12_Gredicak

Meunarodni znanstveno-struni skup MODELI UPRAVLJANJA PROCESIMA OBNOVE I RAZVOJA POVIJESNIH GRADOVA Primjer Ivani-Grada: Mogunosti revitalizacije i obnove starog Ivania Ivani-Grad, 11. studenoga 2011.

Dr.sc. Tatjana Grediak

Upravljanje lokalnim

ekonomskim razvojem

turistika valorizacija kulturne

batine u funkciji ekonomskog

razvoja

Dr. sc. Tatjana Grediak, Ministarstvo Turizma RH, Zagreb, Prisavlje 14, Tel: ++385 1 61 69 111, Fax: ++385 1

61 69 396 , [email protected]

Saetak

Kulturna batina i turizam su po svom sadraju veoma kompleksni. S obzirom da turizam pridonosi

cjelokupnom gospodarskom razvoju, turistika valorizacija izvora kulturne batine koji su nastajali

tijekom niza stoljea treba biti jedan od primarnih ciljeva. Istodobno, razvoj kvalitetnijeg turizma

pridonosi jaanju nacionalnog kulturnog identiteta, bez kojega je gotovo nemogue valorizirati

potencijal kulturne batine u turistike svrhe. S druge strane, marketing kao trina orijentacija

usmjerena prema potrebama potroaa, a turizam kao socioloka kategorija, osnova su za

istraivanja meuovisnosti marketinkog pristupa valorizacije kulturne batine i razvoja turizma. Uz

pomo primjene drutvene koncepcije marketinga, mogue je zadovoljiti odreene potrebe potroaa

i to poseban segment posjetitelja koji od putovanja i boravka u izvandomicilnom okruenju ne oekuju

samo puki odmor. Takvo ispunjenje moe se postii turistikom valorizacijom kulturne batine u

funkciji ekonomskog razvoja, prema emu je usmjeren i ovaj rad.

Kljune rijei: kulturna batina, marketing, turizam, razvoj

MODELI UPRAVLJANJA PROCESIMA OBNOVE I RAZVOJA POVIJESNIH GRADOVA | Ivani-Grad (Croatia), 11.11. 2011.

Grediak

2

Turistika valorizacija kulturne batine u funkciji ekonomskog

razvoja

Dugoroni razvoj turizma Republike Hrvatske potrebno je temeljiti na aktivnoj zatiti prirodne

i kulturno-povijesne batine. U Republici Hrvatskoj postoje stvarne, ali nedovoljno istraene

mogunosti primjene i razvoja sadraja kulturne batine u funkciji razvoja turizma.

Problematika predmetnog znanstvenog istraivanja odnosi se na utvrivanje specifinosti

turistike valorizacije potencijala kulturne batine, ime se pridonosi ekonomskom razvoju.

Namjera je utvrditi elemente koji utjeu na mogunost ukljuivanja kulturne batine u tokove

turizma, kako bi se potom uinkovitim upravljanjem kulturnom batinom utjecalo na

cjelokupni turistiki razvoj. Primjena takve koncepcije inzistira na naglaavanju

zadovoljavanja potreba ciljnih trita i drutva u cjelini. To konkretno znai da pri uvoenju,

eksploataciji i razvoju svakog, pa tako i turistikog proizvoda koji se temelji na koritenju

vrijednosti kulturne batine, treba voditi rauna o nunosti ouvanja svih karakteristika

okruenja turistike odrednice kao, npr., u sociolokom, kulturolokom i ekolokom smislu.

Izravno u vezi s problemom odreuje se osnovna svrha istraivanja: u okviru ekonomskih

znanosti ustanoviti i analizirati doprinos uinkovite valorizacije kulturne batine u funkciji

ekonomskog razvoja. Namjera je istraiti mogunosti valorizacije kulturne batine u cilju

turistikog razvoja, odnosno, ukazati na neophodnost primjene turistike valorizacije

kulturne batine kao uporita za neprekidno stvaranje konkurentskih prednosti. Pored opih

naela znanstvenoistraivakog rada, tj. irenja znanstvene spoznaje i dokazivanja

postavljene hipoteze, cilj je ovog istraivanja stvoriti uporine toke pomou kojih e

znanstvena spoznaja i u praktinom smislu pridonijeti konkretnom unapreenju valorizacije

kulturne batine, a time intenziviranju razvoja turizma, generirajui konkurentske prednosti

koritenjem vrijednosti stvarane tijekom povijesti. U tom smislu postavljaju se glavni ciljevi

istraivanja: istraiti postojee znanstvene spoznaje iz podruja predmetnog istraivanja,

istraiti raspoloivu relevantnu literaturu te predloiti mogunosti uinkovite valorizacije

kulturne batine u funkciji ekonomskog razvoja. U okviru definiranog problema istraivanja,

postavlja se temeljna znanstvena hipoteza: na temelju znanstvenih metoda mogue je

dokazati da turistika valorizacija kulturne batine pridonosi ekonomskom razvoju.

U znanstvenom istraivanju, formuliranju i prikazivanju rezultata istraivanja, u okviru ovoga

rada primijenjene su sljedee znanstvene metode: metoda analize i sinteze, induktivna i

deduktivna metoda, metode dokazivanja i opovrgavanja, apstrakcije i konkretizacije,


Grediak

3

generalizacije i specijalizacije, komparativna metoda, metoda klasifikacije, deskriptivna

metoda i povijesna metoda.

S obzirom da se ovaj rad bavi znanstvenim dokazivanjem mogue turistike valorizacije

kulturne batine u funkciji ekonomskog razvoja, bitno je definirati kulturu i kulturnu batinu.

U tom kontekstu vrlo je vano promatrati i kulturu kao proces, jer je turizam sam po sebi

dinamina pojava. Kulturna batina je skup vrijednosti, vjerovanja, ponaanja, simbola, kao

to su, npr., tradicija, obiaji, odijevanje i umjetnost te oblika nauenog ponaanja lokalne

zajednice u razliitim vremenskim razdobljima. Moe se definirati nain ivota koji drutvo

dijeli, a koji se prenosi s generacije na generaciju i za koji se smatra da je tipian za

odreenu drutvenu skupinu u prepoznatljivom vremenskom razdoblju. Ona pokriva mnogo

aspekata ivota zajednice, kako prolih tako i sadanjih. Kada se govori o prolosti, batina

ukljuuje jedinstvena povijesna i kulturna postignua odreenog vremena koja se pamte ili

uvaju kako bi ih sadanje ili budue generacije mogle iskusiti. Takvo shvaanje kulture,

odnosno kulturne batine, istie prije svega njezine nematerijalne oblike. Pojam kulturne

batine obuhvaa i povijesne gradove i naselja, odnosno kulturni krajolik koji u njemu

odrava stoljetnu ljudsku aktivnost, stvarajui narodnu tradiciju. Time pojam kulturne batine

poprima dimenzije koje je potrebno sagledati kao cjelinu, kako bi se pojedini segmenti te

iste batine u povijesnom kontekstu mogli bolje razumjeti i time tumaiti, odnosno kako bi te

povijesne injenice prihvatilo i autohtono stanovnitvo i turisti.

Valorizacija kulturne batine u okviru marketinkog pristupa ima mnogo mogunosti za

unapreenje politike proizvoda i/ili usluga u funkciji razvoja turizma. Jedan od primarnih

elemenata marketinkog miksa je razvoj proizvoda i/ili usluga. Polazi se od pretpostavke da

proizvod i/ili usluga mora biti maksimalno prilagoen potrebama i preferencijama potroaa.

Proizvodi i/ili usluge kulturne batine zadovoljavaju drutveno pozitivne potrebe, odnosno

odreene estetske, ideoloke, moralne i etike kriterije. Nije jednostavno odluiti se izmeu

postojeih, postojeih zastarjelih, postojei modificiranih ili pak posve novih proizvoda i/ili

usluga kulturne batine.

Zbog lakeg odluivanja potrebno je prethodno izvriti istraivanje trita te ustanoviti za

kojim i kakvim proizvodima i/ili uslugama kulturne batine postoji potranja, kakve proizvode

i/ili usluge nudi konkurencija te na osnovi svega formirati odreeni proizvod i/ili uslugu,

respektirajui pritom vaee estetske i umjetnike kriterije. Gledajui s aspekta subjekta

ponude proizvoda i/ili usluga kulturne batine, gotovo nikada nije rije samo o jednom

proizvodu i/ili usluzi kulturne batine, ve o vie njih koji zajedno ine kompleksni

proizvodno/usluno-prodajni program.


Grediak

4

Promatrajui sa stajalita Ivani-Grada, znaajniji elementi batine Ivani-Grada su crkva

Sv. Petra dovrena 1831. godine u kasnobaroknom stilu. Krajem prolog stoljea, oko crkve

je ureen park u stilu engleske parkovne arhitekture, a 1925. godine pred ulazom u crkvu

podignut je spomenik 1000. godinjici hrvatskog kraljevstva.

Meu zanimljivostima Ivani-Grada je i Gradska vijenica. Stara opinska zgrada (Magistrat,

Gradska vijenica) smjetena je uz upnu crkvu, na platou nekadanje utvrde. Sagraena je

u razdoblju od 1871. do 1889. Godine, kada sama utvrda ve gubi obrambeni znaaj.

Proelje je dananji izgled dobilo u radovima poetkom 20. stoljea. Nad ulazom je reljef

grba opine Ivani iz 1889. godine, a lijevo od ulaza postavljana je spomen ploa

znamenitom Ivanianu uri Deeliu, pioniru hrvatskog vatrogastva. Naime, u Ivani-Gradu

je 1892. godine utemeljeno i jedno od najstarijih dobrovoljnih vatrogasnih drutava. Vezano

uz znamenite osobe, zanimljivo je selo Vezie, rodno mjesto operne primadone Milke

Trnine.

Odgojno-obrazovnu i kulturnu tradiciju nastavljaju danas dvije osnovne i jedna srednja kola

te Puko otvoreno uilite, s raznovrsnim kulturno-umjetnikim programima i knjinicom.

Prva puka kola osnovana je u Ivani-Gradu 1750. godine, slubeni joj je naziv bio

Komunalna puka kola, a 1877. godine osnovana je itaonica, pod nazivom Graanska

itaonica, jedna od najstarijih kulturnih institucija te vrste u Republici Hrvatskoj.

S ciljem poticanja izrade, afirmacije i promoviranja izvornih suvenira kroz oivljavanje

tradicijskih i umjetnikih obrta i domae proizvodnje u funkciji razvoja turizma, 1997. godine

zapoela je obnova proizvodnje lana u Posavini i popularizacija lanenih proizvoda, izradom

lanenih runika za englesko trite. Danas ve nekoliko tkalja izrauje laneno platno i ostale

proizvode od lana, tradicionalne nonje, uporabne i ukrasne predmete, ali i proizvode

modernog dizajna prema narudbi kupaca. Takoer na turistikom tritu postoje i izvorni

suveniri od koe i suveniri od drveta.

U samom Ivani-Gradu turistima, gostima i posjetiteljima stoji na raspolaganju suvremena

kino dvorana, a odrava se i ciklus tjednih i mjesenih kulturno-zabavnih priredbi u Domu

kulture. U Ivani-Gradu takoer djeluju: Vokalni ansambl Milka Trnina, KUD Ivani, KUD

Ogranak seljake sloge Posavski Bregi, KUD Posavec Dubrovak Lijevi/Topolje, KUD

uro Kundek Caginec, Puhaki orkestar KUD-a Posavec, Muki komorni zbor Posavec,

Udruga slobodnih umjetnika Forma 2000. te VIS Pelister. Od manifestacija i dogaanja u

funkciji razvoja turizma treba istaknuti: Ivaniki fanik u veljai, Dane Grada i Festival lana u

lipnju, Meunarodnu biciklistiku utrku Memorijal Stjepana Grgeca u kolovozu, Buijadu u

listopadu, Smotru mukih pjevakih skupina Hrvatske u studenome, a organiziraju se i


Grediak

5

druge kulturne, zabavne i sportske priredbe. U Ivani-Gradu aktivno ve skoro cijelo stoljee

djeluju mnoge sportske udruge i klubovi, a duga tradicija i dobri rezultati postignuti su u

nogometu, rukometu, biciklizmu, koarci, streljatvu i karateu. Ivani-Grad ima sportsku

dvoranu, sportske terene za nogomet, rukomet, tenis te automatsku etverostaznu kuglanu.

Pokraj Ivani-Grada nalazi se jedinstven izvor ljekovite nafte pa je tu sagraena bolnica

Naftalan. Naftalan je ljeilite poznato u svijetu po rijetkim i jedinstvenim, prirodnim,

ljekovitim izvorima. Naftalan, po kome je ljeilite dobilo ime, je specifina vrsta ljekovite

nafte, ije je ovo drugo nalazite u svijetu i jedino u Europi. Slana termalna voda, kao

rezidua Panonskog mora i ljekovita nafta-naftalan, uz suvremeno opremljenu fizikalnu

medicinu, predstavlja odlinu osnovu za lijeenje konih i reumatskih bolesti. Upravo ti

prirodni ljekoviti initelji i suvremeno koncipirana fizikalna terapija te odlian medicinski tim,

osnova su za razvoj ljeilinog turizma.

S obzirom na naprijed navedeno, treba krenuti s diversifikacijom dosadanjeg ogranienog

kapaciteta, s ciljem razvoja potpuno nove koncepcije proizvoda i/ili usluge kulturne batine.

Pri tome se misli na kombinaciju razliitih, u biti osnovnih proizvoda i/ili usluga kulturne

batine spojenih u jednu cjelinu koja predstavlja doivljaj ili iskustvo. S aspekta kulturno-

povijesne batine, turistiki proizvod i/ili usluga moe se podijeliti u sljedee skupine:

stacionarni turizam - boravak i rekreacija

vjerski turizam - hodoaa te

izletniki turizam - kruni izleti, tematski izleti.

U sklopu stacionarnog turizma, proizvod i/ili usluga kulturne batine trebao bi biti utemeljen

na mogunosti provoenja glavnog godinjeg odmora, jednog njegovog dijela, u zelenilu i

umjerenoj klimi ili pak vikend-aranmana. Ciljna grupa gostiju su turisti tree dobi, ake

ekskurzije te posebne interesne skupine. Sezona bi mogla trajati kroz cijelu godinu, iako je

realno za oekivati vei intenzitet gostiju u periodu od svibnja do listopada.

Ovaj proizvod i/ili usluga kulturne batine u sebi integrira boravak s osmiljenim sadrajima,

kulturnim manifestacijama i dogaanjima. Trebao bi biti utemeljen na prirodnim atrakcijama

te kulturno-povijesnoj batini, a podrazumijeva obilaske iz jedne ishodine toke tijekom

viednevnog boravka. Navedeni proizvod i/ili uslugu kulturne batine mogue je kombinirati

sa sportsko-rekreacijskom ponudom i aktivnom animacijom gostiju ( nogomet, rukomet,

tenis, kuglanje, plivanje i vonja biciklom te, prije svega, atraktivni hobi-programi). Kod hobi-

programa treba otvoriti u blizini atraktivnih turistikih lokaliteta male duane - majstorske

radionice. U njima bi posjetioci mogli sami sudjelovati u izradi predmeta od lana, drveta i

gline. Turistu, kroz mogunosti direktnog sudjelovanja u kreiranju nekog proizvoda i/ili


Grediak

6

usluge, barem prividno ta odreena destinacija postaje blia, a tradicionalni obrti

jednostavni. Turist bi se osjetio korisnim, a njegov odmor i utroeni novac svrsishodnim.

Naravno, od svega toga poznao bi se i financijski efekt. Temeljne pretpostavke za razvoj

takvog turistikog proizvoda i/ili usluge kulturne batine, treba biti postojanje: kulturnih i

prirodnih atrakcija, smjetajnih kapaciteta, termalnih voda, osnovne rekreacijske i zabavne

ponude.

Postojanje sakralnih objekata potencijal su za razvoj vjerskog turizma uz organizaciju

hodoaa i protenja.

Izletniki turizam veoma je vaan turistiki proizvod i/ili usluga kulturne batine. Kod krunih

izleta, proizvod i/ili uslugu treba oblikovati povezivanjem i obilaskom kulturno-povijesnih

atrakcija u odreenom zemljopisnom podruju. Kod tematskih izleta, proizvod i/ili uslugu

kulturne batine treba oblikovati povezivanjem i obilaskom tematski srodnih kulturno-

povijesnih atrakcija.

Sezona izletnikog turizma takoer moe trajati cijele godine, iako je ponovno realno

oekivati vei intenzitet u razdoblju od svibnja do listopada. Ciljne grupe turista na koje bi

trebalo fokusirati turistiku ponudu su: ake ekskurzije, obitelji, trea dob te naroito

stacionarni gosti u veim turistikim destinacijama.

Jedan od posebnih oblika turistikog proizvoda s aspekta kulturno - povijesne batine

takoer je i nematerijalna kulturna batina. Nematerijalna kulturna batina je suvremeni i

ivui kulturni fenomen, a ne neto to je bilo i ostalo u davnoj prolosti.

U funkciji to cjelovitije operacionalizacije marketinkog pristupa turistike valorizacije

kulturne batine, treba prije svega kulturna dobra obnoviti, a nakon toga im i odrediti

adekvatnu namjenu. Ono to se s dananje toke gledita ini realnim, moguim i korisnim

je:

otvaranje cijelog ili nekog dijela spomenika kulturne batine za posjetitelje u odreenom,

unaprijed dogovorenom vremenskom terminu, kako bi ga u to vrijeme mogle obii struno

voene turistike grupe ili pojedinci, a kako se ne bi ometalo mogue zbivanje uobiajenih

aktivnosti u objektu

obiljeavanje i postavljanje interpretativnih panoa i osnovnih pisanih informacija u blizini objekata

kulturne batine u koje nije mogue ui.

S obzirom na postavljene ciljeve politike proizvoda i/ili usluga kulturne batine, marketinki

pristup turistike valorizacije kulturne batine u funkciji ekonomskog razvoja, moe se

definirati kroz unapreenje kvalitete i sadrajnu diversifikaciju postojeih turistikih kulturnih

proizvoda i to:


Grediak

7

ukljuivanjem i razvojem ponude kulturno - povijesnih dobara u robno-novane tokove na

turistikom tritu, u prvom redu ukljuivanje objekata kulturne batine u turistiku ponudu te

razvoj vjerskog turizma

unapreenjem kvalitete, ve zastarjele i ograniene hotelijerske, ugostiteljske i sportsko -

rekreacijske ponude

poveanjem iskoritenosti kapaciteta za cjelogodinje poslovanje

to se tie izletnikog turizma, proizvod i/ili uslugu treba adekvatno opremiti, a potencijalno

atraktivnim izletnikim, povijesnim lokalitetima osigurati informacijske i prihvatne funkcije te

oblikovati ruralni turizam kao turistiki proizvod i/ili uslugu, s uporitem u tradicionalnim oblicima

ivota kao dio kulturne batine.

Kada je rije o prilagodbi kulturne batine Ivani-Grada potrebama posjetitelja, nain

prezentacije i organizaciju grae treba prilagoditi potrebama turistikog trita. Kulturne

institucije trebaju nuditi dodatne usluge kojima bi se istodobno obogatio doivljaj posjetitelja

i poveala njihova potronja. U svom sklopu trebaju imati suvenirnice i/ili kafi/restoran za

odmor i predah posjetitelja. Dostupnost kulturne batine ne odnosi se samo na fiziku i

vremensku dostupnost, ve i na dostupnost informacija o samoj atrakciji. Potrebno je tiskati

promotivne materijale u veoj nakladi, koji trebaju biti dostupni kranjim korisnicima. Uz

odreene pomake u prilagodbi radnog vremena, proirenju usluge, uinkovitu promociju i

bolju suradnju s turistikim sektorom, resursi kulturne batine mogu biti spremni za

valorizaciju u funkciji razvoja turizma. Takoer, potrebno je stvoriti klimu u kojoj e se

inicijative razvoja kulturnog turizma prepoznati kao prioritetne. Sama organizacija ovisi o

vjetinama i znanjima kljunih nositelja inicijativa kulturno-turistikog razvoja te je u tu svrhu

potrebno osmisliti sustav obrazovanja u cilju razvoja znanja i vjetina.

Pratei iskustva mnogih zemalja u podruju turizma, moe se uoiti, ve prije vie

desetljea, da se turistika ponuda fokusira na dva elementa, prirodni i kulturni. Oba

elementa zahtijevaju dugotrajne i intenzivne pripreme, a kasnije odravanje. Konkretno

reeno, potrebno je stvoriti infrastrukturne uvjete koji se odnose na izgradnju adekvatne

prometne i smjetajne infrastrukture te nezaobilazne promocije koja naglaava specifinosti

i razumljive te lako prihvatljive razloge za izbor ba jedne od mnogih turistikih destinacija.

Raznovrsnost ponude s obzirom na kvalitetu, odnosno raznovrsnost sadraja koji se nude,

omoguuje da se mnogi potencijalni turisti mogu, s obzirom na svoj osobni ekonomski

potencijal, prilagoditi toj privlanoj destinaciji. Dakle, treba pronai adekvatan pristup kojim

potencijal kulturne batine u kontekstu turistike valorizacije moe pridonijeti poveanju


Grediak

8

konkurentnosti hrvatskog turizma i time u konanici ubrzati te unaprijediti ekonomski razvoj,

odnosno ivotni standard.

Orijentacija na turizam baziran na valorizaciji kulturne batine, posljedica je zasienosti

koritenja iskljuivo prirodnih izvora kao to su, npr., klima, ume, tla, podmorja i gorja.

Turizam temeljen na valorizaciji potencijala kulturne batine istodobno je i posljedica

ukljuivanja sve veeg broja ljudi u turizam, kao svojevrsni socioloki i ekonomski fenomen

izmeu dva svjetska rata, a naroito iza Drugog svjetskog rata. Izvorite turizma moe se

povezati i s karakteristikom ljudi da rado naputaju svoje stalno mjesto boravita kako bi

boravili u drugim prostorima gdje se posveuju drugim aktivnostima, neto drugaijim nego

to to ine kod kue.

Turistika valorizacija kulturne batine jedan je od selektivnih oblika turizma koji moe

hrvatskom gospodarstvu dati dugoronu konkurentsku prednost. Za turistiki sektor,

sustavni razvoj kulturno-turistike ponude donosi brojne prednosti, budui se tako podie

kvaliteta ukupnog turistikog proizvoda, privlae se turisti vee platene moi, produljuje se

sezona, geografski se proiruje potranja izvan glavnih turistikih tokova, ime se potie

regionalna ekonomija destinacije, stimulira se potranja i potronja jer se turistu nudi vei,

dulji i kvalitetniji raspon aktivnosti i dogaanja u destinaciji u kojoj boravi.

Revizija dosadanjih i izrada novih dugoronih planova te Strategije razvoja turizma

Republike Hrvatske treba se temeljiti na suvremenim principima aktivne zatite kulturnih i

prirodnih vrijednosti. To su, prije svega, principi koji su sadrani i u Ustavnim odredbama o

posebnoj zatiti dobara od opeg interesa i o zatiti ovjekove okoline. Namee se potreba

preispitivanja dosadanjih koncepcija i utvrivanja sasvim novih orijentacija u buduem

dugoronom razvoju turizma na podruju Republike Hrvatske. Te nove orijentacije moraju

imati prvenstveno zatitni, korektivni i sanacijski karakter. Aktivna zatita prirodne i kulturno-

povijesne batine mora biti osnova te korektiv planova i strategija razvoja turizma na svim

nivoima. Diferencirani sustav zatite pridonio bi optimalnoj turistikoj valorizaciji posebnosti i

komparativnih prednosti itavog prostora Republike Hrvatske. Takav pristup bi budui razvoj

turizma usmjerio prvenstveno na one selektivne oblike turizma koji svojim sadrajem

najbolje zadovoljavaju dominantne motive u sferi turistike potranje i generiraju trajno

ouvanje ambijetalnih vrijednosti. Takoer bi takav pristup pridonio i ekolokoj sanaciji

podruja koja su degradirana i devalorizirana zbog forsiranog razvijanja uniformiranih oblika

masovnog turizma. Svojom raznolikou i disperzivnou, selektivni oblici turizma mogu

znatno utjecati na ravnomjerniju prostornu i vremensku distribuciju turistikog prometa. Iako

selektivni oblici turizma iz zatitnih razloga ne mogu i ne smiju biti masovni, oni mogu dati

pozitivne i mjerljive rezultate.


Grediak

9

Temeljem gorenavedenoga moe se zakljuiti da je obnova, zatita i prezentacija hrvatske

kulturne batine imperativ vremena. U tom kontekstu izuzetno je vano razvijati znanstvena

istraivanja. Na temelju tih istraivanja drava treba educirati i osvijestiti stanovnitvo o

vrijednostima prirodne i kulturne batine. Republika Hrvatska svojim prirodnim i kulturnim

skladom i meuovisnou, dubokoj utemeljenosti europskih graditeljskih tradicija i pejsane

arhitekture, idealna je za interdisciplinarna prouavanja, istraivanja i popularizaciju

kompletne hrvatske nacionalne prirodne i kulturne batine u funkciji razvoja turizma, a time i

cjelokupnog gospodarskog razvoja.

Izvori i bibliografija

Alfier, D. (2000.) Turizam: znaajan faktor drutveno - ekonomskog razvoja, Zagreb,

kolska knjiga

Antolovi, J. (1998.) Ekonomsko vrednovanje graditeljske batine, Zagreb, Mikrorad d.o.o.

Blaevi, B. (2007.) Turizam u gospodarskom sustavu, Opatija, Fakultet za turistiki i

hotelski menadment u Opatiji, Sveuilite u Rijeci

Boniface, P. (1999.) Managing Quality Cultural Tourism, London, Routledge

Grbac, B. (2007.) Naela marketinga, Rijeka, Solutio, Ekonomski fakultet Rijeka, Sveuilite

u Rijeci

Grediak, T. (2002.) Marketinka strategija turistike valorizacije spomenika kulturne

batine, magistarski rad, Zagreb, str.109.

Grediak, T. (2008.) Kulturna batina u funkciji turizma, u:Acta Turistica Nova, Zagreb,

Utilus - visoka poslovna kola, str. 205.-235.

Grediak, T. (2009.) Kulturna batina i gospodarski razvitak Republike Hrvatske, u:

Ekonomski pregled, Zagreb, Hrvatsko drutvo ekonomista Zagreb, str. 196.-218.

Grediak, T. (2010.) Marketing strategija ruralnog turizma, Zbornik radova Drugog hrvatskog

kongresa o ruralnom turizmu s meunarodnim sudjelovanjem, Hrvatski farmer d.d., str.

109.-119.

Grediak, T. (2010.) Uloga ene u poticanju razvoja ruralnog turizma, u:zbornik radova 1.

meunarodni znanstveni skup, Status i uloga ene u ruralnim podrujima, Zagreb, UNDP &

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, str. 61.-71.

Grediak, T. (2010.) Marketinki pristup valorizacije kulturne batine u funkciji razvoja

turizma, doktorska disertacija, Rijeka str.178.


Grediak

10

Kotler, Ph., Bowen, J. T., Mahens, J. C. (2007.) Marketing for Hospitality and Tourism,

Pearson.

McKercher, B., du Cros, H. (2002.) Cultural tourism: The partnership between tourism and

cultural heritage management. New York: The Haworth Hospitality Press.

Mencer, I. (2003.) Strateki menadment i poslovna politika, Rijeka, Naklada Vitagraf.

Ministarstvo turizma RH (2010). Strateki plan Ministarstva turizma za razdoblje 2011.-

2013., Ministarstvo turizma RH.

Poon, A. (1994.) The New Tourism Revolution, Tourism Management, Vol. 15, No. 2, 1994.,

str. 29.

Richards, G. (2006.) How to market tourist attractions, festivals & special events, Longman

Group UK Ltd.

Tomljenovi, R., Marui, Z., Weber, S., Hendija, Z. i Borani, S. (2003.) Strategija razvoja

kulturnog turizma - Od turizma i kulture do kulturnog turizma. Zagreb, Institut za turizam

Zagreb

Ostali izvori

Ministarstvo turizma RH, www.mint.hr

Hrvatska turistika zajednica, www.htz.hr

Turistika zajednica grada Ivani-Grad, www.tzig.hr

Institut za turizam - Zagreb, www.iztzg.hr

Ministarstvo kulture RH, www.min-kulture.hr

Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva RH, www.mzopu.hr

Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva RH, www.mrrsvg.hr

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva RH, www.mingorp.hr

Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, www.dzs.hr

Narodne novine, www.narodne-novine.nn.hr

UNESCO Intaglibe Heritage, www.portal.unesco.org/culture/en/ev.php

European Union, www.europa.eu.int

World Tourism Organization, www.world-tourism.org

European Heritage, www.european-heritage.net


Grediak

11

Tatjana Grediak diplomirana je ekonomistica. Akademski stupanj doktorice znanosti iz

podruja drutvenih znanosti, znanstveno polje ekonomija stekla je 2010. godine na

Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Rijeci. Samostalno je objavila nekoliko znanstvenih i

strunih radova iz podruja drutvene koncepcije marketinga u turizmu. Zaposlena je u

Ministarstvu turizma RH u Upravi za posebne oblike turizma i turizam na kontinentu na

mjestu naelnice Odjela za ruralni turizam.

Documents

12_Gredicak