MERKANTILIZAM (15., 16. i 17. st.) Merkantilizam je skup ekonomskih promišljanja koji ističe da prosperitet nacije količini akumuliranoa kapitala (zlata, sre!ra) kojim zemlja raspola"e te da je volumen trovine svjetske privrede nepromjenjiv. Merkantilisti se zala"u za tro samo u izvoznom smislu jer su izvozni proizvodi sredstvo pove#anja nacionalno !oatstva, dok uvoz smanjuje raspolo"ive količine kapitala. $z merkantil pojam protekcionizma, tj. sustava koje karakterizira uvo%enje !rojnih oraničen i, s drue strane, poticaja vezanih za izvoz ro!a u drue zemlje. ADAM SMITH (1&.st.) $ svom djelu ' oatstvo naroda o!javljenom 1776. odine *dam +mith unosi nove ideje, me%u kojima se polavito ističe značaj koji pridaje prirodnoj slo!odi i k radu pojedinca kojistvara vrijednosti kojima se mo"e trovati. ada je riječ o nacionalnim ekonomskim ciljevima +mith se, značajnim dijelom, dr"i isto načela se dr"e merkantilisti (kumuliranju !oatstva), ali se dijametralno razlikuje po njeova ostvarivanja- dok merkantilisti zaovaraju ekstremni trovinski restrikc +mith zaovara ne miješanje dr"ave u ekonomski "ivot (ekonomski li!eralizam). 1
MERKANTILIZAM(15., 16. i 17. st.)Merkantilizam je skup
ekonomskih promiljanja koji istie da prosperitet nacije ovisi o
koliini akumuliranoga kapitala (zlata, srebra) kojim zemlja
raspolae te da je globalni volumen trgovine svjetske privrede
nepromjenjiv. Merkantilisti se zalau za trgovinu, ali samo u
izvoznom smislu jer su izvozni proizvodi sredstvo poveanja
nacionalnog bogatstva, dok uvoz smanjuje raspoloive koliine
kapitala. Uz merkantiliste veemo pojam protekcionizma, tj. sustava
kojeg karakterizira uvoenje brojnih ogranienja uvoza i, s druge
strane, poticaja vezanih za izvoz roba u druge zemlje.ADAM
SMITH(18.st.)U svom djelu Bogatstvo naroda objavljenom 1776. godine
Adam Smith unosi nove ideje, meu kojima se poglavito istie znaaj
koji pridaje prirodnoj slobodi i korisnome radu pojedinca koji
stvara vrijednosti kojima se moe trgovati. Kada je rije o
nacionalnim ekonomskim ciljevima Smith se, znaajnim dijelom, dri
istog naela kojeg se dre merkantilisti (kumuliranju bogatstva), ali
se dijametralno razlikuje po nainu njegova ostvarivanja: dok
merkantilisti zagovaraju ekstremni trgovinski restrikcionizam,
Smith zagovara ne mijeanje drave u ekonomski ivot (ekonomski
liberalizam).PAGE 1
