12_Kokic

PrethodnopriopenjeUDK57.06.001 1:57

Primljeno9.10.2008.

Toni KokiSveuiliteuSplitu,Filozofskifakultet,Sinjska2,HR21000Split

[email protected]

Monistiko-pluralistiki spor oko vrsnosti ivog svijeta

SaetakBrojne definicije vrste ivog svijeta tvore suprotstavljene filozofske stavove oko pitanja postoji li samo jedna kategorija vrste ili vie njih (monizam ili pluralizam vrste). Monisti vjeruju u naelnu mogunost jedne kategorije vrste koja zrcali zbiljnost istovrsnog ivog svijeta. Suprotno tome, pluralisti vjeruju da postoje razliite kategorije vrste jer je ljudska spoznaja ograniena ili jer je vrstu mogue definirati na mnogo razliitih naina. Prouavanje primjera poznatijih monistikih i pluralistikih definicija vrste upuuje na znaajno udaljavanje u odreivanju kategorije vrste i u prepoznavanju taksonomijskih vrsta. Divergentnost odreenja vrste implicira manje epistemoloke, a vie ontoloke sudove o mogunostima ljudske spoznaje vrsnosti ivog svijeta i naravi vrsnosti tog svijeta. Pri tome, postoji konsenzus tek u tvrdnji o evolucijskom nastanku taksonskih vrsta i jedinstvenom drvetu ivota, ali s razliitim klasifikacijama ivog svijeta. Rasprava upuuje na suvremene ideje svojevrsne sinteze prema kojoj je narav vrsnosti ivog svijeta sofisticirani monizam satkan od pluralistikih odreenja vrste.

Kljune rijeiistovrsnost,kategorijavrste,monizam,pluralizam,raznovrsnost,sinteza,taksonskavrsta

1. Uvod

Biolokavrstajezafilozofedugobilaparadigmatskiprimjerprirodnevrste(natural kind) ili klase, njome sedokazivalomnogo togaupitanjimavrste(Sober,2003).Zamnogebiologeifilozofevrstajekljunipojambiologije,aproblemvrsteglavniproblembiologije(Stamos,2003).Odreenjevrsteubiologijipratisnanaintuitivnarazumljivostslikeivogsvijetarazdijeljenogudiskretneentitete.Veinomsevjerujedasutidiskretnientitetivrste,daimajuposebnaobiljejaidasurodoslovnopovezani.Cjelovitoznanjeoivomsvijetuzahtijevadefiniranjeirazvrstavanjetihosnovnihentitetauskladusodnosimauprirodi.Svrstavanjeorganizamailiskupinaorganizamauskladusprirodnimodnosima,premaWilkinsu(2003),znaizrcaljenjeznaajnihobiljejatihor-ganizamailiskupinaorganizama,neovisnoointeresimailiteorijskojpozadinipromatraa(iakosetozrcaljenjeiskazujeputempromatraa).Pitanjebiolokevrsteinisejednostavnim:postojilizbiljskabiolokavrstauprirodi,iline?Akojevrstazbiljska,tadatrebadatidefinicijuvrste.1Akovrstenema,tadaimamosamokonvencijukorisnuzaureenjeznanjaoivomsvijetu.

1

Kaodigresijuvaljaspomenutidaneki,napri-mjerRosenberg iMcShea (2008: 39), tvrdekakojedefinicijapukakonvencijabezmoiobjanjenja: Definicije su stvar dogovora.

One nemogu biti u suprotnosti sa svijetomi nekaunamnitao svijetu. I stogaganemoguobjasniti.

FILOZOFSKAISTRAIVANJA114God.29(2009)Sv.2(365380)

T.Koki,Monistiko-pluralistikisporokovrsnostiivogsvijeta366

Podrobnijefilozofskoispitivanjeukazujenaneprihvatljivostsamorazumljivepodjeleivogsvijeta, suprotno tome,vrstaubiologijinijezadovoljavajueodreena.Ereshefsky(2007)smatradajeodreenjenaravivrsteubiologi-jiprvenstvenoontolokiproblemkojimsepostavljajupodjednakobiolokai filozofskapitanja.Drugipak,poputRosenberga(1994),smatrajuodree-njevrsteepistemolokimproblemom.PoRosenbergu,ogranienespoznajnemogunosti ne doputaju uvidu kompliciranu i kompleksnu strukturu svi-jeta.No,akitakavepistemolokipristuprezultiraontolokimrjeenjemujednomoblikupluralizma.Promiljajuiontologijuvrstemnogiihvidekaoprirodneskupine,klaseorganizamasaznaajnimslinostima.Drugipakvidevrstekaojedinke,posebneentitetebliskihsrodnika.Ontologijavrsteubiolo-gijijekoncentriranaokonekolikoskupinaproblemaunutarsuprotstavljenihfilozofskihstavova:realizam/antirealizam,monizam/pluralizam,skupo-vi/jedinkeWilkins(2003:172).Pojamvrsteubiologiji sekoristinabrojnenaine iu razliitimkonteksti-ma,sdvaglavnazadatka:uspostavitiosnovnuevolucijskujedinicuipomoiu izgradnji taksonomijekaoprirodnogsistema(Richards,2008).2Pri tomejevanorazlikovativrstukaokategoriju ikaotakson.Vrstakaokategorijaoznaava rangvrsteuklasifikacijskojhijerarhijipokojoj se takvaskupinapredmeta razlikuje od drugih hijerarhijskih kategorija, odnosno, po emunekaskupinaorganizamajestnastupnjuvrste,anenekomdrugomhijerarhij-skomstupnjupoputrodailiporodice.Kategorijavrstejednajeodkategorijaunutarklasifikacijskogsistemakojaoznaavaodreenurazinuhijerarhijskeklasifikacije (Wiley,1980).Kategorijavrste jeapstraktnipojam,a skupineorganizamasmjeteneutojkategorijisukonkretnibiolokipredmeti.Veinaautoravidivrstukaokategorijusastavljenuodlanovakojiposjedujununaidovoljnaobiljejalanstvateklasepredmeta.Kategorijavrstenemoeuvijekbitiuoblienauklasuobjekatakojimajemoguedefiniratinuneidovoljneuvjetelanstva,negotekvanijaobiljejateklaseilistatistikiprosjekpro-mjenjivihobiljejaodreenevrijednosti.Vrstausmislu taksona,zarazlikuodvrstekaokategorije,skupinajekonkretnihbiolokihentiteta(organizamailipopulacija)bilokojegrangakojajedovoljnoodijeljenadasemoepripi-satinekojveodreenojkategoriji.Takojednaoddefinicijataksona(Mayr,1998:139)kae:Taksonjetaksonomijskaskupinabilokojerazinekojajedovoljnoodvojenadajevrijedipripisatitonoodreenojkategoriji.Taksonseuvijekodnosinaodreeneorganizme,onmorabitiformalnoprepoznatiopisanpododreenimnazivom.Onseodnosinakonkretneskupineposebnihorganizama,poputnpr.Canis lupusa.Takovrstanijetakson,aliCanis lupus(vuk)jesttaksonuranguilikategorijirodaivrste.3Kategorijakojaoznaavaodreenipoloajuhijerarhiji(vrsta,roditd.)isvojtailitaksonkojaimenujekonkretneskupineorganizama(ptice,sisavci,gmazoviitd.)dvasuvrlorazli-itatipapojava.Kategorijomvrsteodreujesesadraj,vanaobiljejailiznaenjevrste.De-finicijomodreujemoiprepoznajemopojedinetaksonomijskevrste.Takoka-tegorijavrsteneostajeupodrujuistoteorijskog,negotrebajasnoodreditiiprepoznatipojedineispitivaneskupineorganizamakaotaksonomijskevrste.Stogajenjezinutjecajodluujuizanaelorazdiobeivogsvijeta.Postupakutvrivanjaopsegavrstelogikajediobakojomrazdjeljujemocjelokupnostivog svijeta na pojedine taksonomijske vrste.Takva bi dioba trebala raz-dijeliti diobenu cjelinu jedinstvenimdiobenimnaelom tako da se lanovidiobeiskljuuju,adaskupineneostanupreklopljeneilinerazvrstane.Posto-jea pojmovna odreenja vrste umnogomedvoje okomogunosti podjelecjelokupnogorganskog svijetapo jedinstvenomnaelu,dovodeiupitanje



njegovojedinstvo.Kategorijavrstejenaelodiobeivogsvijetakojimbisemoraloobuhvatitisvetaksonomijskevrste.Monistikaskupinaautora(napri-mjerMayr,Paterson,vanValen)smatramoguimjedinstvenoodreenjevrste(Ereshefsky,1992).Ponjimajeivisvijetistovrstan(homogen).Ereshefsky(1998)piedapluralistikaskupinaautora(Ereshefsky,Kitcher,Ruse,Mish-ler i Donoghue, Mishler i Brandon) smatra kategoriju vrste raznovrsnom(heterogenom).Tohomogenoiheterogenoradikorijenagenos (gr.)moebitivieznano,pajemodaboljereiistovrsnostiraznovrsnost(po-jamgenos,osobitouaristotelovskojtradiciji,odgovaradananjemshvaanjuvrste,nopreviepodsjeanaLinnovuklasifikacijugdjejegenusrod,anevrsta).Pluralistimajeivisvijetiusvojimvrstamaraznovrstanpajepotrebnokoristitiviedefinicijavrste.Ereshefsky(2007)piedapluralistivideneiscrp-nu raznolikost ilimnogolikosti (multifaceted) ivog svijeta, sastavljenogodrazliitihaspekata,odbrojnihrazliitihdijelova.Upotrebumonizmaiplura-lizmaufilozofijibiologijerijetkopratianalizaznaenjatihpojmova,kojinisusamorazumljivi,pajekorisnopovezatinjihovoizvornoznaenjesposebnimznaenjemukontekstuodreenjabiolokevrste.

2. Monizam i vrsta

Monizam ima korijen u grkoj rijeimonos, to znai jedan, sam ili isti.MachameridiPoppa(2005)navodekakopojammonizam,unatovean-tikojuporabi,ulaziuzapadnifilozofski rjenik tekdjelomGermanLogicChristianaWolffaiz1728.Suprotnosugestijinastavka(-izam),monizamnepripada nekoj centralnoj doktrini (filozofskoj, religijskoj ili kozmolokoj)negosenalaziurazliitimodnosimapremapojedinanimsluajevima.PremaCraigu(1998)prilagodljivostmonizma(uopisuirokogpodrujaosnovnihdoktrinarnih ideja razliitih teorija)omoguavavienjeneke filozofijekaomonistikeizjedneperspektive,dokizperspektivenekedrugedoktrinetaistafilozofijanemorabitimonistika.TakoSpinozinaidejasupstancijeizjedneperspektivemoebitivienamonistiki(jednasupstancija),alineizdruge(mnotvoatributatesupstancije).Monizamseuzuobiajenuuporabuzaopisfilozofija po kojima u konanici postoji samo jedna stvar, upotrebljava zafilozofijepokojimanepostojisamojednastvar(sasvojimrazliitimatribu-tima)negosamojednavrststvari,istovrsnost.Openitostupotrebemonizmaupuujenavieznanost,anajjednostavnijinainrazumijevanjajeuzahva-anjukontekstauporabe.Promatrajuimonizamukontekstuodreenjavrsteivogsvijeta,vidisedamonistikiorijentiraniautori(podjednakofilozofiibiolozi)nalazevaljanomsamojednudefinicijuvrste.Ponjimabibiolozitrebaliprouitisvepostojeedefinicijevrste, izabiruimeubrojnimprijedlozimadefinicijuprimjenjivunasvetaksonomijskeskupineivihorganizama.Nanekinainjemonistikovienjevrsteesencijalistiko,amogusenaidvaoblika.

2

Paleontolozimajevrstaodsjeakevolucijskihpromjenaujednojnasljednojlinijibezgrana-nja,klasifikatorimavrstapredstavljaelemen-tarni entitet koji treba identificirati i klasifi-cirati, a laboratorijskibiolozividevrstukaoorganizamkojiimaobiljejaposebnasvakojvrstisobziromnafizioloke,biokemijskeiliponaateljskeatribute.Evolucionistimajevrs-taosnovnaevolucijskajedinica,ponjojpre-poznajemoipratimoevoluciju,asistematiari

eleklasifikacijuukojojsuosnovnejediniceistovjetneosnovnimjedinicamaevolucije.

3

Kategorijeukojebismomoglismjestitinaegvuka prema proirenoj Linnovoj klasifika-cijskojhijerarhiji su: kraljevstvo (animalia),koljeno (chordata), razred (mammalia), red(carnivora), porodica (canidae), rod (canis)ivrsta(lupus).



Premaprvommonistikomobliku,povijestpojmavrstepokazujekodbrojnihautora (Platon,Aristotel,Linn,Buffon i dr.) ista obiljeja: vjenost vrste,vrloogranienupromjenjivost,odvojenostoddrugihvrstainekuesencijalnuosobinu(Mayr,1982:260).Svenavedenoobiljeavavrstunepromjenjivomesencijomkojomjejasnoodijeljenaoddrugihvrsta.Mayr(1982:256)uspo-reuje pojam esencije s prirodom predmeta (ovdje organizma), nalazeimuizvoriteuPlatonovompojmueidos(gr.).PoWoodsu(2003)eidostomoebitikaooblik(forma,),noprijeetobitiousia (gr.),a slinomisle i Frede i Patzig (2003).Uosnovi esencijalizamznai da jenekaskupinapredmetaodreenaposjedovanjemnjimasvojstveneesencije.Tuesencijuimajusvilanoviteskupineisamooni,aukontekstubiolokevrstetosupripadniciistevrste.TakoSober(2000:148)pie:Prirodnavrstaje odreena osobinom koja je podjednako nuna i dovoljna za lanstvo.Jasnou zahtijevanog kriterija prati tekoa u pronalasku bioloke osobinekojabibilaesencijalna.Prvaidejakojasetujavljaupuujenaidealistikuiogranienuarhetipskumorfologijuizkojesuizvedenesveskupineorganiza-ma.Balabani4 (2007, osobna komunikacija) navodi prvorazrednuvanostmorfolokogkriterija u biologiji pri identifikaciji ili odreivanju vrsta. Pritomesesmatradamorfologijaizraavaprirodnupovezanostzajednitvapod-rijetla,prikazujuiivisvijetpremaizvanjskoj iunutranjojslinostimeuprirodnimskupinama.Tipoloko-morfolokiokvirodreenjavrsteipaknijeprihvatljivzbogneprestanepromjenemisaonokonstruiranogarhetipa.Kadabismogasestrogodrali,vebipripadnicidvajuspolovapripadalirazliitimvrstama(spolnodvolijekojinalazimoubrojnihvrsta),5ajoviebitovri-jedilozaorganizmekojiprolazestadijemetamorfozeiliimajupolimorfnostunutarpopulacija.Tipoloko-morfolokipojmovniokvirnailazinaproblemeiusluajevimakadanepostojevidljivemorfolokerazlikemeustvarnoraz-dvojenimpopulacijama.Morfolokikriterijtakoprijeiodreenjevrstezbognedostatkavidljivihmorfolokihrazlikailinepodudaranjamorfolokihige-netskihrazlika.Izgledadamorfolokikriterijnedajeesencijuvrste.Po drugommonistikom obliku, vrsta nije vjena i teko promjenjiva, alitaksonomijskevrste jesuodvojenei imajuesencijalneosobine.Dakle, ipakpostoji mogunost jedinstvene definicije cijelog ivog svijeta. Kategorijavrsteiovdjezrcaliistovrsnosttakvogsvijeta.No,zarazlikuodprvogoblikamonistikogpristupavrsti,ovajdrugiobliknevidivrstukaostroguprirodnuvrstuiliklasu.PoRichardsu(2008:181)ovdjejeosnovnaidejada:

osobinekojesupovezaneuzlanavrstenisuninunenitidovoljne,nitisunepromjenjive.Ali,buduidapostojipouzdanicluster osobinakojiseogranienomijenja,jouvijekmoemozamiljatidavrstaimaesencijuslabijegznaenjakaoclusterrazmjernopostojanihosobina.

akiakovrstanijeprirodnavrstailiklasa,ipaksenemoezanemaritizau-ujuastabilnostvrsta.Rijejeotomedavrstakaoskupinaentiteta(ilientitetsam)dijelistalnezajednikeslinostikojemogubitipromjenjiveibeztradici-onalnogodreenjaesencijalnimobiljejima.Odreenjestalnomslinoupro-mjenjivihosobinalanovaskupinenemoraznaitiodreenjevrsteuesencija-listikomsmislu.VeMayrovbiolokipojamvrste(najutjecajnijemonistikoodreenjevrste)6nezahtijevauspjenureprodukcijusvakoglanavrste:

Biolokipojamvrstenezahtijevauspjenostukrianjusvakoglanaskupine,alizahtijevadasedovoljanbrojorganizamaspolnorazmnoavaradiodranjaintegritetavrste.(Ereshefsky,2007:412)

NajpoznatijipokuajodreenjavrsteskupompromjenjivihosobinajeBoydo-vaVrstakaoclusterhomeostatskihosobina(Homeostatic Property Cluster Kinds, skraenoHPC).OdreujuivrstuBoyd(1999:81)pie:



Vrstesuodreene,premaHPCteoriji,onimzajednikimosobinamai mehanizmima(ukljuu-juizajednovanjskemehanizmeigenetikiprijenos)kojiodravanjihovuhomeostazu.

PremaHPCteorijilanovivrstedijelebrojnezajednikeosobinepoputmor-folokihobiljejailiekolokihuvjeta:brojanogu,oiju,prehrambenihnavi-kaizauzimanjageografsko-klimatskihpodruja.Meutim,meuosobinamalanovavrstenemaonekoja jenuna ili ijeposjedovanjeoznaavaakojesttaosobina,ondajestlanvrste.lanovivrstenemajuosobinukljunuzapripadnostvrsti.TakobezrepamanksmakanemaproblemaupripadnostiroduivrstiFelis catus, poznatojosimpopredenjuiporepu.Onikojidovodeupitanjeovuteorijuvrste(EreshefskyiMatthen,2005)sma-traju da vrsta kaocluster homeostatskih osobina nemoe zadovoljavajueobjasnitijedinstvovrstejersepripadnicivrsterazlikujuposvojimosobina-ma.lanovivrste se razlikuju ipo svojemhomeostatskommehanizmu jermogubitiizloenirazliitimhomeostatskimmehanizmimaurazliitimgeo-grafskim podrujima. Po emu onda takvi organizmi pripadaju istoj vrsti?Millikanova (1999) upravo zato kritiziraHPC koncept pripisujuimu pri-kriveniesencijalizam.Ona(1999:54)tvrdidaje:povijesniodnoskojilanovivrstezajednonosezapravoesencija.Uzoveoblikemonistikogodreenjavrste,vjerojatnobisemoglenapravitiidrugepodjeletogtipa.Onotoihdrizajedno,kakosevidi,ipaknijeesencija-lizam(iakojenaglaen),negovjeraumogunostjedinstvenekategorijevrste,primjenjivezaodreenjeiidentifikacijusvihtaksonomijskihvrsta.Neuspje-nepokuajeodreenjakategorijevrstetrebazamijenitidefinicijakojaebititeorijskipotpunaiempirijskiprimjenjiva,aivisvijetpodijeljenjedinstvenimnaelompremapravilimalogikediobe.Zamonistetojemoguesobziromna bitne osobine vrste.Mishler i Brandon (1998) dodatni razlog sklonostiznanstvenikamonizmunalazeupokuajusmanjenjabrojateorijaipojmova,pomogunostinajednu/jedan.Meutim,kakobiolozinudebrojnedefinicijekategorijevrste,abezsuglasjakojajedefinicijavaljana,ispadakakozasadanepostojiodgovarajueodreenjevrstepomonistikomnaelu.7

Dugotrajnoopiranjejedinstvenomodreenjuvrsterezultiralojepokuajimasintezevierazliitihteorijavrste.Tasinteza,uzepistemolokiskepticizam,tvoripluralizamuodreenjuvrste.

4

JosipBalabaniredovitijeprofesorPrirodo-slovno-matematikogfakultetauZagrebu.

5

Posebnojesnaanutjecajmorfologijesvede-ne na fenotipska obiljeja. Tako se nekadadivljapatkazbogsvogspolnogdvolija(di-morfizma) razdvajala u dvije zasebne vrste:enke su nazivane Anas platyrhynchos, amujaciAnas boschas.

6

MnogiutemeljenotvrdekakojeMayrovBio-lokipojamvrste(BSC)relacijskipojamjersereproduktivnazajednica(vrsta)moeodre-dititekrazdvajanjemoddrugereproduktivnezajednice.Kaotakav,pojamvrstesenemoedefiniratiper se.Relacijskipojamvrstenala-zimokodStamosa (2003) koji svoju teorijuvrste (Biosimilarity species concept) temeljinaosnovamadijelaRusellovelogikeuniver-

zalnekategorijekojasebavirelacijama(dru-gi dio se bavi svojstvima). Reproduktivnuzajednicu supstancijalno je definirao H. E.H. Paterson svojim Prepoznajnim pojmomvrste(Recognition Species Concept,skrae-noRSC).VieoPatersonompojmuvrsteimakodPaterson(1992)iClaridge,M.F.,Dawah,H.A.iWilson,M.R.(1997).

7

Monistikipokuajiodreenjavrstesubroj-ni, a najpoznatija takva odreenja vrste suMayrov Bioloki pojam vrste (Biological Species Concept,skraenoBSC),PatersonovPrepoznajnipojamvrste (Recognition Species Concept, skraenoRSC) i vanValenovEkoloki pojam vrste (Ecological Species Concept,skraenoEcSC)(Ereshefsky,1992;Ereshefsky,1998).



3. Pluralizam i vrsta

Korijenrijeipluralizamje ulatinskomkomparativupridjevamultus,mnogiplus,gen.pluris,mn.plures,imeseoznaavamnotvenostiliraznovrsnost.PremaAkamu(2005)pluralizamjeukljuenutvorburazliitihintelektualnihtradicija(filozofije,politiketeorije,religije,etike).ZaCraiga(1998)plurali-zamjeopseanpojamprimjenjivnadoktrinepokojimapostojimnotvenoststvariilivrstastvari(raznovrsnost).SlinudefinicijufilozofskogpluralizmanavodiiAudijevThe Cambridge Dictionary of Philosophy(1999:714):Plu-ralizamjefilozofskipoglednasvijetkojiistieraznolikostumjestoistovrsnos-ti,mnotvenostumjestojedinstva,razliitostumjestoistoga.Prviznaajni pluralistisuLeukipiDemokrit(atomisti)zbognjihovihtvrdnjioSvijetusa-stavljenomodmnotvaentiteta.Pouzorunanjih,veinapluralistanevjerujedanedostatakjedinstveneistineiliskupaistinaproizlaziizljudskespoznajneogranienosti,negodapluralizamoslikavaljudskuisvjetskuzbilju.Oslanja-juisena uobiajenoznaenjepluralizmaizpolitiko-religijsko-etikemisli,moesereidapremapluralistikompristupusvijetunepostojijedinstvenaistina,paaknijedinstveniistinitiskupistina.Uvodeipluralizamukontekstbiologije,trebaograniitipredmeteizprethodnedefinicije(uvjerenja,pravaimoralnestandarde)naposebnopodrujesvijetaovjekaidrutva.Prenesemoliipakznaenjepluralizmanaproblemodreenjavrsteubiologiji,vidimodanepostojijedinstvenadefinicijavrstekojombiseobuhvatiocijeliivisvi-jet.Zatopostojivierazloga,neki,poputuuvoduspomenutogRosenberga(1994), smatrajudapostoje epistemolokaogranienjau spoznaji izuzetnosloenogsvijeta,pabitrebaloprihvatitiveibrojpojednostavljenihklasifi-kacijasvijeta.Veinaipakmislikakojetosvojstvosamogsvijeta.TakoEre-shefsky(2007:414)odbacujeepistemolokiargumentzapluralizamjer:Plu-ralizamjeontolokaimplikacijajedneodnaihnajboljihznanstvenihteorija(teorijaevolucije,op.a.).Posebnusklonostpluralizmuubiologijipokazujufilozofi,smatrajuinemoguimistovrsnoodreenjekategorijevrste.Sober(2000)smatradaprijerazmatranjasmislenostipluralizmatrebarazliko-vati pluralizam i semantiki konvencionalizam.8 Semantiki konvencionali-zamjeuniverzalnatezaopripisivanjurijeiodreenomznaenju.Primijenjennakategorijuvrste,tajkonvencionalizamdovodiupitanjenjezinuzbiljnostsmatrajui da se gotovo svakoj izabranoj skupini organizama punopravnomoepridatinazivvrste.Takobimoglinazvativrstomsveorganizmeodre-enebojeiliteine,iakobitobilobesmisleno,nesamoubiolokomsmislu.Razlikapluralizmaikonvencionalizmajeuslijedeem:

Pluralisti tvrde da bismopojamvrsteX trebali koristiti u jednim situacijama, a pojamY unekimdrugim.KonvencionalistivjerujudajeupotrebapojmovaXiliYunekojsituacijipro-izvoljna.(Sober,2000:161)

Razdvajanjesemantikogkonvencionalizmaodpluralizmatekjeprvastepe-nicarazumijevanjapluralizmajerganalazimourazliitimoblicima.Ereshef-sky(1998)spominjeetiriinaicepluralizma,aposlije(2007)nalazitriinaice(prihvaeneizontolokihrazloga).SuvremenijapodjelaRichardsa(2008:181)nalazi:Postojebaremetiriinaicepluralizma.Prouavanjepokazujedaraz-likaubrojupluralistikihinaicanijeneosnovana.Poprvojinaici,pragmatinojilirealistikoj,raznolikostivogsvijetasedijelipremainteresimaklasifikatora.Ovainaicapluralizmadoputapodjelunekeskupineorganizamaurazliitevrstepremastrukturnojslinostiilisrodnosti.Vrstasetuodreujepremateorijskominteresuisklonostiistraivaa.Kitcher(1984:308)proklamiratakvuinaicupluralizma:Jabranimpluralistikire-



alizamkaopoglednakategorijuvrstekojajezamiljenatakodaodapriznanjezapaanjurazliitihskupinasistematiara.Kitcherovaidejaproizlaziizuvi-anjalegitimnostirazliitihinteresabiologa.Takviinteresisasvimjasnoima-jusvojodraznarazliitepristupeklasifikacijiskupinaorganizama.Zanekeodpluralistikihrealista(Kitcher,1984)raznovrsnostjeposljedicarazliitihpristupaurazgranienjutaksonomijskihvrsta:premastrukturnojslinostiilifilogenetskomsrodstvu.Takvarazgranienjasuestoprotuslovna.Druga inaica je onaontoloka, premanjoj ivi svijet imabrojne razliitedijelove,onjemnogolik(multifaceted)iraznovrstan;stogajekategori-javrsteheterogena(Ereshefsky,1998:349).Raznovrsnostivogsvijetaneomoguavanitijedinstveninainzahvaanjakategorijevrstenitijedinstveninainsvrstavanjatogsvijetautaksonomijskevrste.Ovdjepluralistikoodre-enjevrstepoivanaidejievolucijsketeorijeizbiljnosti razliitihaspekataodkojihsesastojiivisvijet.Ontolokipluralizamnalazimouvieoblika,sosnovnomtvrdnjomdakategorijivrstenedostajeesencija.Takoer,ontolokipluralizamobinose izjednaavas tvrdnjompremakojojnepostoji jedin-stvenarazinarangiranjavrstekojombiobuhvatilisvetaksonomijskeoblike.Veina autora ontolokog pluralizmamisli da je vrsta povijesna linija, nizentitetapovezanihzajednitvompredakaipotomaka,nonijeuiistovrsnosttakvihlinija.9

Ruse(Richards,2008)promietreuinaicupluralizma,kojavidirazliitena-inepodjeleorganizamauskupine,dreidasetinainipodudaraju.Onsmatradabrojnemonistike teorijevrste zapravoukazujuna razliite aspekte istihprirodnihentiteta.Premaovojinaicipluralizmamorfolokavrstajegenetskavrsta,odnosnoreproduktivnoizoliranavrstajeskupinakojadijelibliegza-jednikogpretka(Ruse,1998:356).Ovipojmovibitrebalibitipodudarni.Veipovrno ispitivanjepokazujeda tonije tono(morfolokospolnodvolije,sestrinskevrstegenetski istovjetnevrstekoje su reproduktivno izolirane idr.).10Ruse (1992:356)pie:Zabiljeimo,tovie,dapodudaranje izmeurazliitorazgranienihvrstanijeobjanjeno.Izgledadajenamjeraautoraoveinaicepluralizmaistaknutivanostpodudaranjarazliitihnainasvrstavanjaorganizamauskupine.Ponjimajevanijedasutinainipodudarninegotonisuobjanjeni.etvrtainaicapluralizma,Maydenova(2002),vidihijerarhijskirazliituupo-rabupojmavrste.Primarniteorijskipojamkojitrebaodreditikategorijuvrstejesamojedan(tojeEvolucijskipojamvrste,skraenoESC),asekundarnioperacijskipojamkojimoraprepoznati taksonomijskevrste je raznovrstan i

8

Nalazimodvatipakonvencionalizma:1)ekstremni konvencionalizam prema kojem bilokoju skupinu organizamamoemo zvati vr-stom(sveorganizmenekebojeilimase)i2)trivijalni semantiki konvencionalizam kojimjemogueproizvoljnopripisivanjenazivajeru nekompredmetu, npr. kamenu, ne postojinitanjemuinherentnodabismoganunona-zivalirijejukamen,anenekomdrugomri-jeju,npr.nemak.ZaSobera(2000)trivijalni semantiki konvencionalizam nije filozofskirelevantan.

9

Linija (eng. lineage) oznaava niz entitetapovezanihzajednitvompredakaipotomaka.Moese reida je linija slijedpredak-poto-

makpopulacijamiljenneovisnoodefinicijivrste:moetobitirazvojbiolokevrsterepro-dukcijomilipreuzimanjenoveekolokeulo-gevrste.VieotomproblemumoesenaikodWilkins(2003).

10

ZaRuseatonijeproblemjersmatradageninemaju privilegirani poloaj pa nije proble-matino nepodudaranje genetskog i morfo-lokog. U tvrdnji kako je kategorija vrsteprirodnavrsta(natural kind)RusesepozivanaHempelovo(1952)odreenjeprirodnekla-sifikacijegdjesuodreenaobiljejaudruenasdrugimobiljejima,odkojihsulogikine-ovisna.HempelovaidejapodsjeanaBoydo-vuHPCteorijuvrste.



pragmatian,kaotojeuprvojinaicipluralizma.Odviedefinicijaevolucij-skevrste(Simpson,1961;Grant,1976iWiley,1978)pogledajmoWileyjevu(1978:18): Vrstajejednalinijapredak-potomakpopulacijeorganizamakojazadravasvojidentitetzasebnimpremadrugimtakvimlinijamaikojaimavlas-tite evolucijske tendencije i povijesnu sudbinu.ZaMaydena je evolucijskipojamvrsteuniverzalanjerobuhvaaspolnoinespolnorazmnoavajueorga-nizme,hibride ipravrste(eng.ancestralspecies).Meutim, takvelinijenisuizravnoopazivepaihsekundarnioperacijskipojammoraprepoznatiipojedi-nanoodrediti.Mayden(2002:184)takopie:monistsamsobziromnapojamvrste,tojeESC.Ipak,pluralistsamsobziromdabranimviestrukostpojmovazaprepoznavanjeprirodnihentitetaMaydenjetakomonistiplu-ralist,zbogtogaurazliitihautoranenalazimopodudaranjeubrojupluralisti-kihinaica(Ereshefsky,2007;Richards,2008).SveobuhvatnostMaydenovogpristupakategorijivrste leiuirinidefinicijeevolucijskogpojmavrstekojiselakoprilagoavasvimmoguimiposebnimosobinamapojedinihdijelovaivogsvijeta:zaskupinekojesespolnoinespolnorazmnoavaju,zahibrideipravrste.ZbogtogajezaMaydena(1997)evolucijskipojamvrsteuniverzalan.arni11(2008,osobnakomunikacija),uzogradukakomoebitidajerijeoprimitivnimpojmovima,smatratakvoodreenjeepistemikinevaljanimjersenepoznatoobjanjavanepoznatim.Naime,nijeizriitonavedenonitijejasnoizkontekstatojezasebnostidentiteta,tojevlastitaevolucijskatendencijaitojepovijesnasudbina.Uzto,bitedajedefinicijaevolucijskogpojmavrsteilogikimanjkava,naime,morabitijasna(Audi,1999),aovdjeseinidasupojmovikojimasedefiniramanjejasniodpojmakojisedefinira.Takoer,onajeilogikaneistinajersvikonjunktisudamorajubitiistinitielilikonkluzijabitiistinita.Tonijesluajjerseupravonabrajanjemrazliitihsituacijadefinici-japokuavajednimodkonjunktapogoditizasebnusituaciju(aspekt)odreeneskupineorganizama.12

Pluralizam,usprkosinaicamaipodoblicima(irazliitimnazivima),moemosvestinaidejupokojojjeivisvijetraznovrstaniligatakvimvidimo.Raznovrs-nisvijetmoemorazgraniitisamopomouvieodreenjavrste(kategorija)kojasusvapodjednakovaljanauodreenomkontekstu.Timeseipaknerjea-vaproblemvrsteusluajujedinstvenogivogsvijeta.Prijeprikazarazmjeneargumenatadvijustrana,korisnojevidjetiimplikacijedivergentnogodreenjavrste.

4. Implikacije divergentnog odreenja vrste

Svakiodpokuajadefinicijekategorijevrstesmatrasvojdefinienskljunimkriterijemodreenja/razlikovanjavrstekaokategorijeoddrugihhijerarhijskihrangova.Takoer smatra upravo svoj definiens nedvosmislenom teorijskomuputomzaodreenje taksonomijskihvrsta.Pri tome, taj bi definiens trebaoobuhvaati cijeli ivi svijet zrcalei njegovu zbiljsku razdijeljenost.Najjed-nostavniji nain ispitivanja uspjeha dosadanjih pokuaja odreenja vrste ubiologijijezamiljenipokussamanjimbrojemdefinicijavrstenapopulacij-skimskupinamapretpostavljenihvrsta,bezspornihsluajevaiskrivenihpo-pulacijskihobiljeja.JedantakavzamiljenipokusnalazimokodEreshefskog(1998).Ispitujui taksonomijuskupinekukacapremarazliitimdefinicijamavrsteEreshefsky(1998:351352)pretpostavljapopulacijskeskupineA,BiC.Pojednostavljeniprikazodreenjavrstemodeljecijelogivogsvijeta.Tablica1prikazujedijelom razliita, adijelomzajednikaobiljejapretpostavljenihizoliranihpopulacija:



11

BerislavarniizvanrednijeprofesornaFi-lozofskomfakultetuuSplitu.

12

Rastavljajuievolucijskipojamvrstedobiva-mosljedeekonjunkte:1)linijapredak-poto-mak populacije; 2) zasebnost identiteta po-pulacije;3)vlastitaevolucijska tendencija; i4)vlastitapovijesnasudbina.OznaimolitekonjunkteO1,O2,O3iO4(Obiljeje1,2itd.),avrstusV,tadavrijedixVxO1(x)O2(x)O3(x) O4(x).Takovrijedidajenetovrsta,akoisamoakosusvikonjunktiistiniti,to nije sluaj.Naime, specijacija (nastanak

novevrste) trai istinitostO2, a pri tome semorakritibaremjedanodkonjunktaodO1,O3iliO4.Logikaistinitostbisemoglaposti-izamjenomoperatorakonjunkcijeonimdis-junkcije,alibitadadefinicijabilapreiroka.

13

JednaoddefinicijakojakoristiselekcijskesilejeVanValenova(1992:70)definicijaekolo-kevrste:Vrsta je linija (ili skupbliskopo-vezanih linija)kojazauzimaadaptivnuzonuminimalnorazliituodzonebilokojedrugelinijeusvome podruju ikojaserazvijaod-vojenoodsvihlinijaizvansvogapodruja.

1. OrganizmiAzauzimajusvojuposebnuekolokuniu,aorganizmiBiCdijelezajednikuekolokuniu.

2. OrganizmiAiBmoguseuspjenokriatitvoreiplodnopotomstvo.3. OrganizmiCmnoesepartenogenezom(jajimabezoplodnje).

Tablica 1

Prijeanalizeobiljejapopulacijatrebanapomenutipretpostavkudasupopu-lacijeA,BiCmonofilijske.Dijagram2prikazujerodoslovnostablozadanihmonofilijskihpopulacija(znaenjemonofilijskepopulacijeslijediudaljnjemtekstu).

Dijagram 2 preraenoizEreshefsky(1998)

PremaEreshefskomtrisuopairazliitapristupavrstipremakojimajevrstalinija,tosureproduktivni,ekolokiifilogenetskipristup.Ovipristupipretpo-stavljajuprostorno-vremenskuneprekinutostipovijesnostentitetavrste.Reproduktivnipristupimaviepodoblika,nonajpoznatijisuMayrovBiolo-kipojamvrste(Biological Species Concept,BSC)iPatersonovPrepoznajnipojamvrste (Recognition Species Concept,RSC).Ostali poznatiji poborni-citogpristupasuCarson,Dobzhansky,EldredgeiGhiselin.Zajednikosvimreproduktivnimpristupima je stavda je vrsta stabilna skupinabiparentalnihorganizamakojazajednikimsistemomoplodnjerazmjenjujenasljednigenet-skimaterijal.Ekolokipristupdridajestabilnostvrsteuzrokovanaokolinimsilama.Vrstazauzimazasebnopodrujeprilagodbeukojemvladajurazliiteselekcijskesile.13Takvopodrujeukljuujeuporabusvihnutricijenataipro-storatezatiteodparazitaipredatora,aVanValen(1971)ganazivaway of life, nainomivota. Geniimajuzanemarivuvanostuevolucijikojomravnaekologija,avrsteseodravajuzahvaljujuiekolokimuvjetima.Prematome,vrstutrebadefiniratipremaekolokimodnosimaivezama,aneonimrepro-duktivnim.Suprotnotome,filogenetskipojamodreujevrstupremarodoslov-

C

A

B



nojzasebnostiilimonofiliji.Postojerazliitikriterijiodluivanjaopripadnostimonofilijskomtaksonu,noEreshefsky(1998:352)smatradavrstuodreujemopremasrodnostipodrijetlapa jeprema filogenetskompojmuvrste svakaodpopulacijazasebnavrsta.14Mayr(1982)slinoodreujemonofilijskuskupinukaoonuskupinuorganizamakojasesastojiodsvihpredakaipotomaka,isamonjih.ZaMaydena(1997)jemonofilijskaskupinanajmanjauoenagrozdasta(cluster)nakupinaorganizamaunutarkojepostojiroditeljskaveza.Ereshefsky(1998)opravdanopiedajeposvimfilogenetskimpojmovimavrstetaksono-mijskaskupinamonofilijska,adasumonofilijskitaksonitaksonomijskesku-pine(mogutobitivrste,rodoviilinekedruge)sastavljeneodsvihpotomakanekogpretkaisamonjih.Tablica3donosiusporedbuobiljejapretpostavljenihpopulacijasponuenimodreenjimavrste(prostorunutarkrugailielipseoznaavapripadnostvrsti).

1. Reproduktivnipristup

2. Ekolokipristup

3. Filogenetskipristup

Tablica 3

Premaobiljejimapopulacijaiztoke2tablice1,vidljivojedapopulacijesku-pinaA iB pripadaju istoj vrsti jer semoguuspjeno kriati tvorei plodnopotomstvo.PopulacijaC se ne rasplouje spolno pa prema reproduktivnompristupunijevrsta.15Uzadnjevrijemeseuobiajilogovoritiouniparentalnomrazmnoavanjuumjestoonespolnom,pasemoe reikako jepopulacijaCuniparentalna.Dakle,zaodlukuopripadnostivrstipremareproduktivnompri-stupu,neovisnoopodobliku,dovoljnojevidjetikakoseispitivanapopulacijameusobnoplodiikakojereproduktivnoizoliranaoddrugihpopulacija.Premaekolokompristupupretpostavljenepopulacijetvoredvijevrste,jednasesasto-jiodpopulacijeA,adrugaodpopulacijaBiC.Genetskisadrajnijevaan,dovoljnojetekzauzimanjezajednikeekolokenie.Filogenetskipristupviditritaksonomijskevrste,svakasesastojiodjednepopulacijeA,BiC.Prikazanimodelodreenjavrstepokazujedasuusvatrisluajavrsterazliitoodreene,tvoreirazliituosnovuklasifikacije.Uzto,uprvomsluajula-novidiobeseneiskljuujunegoostajunerazvrstani,aprigovordrugomitre-emsluajujeunemogunostiempirijskeprovjere(identifikacijeiodreenjakonkretnevrste)i,unekimsluajevima,razliitihnaeladiobe.EreshefskyseoslanjanaCracraftovpojamvrstekojizahtijevausporedbuvelikogbrojasvojstava (reproduktivnih, biokemijskih, fiziolokih, etolokih) te pokuavadefinirativrstusuvremenimznanjemoevolucijskimprocesimaiuspostavomosnovne,iupraksiprimjenjivejedinicesistematike.Filogenetskipojamvrste(u razliitimpodoblicima)predlaeogranienipluralizampodpritiskomne-postojanjauniverzalnogkriterijaodlukeoklasifikacijivrsta,smatrajuikakotaksonimorajuimatiodreenuvezusteorijskivanimvarijacijama,tj.morajubitifilogenetskejedinice.Filogenetskipojamvrsteelirazliiteisloenepozi-cijevrstezahvatitipluralistiki.Svatripristupasejasnorazlikujuuodreenjukategorijevrsteitaksonomijskihvrsta.Prouavanjerezultataukazujenadi-



vergentnostodreenjavrste,implicirajuinajmanjepetvanihpretpostavkioprirodiSvijetailiovjeka: nepostojiznanjeoivomsvijetuposebi.Migavidimoraznovrsnimzbogepistemolokogogranienja,anijejasnopostojilinaelnamogunostspo-znajepraveprirodeivogsvijeta(njegovevrsnosti);

postojiontolokaupitnostvrstejernijejasnopostojiliuopenetotakvokaovrsta,zbogdugotrajnog izbjegavanja rjeenjaproblemavrstemonistikimnaelom;

ivisvijetjeponaraviraznovrstan,moemogaodreditiiskljuivopluralis-tikimpristupom;

nemogunostprirodneklasifikacijetaksonomijskihvrstaivogsvijetazbograzliitihiprotuslovnihodreenjavrste;

raspravaokovrsnostiiveprirodeimaimplikacijedalekoizvaniiznadbio-logijsketaksonomije,usporuokoljudskeprirodeipitanjarasa:poemunetkopripadaljudskojvrsti,daliljudskuvrstuodreujeslinostizmeunje-nihlanovailijeonaevolucijskalinijaodreenarodoslovljem.

Implikacijedivergentnogodreenjavrstesuepistemoloke,ontolokeietike(ponegdjemogu biti i pravne, politike, religijske i gospodarske).16Odre-enje vrste u biologiji pod utjecajem jemonistiko-pluralistikog spora, aobapristupaimajuargumentekojepovremenoizmjenjuju.Uviduargumenteobijustranamoepomoiuusmjerenjupremaelementimarjeenjaproblemavrsnostiiveprirode.

5. Razmjena argumenta

Monizamjeintuitivnopristupaan,moesereidajeonpoetnapozicijauraspraviokoodreenjavrstekojunijepotrebnodokazivati.Ipak,iakoveinabiologaifilozofavjerujeupostojanjesamojednevaljanedefinicijevrste,uli-teraturiizbiologijeifilozofijebiologijenalazimobrojneprotuslovnedefinicijevrste,estosastandardiziranimnazivljemiskraenicama.17

14

Nepostojijedinstvenifilogenetskipojamvr-ste.MoemoprepoznatiMishler-Brandonovu(1998)inaicu,Cracraftovu(1992)iliMcKi-trick-Zinkovu(1988),sdvaosnovnapristupa:1)vrstaseodreujetemeljemnjezinihosobi-naili2)vrstaseodreujepovijesnompoveza-nou(BaumiDonoghue,2006).Ereshefskyse ovdje oslanja na Cracraftov (1992: 103)filogenetskipojamvrste:Vrsta jenajmanjauoljiva nakupina pojedinanih organizama,unutarkojepostojiroditeljskiobrazacpretkaipotomka.

15

Gould (1996) upuuje na vanost uniparen-talnihvrstasobziromnanjihovomjerpremasveukupnom broju vrsta, njihovu biomasu,biolokoznaenje,otpornostirairenost.Sveto moe govoriti o nedostatnosti biolokogpojmavrsta.Brojnostvrstaukonanicituipak ne igra odluujuu ulogu, nego pitanjemoe libiolokipojamvrste teorijskiodgo-voritinaizazoveuniparentalnihvrstaimoguliseonenjimeobjasniti.

16

Vieizvrsnihprimjeraetikih,pravnih,poli-tikih i gospodarskih implikacija odreenjavrste(Homo sapiensa)moesenaiuknjiziovjek po mjeriS.J.Goulda(2003).

17

SlobodchikoffuzbornikuConcept of Species(1976)donosiprikazpovijesnogifilozofskograzvojapojmovnogokviravrsteubiologiji,srazliitim definicijama vrste kao kategorije.Ereshefsky (1992) donosi prikaz osam po-kuaja definicije vrste u biologiji, a kasnije(Ereshefsky, 1998) spominje desetke razli-itihdefinicijavrste.Mayden(1997)navodinazivljeistandardiziraneskraenicedvadesetidvapojmavrste,proirujuinetokasnijetajpopis(2002)nadvadesetipetpojmovavrste.Vieradovaoproblemuvrsteubiologijido-nosiiWilsonov(1999)zbornikSpecies; New Interdisciplinary Essays,aWilkins(2003)na-laziodsedamdodvadesetiest,kakokae,ivuihpojmovavrste.



Brojnaodreenjavrstepredstavljajuskupinudivergentnihteorijavrste.Zamo-niste jeivi svijet istovrstan,a samo jednoodreenjevrste ispravno.Prematome,trebalobiispitatirazliitaodreenjavrsteiodreditikojenajboljedefiniravrstu.Stogajemogusamojedanispravannainklasifikacijeivogsvijeta.Te-meljnijeproblemmonistikihpristupaunenadlenostijedinstvenekategorijevrstenaodreenjeiprepoznavanjekonkretnihtaksonomijskihskupina.Naime,kategorijavrstenemoeostatiupodrujuistoteorijskognegotrebadatiteorij-skijasneuputekojemorajubitinaelnoprovjerljiveiliosporive.Dosadanijedanmonistikipristupnijerazdijeliodiobenucjelinuivogsvijetajedinstve-nomdefinicijomvrste, takodaselanovidiobeiskljuuju ilidaskupineneostanupreklopljene ili nerazvrstane.PojednostavljeniEreshefskyjevmodelrazliitoodreenihvrstapokazujeprimjernerazvrstanepopulacijeirazlii-tost odreenjavrste, podjednakokaokategorije i taksonomijskevrste.Vekodjednostavnihmodelasasamotripopulacijenailazimonatekoe,akodmodelasviepopulacijaproblemiseumnaaju.18akinajutjecajniji,biolokipojamvrste,imaozbiljanlogikiproblem,akiizuzimajuiproblemesestrin-skihvrsta,sterilnihhibrida,sloenihizolacijskihmehanizamaivremenskedi-menzijeSvijeta.Osnovniproblemsbiolokimpojmomvrstejeuogranienostinjegovevisokeuinkovitostnabiparentalneorganizmekojiizbrojnihperspek-tiva,sainjavajutekmanjidioivogsvijeta.Naime,nespolnorazmnoavajuiorganizmi su u korijenu drveta ivota, bakterije su najbrojniji organizmi nasvijetu,nastanjujunajirispektarstanitaisvojombiomasomdominirajuivimsvijetom(Gould,1996).Slinojeisdrugimmonistikimpristupima,svojomdefinicijomuinkovitoodreujuiprepoznajutaksonomijskevrstetekdijelai-vogsvijeta.Monistiseipaknepredajunegopokuavajuodreditivrstupomoudrugihnaela,poputmolekularnegenetike.Nekismatrajudaugenomuleizasebnostvrstepabiizdvajanjemzasebnoggenomasvakevrstedobilisavrenalatizgradnjejedinstveneklasifikacijeorganskogsvijeta(Ayala,1975).Fergu-son(2002:509)tvrdinevaljanosttakvogpristupa:

Zakljuivanjeozasebnostivrstapomougenetskerazdvojenosti(ilinedostatkuiste)nijeted-ljivo,teorijskoutemeljenjetakvogzakljuivanjanijedobroshvaeno,inemoebitiprimijenje-nonabrojneskupinebiljakaiivotinja.

Osimtoga,prihvaanjegenetskogkriterijaodreenjairazlikovanjavrstateo-rijskijeunutarMayrovogbiolokogpojmavrste,avejeonsamprimijetiodagenetskaslinostnijepodudarnasasposobnoureprodukcijezbogpostojanjanegenetskihreproduktivnihbarijera(Mayr,1970).ZanimljivojeprimijetitidajehrvatskisistematiarigenetiarZdravkoLorkovimikro-kirurkiuklanjaofiziolokeianatomskebarijereiomoguavaorazmnoavanjeizmeurazliitihvrstanekihleptira(usp.Lorkovi,1947;1953).Usprkosneuspjehuuodreenjujedinstvenedefinicijevrstemonistiipakneprihvaajurazliitekategorijevrstesmatrajuida,akonijejasnokojajedefinicijalegitimna,ondamoebitilegi-timnabilokoja(Ereshefsky,2007).Zanjihjepluralizampretjeranoliberalanpristupznanostijernemakriterijeznanstvenelegitimnostiponuenihodree-njavrste.Glavnipakprigovorpluralizmaleiupartikularnostimonistikiorijentiranihod-reenjavrste.Pluralistiopravdavajupostojanjevierazliitihodreenjavrsteepistemolokimogranienjimailiraznovrsnouivogsvijeta.Epistemolokaogranienjauvjetujupluralnostodreenjavrsteilijetozbiljnostsvijetanespo-znatljivogposebi,kakomisleontolokirealisti.Zarealistejenunoprihva-anje razliitih pristupa vrsti u prepoznavanju ivog svijeta raznovrsnog posebi.Pluralistikaidejavjerujedapostojerazliitinainiispravnogodreenjavrsteivielegitimnihdefinicijavrste.Kljujetuevolucija,panijezaoeki-



vatidaevolucijakojajesamaposebiskupraznovrsnihprocesadovededojedinstvenogipovlatenogskupakategorijaprikladnihraznovrsnimistra-ivakimaktivnostimaiinteresimauvedenimauprouavanjebiolokihorga-nizama(Dupr,1996).Smonaelodiobeivogsvijetajetemeljenonavrstikaoosnovnojevolucijskojjedinici.Premanjojbitrebalodijelitibioraznolikostsvijeta,auskladusodnosimauprirodi.Pluralistiseslausuvoenjemkriterijaznanstvene legitimnostiodreenjavrste jer smatrajudaviedefinicijamoebitiepistemolokiopravdano.PrematomeiEreshefsky(2006)predlaekrite-rijeprihvatljivostiodreenjavrste:empirijskaprovjerljivost,unutarnjakonzis-tentnostimeuteorijskakonzistentnost.19Diopluralistasmatramoguimko-ristitiveibrojodreenjavrstepotujuinaelotedljivostiiliekonominosti(parsimonije).Zato seestopluralizamuobjanjavanjuodreenihbiolokihfenomena,unatopostojanjuveegbrojapojmova,svodinajedinstvenoobja-njenjeodgovarajuegpodruja.Ereshefsky(2007)setakozalaezapluralizampokojemsedrvoivotadijeliutritipalinija:ekolokuliniju,filogenetskuliniju i reproduktivnu liniju.Eresheskyjev linijskipojamuklanjanazivvrsta(species),smatrajuigadvosmislenim(zatosenazivaeliminativnipluralizam).Umjestotogapredlaesezamjenapojmavrstasviedrugih,preciznijihpojmo-va:ekovrsta,biovrstaifilovrsta(Ereshefsky,1998:358).Donekleslian,tako-erpluralistikipokuajlinijskogsvoenjamnotvapojmovanajedinstvenoobjanjenje kategorije vrste nalazimo kodMaydena (2002). Njegov linijskipojamvrste(Lineage Concept of Species)opisujeistetipovelinija:ekoloku,filogenetsku i reproduktivnu.20Zajednikodvjema idejama jeuprihvaanjuevolucijskepodlogebioraznolikosti.Naime,razliiteevolucijskesileiskazujurazliiteaspektejedinstvenogdrvetaivotaoblikujuigorespomenutelinije.IEreshefskyiMaydensmatrajudanjihovpluralizamomoguavajedinstvenistavokotogatojevrsta.Takvomteorijomvrstezatvarasekrugraspraveovrsnostiivogsvijetajerseoblicisofisticiranihpluralizamazapravosvodenamonistikepristupeodreenjuvrste.

6. Zakljuni sud

Pretpostavkaozbiljnostivrste(kaokategorijekojaomoguavataksonomijskevrste)otvarapitanjenjenogodreenja.Usprkosdugotrajnimibrojnimpokua-jima,monistikipristupnijeuspiodefiniratijedinstvenonaelo(kategorijuvrs-te)diobecjelokupnogivogsvijeta(sveukupnosttaksonomijskihvrsta).Iakomonistinemajuvaljanojedinstvenonaelojerneketaksonomijskevrsteostajunerazvrstaneilisepreklapaju,onivjerujuunaelnumogunosttakvogtipade-finicije.Takvajedinstvenakategorijavrstezrcalizbiljnostistovrsnogivogsvi-jeta.Suprotnotome,razliitipluralistikipristupidredapostojiviekatego-rijavrste,tozrcaliljudskospoznajnoogranienje(epistemolokipluralizam)ili pak zbiljnost raznovrsnog svijeta (ontolokipluralizam).Epistemoloke iontolokeimplikacijedivergentnogodreenjavrstesubezkonaneodlukeo

18

Problem svrstavanja brojnijih populacija uvrsteopisujuDeQueiroziDonoghue(1998:338)teMishleriBrandon(1998:315).

19

Kriterijeprihvatljivostiodreenjavrsteodvo-jeno su predloiliEreshefsky1992. iDupr(1993).OvajradjekonzultiraoEreshefskyjevlanakiz1992.,alipretiskanukasnijeobjav-ljenomzborniku(Ereshefsky,1998).

20

MaydeniDeQueirozsuestonavedenikaokoautoriLinijskogpojmavrste,naprimjeruEreshefsky(2007).LinijskipojamvrsteMay-dena i DeQueiroza imenom odgovara Ere-shefskyjevojlinijskojideji,alineisadrajno.Vieo sadrajnim razlikamadvajupojmovapieEreshefsky(2007).



mogunostimaljudskespoznajevrsnostiivogsvijetaisamenaravivrsnostitog istogsvijeta.Nespornimseinisamoevolucijskinastanakvrsta i jedin-stvenodrvoivota.Ipak,jedinstvenodrvoivotamoraseobuhvatitirazliitimkategorijamavrstekojesuprikladnetaksonomijskimvrstamaizraslimanaevolucijskioblikovanimgranamatogdrveta.Sporokoistovrsnostiiliraznovrs-nostiivogsvijetaukazujedaobjeodsukobljenihstranaimajuargumentezasvojetvrdnje.No,nijednaskupinaargumenataipaknemadovoljnosnagezanametanjesvojeslikevrsnostisvijeta.Umjestotoga,prouavanjeproblemavrsnostiivogsvijetaupuujenamogunostsvojevrsnesintezepremakojojjevrsnostsofisticiranimonizamsatkanodpluralistikihodreenjavrste.

Literatura

Audi,R.1999.The Cambridge Dictionary of Philosophy.Cambridge,CambridgeUniver-sityPress.

Akam,E.H.2005.New Dictionary of the History of Ideas.(ur.Horowitz,M.C.),Detroit,ThomsonGale.

Ayala,F. J.1975.Geneticdifferentiationduring thespeciationprocess. Evolutionary Biology 8,str.178.

Baum,D.A.iDonoghue,M.J.2006.ChoosingAmongAlternativePhylogeneticSpeci-esConcepts.U:Sober,E.(ur.),Conceptual Issues in Evolutionary Biology,str.387406,Massachusetts,TheMITPress.

Boyd,N.R.1999.Kinds,complexityandmultiplerealization:commentsonMillikansHistoricalKindsandthespecialSciences.Philosophical Studies95,str.6798.

Claridge,M.F.,Dawah,H.A.iWilson,M.R.(ur.)1997.Species. The units of biodiversity.London,Chapman&Hall.

Cracraft, J. 1992.SpeciesConcept andSpeciationAnalysis.U:Ereshefsky,M. (ur.),The Units of Evolution, str.93121,Cambridge,Massachusetts,ABradfordBook,TheMITPress.

Craig,E.1998.Nominalism.[CD-ROM]. Routledge Encyclopedia of Philosophy.Ver-zija1.0,London.

DeQueiroz,K.iDonoghue,M.J.1998.PhylogeneticSystematicsandtheSpeciesPro-blem.U:Hull,D. iRuse,M. (ur.),The Philosophy of Biology, str. 319348,Oxford,OxfordUniversityPress.

Dupr,J.1993.The Disorder of Things: Metaphysical Foundations of the Disunity of Science.Cambridge,HarvardUniversityPress.

Dupr,J.1996.PromiscuousRealism:ReplytoWilson.British Journal for the Philosophy of Science,47,str.441444.

Ereshefsky,M.(ur.),1992.The Units of Evolution.Cambridge,Massachusetts,ABradfordBook,TheMITPress.

Ereshefsky,M.1998.EliminativePluralism.U:Hull,D.iRuse,M.(ur.),The Philosophy of Biology,str.348368,NewYork:OxfordUniversityPressInc.

Ereshefsky,M.2007.Species,Taxonomy,andSystematics.U:M.MattheniC.Stephens(ur.),Philosophy of Biology,str.403427,Amsterdam,ElsevierB.V.

Ereshefsky,M.iMatthen,M.2005.Taxonomy,PolymorphismandHistory:AnIntroductiontoPopulationStructureTheory.Philosophy of Science72,str.121.

Ferguson,J.W.H.2002.OntheUseofGeneticDivergenceforIdentifyingSpecies.Biological Journal of the Linnean Society75,str.509516.

Frede,M.iPatzig,G.2003.OusiauMetafiziciZ.U:Gregori,P.iGrgi,F.(ur.),Aristotelova Metafizika: zbirka rasprava,str.199217,Zagreb,KruZak.



Gould,S.J.1996.Full House. The Spread of Excellence from Plato to Darwin,NewYork,ThreeRiverPress.

Gould,S.J.2003.ovjek po mjeri.Zagreb,NakladaJesenskiiTurk.

Grant,V. 1976. The Evolutionary Species. Plant Speciation.U: Slobodchikoff, C.N.(ur.),Concepts of Species,str.312322,Stroudsburg,Pennsylvania,Dowden,Hutchinson&Ross,Inc.

Hempel,S.G.1952.Fundamentals of Concept Formation in Empirical Science.Chicago,UniversityofChicagoPress.

Kitcher,P.1984.Species.Philosophy of Science51,str.308333.

Lorkovi,Z.1947.Umjetnipostupcikopulacijeleptira.Periodicum Biologorum, SerijaII/B,Zagreb,str.8697.

Lorkovi,Z.1953.LaccouplementartificielchezlesLepidopteresetsonapplicationdansrecherchessurlafonctiondelappareilgenitaldesinsects.Physiologia comparata et oecologia 3,str.313320.

Maachamer,P.iPoppa,F.2005.New Dictionary of the History of Ideas.(ur.Horowitz,M.C.),Detroit,ThomsonGale.

Mayden,R.L.1997.AHierarchyofSpeciesConcepts: theDenouementintheSagaoftheSpeciesProblem.U:Claridge,M.F.,Dawah,H.A.,iWilson,M.R.(ur.),Species: The Units of Biodiversity, str.381423,London,ChapmanandHall.

Mayden,R.L.2002.OnBiologicalSpecies,SpeciesConceptsandIndividuationin theNaturalWorld.Fish and Fisheries3,str.171196.

Mayr,E.1942.Systematics and the Origin of Species from the Viewpoint of a Zoologist.NewYork,ColumbiaUniversityPress.

Mayr,E.1970.Populations, Species, and Evolution. Cambridge,HarvardUniversityPress.

Mayr,E.1982.The Growth of Biological Thought. Diversity, Evolution and Inheritance.Cambridge,MassachucettsandLondon,England,TheBelknapPressofHarvardUniver-sityPress.

Mayr,E.1998.SpeciesConceptandTheirApplication.U:Ruse,M.(ur.),Philosophy of Biology,str.136146,NewYork,PrometheusBook.

McKitrick,M.C.iZink,R.M.1988.Speciesconceptsinornithology.The Condor90,str.114.

Millikan,R.G.1999.Historicalkindsandthespecialsciences.Philosophical Studies95,str.4565.

Mishler,B.D.iBrandon,R.N.1998.Individuality,Pluralism,andthePhylogeneticSpe-ciesConcept.U:Hull,D.iRuse,M.(ur.),The Philosophy of Biology,str.300319,NewYork,OxfordUniversityPressInc.

Paterson,H.E.H.1992.TheRecognitionConceptofSpecies. U:Ereshefsky,M.(ur.),The Units of Evolution,str.139159,Cambridge,Massachusetts,ABradfordBook,TheMITPress.

Richards,R.A.2008.SpeciesandTaxonomy.U:Ruse,M.(ur.),The Oxford Handbook of Philosophy of Biology,str.161188,NewYork,OxfordUniversityPress.

Rosenberg,A.1994.Instrumental Biology or the Disunity of Science.Chicago,ChicagoUniversityPress.

Rosenberg,A.iMcShea,D.2008.Philosophy of Biology: A Contemporary Introduction.NewYork,Routledge.

Ruse,M.1992.BiologicalSpecies:NaturalKinds,Individuals,orWhat?U:Ereshefsky,M. (ur.),The Units of Evolution, str. 343363,Cambridge,Massachusetts,ABradfordBook,TheMITPress.

Simpson,G.C.1961.Principles of animal taxonomy.NewYork,ColumbiaUniversityPress.



Slobodchikoff,C.N. (ur.) 1976. Concept of Species. Stroudsburg,Pennsylvania,Dow-dewn,Hutchinson&Ross,Inc.

Sober,E.2003.PhilosophyofBiology.U:Bunin,N.ITsui-James,E.P.(ur.),The Blackwell Companion to Philosophy,str.317345,Malden,MA,USA,BlackwellPublishingLtd.

Stamos,D.N.2003.The Species Problem: Biological Species, Ontology, and the Metaphysics of Biology.Lenham,LexingtonBooks.

VanValen,L. 1971.AdaptiveZones and theOrdersofMammals.Evolution 25, str.420428.

VanValen, L. 1992. Ecological Species,Multispecies, andOaks.U:Ereshefsky,M.(ur.),The Units of Evolution, str. 6979,Cambridge,Massachusetts,ABradfordBook,TheMITPress.

Wiley,E.O.1978.TheEvolutionarySpeciesConceptReconsidered. Systematic Zoology27,str.1726.

Wiley,E.O.1980.IstheEvolutionarySpeciesFiction.AConsiderationofClasses,Indi-vidualsandHistoricalEntities.Systematic Zoology29,str.7680.

Wilkins, J.S.2003.The Origins of Species Concepts. History, Characters, Modes and Synapomorphies.Doktorskadisertacija,UniversityofMelbourne,Melbourne,http://we-bspace.utexas.edu/deverj/personal/test/species.pdf,pretraeno02.srpnja2007.

Wilson,R.A.(ur.),1999.Species; New Interdisciplinary Essays.Cambridge,Massachu-setts,London,ABradfordBook,TheMITPress.

Woods,M.J.2003.Forma,vrsta ipredikcijauAristotela.U:Gregori,P. iGrgi,F.(ur.),Aristotelova Metafizika: zbirka rasprava,str.219233,Zagreb,KruZak.

Toni Koki

Monistic-Pluralistic Dispute on Living World Genus

AbstractNumerous definitions of living world species form opposite philosophical attitudes on question whether there is a single category of species or a number of categories (monism or pluralism of species). Monists believe in a general possibility of single category of species that reflect reality of the homogeneous living world. In opposite, pluralists believe that there are different categories of species due to the epistemological limitations of the human or is it possible to define species in numerous ways. Study of examples of well known monistic and pluralistic definitions of species suggest that there is a significant alienation in determination of category of species and recognition of species taxa. Divergent definitions of species implicates less of epistemological, and more of ontological propositions on aptitude of human cognition on living world genus and nature of genus. There is a consensus on statement on evolution formation of species taxa and single and unique tree of life, but with the diverse classifications of living world. Discussion leads towards contemporary ideas of synthesis according to which the nature of living world genus is a sophisticated monism based on the pluralistic classification of species.

Key wordshomogeneous,categoryofspecies,monism,pluralism,heterogeneous,synthesis,speciestaxon

Documents

12_Kokic