preduzeće izlažu se prodaji.

Primjer br. 2

Preduzeće "Star" Bijeljina je prodalo materijala kome :reti propadanje za 7200 km (6800 km

materijal i PDV 400 ). Vrjednost materijala na zalihama je bila 6000 km.


1. 2020 6730

4700

Kupci Dobici od prodaje materijala Obaveze za PDV

7200 6800

400

2. 5100 Materijal u skladištu 6000

1010 Materijal 6000

Viškovi na pojedinim oblicima imovine, gotovini, materijaL gotovim proizvodima, potom primnjeni

pokloni, naplaćena . ranijim godinama otpisana potraživanja predstavlju tipične vanredne prihode.

Primjer br. 3

Preduzeće "Vrbas" je na ime popravki u garantnor roku, u prethodnim godinam rezervisalo

17000 km koji S I T : mi evidentirali na računu 4000 na potražnoj strani. U tekuć: godini od servisa

primljen je obračun za troškove popravki . garantnom roku u iznosu od 14600 dinara ( usluga 12000 k-i

PDV 2600 km). Do kraja godine je istekao garantni rok . kome nije bilo više popravki.


1. 5320 2700

4331 Troškovi održavanja PDV opšta stopa Dobavljači

12000 2600

14600

2. 4000 6780 Dugoročna rezervisanja 12000 12000


8

Prihodi od ukidanja dugoročnih rezervisanja

co

4000 6780 Dugoročna rezervisanja Prihodi od ukidanja dugoročnih rezervisanja

5000 5000

Knjigonovodstveno se vanredni prihodi obuhvataji zaduženjem odgovarajućeg računa aktive i

odobrenjerr računa vanrednih prihoda.

IZVANREDNI PRIHODI

Izvanredni prihodi su neplanirani i neočekivani prihodi, to su prihodi koji se odnose na protekle

godine, a i oni

koji nastaju, ali ne obavljanjem djelatnosti poduzeća.

Izvanredni prihodi nastali tijekom poslovne godine su:

- prihodi od dotacija, pomoći i primljenih nagrada,

- prihodi od primljenih odobrenja, popusta…,

- prihodi od prodaje stalne imovine i viškovi stalne imovine,

- viškovi novca i vrijednosnih papira,

- neplaćena otpisana potraživanja,

- naknade šteta, naplaćeni penali…,

- otpis obveza prema dobavljačima i otpis obveza po primljenim avansima ili zajmovima…

2.3. Finansijski prihodi

Upravljanje finansijskim sredstvima preduzeća dovodi ;o nastanka finansijskih prihoda kada preduzeće

svoja obodna novčana sredstva plasira u druga preduzeća ili -ansijske institucije. U finansijske prihode

ubrajaju se: amate, iskorišćeni kasa skonto, pozitivne kursne razlike, - hodi od posedovanja udjela

drugih preduzeća. Ovi prihodi ili povećavaju gotovinu preduzeća ili pak imaju za posljedicu povećanje

potraživanja Knjigovodstveno se obuhvataju zaduženjem odgovarajućih računa aktive i zobrenjem

računa finansijskih prihoda.

Kamata se može definisati na više načina. Neki autori kamatu definišu kao naknadu korišćenja

finansijskih : sedstava ili cjenu upotrebe kapitala. Kamata predstavlja dohodak zajmovnog kaptila.

Prihodi od financiranja su:

- prihodi od kamata (redovitih, ali i zateznih),

- prihodi od dividendi,

- prihodi od revalorizacije uloga u bankama i od revalorizacije potraživanja,

- prihodi od ostalih interesa i slični prihodi s povezanim i s nepovezanim poduzećima, - prihodi od burzovnih transakcija i ostalih prihoda od financiranja

Prihod od kamate se može javiti pri:

> davanju finansijskih sredstava na zajam,


9

> preuzimanju hartija od vrjednosti pre njihovog dospeće.

Kamate se mogu klasifikovati kao :

• ugovorna kamata,

• ugovorna zatezna kamata,

• zakonska zatezna kamata.

Pozitivne kursne razlike predstavljaju takođe, nansijski prihod. Da bi nastale pozitivne kursne razlike : -

eduzeće mora imati potraživanja ili obaveze u valuti i mora :oći do promene kursa domaće u odnosu na

stranu valutu. Ako preduzeće poseduje potraživanja u valuti, tj. Potraživanja prema inokupcima tada će

se pozitivna kursna azlika javiti u slučaju devalvacije domaće valuti jer će se za sti iznos valute biti

naplaćen viši iznos u domaćoj valuti. Nasuprot ovome, da bi pri postojanju inoobaveza nastale cozitivne

kursne razlike potrebno je da kurs domaće u odnosu na stranu valutu poraste, odnosno da dođe do

revalvacije, tako da za izmirenje inoobaveza treba manje domaće valute.

Primjer br. 4

Kupcima je zbog neizvršenja obaveze plaćanja u ugovorenom roku zaračunata zatezna kamata

u iznosu od 2000 km.

Posedovanje akcija drugih preduzeća može nam doneti prihid u obliku dividende. Dividenda je

deo dobitka akcionarskog društva koji pripada vlasniku akcija.

Prihodi se priznaju u obračunskom periodu kada se i obračunaju.

R.R.R.R.brbrbrbr.... Broj Broj Broj Broj kontakontakontakonta OPISOPISOPISOPIS DugujeDugujeDugujeDuguje PotraPotraPotraPotražžžžujuujuujuuju 1.1.1.1. 020020020020 625625625625 KuKuKuKupcipcipcipci Prihodi od zateznih Prihodi od zateznih Prihodi od zateznih Prihodi od zateznih kamatakamatakamatakamata 2222000000000000 2002002002000000

2.4. Vremensko razgraničenje prihoda

Kao što smo u prethodnom poglavlju razjasnili pojam i primenu vremenskih razgraničenja

rashoda u ovom delu ćemo se osvrnuti na vrjemensko razgraničenje prihoda koje je od velikog značaja

za poslovanje preduzeća. Proizvodni ciklus je kružnog toka i neprekidan je kao takav, a pošto svi

prihodi koji nastanu u jednom proizvodnom ciklusu i ne naplate se u tom periodu mi smo prinuđeni da

koristimo račune vrjemenskih razgraničenja, upravo zbog toga što računovodstveni izvještaji moraju

biti istiniti i precizni. Vrjemensko razgraničenje prihoda se može javiti u dva slučaja, kao: • unapred naplaćeni prihodi i • obračunati a nenaplaćeni prihodi. Da bi se najbolje moglo sagledati kako funkcioniše sistem vrjemenskih razgraničenja moramo znati šta

su to prihodi, šta je to obračunski period, kakav je način utvrđivanja periodičnog rezultata itd.


10

2.41. Unapred naplaćeni prihodi

U ovu kategoriju prihoda spadaju oni prihodi koji su naplaćeni a nastaće u nekom budućem

periodu. Nije poslovna praksa u savremenom poslovanju da se prihodi unapred naplaćuju ali zbog

određenih prevencija i to može da bude slučaj.

Kada se preduzeće želi osigurati od rizika ono naplaćuje prihode unapred kao što je najčešće

slučaj sa naplaćenim prihodom od zakupnine itd.

Primjer br. 5

Dobili smo izveštaj od poslovne banke da je preduzeće "Mona" iz platilo kiriju za narednu

godinu u iznosu od 12000 km.


1. 241

499 Tekući račun PVR naplaćen prihod od kirije

12000 12000

2.4.2. Naknadno naplaćeni prihodi

Veoma često se dješava da se određeni prihodi naplaćuju posle njihovog nastanka. Takvi

slučajevi se onda evidentiraju na računima aktivnih vrjemenskih razgraničenja jer oni za preduzeće još

nisu naplaćeni.

Da bi se unapred obračunali prihodi mi moramo raspolagati određenim informacijama o tim

prihodima, najčešće se dješava da se obračunavaju nefakturisana roba i usluge.

U obračunate prihode mi možemo uvrstiti prihode od proizvoda, usluga itd. Ovi prihodi nisu naplaćeni

u ovom obračunskom periodu već su u vezi sa prihodima koji će nastati u budućnosti.

Primjer br.6

Preduzeće "Sarajevo" odobrilo je preduzeću "Pešta" finansijski kredit u iznosu od 10000 km,

na rok od tri meseca uz 6% godišnje kamate. Obračunata je kamata u iznosu od 150 km. Preduzeće

"Pešta" je vratilo kredit sa obračunatom kamatom.


11

R.br Broj

konta OPIS D

uguje Pot

ražuje

1. 2320

2410 4915

Kratkoročni krediti dati preduzećima Tekući račun PVR prihod od kamate

10150 10000 150

2. 2410 2320 Tekući račun Kratkoročni

krediti dati preduzećima

10150 10150

3. 915 623 PVR prihod od kamate

Prihodi od kratkoročnih kredita

150 150

3.FORMIRANJE UKUPNOG PRIHODA

Ukupni je prihod financijski izraz vrijednosti realiziranog outputa projekta. Prihod ćemo dobiti ako

količine prodanih proizvoda, roba i usluga pomnožimo s njima pripadajućim cijenama. Sukladno tipu

investicijskog projekta moguće je navesti 2 temeljna modaliteta formiranja ukupnog prihoda:

formiranje ukupnog prihoda u proizvodnji i u trgovini.

Ukupni prihod stječe se na tržištu ali i putem premija, subvencija, kompenzacija, regresa, izvoznih

premija i slično. Za investicijski projekt ukupni prihod čini svaki priliv sredstava bez obzira po kojoj

osnovi ona pritječu za prodanu robu i usluge. Može se dogoditi da zbog naglašenog interesa za

proizvodnjom nekog proizvoda država daje subvencije ili premijama potiče izvoznu konkuretnost. Kod

formiranja ukupnih prihoda u trgovini se javlja veliki broj heterogenih artikala a maloprodajna cijena se

formira na nekoliko načina. To su fco skladište dobavljača, fco skladište kupca i određena

maloprodajna cijena. Ukupni prihoda trgovine čine trgovačka marža, rabat i ponekad kasa skonta.

Trgovina je djelatnost koja robu prodaje krajnjem korisniku pa ima zadatak da prodajom prikupi i porez

na promet koji je izravan prihod državi.

3.1.Raspodjela ukupnog prihoda

Raspodjela ukupnog prihoda analitički je postupak kojim se raspoređuje ukupni prihod. Ta je raspodjela

iskazana u Računu dobiti i gubitka i time utvrđujemo uspješnost poslovanja. Raspodjelom prihoda

izdvajaju se sredstva za pokriće uloženog kapitala, materijala i rada, za pokriće troškova vanjskih izvora

financiranja, za opću potrošnju (poreze) i za vlasnike poduzeća (dividende ili udio u dobiti, rezerve i

zadržanu dobit).

RDG ima sljedeću strukturu:

1. ukupni prihod,

2. ukupni rashod,

3. bruto – dobit (razlika između ukupnih prihoda i rashoda),


12

4. porezi (bruto-dobit je osnovica za izračun poreza),

5. neto – dobit, koja se dalje dijeli na

6. rezerve (zakonske, statutarne, rezerve za vlastite dionice)

7. dividende (obične/povlaštene) 8. zadržana dobit

ZAKLJUČAK:

Prihodi su povećanja privrednih koristi u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza

koja imaju za posljedicu povećanje kapitala. Ulaganja dioničara ili članova društva u kapital društva ne

smatraju se prihodima. U prihode se uključuju bruto priljevi privrednih koristi i tražbine poreznog

obveznika za njegov račun, osim poreza na dodanu vrijednost i drugih naknada koji se naplaćuju u

korist trećih osoba. U komisionom i zastupničkom odnosu u prihode komisionara ili zastupnika

uključuju se samo iznosi provizije ili druge naknade. U prihode razdoblja za koje se utvrđuje porez

(porezno razdoblje) uključuju se bruto povećanja privrednih koristi za isporučena dobra, obavljene

usluge i po drugim osnovama do kraja tog razdoblja. Kod utvrđivanja prihoda od isporuke dobara

danom isporuke razumijeva se dan kada je primatelju omogućeno privredno raspolaganje dobrima. Kod

utvrđivanja prihoda od usluga u prihode poreznog razdoblja uključuju se bruto povećanja privrednih

koristi koja se odnose na usluge izvršene do kraja tog razdoblja, a za usluge koje se obavljaju kroz više

poreznih razdoblja prihodi se priznaju razmjerno visini stupnja njihove dovršenosti u poreznom

razdoblju. Kod ugovora o izgradnji koji se ostvaruju kroz više poreznih razdoblja, prihodi se

raspoređuju na pojedina razdoblja prema stupnju dovršenosti. Prihodi od izgradnje stanova, poslovnih

prostora ili drugih objekata za nepoznatog kupca (tržište) uključuju se u prihode poreznog razdoblja u

kome je izvršena isporuka. Prihode poreznog razdoblja čine i kamate na: kredite, pozajmice,

predujmove, potraživanja za prodaju uz odgodu plaćanja (redovne i zatezne kamate). U prihode

poreznog razdoblja uključuju se i iznosi zaračunani po osnovi valutne klauzule, najamnine i zakupnine,

naknade za korištenje patenata, trgovačkih znakova, autorskih prava, računalnih programa i svih drugih

prava. Prihodi (navedeni pod brojem 7) uključuju se u prihode poreznog razdoblja na koje se odnose na

vremenski razmjernoj osnovi. Prihodi od prodaje imovinskih prava po ugovorima koji primatelju

omogućavaju slobodno korištenje prava i po kojima davatelj nema nikakvih daljnjih prava ni obveza

smatraju se ugovorima o prodaji po kojima se ukupna naknada uključuje u prihod razdoblja u kojem je

prodaja obavljena. Prihode poreznog razdoblja čine i prihodi od prodaje dugotrajne imovine

(materijalne i nematerijalne), dobici od prodaje tražbina, prihodi od dividendi i udjela u dobiti, te dobici

od prodaje dionica i udjela. U prihode se uključuju i dobici proizašli iz revalorizacije imovine

(usklađivanja na više s cijenama na tržištu ili s fer vrijednostima) do visine iznosa koji je uključen u

povećane troškove amortizacije temeljem revalorizacije. U prihode se uključuju naplaćeni penali i štete,

primljeni darovi i nagrade, inventurni viškovi i sva ostala povećanja privrednih koristi. U prihode

poreznog razdoblja uključuju se i prihodi po osnovi otpisa obveza ako je od vjerovnika pisano

potvrđeno da prihvaća djelomični ili potpuni otpis obveze ili istekom razdoblja u kome je nastupila

zastara. U prihode se uključuju i iznosi pozitivnih tečajnih razlika, realiziranih i nerealiziranih, po

deviznim potrživanjima i deviznim obvezama. U prihode se uključuju i vrijednosti vlastitih proizvoda i


13

usluga korištenih za dugotrajnu imovinu kao i za dodatna ulaganja na toj imovini (građevinske objekte,

opremu, nasade, osnovno stado, projekte i slično). Prihodi po toj osnovi iskazuju se u visini troškova

proizvoda i usluga (troškova proizvodnje). Po ugovorima o financijskom najmu prihod razdoblja čini

tržišna cijena predmeta najma na dan predaje na korištenje. Iznosi koji se kod financijskog najma

ostvaruju na ime naknade financiranja uključuju se u prihode na vremenski razmjernoj osnovi. U

prihode poreznog razdoblja uključuju se i iznosi državnih pomoći i poticaja u povezanosti s odnosnim

rashodima, ukidanja dugoročnih rezerviranja, ukidanja vrijednosnih usklađivanja, odgođeni prihodi iz

ranijih razdoblja oporezivanja, ranije otpisane tražbine ako su naplaćene, a i svi drugi prihodi ostvareni

po bilo kojoj osnovi od obavljanja djelatnosti.

LITERATURA: -Bendeković.J.: Planiranje investicijskih projekata, knjige I-IV, Ekonomski institut Zagreb, Zagreb

1993.

-dr. Slavko Vukša, Finansijsko računovodstvo, Banja Luka, 2006.

INTERNET:

-http://www.mojnovac.net/forumi/showthread.php?t=4737

- http://www.poslovniforum.hr/about/prihodi.asp

- http://hr.pandapedia.com/wiki/Javni_prihodi

Documents

16251578-Racunovodstveno-Obuhvatanje-Prihodaseminarski