Upload
hizreta-zulic-bijedic
View
37
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Održivo gospodarenje tlomOdrživo gospodarenje tlom
III) Održivo gospodarenje tlom
obrada tla
primjena GIS tehnologije
kontrola erozije
utjecaj osobina tla na prinos kultura
popravke fizikalnog kompleksa tla
utjecaj reducirane obrade tla u održivom gospodarenju.
Obrada tlaObrada tla
4 revolucije u poljoprivredi
PRVA: UVOĐENJE OBRADE TLA - prvi prekid prirodne ravnoteže, korak ka evoluciji agroekosustava i povećanje njegove produktivnosti. Smanjenje površina po glavi stanovnika i porast prinosa po jedinici površine.
DRUGA: UPORABA LEMEŠNOG PLUGA i PLODOREDA. Norfolški travopoljni plodored uvod u jedno uravnoteženo razdoblje ratarenja.
TREĆA: KEMIJSKA REVOLUCIJA. REZULTAT: intenzivna poljoprivreda, uska specijalizacija, visoki prinosi, visok INPUT (ulaz) energije, sredstava, materijala, sveobuhvatna primjena znanstvenih dostignuća.
Znači, proizvodnja je: specijalizirana ekonomski djelotvorna minimalno sudjelovanje ljudskog rada visokoproduktivna (jeftina)
Ali i EKOLOŠKI rizična
Ob
rad
a t
laO
bra
da t
la
Ekološki rizik ovakve proizvodnje očituje se kao:
degradacija fizikalnih značajki tla (antropogena zbijanja)
degradacija kemijskih značajki tla (zakiseljavanje, pad
sadržaja humusa, onečišćenja pesticidima, teškim
kovinama, polucija vode, tla i zraka nitratima...)
degradacija bioloških značajki tla (poremećen odnos
mikroorganizama)
proizvedena hrana nosi u sebi ista onečišćenja koja prate
tlo i vodu.
ČETVRTA: TRAŽENJE ALTERNATIVA postojećoj, konvencionalnoj
tehnologiji: preispitivanje primjenjivanih zahvata. To je “održiva”
poljoprivreda - SUSTAINABLE AGRICULTURE. Nema
adekvatnog izraza u hrvatskom jeziku pa se prevodi kao:
postojana, opstojna, ekološki prihvatljiva poljoprivreda.
Ob
rad
a t
laO
bra
da t
la
Obrada tla predstavlja svaki mehanički zahvat u pedosferu, s ciljem:
– stvaranja antropogenog (kulturnog) sloja tla
– stvaranja povoljnih vodozračnih odnosa
– uništavanja biljnog pokrivača
– unošenja gnojiva u tlo
– korigiranja klime (akumulacija, konzervacija, odvodnja)
– popravljanja fizikalnog, kemijskog i biološkog kompleksa tla
Ob
rad
a t
laO
bra
da t
la
Suvremena agrikultura – obrada tla temeljena je na 13 000 godina iskustva
Počeci obrade tla → počeci stvaranja antropogenog tla
ručna
sprežna
strojna
Tri etape obrade tla kroz povijest:
Ob
rad
a t
laO
bra
da t
la
Datiranja pretpostavki prvih početaka obrade tla:
- 13 000 godina (Sirija)
- 10 000 godina (Maye, Azteci i Inka indijanci)
- 7 000 godina (Egipat i Mezopotamija) Ručna obrada tla (do domestikacije domaćih životinja)
- drveni štap
- drvena kuka
- motika, budak, pijuk, lopata ...
današnjica – motičarstvo – vrlo ekstenzivna poljoprivreda
Zuñi indijanci Sjeverne Amerike pri ručnoj “obradi” tla
Ob
rad
a t
laO
bra
da t
la
Od prapočetka agrikulture, čovjek je uvidio nužnost izmjene usjeva. Praoblik:
1. PRELOŽNI SUSTAV - spaljena šuma, uporaba, nakon iscrpljivanja napuštanje- SELILAČKI TIP gospodarenja. Prelazilo se na novu površinu.
2. ZALEŽAJNI TIP - osvajanje prašume, eksploatacija, napuštanje i nakon nekoliko desetljeća prirodne vegetacije ponovni povratak na istu površinu.
3. U prostranstvima prirodnih travnjaka razvili su se POLJSKO-TRAVNJAČKI PRELOŽNI SUSTAVI. Stoka je napasivana određeno vrijeme i nakon iscrpljivanja napuštana površina.
4. Kad se čovjek stacionirao na jednom mjestu započeo je SUSTAV STACIONARNOG RATARENJA. Započeo je stalni plodored. Prva inačica ovakvog plodoreda vezana je za stare civilizacije Sredozemlja:
Ob
rad
a t
laO
bra
da t
la
Sprežna obrada tla (nakon domestikacije domaćih životinja)
- kuka (drvo)
- ralica (drvo, kamen, metal) – “ORD” (korijen riječi orati)
- plug (drvo, metal)
današnjica – Azija i Afrika – ekstenzivna poljoprivreda
Začeci sprežne obrade tla u Kini, Egiptu i Mezopotamiji
Ob
rad
a t
laO
bra
da t
la
Čovjek
govedo
deva
magarac
mazga
mula
konj
Razvoj spregeO
bra
da t
laO
bra
da t
la
Razvojem sprege odnosno sprežnih oruđa – povećanje dubine obrade tla
Ob
rad
a t
laO
bra
da t
la
Strojna obrada tla (nakon otkrića parnog stroja u 18.st.)
Pronalaskom i primjenom stroja u poljoprivredi otvorena je nova-
suvremena epoha u procesu uzgoja bilja, koja traje i danas.
- parni stroj
- motori SUI
- električni motori
- ?????????
Ob
rad
a t
laO
bra
da t
la
Prvo oranje metalnim plugom, vučenim parnim strojem, u Europi - 1846. g.Prvo oranje parnim strojem u Hrvatskoj–“Belje” – 1870., a zadnje 1958. g.Prvo oranje traktorima –“Belje” – 1927. g.
Ob
rad
a t
laO
bra
da t
la
Razvoj obrade tla usko je povezan s razvojem i usavršavanjem
strojeva i oruđa za njegovu obradu
Ob
rad
a t
laO
bra
da t
la
Obrada tla prema dubini i volumenu obrađenog tla
1 - vrlo plitka obrada do 10 cm
2 - plitka obrada do 20 cm
3 - srednje duboka obrada do 40 cm
4 - duboka obrada do 100 cm
5 - vrlo duboka obrada više od 100 cm
Obrada tla prema broju prohoda strojevima i oruđima
1 – sustavi obrade tla za ozimine:
- prašenje strništa, ljetno oranje, oranje za sjetvu, predsjetvena priprema, sjetva
2 – sustavi obrade tla za jarine:
- prašenje strništa, ljetno oranje, jesensko oranje, zatvaranje zimske brazde, predsjetvena priprema, sjetva
1020
40
100
>100
Ob
rad
a t
laO
bra
da t
la
Dubina obrade tla se kroz povijest mijenjala, i to gotovo redovno s tendencijom povećanja dubine
Trend povećanja dubine osnovne obrade tla zaustavlja se početkom 20 st., (pilot pokušaji u 19. st.), a obrada tla postaje “dvosmjerna”:
- stagnacija povećavanja zahvata dubine obrade
- smanjenje dubine i broja zahvata pri obradi tla
Ob
rad
a t
laO
bra
da t
la
Razlozi smanjenju dubine obrade tla i broju zahvata pri obradi proizlaze iz negativnih učinaka obrade koji su često prikriveni rastućim tehnološkim razvojem u poljodjelstvu, npr:
kvarenje strukture tla
mehanička disperzija zbijanjem tla u vlažnom stanju
erozija vodom i vjetrom
stvaranje tabana obrade (bolest "tabana pluga i tanjurače")
stvaranje diskontinuiteta u tlu (dubinska zbijanja)- nepropusni slojevi (barijere za prodor korijena, zraka, vode, topline)
pogoršanje hidrauličkih svojstava tla – retencija vode, hidraulička vodljivost (vodopropusnost), infiltracija, uskladištenje vode (kapacitet za vodu)
promjene u volumnoj gustoći – porozitet i distribucija pora
inenziviranje nehomogenosti tla (pukotine, kanalići, velike šupljine)
veće amplitude temperatura kod obrađivanog tla
reduciranje biokomponente tla
Ob
rad
a t
laO
bra
da t
la
Ob
rad
a t
laO
bra
da t
la
Suvremena načelaproizvodnje bilja
Maksimalizacija Specijalizacija Učinkovitost
Poljoprivredni sustav
Ruralni Industrijski
Ob
rad
a t
laO
bra
da t
la
ODRŽIVA POLJOPRIVREDA predstavlja poljoprivredu zamišljenu
tako da: štiti tlo, štiti vodu, štiti biljne i animalne genetske resurse, nije za okoliš degradirajuća, tehnički je primjerena, ekonomski opstojna, socijalno prihvatljiva.
Zahvati u održivoj poljoprivredi nisu egzaktno definirani, oni
obuhvaćaju nestandardizirane postupke pod nazivom: ODRŽIVO GOSPODARENJE TLOM (SLM-Sustainable Land
Management) INTEGRALNA ZAŠTITA BILJA (IPM - Integrated Pest
Management) i INTEGRALNA ISHRANA BILJA (IPNS - Integrated Plant
Nutrition System).
Ob
rad
a t
laO
bra
da t
la
Cilj održivog gospodarenja tlom je:podizanje produktivnosti tlazaštita tla kao resursaminimalizacija negativnih utjecaja na okoliš
Kreiranje mjera za djelotvornije gospodarenje tlom koje bi bilo održivo na duži rok.
Tlo se našlo na listi prioriteta Programa 21 (Agenda 21) Konferencije za okoliš OUN - Rio de Janeiro 1992.
Održivo gospodarenje predstavlja uzgojne zahvate, političke i gospodarske mjere i aktivnosti usmjerene prema integraciji socio-ekonomskih načela s brigom za okoliš, a da se istodobno ispune slijedeći uvjeti:
održava se ili povećava postignuta razina proizvodnje (Produktivnost)smanjuje se rizik podbačaja (Sigurnost)zaštita resursa - sprječava se degradacija tla i vode (Zaštita)osigurava se gospodarska opravdanost (Ekonomičnost)sustav je socijalno prihvatljiv (Prihvatljivost)
Ob
rad
a t
laO
bra
da t
la
Suštinska razlika u odnosu na konvencionalnu, intenzivnu
proizvodnju je u konceptu koji se temelji na ZNANJU umjesto
VISOKIH ULAGANJA.
OBRADA TLA će i dalje služiti za modificiranje ili ublažavanje
ograničenja prouzročenih klimom ili značajkama tla, ali na temelju
informacijske tehnologije:
kontrola erozije,
ispiranja hraniva,
potencijali ekosustava,
pedološke karte,
primjena gnojiva
sve pomoću računala
Ob
rad
a t
laO
bra
da t
la
Obrada tla u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji ima dugoročnu
zadaću: održavanje plodnosti tla uz adekvatnu zaštitu tla i voda,
održavanje organske tvari na visokoj razini, održavanje strukture
tla i stabilnosti pora
Primjena GIS tehnologijePrimjena GIS tehnologije
Gis – Geografski Informacijski Sustav
GIS omogućuje proizvođačima različite mogućnosti za povećanje produktivnosti, smanjenje troškova i veću brigu za tlo.
Kompjutersko mapiranje na polju
Integracija, interpolacija, analiza i interpretacija podataka
Analiza i interpretacija podataka
Pri
mje
na G
IS t
eh
nolo
gije
Pri
mje
na G
IS t
eh
nolo
gije
Pri
mje
na G
IS t
eh
nolo
gije
Pri
mje
na G
IS t
eh
nolo
gije
Pri
mje
na G
IS t
eh
nolo
gije
Pri
mje
na G
IS t
eh
nolo
gije
Pri
mje
na G
IS t
eh
nolo
gije
Pri
mje
na G
IS t
eh
nolo
gije
Spatial distribution of soil physical degradation risk in the Nyando River Basin
Image processed to reveal areas with both high erosion risk and elevated soil phosphorus levels
Map of soil erosion phases is used to establish sampling blocks for prospective studies
Kontrola erozijeKontrola erozije
Erozija je svaki premještaj materijala (tlo, stijene i drugi materijal) vodom i vjetrom u ovisnosti o gravitaciji.
Problem erozije pojavio se onog trenutka kada se čovjek počeo baviti poljoprivredom i nastavio se smanjenim intenzitetom tijekom cijele povijesti civilizacije
Čimbenici koji utječu na stupanj erozije jesu oborine, površinsko otjecanje (otplavljivanje), vjetar, tlo, nagib, biljni materijal i prisutnost odnosno odsutnost mjera zaštite tla.
Erozija tla – proces u tri faze: → odvajanje pojedinih čestica od mase tla → prenošenje erozijskog materijala (vodom i
vjetrom) → taloženje
Stupanj gubitka tla obično se izražava u jedinicama mase ili volumena po jedinici površine u jedinici vremena
Glavni uzročnik erozije tla je izraženi reljef. Stoga, obrada tla mora uvažiti osnovne principe, shodno podjeli površina prema reljefu.
Kon
trola
ero
zije
Kon
trola
ero
zije
Kon
trola
ero
zije
Kon
trola
ero
zije
Prevencija erozije tla zahtijeva političke, ekonomske i tehničke promjene
Aspekti tehničkih promjena uključuju:
upotreba konturne obrade tla
zatravljivanje pojaseva između obrađenih površina
kontinuirana (neprekidna) smjena uzgajanih biljaka na površini
obogaćivanje tla humusom (stvaranje organo-mineralnog kompleksa)
izbjegavanje prekomjernog gaženja tla poljoprivrednom mehanizacijom
podržavanje biološke raznolikosti sjetvom kultura u konsocijaciji
konzervacija vlažnih tala
Kon
trola
ero
zije
Kon
trola
ero
zije
Kon
trola
ero
zije
Kon
trola
ero
zije
Kon
trola
ero
zije
Kon
trola
ero
zije
Kon
trola
ero
zije
Kon
trola
ero
zije
Utjecaj osobina tla na prinos Utjecaj osobina tla na prinos kulturakulturaGlavni zadatak obrade tla u današnje vrijeme je u ostvarivanju njegove povoljne strukture:
- postojani ležaj za sjeme
- dobar kapilarni ustroj
- površina tla bez stvaranja pokorice
- povoljna rahla struktura
- nesmetana infiltracija i aeracija
Ispunjenje navedenih zahtjeva ovisi o tipu tla, odnosno o njegovoj teksturi i strukturi
Za svaki tip tla, a prema njegovim osobinama, treba precizirati i definirati najprikladniji način obrade tla → znanstveno zasnovano, ovisno i održivo sredstvo proizvodnje
Pedološka klasifikacija tala u Hrvatskoj:
RAZDJELI:
I. AUTOMORFNA TLA – vlaženje tla samo oborinama, nema
stagniranja vode i glejnih procesa (tzv. oglejavanja)
II. HIDROMORFNA TLA – tla su povremeno ili trajno prekomjerno
vlažena, bilo zbog slabe propusnosti slojeva, bilo podzemnim
vodama dolazi do redukcije spojeva željeza, mangana,
sumpora, praćene mijenjanjem boje istih
III. HALOMORFNA TLA – tla koja se formiraju pod utjecajem lako
topivih soli (naročito natrija)Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Podjela razdjela na TIPOVE:
I Tipovi AUTOMORFIH tala:1) Kamenjar (litosol): profil (A)-R, plitko tlo na stijenama, vrlo male
plodnosti2) Sirozem (regosol): profil (A)-C, slično kao i 1), ali na finijem
matičnom supstratu3) Eolski pijesak (arenosol): profil (A)-C, tzv “živi pijesci”, potrebno
spriječiti eolsku eroziju 4) Rendzine: profil Amo-AC-C-R, karakteristične na matičnim supstratima
s >10% CaCO3, dobre strukture A horizonta, visoke poroznosti, jake
dreniranosti, ali i slabe vododrživosti5) Humusno-silikatno tlo (ranker): A-R ili A-C-R, na silikatnim
supstratima, na strmim nagibima, s dosta skeleta6) Vapnenačko-dolomitna crnica (kalcimelanosol): Amo-R, na matičnim
supstratima s >98% CaCO3 i dosta skeleta
7) Smonica (vertisol): Amo-AC-C, karakterizirana s >30% gline, pretežito
montmorilonita, s izraženim procesima bubrenja/skupljanja koji stvaraju duboke pukotine u koje se onda ispiru čestice s površine (“argilo-pedoturbacija”)
8) Černozem: Amo-AC-C, tlo aridne i semiaridne klime, stepa i prerija,
dubokog humusnog horizonta (Amo) stabilne strukture
9) Eutrično smeđe tlo (eutrični kambisol): A-(B)v-R ili A-(B)v-C-R, tlo
semihumidne klime i neutralno-bazičnog matičnog supstrata (prapor, sedimenti, eruptivi), s dosta ilovače, prevladavajućim procesom argilosinteze i nastajanjem iluvijalnog B sloja s više gline
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Podjela razdjela na TIPOVE:
I Tipovi AUTOMORFIH tala (nastavak):10) Distrično smeđe tlo (distrični kambisol): A-(B)-C-R ili A-(B)-R, kiseliji
mat. supstrat nego 9), dominantan proces braunizacije (akumulacija oksida željeza) – problemi sa zakišeljavanjem tla i mobilizacije aluminij-iona
11) Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu (kalcikambisol): Amo-(B)rz-R,
nastaje isključivo na tvrdim i čistim vapnencima i dolomitima s <1% nerastvorivih ostataka, dosta plitko i stjenovito do 1000 godina za 1 cm tla
12) Crvenica (terra rossa): Amo-(B)rz-R ili Aoh-(B)rz-R, za razliku od 11),
dublje, manje stjenovito i s izraženim procesom rubifikacije (dehidratacija i kristalizacija oksida željeza – hematita)
13) Lesivirano tlo (luvisol): A-E-B-C, karakteristično ispiranje čestica gline iz eluvijalnog (E) horizonta u iluvijalni (B) horizont, mat. supstrat ilovaste teksture
14) Podzol: O-A-E-Bh-Bfe-C, kremeno-silikatni mat. supstr. pjeskovite
teksture, tlo hladnih i vlažnih regija, kiselost površinskih slojeva (O i A) uzrokuje destrukciju Al-Si jezgri i ispiranje iz E horizonta Fe, Al i humusa u B horizont, što ostavlja E horizont pepeljaste boje (pepeo na ruski: podzol)
15) Smeđe podzolasto tlo (brunipodzol): O-A/E-Bh-C, slični procesi kao i
14)
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Rendzina na dolomituRendzina na moreniCrnica na vapnencu
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Černozemi
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Eutrično smeđe tlo Distrično smeđe tlo
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Crvenica
Lesivirano tlo PodzolUtj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
II Tipovi HIDROMORFNIH tala:
16)Pseudoglej: A-Ig-IIg-C i A-Eg-Bg-C, nastaje pod utjecajem smjene suhog
i vlažnog razdoblja na ravnim i blago nagnutim terenima, što uvjetuje smjenu redukcijsko-oksidacijskih procesa i mramorirani izgled profila (sivo-reducirano se smjenjuje s crvenim-oksidiranim mineralima), kao i konkrecije željeza i mangana. Tla slabije strukture
17)Recentno aluvijalno tlo (recentni riječni nanos, fluvisol): (A)-I-II18)Fluvijativno livadsko tlo (humofluvisol, semiglej): x-x-x-G, praktično
sva tla s C supstratom s podzemnom vodom ispod 1 m dubine
19)Pseudoglej-glejno tlo: A-Eg-Bg-G, pseudooglejavanje i hipooglejavanje
20)Ritska crnica (molični humoglej): Aa-Gso, najniže riječne terase, mat.
supstr. je ilovasto-glinasti riječni nanos (slabo propusna tla), podzemna voda povremeno vlaži čak do površine (što pogoduje akumulaciji humusa u A horizontu)
21)Močvarno glejno tlo (epiglej): A-Gso-Gr, tlo pod utjecajem poplavnih
voda (epi- starogrčki iznad)
22)Močvarno glejno tlo (hipoglej): A-Gso-Gr ili A/T-Gso-Gr, (hipo- starogrčki
ispod) vezan za reljefske depresije gdje je visoka podzemna voda (iznad 80 cm dubine) malog kolebanja (Gr horizont se podudara sa zonom stalne stagnacije vode), T označava treset
23)Amfiglej: Aa-G-C-G ili Aa-G-G, kombinacija djelovanja poplavnih i
podzemnih voda
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Pseudoglej obronačni Pseudoglej ravničarski
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Semiglej Hipoglej
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
III tipovi HALOMORFNIH tala:
24)Solončak: Asa-G ili Asa-C-G, akutno zaslanjeno tlo, na površini se javlja
pokorica od kristala soli (zaslanjena voda iz dubine isparava i ostavlja sol na površini), karakteristična halofitna vegetacija. Privođenje kulturi jako zahtijevno (melioracija tla koja sprječava povišenje zaslanjene podzemne vode i omogućuje evakuaciju ispranih soli, ispiranje soli neslanom vodom, kemo-melioracija
zamjenom Na+ s Ca2+ ionom (gips: CaSO4x2H2O, sumporna kiselina)
25)Solonec: A/E-Btna-C, visoka koncentracija Na, eluvijalno-iluvijalni
procesi (iz A/E u Btna horizont), najčešće pod utjecajem podzemne vode s visokom Na koncentracijom, karakteristična stubasta struktura nastala pod utjecajem Na-iona na peptizaciju, bubrenje i kontrakciju gline akumulirane u B horizontu, koji može imati i pH=10
Solončak Solonec
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Organogene crnice i
rendzine
Organomineralne i posmeđene
crnice i rendzine
Smeđa tla na vapnencima i dolomitima
Lesivirana tla
dekarbonizacija i humizacija
dekarbonizacija i argiloakumulacija
ispiranje baza i gline
O O O
R
A A A A
E(B)
B
O – organski horizontA – akumulativni humusni horizontE – eluvijalni horizont iz kog se ispire glina, humus, seskvioksidi(B) – kambični horizont, akumulacija nerastvorivog ostatka vapnenca i dolomitaB – iluvijalni, argiluvični horizont u kom se akumulira glina iz gornjeg horizontaC – rastresiti matični supstratR – čvrsti matični supstrat
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Humusne komponente Huminske tvari
Topivo
Netopivo:Humini
NaOH
HCl
Ne taloži se:Fulvokiseline
Taloži se:Huminske kiseline
NetopivoTopivo:
Himelatomelanska kiselina
Topive:Smeđe
huminske kiseline
NaOH + NaCl
Netopive:Sive
Huminskekiseline
Etanol
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Shematski prikaz odnosa između pH i pedogenetskih procesa i dostupnosti hraniva(širina trake odaje intenzitet procesa i pristupačnosti hraniva)
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Shematski prikaz odnosa između pH i pedogenetskih procesa i dostupnosti hraniva(širina trake odaje intenzitet procesa i pristupačnosti hraniva)
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Srednje teška i lagana tla povoljnu strukturu zadržavaju duže vrijeme, stoga je zadovoljavajuća ekstenzivnija obrada
Tla s više gline i praha imaju tendenciju čvršćeg međusobnog povezivanja (slabije kretanje vode i zraka) – intenzivnija i smišljenija obrada
Kod organogenih tala postoji opasnost od prekomjernog rahljenja obradom (brza oksidacija organske tvari, slab kontakt sa zdravicom i erozija vjetrom
Tla aridnih područja s niskim sadržajem organske tvari i nestabilnom strukturom, vrlo su osjetljiva na zbijanje, stvaranje pokorice i eroziju
Stoga, prilagodba svakog uzgojnog sustava fizikalnom stanju i mogućnostima pojedinog tla, kao i klimatskim specifičnostima uzgojnog areala
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Utj
ecaj osob
ina t
la n
a p
rin
os k
ult
ura
Popravke fizikalnog Popravke fizikalnog kompleksa tlakompleksa tla
Suvremeni pristup obradi tla → niska ili niža ulaganja
Metode obrade tla mogu igrati značajnu ulogu u održivim
sustavima gospodarenja → izravno modificiranje ili ublažavanje
ograničenja prouzročenih klimom ili značajkama tla
Proizvodni potencijal nekog tla može se izraziti fizikalnim
indeksom (temeljen na fizikalnim svojstvima tla), a služi kao
pokazatelj pogodnosti tla za gospodarenje na načelima održive
poljoprivrede
Reguliranje fizikalnog stanja tla → pogodni uvjeti za razvoj bilja
Reguliranjem fizikalnog stanja tla regulira se i kemijsko i biološko stanje tla
Reguliranje fizikalnog stanja tla → konzervacija tla (struktura, voda...)
Na fizikalno stanje tla utječu brojni čimbenici: način korištenja tla, način skupljanja plodina, postupak sa žetvenim ostacima, drenaža, natapanje, obrada tla i dr.
Fizikalni indeks (Gupta i Abrol)
FI = A x B x C x D x E x F x G x H
A = dubina tla u cm
B = volumna masa površinskih 100 cm u t m-3
C = infiltracija ili ukupna hidraulička vodljivost u cm h-1
D = kapacitet tla za biljci pristupačnu vodu u gornjih 100 cm
E = agregacija tla pomoću organske tvari u %
F = nekapilarni porozitet gornjih 60 cm u %
G = dubina podzemne vode u cm
H = nagib površine u %Pop
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
laP
op
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
la
Na temelju fizikalnog indeksa – razredi pogodnosti tla
I. Razred – tla s fizikalnim indeksom većim od 0.90 smatraju se
vrlo pogodnim i mogu dati visoke prinose usjeva
II. Razred – tla s indeksom 0.75-0.90 smatraju se pogodnima, a
na njima se može očekivati 75% prinosa od potencijalno
mogućeg
III. Razred – tla s indeksom 0.50-0.75 umjereno su pogodna, s
očekivanim prinosom 50% od mogućeg
IV. Razred – tla s indeksom 0.25-0.50 smatraju se slabo
pogodnima. Prinosi su niski, a mogli bi se povećati
odgovarajućim agrotehničkim zahvatima
V. Razred – tla s indeksom manjim od 0.25, a tu spadaju
nepogodna tla
Pop
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
laP
op
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
la
Fizikalni indeks (klasifikacija pogodnosti tala), u neposrednoj je vezi s načinima i metodama obrade tla
Pop
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
laP
op
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
la
Osnovni zadaci obrade tla: optimizacija stanja tla za klijanje sjemena, nicanje i razvoj usjeva
Specijalna oruđa i zahvati za popravljanje fizikalnog stanja tla:
RIGOLANJE- oranje na veću dubinu od 50 cm, izuzetno 200 cm.
Zbog nepovoljnog odnosa dubine prema širini plastice, nepravilno mješanje horizonata. Nakon rigolanja: ravnanje, izmrzavanje, biogenizacija tla (površinskog sloja).
Zadatak-cilj rigolanja
1. Meliorativni zadatak – tlo nepovoljne uslojenosti (lesivirano,
pseudoglejno tlo)
2. Popravka mehaničkog sastava oraničnog sloja (lesivirana tla, malo
gline u oraničnom sloju
3. Neke kulture to izričito zahtjevaju (hmelj)
4. Korektura klime ( i vlažnije i aridnije)
Pop
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
laP
op
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
la
Tri su stupnja rigolanja:- 50-100 cm- 100-150 cm- više od 150 cm
Rigolaju se samo tla velike efektivne dubine. Prate ga ogromna organska i mineralna gnojidba – humizacija, fosfatizacija, kalizacija, često i kalcizacija.
Djelovanje meliorativne obrade tla ovisi o tipu tla , kulturi i vremenskim prilikama
Pop
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
laP
op
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
la
DUBINSKO RAHLJENJE TLA
Bit zahvata - obrađeni sloj ostaje “in situ” na mjestu, samo ga se narušava.
Razlozi za ove zahvate (u odnosu na rigolanje):1) osjetljivost kulture na izbačeno “sirovo” tlo (mrtvo) na površinu, u sjetveni sloj2) postojanje tvrdog, teško propusnog sloja (horizonta) u profilu – zdravici, dakle nepovoljna stratifigrafija,
3) zbijena (antropogena) zdravica, a sve to sprečava prodor korijena i vode.
Učinci:Dubinskim rahljenjem produbljuje se fiziološki aktivni profil, razbija se zbijen, nepropusan sloj (infiltracija vode, korijena) i jača mikrobiološka aktivnost tla.
Pop
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
laP
op
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
la
PODRIVANJE
- dublje zadire u zdravicu, 8-15 cm, ali tlo ostaje razrahljeno u mjestu.
Razlozi podrivanja - na zbitim (tlima) zdravicama i ako ima dokaza da bi dubljim oranjem došlo do pada prinosa. Inače, prednost ima oranje do te dubine.Podrivati dok je tlo na toj dubini suho (ljeto). Može i kombinacija s gnojidbom.
Maksimalna povećanja prinosa 60% (20-30%), a trajanje učinka 1-2 godine
Djelovanje podrivanja u odnosu na oranje na istu dubinu, obično ne daje prednost.
Na podrivanje kulture različito reagiraju, a također i vremenske prilike utječu na reakciju
Pop
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
laP
op
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
la
VERTIKALNO DUBINSKO RAHLJENJE
Primjena: na tlima koja imaju zbiti, nepropusni sloj ispod 40 cm, a težeg su mehaničkog sastava.
Oruđa: Rahljači u dvije izvedbe:1. pasivni2. vibracijski (VIBROTILERI), i to vibrira:
a) cijeli okvir sa vodnim organimab) samo ralo ili pločica iznad.
Među najnovija oruđa za dubinsko rahljenje spadaju oruđa koja imaju pogon s priključnog vratila, a mogu raditi i kad je tlo vlažnije, a među poznatijima je Vibratiler, TGL-12
Pop
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
laP
op
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
la
Važno:
Nakon vertikalnog dubinskog rahljenja tlo je osjetljivo na gaženje i ako se želi sačuvati učinak rahljenja tlo se ne smije gaziti mokro, a obrađivati ga treba što manje i plitko. Učinak traje obično 6-9 godina, ovisno o tipu tla, klimi, a najviše o kasnijoj tehnologiji – gaženju!
Često uz vertikalno dubinsko rahljenje ide i drenaža 20 cm ispod linije rahljenja, okomito ili koso. Naime, na težim tlima bez drenaže može doći do saturacije tla vodom i u radu do dubljeg propadanja traktora. Oprez s plodoredom! Nakon rahljenja uzgajati žitarice, izbjegavati šećernu repu, izuzetno kukuruz i isključiti jarine!
U povećanju prinosa, na dubinsko rahljenje najbolje su reakcije biljaka u vlažnim godinama, ali i u sušnim ( konzervacija vlage!). Šećerna repa dobro reagira.
Obično se zahvati ponavljaju svake 3-4 godine
Djelovanje podrivanja i vertikalnog dubinskog rahljenja također ovisi o tipu tla, vremenskim prilikama i kulturi
Pop
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
laP
op
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
la
Pop
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
laP
op
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
laKRTIČNA DRENAŽA
-na teškim, glinovitim, vlažnim tlima kao zamjena za cijevnu drenažu. Za travnjake, nesigurna za oranice radi “zasipavanja” drena.
Oruđe je slično dubinskom rahljaču uz dodatak “čunja”, Ø 7-10 cm, na razmak 2-3 m, 25-50 cm dubine.
Zamjenjuje ju CIJEVNA DRENAŽA zbog sigurnosti, duljeg trajanja i učinkovitosti.
POSEBNI NAČINI OSNOVNE OBRADE TLA- isključivo meliorativno obilježje
IZBACIVANJE PIJESKA na površinu radi popravke mehaničkog sastava oraničnog sloja.Beskonačna pužnica pod kutem 45°, sa dubine (može do 3 m) vadi pijesak, 3-5 cm na površinu, koji se miješa sa tlom oraničnog sloja.- POLDERI u Nizozemskoj.
PREMJEŠTANJE HORIZONATA s niže na višu razinu u profilu (ispod oraničnog sloja)Dubinski rahljači sa krilima na donjem dijelu radnih organa prolazom kroz tlo, miješaju donje slojeve.
Pop
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
laP
op
ravke fi
zikaln
og
kom
ple
ksa t
la
* Reducirana obrada tla predstavlja u odnosu na klasičnu obradu tla, pojednostavljenu, jeftiniju obradu tla, odnosno – obradu sa smanjenim brojem operacija ovisno o zemljišnim, klimatskim i gospodarskim uvjetima.
Kakvo je stanje obrade tla u širokoj praksi?
* Velik broj operacija i prohoda
* Obrada je skupa. 38-42% od ukupnih troškova otpada na obradu, od toga 70-80% na oranje. Izvor energije je nafta. Sve je ima manje, manje je izvora. Skupa je.
* Jaka antropogena zbijanja zbog gaženja
* Erozija na valovitom terenu (vodom)
* Erozija vjetrom (Velika Ravnica – SAD)
* Organizacijski problemi za visokog utroška u mehanizaciji i ljudskom radu.
Utjecaj reducirane obrade tla u Utjecaj reducirane obrade tla u održivom gospodarenjuodrživom gospodarenju
Dio navedenih problema rješava pojednostavljena REDUCIRANA obrada tla.
Zahtjevi za ovakvom obradom sežu čak u pretprošlo stoljeće.
Među prvima zahtjevima za reformu u obradi tla bile su kritike lemešnog pluga zbog bolesti tabana pluga.
Krilatica je išla sa zahtjevom “van s plugom – LOS VOM PFLUG“ i zamjena kultivacijom. Rezultati su bili povoljni u sadašnoj klimi i lakšim tlima, a u humidnijoj kultivatori su se ugušili u korovu.
Osim “bolesti tabana pluga”, oranje je bilo uzrok i drugim problemima pada plodnosti tla: negativne promjene strukture, gubitak humusa, erozija vodom i vjetrom.
Počeci razvoja reducirane obrade tla – kraj 19. i početak 20. st.
Prve ideje: Mendeljejev, Ovsinski, Achenbach, Horski, Faulkner, Campbell, Görbing, Sekera, Maljcev ...
Intenziviranje reducirane obrade u SAD-u, 30-tih godina 20. st. (velike suše i eolska erozija – “Dirty thirties”) – promovira se Conservation tillage
Utj
ecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju
Međutim, nakon II svjetskog rata, na Zapadu je izvršen jači
pritisak na pojednostavljenje obrade tla iz ekonomskih razloga.
PERSPEKTIVU je otvorio pronalazak HERBICIDA koji su obradi tla
skinuli velik teret – borbu s korovima.
Ostvareni su prvi veliki rezultati 60-tih godina u SAD, počela su
istraživanja u Zapadnoj Europi i drugdje.
Nakon 70-tih godina 20. st. velika ekspanzija reducirane obrade
tla
Danas, velik dio površina u SAD primjenjuje neki vid reducirane
obrade, a prema prognozama do 2010 godine u SAD na 80%
oranica primjenjivat će se neka inačica reducirane obrade tla, a
50% od toga bit će bez obrade (No-tillage).
Utj
ecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju
Podjela reducirane obrade
Prema Mihaliću:Danas, iz didaktičkih razloga, mogli bi reći da reducirana obrada
ima 3 cilja:1. Reduciranje klasičnih sustava obrade tla2. Minimalizacija obrade tla3. Izostavljanje obrade tla, tj. iskorištavanje kulturnog tla bez
obrade.
Prema nekim autorima reducirana obrada tla bi se mogla podjeliti na 4 djela:
1 Minimalna obrada tla- MINIMUM TILLAGE- REDUCED TILLAGE
2 Izostavljena obrada tla- NO - tillage- ZERO - tillage- Direct drilling
3 Konzervacijska obrada tla - CONSERVATION TILLAGE
4 Racionalna obrada tla - RATIONAL TILLAGE
Utj
ecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju
Reduciranje klasičnih sustava obrade tla i minimalizacija obrade tla =
I. MINIMALNA OBRADA ili MINIMUM TILLAGE.
Pri minimalnoj obradi tla smanjuje se broj operacija (zahvata) obrade, neki od klasičnih zahvata se u potpunosti izostavljaju, neki se međusobno povezuju, smanjuje se dubina ili površina obrade, a kao rezultat svega smanjuju se troškovi obrade tla.
Minimalna obrada tla može se primjenitit bez opasnosti od pada prinosa na plodnim tlima, pri intenzivnom korištenju mineralnih gnojiva, herbicida, insekticida i fungicida.
Minimalnu obradu ne treba promatrati samo s ekonomskog motrišta, premda je to jako važno, već i sa drugih motrišta:- manje prohoda = manje gaženja tla, manje zbijanje- bolja vodopropusnost, osobito donjih slojeva tla- bolja aeracija i bolji životni prostor za biljku
Jednom riječju- čuvanje tla od pogoršanja fizikalnih i bioloških svojstava.
Iz toga proizilazi AKSIOM minimalne obrade (Mihalić):“Reducirati volumen obrađenog tla na minimum, svesti obradu na jedan zahvat, čuvati humus i strukturu, spriječiti eroziju na površini, i napokon, staviti sjeme u povoljen, a korov u nepovoljne uvjete”.
Utj
ecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju
Reduciranje površine za obradu
To je obrada tla sa sjetvom u:
a) ŽIVI
b) MRTVI MALČ
i to obrada samo u trake- u redu za sjeme, a ostali dio se ne
obrađuje. Koriste se posebni strojevi – TILL PLANTER-i: obrada,
gnojidba + zaštita ali u redu – traci. Odatle i naziv STRIP tillage.
c) uzgoj kultura u “čistoj” oranici; u usjev se
usijavaju djeteline ili trave, s ciljem čuvanja tla od erozije.
Utj
ecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju
Loše strane minimalne obrade
• Minimalna obrada ne rješava pitanja meliorativne gnojidbe, obrade, gnojidbe na zalihu, korekture klime.
• Pogoduje samo za neke kulture, u prvom redu širokog reda sjetve (kukuruz, soja).
• Ne pogoduje za teža tla, nedrenirana, niže plodnosti u nepovoljnoj klimi, već nasuprot za lakša, plodnija tla, u povoljnoj klimi, i nije za sve kulture.
• Smanjeno je uništavanje korova, naročito višegodišnjih, što može biti ozbiljan problem. To traži povećanu primjenu herbicida i pesticida općenito.
• U određenim, lošijim uvjetima smanjuje aeraciju tla i aktivnost mikroorganizama u tlu.
• Žetveni ostaci na tlu mogu znatnije smanjiti temperaturu tla što usporava početni rast (kukuruz u V mjesecu).
• Pri reduciranoj obradi slabije je nicanje pa se traži i do 10% više sjemena.
• Na nekim tlima smanjen je rast korijena zbog zbijenosti, hraniva su pri površini, niža je temperatura.
• U određenim uvjetima ostvaruju se NIŽI prinosi.
Utj
ecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju
Kakve su mogućnosti kod nas?
Istraživanja nisu bila obimna, ali provedena ukazuju da mogućnosti reduciranja postoje. Dakako, na plodnijim tlima.
Za naše prilike treba istaći:
Najprije MAKSIMALIZACIJA pa onda MINIMALIZACIJA, što će reći,
1 najprije urediti naša tla,
2 podići razinu opće plodnosti, pa se tek onda može
3 uz manja ulaganja očekivati visok prinos.
U primjeni reducirane obrade tla razina dostignute produktivnosti
i razina prinosa ne smiju doći u pitanje!
Konačno, imajući u vidu loše strane reducirane obrade, moguće je
pojednostavljenje obrade samo 1-2 godine te ponovni povratak na
klasičnu obradu, dakle reducirana obrada samo u INTERVALU
između intenzivnije, standardne, konvencionalne, uobičajene
obrade tla.
Utj
ecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju
II. IZOSTAVLJENA OBRADA TLA
- NO-TILLAGE- ZERO TILLAGE- DIRECT DRILLING
(Chemical tillage, Sod planting, Sod seeding, Nulevaja obrabotka)
Predstavlja krajnji stupanj reducirane obrade tla, i u našem jeziku odgovara uzgoju usjeva bez obrade tla, stariji naziv “NULA obrada”.
Polazna točka ovakvoj obradi dolazi u činjenici da u divljini bilje raste BEZ OBRADE, te u skladu s tim zašto onda obrađivati tlo?
Međutim, do pojave herbicida, vrlo važan zadatak obrade tla bio je uništavanje korova. Pojava herbicida, u temelju je izmjenila ovaj zadatak. Dobiveni su totalni herbicidi na osnovi DIQUATA (REGLONE) i PARAQUATA (Gramoxone) čije je djelovanje agresivno, a ukratko nakon primjene djelovanje se gubi pa je ubrzo nakon primjene moguća sjetva. To je omogućilo sjetvu bez obrade tla, a u svijetu se sreće nekoliko inačica ovakve obrade (uglavnom u SAD). NOVI HERBICIDI na osnovi GLIFOSATA još su bolji.
Bitna pretpostavka većine inačica je permanentni malč od biljnih rezidua.Koriste se posebni strojevi – sijačice za više operacija: otvaranje brazdice za ulaganje gnojiva i sjemena, uređaji za gnojidbu, sjetvu i zaštitu.
Utj
ecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju
Utj
ecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju
III. KONZERVACIJSKA OBRADA TLA
je sustav obrade tla u kojem se biljni ostaci zadržavaju NA ili BLIZU same površine, ili se održava neravnost površine, ili pak oboje, da bi se suzbila erozija i postigli povoljni odnosi TLO:VODA.
Drži se da bi to trebalo biti barem 30% žetvenih ostataka (rezidua), da bi se erozija smanjila za 50%.
U SAD je ovakva obrada 1982. godine obuhvaćala 25% obradivih površina.
Sustav konzervacijske obrade tla u SAD obuhvaća slijedeće sustave obrade tla-sjetva:
Izostavljanje obrade (NO-TILL)
Obrada tla u grebenove (RIDGE TILL)
Obrada tla u trake (STRIP TILL)
Obrada tla u malč (MULCH TILL)
Reducirana obrada (REDUCED TILLAGE)
Utj
ecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju
Utj
ecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju
Predstavlja pojednostavljenje zahvata (operacija) obrade, tj. redukciju frekvencije (broja prohoda), dubine i intenziteta obrade, sve do faze koja predstavlja stvarne potrebe biljaka, uvažavajući borbu protiv korova i strukturu tla.
To je izvođenje obrade tla na najracionalniji način – kombiniranjem oruđa, zamjene jednog drugim, kombiniranje zahvata, itd., s ciljem povećanja učinkovitosti obrade tla, pojeftinjenja, brzine izvođenja i sl.
Perspektiva kod nas?!U tom pogledu prigode za široku praksu su mnogobrojne. Npr.: zamjena pluga chiselom za pšenicu iza soje, niz kombinacija oruđa i sl.
IV. RACIONALNA OBRADA TLA (Rational tillage)U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju
• No-tillage sustav je jednostavan, no to je samo djelomično točno:
• traži se veće znanje proizvođača o gnojidbi, zaštiti
• agrotehnička su pravila znatno izoštrenija – sjetva (kontakt s tlom)
• zbog rezidua na tlu može pasti temperatura (2-10 oC, ovisno o klimi)
• borba s korovima, štetočinama, bolestima je znatno složenija
• tlo izgleda neuredno (psihološki moment opterećen tradicijom, zovu ju "dirty technology"-"prljava tehnologija")
• sustavi su uspješniji na plodnim tlima, traže se modifikacije za tla s ograničenjima – teška, hladna, nepropusna, kisela (i td.) tla
• nova je tehnologija, malo je iskustva
• Još nekoliko detalja o no-tillage i konzervacijskoj obradi tlaU
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju
OBRADA TALA SPECIFIČNIH SVOJSTAVA
Stavljajući težište na fizikalna svojstva tala, u zasebnu skupinu, moglo bi se izdvojiti:
- glinena tla- tla bogata prahom (pjeskovita ilovača i praškasta ilovača)- pjeskovita tla (pjeskulje)- tresetna tla (tresetišta), i- tla poremećena površinskim kopovima i građevinskim
zahvatima (konstrukcijama)
Utj
ecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju
Teška glinena tla
- s više od 30% glinastih čestica (zdravica više od 40%)- kad se vlaže bubre- kad se suše stežu se- nabubrena ne propuštaju vodu- interval za obradu je kratak- vlažna osjetljiva na tlačenje kotačima strojeva- razmazuju se- kapacitet za fiziološki korisnu vodu nizak- kad zasuši pucaju, lome korijenje, imaju visoku točku venuća- nisu za korjenasto bilje, više za ozimine, jer se siju u povoljno vrijeme.
Zahtjev: umjetna drenaža s filterom, čak i krtičnu (zajedno), vertikalno dubinsko rahljenje, "pjeskanje" (unošenje pijeska u tlo!). Za većinu glinenih tala s visokom podzemnom vodom preporuča se vrlo plitka obrada dovoljna za klijanje i nicanje usjeva, zatim dublje rahljenje svake 3-4 godine.
Primjena: Rahljenje oraničnog sloja na dva načina: pliće kultivatorom ili tanjuračom, a dublje kultivatorom s krutim motičicama ili rotirajućom lopatom. Sijati ozimine što ranije, dok tlo nije mokro.Za jarine, tlo u pravilu dobro izmrzava i dovoljan je jedan prohod, ali ne oruđima koja izbacuju na površinu nenamrznuto tlo. Zato je često dovoljno samo drljanje ili sjetvospremač.
Utj
ecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju
No-till struktura tla (na pijesku i glini)U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju
Tla bogata prahom (pjeskovita i praškasta ilovača)
- dominiraju čestice od 0,002-0,1 mm- duboka praškasta tla imaju dobar kapacitet za vodu- trpe od manjka vode samo u suši- pogodne su za većinu kultura (žitarice, ali i povrtne i korjenaste
kulture)- nedostatak gline uvjetuje slijeganje i začepljenje (nema zraka) - u depresijama potrebna drenaža
Problemi:- na površini začepljenje – pokorica
- smetnje pri nicanju, osobito š. Repe
- pjeskovita bolja od praškaste (manja čvrstoća pokorice)
- naročito opasno kad iza kiše naglo i duže zasuši (teško niču, osobito soja (dikotiledoni!) – savijanje klice
- zbog manjka zraka u vlažnim prilikama - zagušenje
- tla su sklona stvaranju "tabana pluga" (otežan prodor korijena, dotok vode - podrivanje!
- nestabilna struktura i površinsko naplavljivanje
- pri obradi, tlo ne usitnjavati previše (pokorica!)
- dubinsko rahljenje i drenaža!
Utj
ecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju
Pjeskovita tla
- sadrže 85-90% pijeska (pjeskovita tla ili ilovaste pjeskulje)
Problemi:-niska plodnost (1-2% humusa, mali kapacitet izmjene iona,
ispiranje hraniva)-nedovoljno zadržavanje vode - može se popraviti unošenjem gline
Mjere:- glinjenje, organska i mineralna gnojidba (humizacija!)- izbor kultura manje osjetljivih na sušu (ozimi ječam, pšenica, većina jarina)- rane sjetve ozimina (izbjegava se suša!)- poticati rast korijena (bolje korištenje vode)- čuvati hraniva, osobito dušik (ispiranje) - više navrata za prihrane!
- oprez pri gaženju (sklonost zbijanju)- čestice gline ulaze među pijesak – jako "pakiranje" čestica- ne preporuča se no-till sustav zbog sklonosti zbijanju- oslonac su oranje, uz agregatiranje valjkom, drljačom i ravnjačem- osjetljivost na eroziju vjetrom- rahljenje podrivačima ili uz dodatak plugu- humizacija bitno poboljšava vododržnost- uzgoj djetelinsko-travnih smjesa, trave rizične zbog manjka vode- dodavanje treseta (teže se razgrađuje!)- melioracija pjeskulja – dobra morska iskustva
Utj
ecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju
Tresetna tla
- u humidnom okolišu- traže drenažu- često su kisela, ponekad siromašna hranivima, čak
mikroelementima- često se koriste za popravak drugih tala- malč u povrćarstvu, ili supstrat za držanje vode (do 95%)- meliorativna gnojidba: kalcizacija, kalizacija, fosfatizacija- dobra za krumpir, luk, celer, kupus, mrkvu, metvicu... (rahla su!)
Pri privođenju kulturi:a) sniziti razinu vode (drenaža) ≈ 60 cm. Zato dren na 1.20 m, a
voda u kanalu 90 cm. Oprez! – nakon isušivanja može se zapaliti, (gori par mjeseci ili
godina), erozija vjetrom, a važno je i slijeganje (1-3 cm godišnje). Primjer; Opuzen: duboki kanali su se potpuno smanjili (gotovo nestali)
- povećanjem pH dolazi oksidacija treseta (problem manjka kisika)
- ako se izgubi voda i osuši treset, on više ne prima vodu- to su i niži tereni opasni za mraz (gomilanje hladnog zraka iz
okoline)
b) protiv erozije vjetrom:- sjetva okopavina okomito na smjer vjetra- sjetva pokrovnog usjeva (raž)- formiranje tratine (trave – Phalaris arundinacea)- vjetrozaštitni pojasevi
Utj
ecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju
c) ako se zapali plavljenje
d) korektura reljefa (mikrodepresija)
e) često treba miješanje slojeva (laki i teži mehanički sastav)
f) često se mora maknuti sloj (T – horizont) sa previše organske tvari, a tek onda obrada tla – plugom frezom i td. Brazdu ostaviti preko zime – atmosferilije, učinak mraza i td.
g) često treba valjanje (lagana su!)Riječ je o glatkom valjku, promjera 120-150 cm koji se puni vodom ili pijeskom da se poveća težina na 1 t, ponekad 6 t po 1 m dužine,- tanjurače, također većeg promjera (60 cm)- često se prilikom privođenja kulturi koriste pionirske kulture ili ugar - zatim unošenje mineralnog tla, pijeska, gline (300 dt/ha).- ponekad se obavljaju duboka oranja za miješanje T i G horizonta- ponekad manjka kalcij, kalij, magnezij, bor, bakar, cink (dodaje se dolomit, boraks, borati, Cu-sulfat, Zn-sulfat). Alkalnim manjka Mn, B, Cu, Zn, često se koristi i sumpor za sniženje pH.
Utj
ecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju
Tla narušena površinskim kopovima i graditeljskim zahvatimaRiječ je o rekultivaciji tla dobivenog kopanjem, isplahivanjem, miješanjem i zbijanjem teškim strojevima.
Mehanički je sastav različit – od gline do šljunka. Plodnost isto varira: od plodnog do zatrovanog toksinima ili solima. PH od jako kiselog, ispod 2 u subhumidnoj i humidnoj klimi do pH 2,3 u subaridnoj od pirita (FeS2). Proces ide dalje uz pomoć Thiobacilus ferrooxidans, prema zakiseljavanju.
Koji su postupci?Najbolje je površinski plodan sloj prije naslaga ukloniti na posebno mjesto, i nakon nekog vremena, kad se otpaci razgrade, prekriti naslage starim, sklonjenim plodnim tlom. Slijedi ozelenjavanje, gnojidba, kalcizacija. Mogu biti čak i ratarske kulture.
Nema univerzalnog recepta jer sve ovisi o supstratu i klimi.
Utj
ecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
U
tjecaj re
du
cir
an
e o
bra
de t
la u
od
rživ
om
g
osp
od
are
nju
gosp
od
are
nju