12/201024. ožujka 2010.

Nismo euroskeptici

Predstavljeno "Pismo hrvatskih biskupa u povodu

pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u

Europsku uniju" - Donosimo sažetak dokumenta

Uspostavljena bjelovarsko-križevaèka biskupija

Na slavlju na trgu ispred crkve Sv. Terezije u

Bjelovaru, koja je odsada katedrala nove biskupije,

zareðen njezin prvi biskup Vjekoslav Huzjak

50. obljetnica dolaska karmeliæana u Hrvatsku

Slavlje u svetištu Majke Božje Remetske predvodio

kardinal Bozaniæ

Zasjedanje BK BiH

Ustanovljeno Meðunarodno povjerenstvo za ispitivanje

fenomena Meðugorja, izvijestio nuncij D'Errico

Papino pastirsko pismo irskim katolicima

Izmeðu ostaloga i težnja u društvu da se povlašæuje

kler i osobe na vlasti te prekomjerna zabrinutost za

dobar glas Crkve, doveli su do neprimjenjivanja

važeæih kanonskih kazni i zaštite dostojanstva svake

osobe, upozorava Benedikt XVI.

"Uèitelju dobri, što mi je èiniti da baštinim život

vjeèni"

Donosimo cjelovit tekst Poruke pape Benedikta XVI. za

25. svjetski dan mladih

Domovinske vijesti

Sastanak Odbora HBK za mlade

Priopæenje sa sjednice Komisije "Iustitia et pax" HBK

Kardinal Bozaniæ s pripravnicima za sakramente kršæanske inicijacije

Biskup Košiæ primio njemaèkog veleposlanika

Predstavljeno djelo Retractationum Marka Antuna de Dominisa

Sveèani doèek mons. Vjekoslava Huzjaka u Bjelovaru

Papina èestitka kardinalu Bozaniæu za imendan

Euharistija je izvor svakog karitativnog djelovanja

Slovenski hodoèasnici u Ðakovu

Peti križni put mladih Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije

Koncert Hrvatskoga katolièkog radija u Splitu

Mons. Puljiæ predvodio križni put na Srð

Godišnji susret Pokreta fokolara u Ðakovu

10. križni put mladih Varaždinske biskupije

Priopæenje sa sjednice Stalnog vijeæa Hrvatske biskupske konferencije

Utemeljen Caritas Sisaèke biskupije

Poruka mons. Želimira Puljiæa vjernicima Zadarske nadbiskupije

Crkva u Hrvata

Biskup Mrzljak Papi darovao Stepinèev zbornik

Prvo hodoèašæe Krèke biskupije u Svetu zemlju

Meðubiskupijski susret maturanata

Misa za novinarku Ivanku Bubalo

Inozemne vijesti

Njemaèki biskupi odluèni u suoèavanju s pitanjem spolnih zloporaba

Papa: Osoba mora biti u središtu gospodarstva i financija

Prilog dokumenti

Uzdizanje duše k Bogu

Krist je božanski zakonodavac

Domovinske vijesti

Korizmeni susret redovnica s biskupom IvasomPiramatovci, 14.3.2010. (IKA) - Tradicionalni korizmenisusret redovnica s podruèja Šibenske biskupije s biskupomAntom Ivasom uprilièen je na 4. korizmenu nedjelju, 14.ožujka, u Piramatovcima. Susret je zapoèeo u župnoj crkviGospe od Milosti gdje je okupljene pozdravio župnik fraNeven Pavlinušiæ, a nastavljen je molitvom križnog putakroz selo do kapele Sv. Roka. U molitvi se uz 30-akredovnica, biskupa i više sveæenika okupilo i 100-tinjakmještana Piramatovaca i okolnih sela. Nakana križnog putabila je molitva za sveæenike, redovnike i redovnice spodruèja Šibenske biskupije.

Poèetak pobožnosti trinaest utoraka u èast sv. Antunu uBjelovaruPrvoga od trinaest utoraka pobožnost predvodio beogradskinadbiskup Stanislav HoèevarBjelovar, 16.3.2010. (IKA) - Pobožnost trinaest utoraka uèast sv. Antunu kao priprema za proslavu svetkovine Svecasvega svijeta zapoèela je 16. ožujka u franjevaèkoj crkvi Sv.Antuna u Bjelovaru. Bjelovarski franjevci ove godine slavejubileje 75. obljetnice od dolaska franjevaca u Bjelovar i 30.godina od osnutka župe sv. Antuna. Pobožnost je zapoèelasveèanom procesijom kojom su u crkvu unijete sveèeverelikvije. Prvoga od trinaest utoraka pobožnost je predvodioi misu slavio beogradski nadbiskup Stanislav Hoèevar, akoncelebrirali su o. Leopold Rohmez, generali vikarBeogradske nadbiskupije, o. Marko Maloviæ, župnik župesv. Antuna u Bjelovaru, i o. Siniša Paušiæ, poglavarsamostana. U propovijedi je nadbiskup istaknuo kako je usuvremenom svijetu koji napreduje na svim razinama, uvrijeme tolikih sredstava komunikacije sve oèitije kako smosve manje sposobni meðusobno komunicirati i biti istinskibližnji jedni drugima. Prikazujuæi sv. Antuna kao èovjekaBožje rijeèi i na osobit naèin svjedoka Božje velièine iljepote, nadbiskup je potaknuo vjernike da se dadu pouèitiod sv. Antuna kako donijeti Krista ovome svijetu.

Polaznici ratne škole posjetili ordinarijat u GospiæuGospiæ, 16.3.2010. (IKA) - U sklopu redovnog Plana iprograma izobrazbe u 2010. godini sedamnaest polaznikaRatne škole "Ban Josip Jelaèiæ" predvoðenih naèelnikomkapetanom bojnog broda Ivanom Bakaviæem, provelo je 16.ožujka studijsko putovanje na širem lièkom podruèju, utijeku kojega su posjetili biskupijske i županijske institucije.Polaznike je u biskupskom domu u Gospiæu primio generalnivikar Gospiæko-senjske biskupije mons. mr. TomislavŠporèiæ te ih upoznao s postojanjem povijesnih biskupija natome podruèju, kao i s razlozima za osnivanje noveGospiæko-senjske biskupije koja ove godine slavi 10 godinapostojanja. O konkretnim oblicima suradnje govorio jekancelar Draženko Tomiæ, istaknuvši kako se ona neiscrpljuje samo u institucijama vojnih kapelanija (Gospiæ iOgulin) nego se uèinkovito nadopunjuje individualnimkontaktom sveæenika na vlastitom terenu. Kapetan Bakaviæistaknuo je kako Ratna škola "Ban Josip Jelaèiæ", kao najvišaškola u sustavu vojne izobrazbe u OSRH, ima cilj kodpolaznika sistematizirati znanje iz sustava nacionalnesigurnosti. Namijenjena je najvišim èasnicima.Veæ šestugodinu školu pohaðaju i èasnici iz drugih zemalja, a postojiželja da se tu školuju i civilne osobe.

Split: Otvorena izložba "Crux Christi Veritas Croatie"Split, 16.3.2010. (IKA) - U ispunjenoj novotvorenojlikovnoj galeriji "Vinko Draganja OP" dominikanskogsamostana u Splitu otvorena je 16. veljaèe u sklopukorizmenog tropleta Križu izložba "Crux Christi VeritasCroatie" na kojoj se svojim radovima na temu Sveti križpredstavilo 23 umjetnika Josip Botteri Dini, Ana MarijaBotteri Peruzoviæ, Marko Bobaš, Željko Bubalo, KarinGrenc, Stipe Ivaniševiæ, Vesna Katiæ Skraèiæ, Jure Kokeza,Kuzma Kovaèiæ, Zoran Krpetiæ, Ivan Lišteš, VladimirMegliæ, Zdravka Spomenka Miliæ, Andrea Musa, IvanNazor, Marko Peruzoviæ, Dimitrije Popoviæ, Diana IvaSesartiæ, Mile Skraèiæ, Stipe Stipanèeviæ, Radoslav MetodijeVilièiæ, Marko Gugiæ i Vanja Radauš. Otvarajuæi izložbu,voditelj galerije i programa fra Ivan Iko Mateljan rekao je daje novotvorena galerija službeno od toga dana dobila ime poèlanu dominikanskog samostana u Splitu o. Vinku Draganji(1856-1926), poznatome splitskom slikaru, autoru brojnihportreta i svetaèkih slika. Mnogo njegovih radova saèuvanoje u samostanu, a jedna velika kompozicija "Apoteozaružarija" koja se nalazi u crkvenoj apsidi, Draganjino jedjelo. U likovnom osvrtu na izložbu, akademski slikar fraBranko Ante Periša rekao je kako umjetnièki križ svojuvrijednost crpi samo iz Kristova križa na Kalvariji. "I dok uizložbenom prostoru samostana sv. Dominika u Splitu,promatramo èudesni uradak likovne umjetnosti koji nasuvodi u nadnaravni svijet preko pasionskih motiva uskrsnuæaKristova, možemo biti ponosni da je dobri Otac preko svogaSina i uskrsloga Križa dopustio da ga kao Nadnaravnogauprizorimo u ljudskoj naravi", rekao je Periša. Stihove izpoezije s tematikom Velikog petka èitao je Zlatko Crnkoviæ,a u glazbenom programu sudjelovala je mješovita klapa"Versi".

Susret mjesnih bratstava FSR-a u ÐakovuÐakovo, 16.3.2010. (IKA/TU) - Na redoviti mjeseènihodoèasnièki dan bl. M. M. Terezije Scherer,suutemeljiteljice Družbe Milosrdnih sestara sv. Križa, uÐakovo su 16. ožujka hodoèastili èlanovi Mjesnih bratstavaFranjevaèkoga svjetovnog reda (FSR) s podruèjaÐakovaèko–osjeèke nadbiskupije. Bilo je to sedmotradicionalno korizmeno hodoèašæe u organizacijiPodruènoga vijeæa FSR-a sv. Antuna Padovanskog u Osijekui Mjesnog bratstva FSR–a bl. M. M. Terezije Scherer uÐakovu. Pobožnost i misno slavlje predvodio je vukovarskifranjevac fra Gordan Propadalo u koncelebraciji spodruènim duhovnim asistentom fra Flavijanom Šolcem.Susret je okupio oko 150 svjetovnih franjevca. Premda je ciljtoga korizmenog susretanja prvenstveno poticaj na dubljeponiranje u vazmeno otajstvo, prilika je to i za trajnuformaciju, promicanje zajedništva, oplemenjivanjemeðusobnih odnosa i komunikacije. U dvorani Florentiniuslijedio je nastavak programa ne temu uzetu iz liturgijskogèitanja toga dana: Uzmi i hodaj (Iv 5, 1-16). Temu jeobradila duhovna asistentica ðakovaèkog Mjesnog bratstvas. Karmela Dominkoviæ. Posebnost susreta bila je i u tomešto su po prvi puta u drugom dijelu programa zajedno sèlanovima FSR-a sudjelovali i predstavnici Franjevaèkemladeži (FRAMA) iz Otoka, Privlake i Ðakova.

Domovinske vijesti ika

2 24. ožujka 2010. broj 12/2010

Sastanak Odbora HBK za mladePraksa je da neposredno uoèi održavanja Susreta hrvatskekatolièke mladeži Odbor svoj sastanak održi u gradudomaæinu susretaZadar, 16.3.2010. (IKA) - Odbor Hrvatske biskupskekonferencije za mlade pod predsjedanjem šibenskog biskupaAnte Ivasa održao je sastanak u utorak 16. ožujka u dvoraniSjemeništa Zmajeviæ u Zadru. Susret je okupio povjerenikeza mlade iz svih hrvatskih biskupija te biskupija u BiH.Praksa je da neposredno uoèi održavanja Susreta hrvatskekatolièke mladeži, Odbor svoj sastanak održi u gradudomaæinu susreta. Povjerenike se upoznalo s naèinom prijavljivanja mladihpreko središnjega elektronièkog sustava u zadarski Ured zamlade koji æe nakon razmještaja mladih po župamapovjerenicima dostaviti liste s popisom smještaja mladih uZadarskoj nadbiskupiji. Upoznati su s uputama o parkinguautobusa i kretanju mladih po dolasku u Zadar za koji jepreporuèeno da bude do 11 sati. Na sastanku su sudjelovali itajnica Odbora HBK za mlade Ivana Èogelja, upravitelj donMilivoj Bolobaniæ, organizator SHKM-a mons. Ivan Mustaæ,organizacijski koordinator don Zdenko Dundoviæ i donMarino Ninèeviæ iz Liturgijskog odbora za pripremu susreta.Molitvu krunice na Višnjiku prije poèetka misnog slavljapredvode mladi iz hrvatskih metropolija, a nakon svakedesetice mladi æe donijeti svijeæu pred kip Gospe od Zeèevakoji æe biti na pozornici odakle se predvodi slavlje. Nasastanku se govorilo i o drugim inicijativama Odbora zamlade: Uskrs festu, Hodoèašæu povjerenja Taize uRotterdam, biskupijskim hodoèašæima mladih u Rim naCvjetnicu kad se slavi i Svjetski dan mladih te završniciKMNL-a. Nakon sastanka povjerenici su pohodili i crkvuSv. Marije i zajednièki molili pred Presvetim naeuharistijskom klanjanju koje je prireðeno uoèi održavanjaSHKM-a, te su posjetili izložbu crkvene umjetnosti "Zlato isrebro Zadra" koju vode zadarske benediktinke.

Susret predstavnika župnih zajednica obiteljiZagreb, 17.3.2010. (IKA) - U organizaciji Ureda zaobiteljski pastoral Zagrebaèke nadbiskupije održan je 17.ožujka u župi sv. Pavla u zagrebaèkom naselju Retkovecèetvrti susret predstavnika župnih zajednica obitelji u ovojpastoralnoj godini. Cilj je ovakvih susreta, koji se mjeseènoodržavaju u jednoj od zagrebaèkih župa s aktivnimobiteljskim zajednicama, meðusobno razmjenjivanjeiskustava i stjecanje novih spoznaja na neke odreðene teme,a u zajedništvu s obiteljima iz drugih župnih zajednica, te nataj naèin pripremanje radnih materijala za konkretni rad užupnim obiteljskim zajednicama. Susret u župi sv. Pavla natemu "Kako moliti u obitelji" zapoèeo je veèernjom misomkoju je predvodio domaæi župnik Dragutin Ceroveèki. Upropovijedi je sudionike susreta nastojao uvesti u otajstvomolitve, u njezinu bit i dostojanstvo. Pedesetak sudionikasusreta nastavilo je rad u dvije skupine na teme "Roditeljikao nositelji molitve" i "Što i kako moliti", a rad su animiralidomaæi župnik i župni vikar Tomislav Kralj. Izmjenjivanjemrazmišljanja i iskustava o osobnom, supružnièkom iobiteljskom molitvenom životu u vlastitim obiteljima,istaknut je važan i presudan primjer roditelja urazumijevanju i prihvaæanju molitve kod djece, ukljuèivanjadjece u animiranje i kreiranje zajednièke molitve, kao iustrajnost u molitvi. Obogaæeni naèinima, idejama ipoticajima za još bolje napredovanje u molitvi, sudionici suistaknuli veliku korist od takvih susreta, na èemu je svimaposebno zahvalio mr. Marijan Kušeniæ, predstojnik Ureda zaobiteljski pastoral Zagrebaèke nadbiskupije.

PTSP-a se možemo osloboditi na duhovnoj raziniDuhovna korizmena obnova za hrvatske branitelje i njihoveobiteljiPožega, 17.3.2010. (IKA) - U pripravi za svetkovinu Uskrsau Dvorani sv. Terezije Avilske u Požegi održan je 17. ožujkakorizmeni duhovni seminar za èlanove Udruge dragovoljacai veterana Domovinskog rata, njihove obitelji kao i obiteljipoginulih branitelja te èlanove ostalih graðanskih udruga.Dr. Tomislav Ivanèiæ govorio je o smislu korizme kaovremenu koje uèi kako postiæi vlastitu slobodu, odnosnokako se izdiæi iznad svojih tjelesnih nagona i želja. "Smisao je korizme da se èovjek nauèi odricati od svih onihtjelesnih i drugih želja i nagona da bi duh postao gospodar,odnosno da bi èovjekova osobnost bila dostojanstvena. Akoèovjekom vladaju nagoni ona postaje rob i ovisnik, a da nebi robovao niskim tjelesnim pobudama potrebno je da svojduh izdigne iznad toga tjelesnoga. Korizma èovjeku dajemoguænost da postane slobodan i da se odluèuje za dobro iplemenitost, da postane sretan i osmišljen", istaknuo je prof.Ivanèiæ. Braniteljima i svima koji boluju od PTSP-a prof. Ivanèiæporuèio je da se te teške bolesti možemo osloboditi samo naduhovnoj razini i to na taj naèin da vratimo dostojanstvosvojoj osobnosti, pomirimo se u svojoj savjesti s Bogom iljudima te naðemo razlog zbog èega treba živjeti. PTSP,kazao je prof. Ivanèiæ, nastaje kada se ponizi èovjekovodostojanstvo, odnosno njegova osobnost. "To je najteža bolkoja može nastati na duhovnoj razini. Zbog toga poniženjanastaju teške rane kojih se nije lako osloboditi. Drugi razlogzbog èega nastaje PTSP je toliko optereæenje savjesti da onaviše ne može funkcionirati te dolazi do razaranja organizma.Treæi razlog je ne pronalaženje smisla života, odnosnorazloga zbog kojeg bi živjeli. Da bi pronašli taj smisaomoramo otkopati svoj talent i znati zašto živimo. Kada se topronaðe i poène tako raditi našli smo dostojanstvo svojeosobnosti. Svoju savjest možemo dovesti u red na taj naèinda se pomirimo s Bogom i ljudima", objasnio je prof.Ivanèiæ. Njemu i svima koji su došli na duhovni seminarzahvalio je generalni vikar Požeške biskupije mons. JosipKlariæ.

Susret mladeži grada Splita i okolicePredavanje "Grijeh – smetnja na putu kršæanskog življenja"održao ravnatelj sjemeništa u Splitu dr. don Mladen ParlovSplit, 17.3.2010. (IKA) – Ured za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije krenuo je s novim pastoralnimpothvatom, mjeseènim susretima mladih grada Splita iokolice koji æe se održavati treæe srijede u mjesecu u velikojdvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu u 20.30 sati. Prvisusret, koji ima za cilj rast mladeži u vjeri, ali i privuæiKristu mnoge koji su daleko od Crkve i koji je shvaæajupreviše juridièki i normativno i koji zbog neznanja idezinformiranosti pogrešno shvaæaju Kristovu poruku ikršæanske moralne vrednote, održan je u srijedu 17. ožujka.U gotovo posve ispunjenoj dvorani, pred više stotina mladih,tribina je zapoèela prikazivanjem prigodnoga filma koji susnimili i režirali sami mladi pod vodstvom dipl. teologaMarina Periša. U petnaestak minuta filma prikazane su"izvanredne vijesti", tj. tri slike koje donose "bijelu kroniku"i koje tako odudaraju od crne kronike kojima su preplavljeneinformativne emisije najveæih medija u Hrvatskoj. Potom semladima obratio predstojnik Ureda za mlade mr. don JenkoBuliæ, zaželjevši da tribine postanu dio trajne ponude upastoralu mladih te jedna od redovitih toèaka susreta mladihgrada Splita i okolice. Predavanje "Grijeh – smetnja na putu kršæanskog življenja"

Domovinske vijestiika

324. ožujka 2010. broj 12/2010

održao je ravnatelj sjemeništa u Splitu dr. don MladenParlov. Predstavio je kršæanski život kao poziv nasudjelovanje u nadnaravnom, božanskom životu, tj. u životuprijateljstva s Bogom. To se prijateljstvo konkretno ostvarujeu hodu za Isusom, u nasljedovanju Isusa Krista koji jekršæanima Put, Istina i Život. Na tom putu grijeh je smetnja,zapreka koja prijeèi doæi do cilja, tj. do suoblièenosti Kristu.Ljudskoj slabosti i grešnosti u pomoæ priskaèe Božjemilosrðe nudeæi sakrament pomirenja i pokore koji je dr.Parlov ilustrirao prispodobom o milosrdnom Ocu iz Lukinaevanðelja. Na kraju predavanja mladi su izveli mali igrokaz omilosrdnom Ocu i dvojici sinova. Uslijedio je prigodnirazgovor izmeðu predavaèa i mladih koji su postavili brojnapitanja o grijehu, borbi protiv grijeha, molitvi itd. Tribina jeobogaæena pjevanjem mladih iz vokalno-instrumentalnogsastava "Sv. Izidor" iz splitske župe sv. Andrije. Susreti su namijenjeni starijim srednjoškolcima i studentima,a program æe uvijek biti raznolik, od duhovnoga, dramskog,glazbenog do akademskog sadržaja.

Sveæenik i molitvaRekolekcija sveæenika Šibenske biskupijeŠibenik, 17.3.2010. (IKA) - "Sveæenik i molitva – Isus imolitva" bila je tema mjeseène rekolekcije sveæenikaŠibenske biskupije koja je održana u srijedu 17. ožujka uŠibeniku. Nakon meditacije o temi je govorio dr. fraDomagoj Runje. U izlaganju je kroz èetiri evanðeoska tekstai odnos Isusa Krista prema molitvi prikazao kakva bi molitvai molitveni život sveæenika trebali biti. Sveæenikova molitvatrebala bi biti molitva sa zajednicom i za zajednicu, asveæenik se moli i u osami. U drugom dijelu rekolekcijesveæenici su radili u skupinama gdje su uz tekstove Starogzavjeta promišljali o molitvi u sveæenièkom životu.

"Nova ideologija seksualnosti"Knjigu Gabriele Kuby objavio VerbumSplit, 18.3.2010. (IKA) – "Nova ideologija seksualnosti"naslov je knjige Gabriele Kuby predstavljene na konferencijiza novinare 18. ožujka u prostorijama Verbuma u Splitu. Oknjizi, koju je objavio Verbum, govorili su: Miro Radalj imr. Petar Balta, direktor i glavni urednik te izdavaèke kuæe.Nova ideologija seksualnosti (gender ili rodna ideologija) izaleða javnosti prodrla je u državne institucije, na sveuèilišta, uškole, èak i u djeèje vrtiæe. Pod njezinim utjecajem istièe seda je svako spolno usmjerenje (heteroseksualno,homoseksualno, lezbijsko, biseksualno i transseksualno)iskljuèivo pitanje izbora te da ga kao takva društvo moraprihvaæati i zajamèiti mu sva prava. Tako se pod krinkomideologije rodnih prava nijeèe temeljna razlièitost spolnogaidentiteta muškaraca i žena i njihova prirodna upuæenostjedno na drugo. Time se na neprimjetan naèin rastaèe obiteljkao temelj društva te se stvaraju preduvjeti za ozakonjenjehomoseksualnih brakova s pravom usvajanja djece.Istodobno, svaki kritièki istup o tome biva u opasnosti da seokarakterizira kao diskriminatorski govor mržnje. Gabriele Kuby (1944.) ugledna je njemaèka sociologinja ipublicistikinja. Objavila je više zapaženih knjiga osuvremenim društvenim kretanjima i kulturološkimfenomenima. Knjiga "Nova ideologija seksualnosti" njezinaje prva knjiga objavljena na hrvatskomu jeziku.

.

Priopæenje sa sjednice Komisije "Iustitia et pax" HBKSisak, 18.3.2010. (IKA) – Redovita sjednica Komisije"Iustitia et pax" Hrvatske biskupske konferencije podpredsjedanjem sisaèkog biskupa dr. Vlade Košiæa održana je17. ožujka u Sisku. Na sjednici se raspravljalo o aktualnojkrizi u društvu o kojoj se komisija veæ oèitovala u lipnju2009. godine. Veæ je tada predloženo da æe Komisija pratitidogaðanja s obzirom na tu tematiku te izdati još jednu izjavuo krizi, buduæi da se pretpostavljalo da æe se kriza i daljerazvijati, što se nažalost i dogaða. Zakljuèeno je da se tajnacrt razradi i pripremi za objavljivanje. Raspravljano jetakoðer o problematici svijeta rada i profita, te o projektu"Družba Adria", odnosno o potrebi apsolutne zaštite vodnogi morskog bogatstva koje je Hrvatima Bogom dano nakorištenje i èuvanje.

Humanitarna akcija "Jedna svijeæa za svjetlo u obitelji2010."Akciju kao i prethodne èetiri godine provode CaritasÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije, Braèno i obiteljskosavjetovalište i Savjetovalište za žrtve obiteljskog nasilja, usuradnji s Caritasom Slavonskobrodskoga dekanataSlavonski Brod, 18.3.2010. (IKA) – "Jedna svijeæa zasvjetlo u obitelji 2010.", naziv je akcije koja je u èetvrtak 18.ožujka zapoèela u Slavonskom Brodu. Provodi je i ove kao iprethodne èetiri godine Caritas Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije, Braèno i obiteljsko savjetovalište iSavjetovalište za žrtve obiteljskog nasilja, u suradnji sCaritasom Slavonskobrodskoga dekanata.Akcija je ove godine zapoèela toèno u 12 sati simboliènimpaljenjem svijeæe koju je na gradskom trgu "Cipeliæu" upaliožupan Brodsko-posavske županije Daniel Marušiæ. "Paljenjesvijeæe znak je donošenja svjetla u mnoge obitelji našihdekanata koje još uvijek žive u tami", kazao je ravnateljslavonskobrodskih Caritasa Markan Kormanjoš. Pojasnio jeda je akcija promocija rada obaju savjetovališta,senzibilizacija javnosti za probleme s kojima se susreæu uradu s obiteljima, braènim parovima, mladima i djecom,razvijanje svijesti o kulturi traženja pomoæi u braènim iobiteljskim poteškoæama te poticanje obiteljskih vrijednosti. Akcija se provodi u župama Slavonskobrodskoga,Garèinskoga, Sibinjskoga i Velikokopanièkoga dekanata svedo Cvjetnice. Ukrasne svijeæe koje su izradili volonteri,èlanovi inicijativnog odbora i karitativnih animatora,prodavat æe se prije i poslije nedjeljnih misa po cijeni od petkuna, a na prijedlog župnika mogu se blagosloviti i upalitipri obiteljskom objedu na Uskrs.Prihod od prodanih svijeæa namijenjen je za potrebe radastruènih suradnika obaju savjetovališta, a prije svega zapsihološku pomoæ djeci, žrtvama obiteljskog nasilja i drugojdjeci s razlièitim emocionalnim poteškoæama. Istoga dana župan Marušiæ i gradonaèelnik Mirko Dusparaprvi su potpisali peticiju u sklopu kampanje "Nulasiromaštva" koju Hrvatski Caritas provodi uz nacionalnecaritase iz 25 europskih zemalja. Peticiju su istoga danapotpisivali i ostali graðani Slavonskog Broda.Cilj kampanje je senzibilizirati javnost, ukazati na problemesiromaštva i socijalne iskljuèenosti, potaknuti institucije ipojedince na zauzetiju borbu protiv siromaštva i socijalneiskljuèenosti te osmišljavanje brojnih projekata koji bi seprovodili tijekom 2010. godine.

.

Domovinske vijesti ika

4 24. ožujka 2010. broj 12/2010

Kardinal Bozaniæ s pripravnicima za sakramentekršæanske inicijacijeNa tradicionalnom susretu u zagrebaèkoj katedrali okupilose 150 katekumena i 200 pripravnika za ostale sakramentekršæanske inicijacije koje æe primiti u noæi vazmenogabdjenjaZagreb, 18.3.2010. (IKA) - U zagrebaèkoj katedrali, veætradicionalno kao i svake godine uoèi Uskrsa, održan je 18.ožujka susret zagrebaèkoga nadbiskupa kardinala JosipaBozaniæa i odraslih pripravnika za sakramente kršæanskeinicijacije. Na susretu se okupilo 150 katekumena i 200pripravnika za ostale sakramente kršæanske inicijacije kojeæe primiti u noæi vazmenoga bdjenja, a dopratili su ih njihovižupnici, župni vikari i katehete, kao i kumovi te prijatelji.Na poèetku Službe rijeèi katekumene i pripravnike za drugesakramente kršæanske inicijacije iz župa Katedralnogaarhiðakonata pozdravio je biskupski vikar za grad ZagrebZvonimir Sekelj, poruèivši okupljenima da nije dovoljnosamo postati kršæanima, nego to i biti. "Suvremeni kršæaninje onaj koji je duboko ukorijenjen u Bogu, èiji je životutemeljen u Bogu i koji oko sebe širi radost i nadu" te jespreman založiti se u vlastitoj obitelji, župnoj zajednici idruštvenom životu, istaknuo je.Obraæajuæi se pripravnicima, kardinal Bozaniæ istaknuo jekako "èovjek u pravom smislu može postati èovjekom i jestèovjek samo zajedno s Bogom". "Biti kršæanin znaèi imatijedan poseban odnos s Bogom u Isusu Kristu, po IsusuKristu, s Isusom Kristom", kazao je kardinal, dodajuæi da jeKrist u središtu naše vjere."Biti kršæanin znaèi biti Kristov i živjeti zajedništvo života sKristom. I vi æete po krštenju, ulazeæi u Crkvu, postatièlanovi Crkve i pozvani ste da to zajedništvo živite uzajednici vjernika u našim župama, tamo gdje se vjerniciredovito okupljaju osobito na nedjeljnim svetim misama.Radujem se vašoj slobodnoj odluci i pozivam vas da seneprestano u svom životu otvarate onom nadahnuæu kojedolazi odozgo, koje dolazi od Boga po Duhu Svetome",poruèio je kardinal, zakljuèivši: "Kršæanin je onaj koji jeušao u zajedništvo života s Bogom, onaj koji nosi nadu, kojiljubi na Isusov naèin. Kršæanin unosi vedrinu u ljudskuobitelj. Budite, draga braæo i sestre, radosni kršæani isvjedoèite svima kako je lijepo živjeti zajedno s IsusomKristom".Slijedio je, za katekumene i ostale pripravnike zasakramente, posebno sveèan èin. Svatko je osobno pristupiokardinalu, predstavio se i iz kardinalovih ruku primioknjižicu s "Vjerovanjem" koje su zatim zajedno izrekli.Susret je pjesmom pratio zbor mladih "Esprit" iz župe sv.Blaža.

Biskup Košiæ primio njemaèkog veleposlanikaBiskup zahvalio na velikoj pomoæi koju je njemaèki narodslao u vrijeme rata ljudima na podruèju današnje SisaèkebiskupijeSisak, 18.3.2010. (IKA) – Sisaèki biskup Vlado Košiæprimio je njemaèkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj dr.Bernda Fischera na veleposlanikov zahtjev u èetvrtak 18.ožujka u Sisku. Tom prigodom veleposlanik Fischer èestitaoje biskupu Košiæu na nedavnom imenovanju ordinarijemponovno uspostavljene Sisaèke biskupije, a biskup jezahvalio njemaèkom veleposlaniku na velikoj pomoæi kojuje njemaèki narod slao u vrijeme rata ljudima na podruèjudanašnje Sisaèke biskupije.

Predstavljeno djelo Retractationum Marka Antuna deDominisaZagreb, 18.3.2010. (IKA) - U godini znamenitoga hrvatskogznanstvenika i teologa Marka Antuna de Dominisa (Rab,1560. – Rim, 1624.), koja se održava pod pokroviteljstvomUNESCO-a, u povodu obilježavanja 450. obljetnice njegovaroðenja, u èetvrtak 18. ožujka u Nacionalnoj i sveuèilišnojknjižnici u Zagrebu predstavljeno je prvo izdanje njegovadjela Retractationum. Knjiga upotpunjuje djelo De republicaecclesiastica libri X kojom se dovršava prvo cjelovitoizdanje de Dominisova opusa. Djelo je objavila Nakladnièkakuæa Lamaro iz Splita.Knjigu su predstavili akademici Darko Novakoviæ i IvanGolub te prof. Anton Šuljiæ. Izlaganje prof. dr. FranjePšeniènjaka, koji nije bio u moguænosti doæi napredstavljanje, proèitao je akademik Novakoviæ. Krozpredstavljanje je vodila Tatjana Aæimoviæ. Pozdravnu rijeè uputio je glavni ravnatelj Nacionalne isveuèilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. Tihomil Maštroviæ,koji je uz ostalo rekao da NSK u svojoj Zbirci rukopisa istarih knjiga NSK, u svojem fondu èuva Markantunova djelaPapatus Romanus (London, 1617.), De pace religionis(Besançon, 1666.), te djelo De radiis visus et lucis in vitris(Mletci, 1611.), u kojem je iznio svoja teoretska objašnjenjaleæe, dalekozora i duge. Prof. Golub iznio je bogat i žalostan tijek života fizièara iteologa isusovca Marka Antuna de Dominisa, senjskogbiskupa, a od 1602. splitskog nadbiskupa, njegov odlazak uLondon, povratak u Rim kao pokajnika i pisanje knjižice ukojoj je trebao opisati svoju obranu, meðutim, nažalost, nijebilo strpljenja da se prièeka da on to napiše do kraja. DeDominis je osuðen od Inkvizicije, zatvoren u Anðeoskojtvrðavi u kojoj je umro godine 1624., te posmrtno spaljen sasvojim knjigama. Akademik Golub dodao je da smo u 17. st.imali dva teologa pomirenja: Marka Antuna de Dominisa iJurja Križaniæa. Latinist akademik Darko Novakoviæ govorio je o tome kakoje nastalo djelo Retractationum Marka Antona de Dominisa,osobito s naglaskom na filologiju i filološki aspekt. Rekao jeda de Dominis u drugim svojim djelima vrlo èesto istupa kaožestok polemièar ali da svega toga u ovoj knjizi nema.Spomenuo je da na kraju ostaje zagonetka, to jest da je DeRepublica Ecclesiastica najavljena kao cjelina od 10 knjiga,ali da 8. i 10. knjige nema, jer nisu nikad nastale. Postoji ihde facto osam. Rekao je kako on nema odgovora za tuzagonetku.Prof. Šuljiæ rekao je da "upravo podizanje svijesti o deDominisovu djelu smatra važnim i gotovo presudnimsmjerom na putu do konaène njegove rehabilitacije".Istaknuo je da je Franjo Raèki pridonio da se taj teolog iprirodoznanstvenik otme pepelu koji je prekrivao i njegovuosobu i njegovo djelo a da su u posljednje vrijeme o njemupisali dr. Josip Turèinoviæ i prisutni akademik Ivan Golub.Dodao je da je misao o jedinstvu Crkava de Dominisaprožimala od njegova ranog djetinjstva pa sve do smrti i daje posvjedoèio kako je "od prve godine svoga klerikata gajiou sebi gotovo uroðenu želju da vidi jedinstvo sviju KristovihCrkava". Citirao je i pok. akad. Ivana Supeka koji je o deDominisu rekao: "Njegova je velièina bila europska upunom smislu te rijeèi. Što je on snovao, nije bilo ništamanje nego ujedinjena i pacifizirana Europa na principimauzajamne tolerancije i poštivanja tradicionalnih razlika".Na kraju je dodao da bi u ovo vrijeme kada se govori opribližavanju naše domovine europskim integracijama,posebice Europskoj uniji, od presudne važnosti bilo uoèitivlastite velike Europljane, kakav je bio de Dominis, kakobismo na njihovim uèenjima i primjerima mogli posvjedoèiti

Domovinske vijestiika

524. ožujka 2010. broj 12/2010

gdje smo oduvijek bili i kakvi smo bili. Šuljiæ smatra da svikoji se danas, i u Crkvi, zalažu i za pristupanje HrvatskeEuropskoj uniji, jednako tako trebali pridonijeti da se ispraviona nepravda prema de Dominisu koja i stoji u korijenu svihnaših podjela te nas odvaja od punog i pravog jedinstva, teda se otklone osude i vrednuju njegovi prinosi jer bi to biopravi i iskreni put prema novim vrijednostima.Na kraju predstavljanja okupljenom skupu se obratio izdavaèprof. dr. Ante Maletiæ, zahvalivši se ravnatelju NSK što jeomoguæio da se u tom hramu knjige održi skup kojim sezapoèinje obilježavati 450. obljetnica roðenja RabljaninaMarka Antuna de Dominisa pod pokroviteljstvomUNESCOA-a.Znameniti znanstvenik, splitski nadbiskup Marko Antun(Marcus Antonius) de Dominis (Rab, 1560 - Rim, 1624.),radovima je iz fizike stekao svjetsku slavu, ali kao teološkipisac i reformator dosegao je znatno više domete. Nakonsmrti u zatvoru, inkvizicija ga je nepravedno proglasilakrivovjercem. U svojem djelu Crkvena država (DeRepublica Ecclesiastica) zalaže se za vraæanje KristoveCrkve u staro kršæansko jedinstvo nakon što je bila raspršenana istok i zapad, sjever i jug. Njegove misli o reformiKatolièke Crkve, o putu kojim kršæanstvo treba iæi, proroèkise ostvaruju. Nažalost, njegove su knjige teško dostupne,mogu se naæi u svega nekoliko svjetskih knjižnica, radi èegaDominisovo djelo pada u zaborav, polako ispada iz svjetskihenciklopedija, a gotovo da ga se ni ne spominje uznaèajnijim povijestima kršæanskih Crkava. Upravo je torazlog zbog kojeg je izdavaè tiskanjem njegova opusaodluèio de Dominisovo djelo oteti zaboravu, te potaknuti navalorizaciju njegova djela i sakupljanje biografskihpodataka, kako bi se mogla napisati njegova objektivnabiografija.

Vendelinovo u ZagrebuZagreb, 18.3.2010. (IKA) - Spomendan sluge Božjega o.Vendelina Vošnjaka, utemeljitelja Hrvatske franjevaèkeprovincije sv. Æirila i Metoda, proslavljen je 18. ožujka ucrkvi Sv. Franje na Kaptolu u Zagrebu. Euharistijsko slavljeu zajedništvu s dvadesetak sveæenika, provincijalom o.Željko Železnjakom i vicepostulatorom kauze o. RajkomGelemanoviæem predvodio je o. Ivan Utješinoviæ iz Iloka. U homiliji Utješinoviæ je slugu Božjega Vendelina Vošnjakaoznaèio kao èovjeka vjere i euharistije, ali ponajprije kaofranjevca iz èijega je franjevaštva proizlazila cijela njegovaduhovnost, a posebice osjeæaj za sljedbenike sv. Franje usvijetu, èlanove franjevaèkog svjetovnog reda. Za njih je o.Vendelin rekao: "Treæi red ne prijeèi nikoga da se bavikojom znanosti, ali u toj znanosti treba da odsjeva duhtreæega reda. Neka uèenjaci treæoreci svugdje napišu svojnaslov: franjevaèki treæoredac, pa neka zna nevjerni svijet daje sv. Franjo osnovao treæi red da popravi ljudsko društvo.On nije pozvao samo neuki narod, siromašne ženice ipriproste muževe, nego i umne uèenjake koji se ne strašeljudskog obzira i koji svojim primjerom svjedoèe da slijedeIsusa Krista na naèin sv. Franje". Podsjetio je i na sveæenièku godinu te je sveæenike pozvaoda predvode molitvu i pobožnosti, a treæorece da po primjerusluge Božjega Vendelina Vošnjaka uzmu za poslanjepronositi taj duh u svijetu i živjeti i poticati narod. Na kraju euharistijskoga slavlja na grobu sluge Božjegaizmoljena je molitva za njegovo proglašenje blaženim.

.

Sveèani doèek mons. Vjekoslava Huzjaka u BjelovaruSmatramo sreæom i darom Božjim da je Grad Bjelovarpostao sjedište Bjelovarsko-križevaèke biskupijeBjelovar, 18.3.2010. (IKA) - Najmlaði biskupski gradBjelovar uz povijesnu postrojbu "Bjelovarski granièari-Husari" sveèano je 18. ožujka doèekao imenovanogbjelovarsko-križevaèkog biskupa Vjekoslava Huzjaka,prenosi bjelovar.info. Mons. Huzjaka doèekao je ibjelovarski gradonaèelnik Antun Korušec sa suradnicima.Tom sveèanom prigodom gradonaèelnik je novom biskupuzaželio dobrodošlicu, kazavši: "U ovom mladom gradu odnjegovog nastanka uvijek su živjeli ljudi koji su bili vjernici,domoljubi, ljudi koji su po svojim navikama, tradiciji,kulturi, obièajima, domoljublju uvijek štovali Boga i radoposjeæivali svoju crkvu. I nakon 16 godina od osnivanjaGrada Bjelovara, mi smo ovdje imali crkvu Sv. TerezeAvilske, koja je odlukom pape Benedikta XVI. od 5.prosinca 2009. godine postala katedrala Bjelovarsko-križevaèke biskupije. Smatramo sreæom i darom Božjim daje Grad Bjelovar postao sjedište Bjelovarsko-križevaèkebiskupije. A Vama, preuzvišeni prvi biskupe, i najmlaðibiskupe u najmlaðem gradu sjedištu nove biskupije uHrvatskoj uz dobrodošlicu želimo puno zdravlja i ugodanboravak u našem i od sada vašem gradu Bjelovaru". Nakonrijeèi dobrodošlice gradonaèelnik je mons. VjekoslavuHuzjaku darovao prigodan poklon Grada Bjelovara. Mons. Huzjak zahvalio je na lijepom i toplom doèeku. "Usubotu se sprema sveèani èin i uspostavljanje nove biskupije,stoga mi je veoma drago da sam odlukom pape BenediktXVI. postao Bjelovarèanin, što æu moæi iduæih 25 godina,ako me Bog poživi, ostati ovdje meðu vama. Zasigurno semožemo ponositi poviješæu, ali æemo isto tako raditi nastvaranju novog društva u kojemu je suradnja Crkve idruštveno politièke zajednice dragocjena i nezaobilazna, teda æe svakako dati rezultate svim našim ljudima dobre volje,vjernicima, a posebno mladim ljudima, jer u njih moramouložiti ono najbolje, jer na njima svijet ostaje", rekao jemons. Huzjak.

"Kršæanstvo i rock mogu zajedno"Zagreb, 18.3.2010. (IKA) - Okrugli stol "Kršæanstvo i rockmogu zajedno" održan je u organizaciji Povjerenstva zapastoral mladih Zagrebaèke nadbiskupije, Nadbiskupijskogpastoralnog instituta te Udruge "Štuka" 18. ožujka u dvoraniVijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu.Gost okruglog stola bio je vokal poljskoga kršæanskogpunk/metal benda "2Tm2,3" Dariusz Malejonek Maleo. Onje mladima govorio o odnosu kršæanske vjere i rock glazbe.Govorio je i svome povratku Crkvi, rekavši da je mislio dase oko kršæanstva okupljaju starci, ali da i susret u Zagrebusvjedoèi da je "Crkva živa, dinamièna, vesela i radosna". Idok je prije obraæenja Maleo u Božjim zapovijedima vidiozabrane i kazne, danas ih prepoznaje kao Božji putokaz kojiusmjerava naše živote. Na okruglom se stolu moglo èuti kako kršæanstvo i rock iduzajedno, no potrebno je biti oprezan jer ta vrsta glazbe inaèin života koji se uz nju povezuje – konzumiranjealkohola i droge – može biti klizavo tlo na kojem se lakospotaknuti. Poljski glazbenik Maleo, vokal metal benda "Effatha" MarinKatava i gitarist alternativnog zagrebaèkog benda "Ruiz"Tomislav Šnidariæ posvjedoèili su kako žestoki rock uistinumože koegzistirati s vjerskim uvjerenjima te kako rokerskimglazbenim izrièajem prenose kršæansku poruku ljubavi, nadei istinske radosti.

Domovinske vijesti ika

6 24. ožujka 2010. broj 12/2010

Josipovo u nacionalnom svetištu zaštitnika Svete obiteljiU suvremenom hrvatskom društvu treba hitno uèvrstitikršæanski identitet, prepoznatljiv po ljubavi, meðusobnompoštovanju, poštivanju neotuðivih ljudskih prava i pravadrugih ljudi, istaknuo je nuncij Cassari na sveèanoj misi uKarlovcuKarlovac, 19.3.2010. (IKA) – Mnoštvo hodoèasnika izKarlovca i šire okolice, susjedne Slovenije te cijele Hrvatskesudjelovalo je na blagdan sv. Josipa, 19. ožujka, u sveèanomprijepodnevnom euharistijskom slavlju koje je unacionalnom svetištu zaštitnika Svete obitelji nakarlovaèkom Dubovcu predvodio apostolski nuncij uRepublici Hrvatskoj Mario Roberto Cassari sa župnikom iupraviteljem svetišta preè. Alojzijem Burjom i petnaestaksveæenika Karlovaèkoga dekanata i šire. Govoreæi o sv.Josipu na njegov blagdan, nuncij je u homiliji istaknuo tritoèke važne u životu Isusova pooèima, èiju ni jednu rijeè,kako je rekao, evanðelja nisu zabilježila. A upravo je njega,samozatajnog tesara, zbog njegove poniznosti, pravednosti imarljivosti, Bog izabrao da bude zaštitnik i zemaljskihranitelj njegova Sina i majke njegove, èuvar Svete obitelji,a time i zaštitnik prvih koraka Crkve. Po svom skrovitomživotu i krepostima koje su ga resile, Josip je èovjek ukojega se lako stjeèe povjerenje. On je i èuvar, i otac, i brat, iprijatelj, i uèitelj, ne uznosi se iznad nas. Skroman je radnik,tesar, koji poznaje svu tegobu života i prehranjivanja obiteljisvakodnevnim radom. Time je stekao velièinu koju je teškonadmašiti, kazao je, izmeðu ostaloga, nuncij, upitavši štonam može Josip reæi za današnje vrijeme. Evanðelja govoreda je bio muž pravedan, što u biblijskom govoru onogavremena ima daleko veæe znaèenje nego danas. Pravedan jeznaèilo biti svet, kao što su sveti svi oni koji pripadaju Bogu,koji žive s Bogom djelom i molitvom. Istaknuvši vrijednostmolitve, kazao je da je molitva razgovor s Bogom, pomolitvi pred Boga iznosima svoje brige, poteškoæe, nadanja."Josip je bio pozvan od Boga i odgovorio je na Božji poziv. Isvi mi pozvani smo od Boga, nitko od nas nije izuzet. Svakiod nas mora se osjeæati pozvanim i odgovoriti na Božjipoziv", kazao je nuncij, dodavši da je Josip ostvario svojživot s Bogom i po Bogu. On je bio autentièni svjedok. Abiti autentièni svjedok Krista i njegove rijeèi nije lakoostvarivo. Zato treba hrabrosti, pravednosti, samozatajnosti,što je Josip posjedovao. Posebno je nuncij istaknuo da usuvremenom hrvatskom društvu hitno treba uèvrstitikršæanski identitet prepoznatljiv po ljubavi, meðusobnompoštovanju, poštovanju neotuðivih prava kao što je pravo naživot, dostojanstvo obitelji, poštovanje svakog ljudskog biæa,prava drugih ljudi. Ne smijemo zaboraviti da ovaj narodpripada i da se razvijao na velikoj kršæanskoj tradiciji. Zatotrebamo ispitati svoju vjeru, svoj život, kako bi kršæanskatradicija bila vidljiva i prepoznatljiva, a ne samo nedostatnopovijesno sjeæanje, zakljuèio je u propovijedi nuncij Cassari,povjerivši hrvatski narod zagovoru i zaštiti sv. Josipa, kojegaje Hrvatski sabor prije više od tri stotine godina i sveèanoproglasio zaštitnikom Hrvatske. Sveèano euharistijskoslavlje uzvelièao je veliki mješoviti zbor, a na Josipovo jetradicionalno otvorena hodoèasnièka godina u nacionalnomsvetištu na Dubovcu."U potrebi svakoj idite k Josipu" bilo je geslo ovogodišnjeVelike devetnice, kojom su se vjernici Karlovca kroz devetsrijeda u svetištu sv. Josipa na karlovaèkom Dubovcuduhovno pripravljali za proslavu blagdana zaštitnika svogagrada i domovine.

.

Kolaudacija novih orgulja u gospiækoj katedraliGospiæ, 19.3.2010. (IKA) – Gospiæka katedralna župaNavještenja BDM ovogodišnju je svetkovinu sv. Josipa,suzaštitnika župe, proslavila kolaudacijom novih orguljagospiæke katedrale. Ta je sveèanost, kao poseban dodatakproslavi sv. Josipa i devetnici za Blagovijest, uprilièena upetak 19. ožujka na veèernjoj misi. Gospiæki župnik i dekanpop Ante Luketiæ na poèetku sveèanoga euharistijskogslavlja u koncelebraciji sa župnim vikarom don AnðelkomKaæunkom, blagoslovio je nove orgulje, proizvod tvrtkeHeferer, na kojima je potom skladatelj i orguljaš prof. JosipMagdiæ iz Zagreba svirao tijekom mise uz pjevanjekatedralnog zbora. Župnik Luketiæ u propovijedi je istaknuosvetog Josipa kao zaštitnika oèeva i pozvao ih da u svomesvetom zaštitniku gledaju uzor te ga više èaste i utjeèu mu seza pomoæ u današnjim prilikama koje su izravno usmjereneprotiv obitelji. Nakon misnoga slavlja prof. Magdiæ je nanovim orguljama odsvirao polusatni program s èetiri vlastiteskladbe: La ronde, op. 167, Intra vitam mortemque, op. 164,Oluja, op. 170 i Varijacije na napjev "Josipe, o, milo ime",op. 194. Sva navedena djela imaju svoje posebnosti. Prvodjelo je sam autor praizveo na orguljama u katedralifrancuskoga grada Besancona 27. listopada 1994. Drugaskladba, èiji latinski naziv znaèi "Izmeðu života i smrti",nadahnuta je ratnim stanjem u Sarajevu. Djelo je podsvjesnapredodžba o stanju u kojem se nalaze stanovniciokupiranoga grada kao u nekoj golemoj èekaonici podvedrim nebom. Opori rustikalni motivi grèevito se opirusilama mraka, da bi se na kraju preobrazili u sublimnu viziju(praizvedba: Sarajevo, katedrala, 18. lipnja 1994., J. Magdiæ,orgulje). A "Oluja" je skladana u kolovozu 1995. neposrednonakon hrvatske blistave pobjede nad agresorom. U skladbi sepostupno sve više isprepleæu suvremeni tehnièki postupci sodgovarajuæim glazbenim motivima i fragmentimaautentiènog i furioznog izrièaja. Skladbu je praizveo samautor u rodnom Ogulinu, na orguljama crkve Sv. Križa, 3.rujna 1995. Jedinstvenost pak posljednje skladbe je ne samou tome što je napisana upravo za sveèanost kolaudacije uGospiæu, nego i u tome što je nastala prema napjevu koji jeautor èuo još prije šezdesetak godina u ogulinskomsamostanu franjevaca treæoredaca na koji se nadovezuje ikoralni napjev "Stala plaèuæ tužna mati". Puna gospiækakatedrala s iznimnom pozornošæu pratila je Magdiæevuizvedbu i nagradila ga srdaènim pljeskom. Na krajuprograma sve je još jednom pozdravio župnik Luketiæ izahvalio prof. Magdiæu na dolasku u Gospiæ i sudjelovanju usveèanosti, a posebno je zahvalio Gradu Gospiæu, koji je utoj zgodi predstavljala zamjenica gradonaèelnika MartaGrguriæ, jer su orgulje nabavljene uz pomoæ Grada, kao daru povodu 10. obljetnice uspostave Gospiæko-senjskebiskupije. Potom se nazoènima obratio prof. Magdiæ,istaknuvši važnost i posebnost orgulja, poglavito u crkvi, teje iznio nekoliko pojedinosti iz svoje dugogodišnjeorguljaške karijere i brojnih nastupa u domovini i po svijetu,želeæi tako vlastito oduševljenje "kraljicom instrumenata"prenijeti i na gospiæku publiku.

Priznanje župniku iz Vele LukeVela Luka, 19.3.2010. (IKA) - Na sjednici Opæinskog vijeæaVele Luke uoèi svetkovine sv. Josipa, zaštitnika župe i Danaopæine Vela Luka, uruèena su javna priznanja za 2009.godinu. Za izvanredna postignuæa u 2009. godini dodijeljenoje javno priznanje don Veæeslavu Magiæu, župniku župe sv.Josipa u Veloj Luci, za izuzetan prinos u pokretanju irealizaciji niza projekata renoviranja i ureðenja sakralnihobjekata u župi Vela Luka.

Domovinske vijestiika

724. ožujka 2010. broj 12/2010

Katolièka osnovna škola u Požegi proslavila prvi DanškolePožega, 19.3.2010. (IKA) - Katolièka osnovna škola uPožegi proslavila je 19. ožujka, na svetkovinu sv. Josipa,svoga nebeskog zaštitnika, svoj prvi Dan škole. Proslava zaèetrdesetak uèenika, djelatnika škole, roditelja i gostijupoèela je euharistijskim slavljem koje je u crkvi Sv. Lovrepredvodio ravnatelj Katolièke klasiène gimnazije uVirovitici Ivica Šoh. Sveti Josip na poseban naèin blizak jenašem hrvatskom narodu. Davne 1677. Hrvatski saborizabrao je sv. Josipa za zaštitnika hrvatskog kraljevstva.Kroz stoljeæa hrvatski narod utjecao se tom tihom, a opetglasnom i velikom svecu. Naime, u Svetom pismu nijezapisana ni jedna njegova rijeè, a tako snažno upuæuje naIsusa Krista, poruèio je predvoditelj slavlja Ivica Šoh. SvetiJosip nad nama bdije na isti onaj naèin kako je bdio nadIsusom. Tu uzvišenu zadaæu povjerio mu je dragi Bog. Sobzirom da ste ga izabrali za svoga zaštitnika on sada bdijenad cijelom školom, istaknuo je Šoh u propovijedi, dodajuæida nam najveæu snagu u životu može dati euharistija, živiIsusu Krist.Proslava je nastavljena u Dvorani sv. Terezije Avilskeprigodnim programom u kojem su sudjelovali uèenici. Prijepoèetka programa nazoènima se obratio ravnatelj škole IvicaŽuljeviæ koji je nakon pozdrava nazoène podsjetio kako je 7.rujna protekle godine s radom zapoèela prva katolièkaosnovna škola u Požeškoj biskupiji, inaèe druga u Hrvatskoj.Brojni prisutni graðani, gosti i crkveni i državnivelikodostojnici svojom nazoènošæu ohrabrili su nas i dalinam dodatni vjetar u jedra kako bismo u duhu gesla Centra iŠkole "Duc in altum" - Izvezi na puèinu - zaplovili nadaleko, u nepoznato ali sa sigurnim kormilarom, zaštitnikomnaše škole sv. Josipom i Dobrim pastirom Isusom Kristom.Podsjetio je tom prigodom na rijeèi biskupa AntunaŠkvorèeviæa koje je tada izrekao: "Ponovno se danaszaustavljamo pred potresnom èinjenicom ljudskogpostojanja i svjedoèimo da je èovjek najèudesnije Božjedjelo, da se drama sadašnjosti i buduænosti svijeta i našedomovine dogaða ponajprije u ljudima, njihovim savjestima,slobodi i opredjeljenjima i da je u tom smislu odgoj iobrazovanje mladih naraštaja jedno od najtežih alinajdragocjenijih služenja životu. Požeška biskupija, svjesnada je "èovjek put Crkve", stavila je odgoj i obrazovanje djecei mladih meðu svoje pastoralne prioritete". Naime, katolièkeškole, kako uèi II. vatikanski sabor, "ništa manje ne teže zakulturalnom izobrazbom i ljudskim razvojem mladeži negoli druge škole. No njihova je vlastitost da u školskojzajednici stvaraju ozraèje prožeto duhom evanðeoskeslobode i ljubavi. One pomažu mladim ljudima darazvijajuæi vlastitu osobnost istodobno rastu u skladu snovim stvorenjem, koje su postali krštenjem. I napokon,katolièke škole usmjeruju cijelu ljudsku kulturu premaporuci spasenja tako da svjetlo vjere obasjava spoznaje osvijetu, životu i èovjeku, koje uèenici postupno stjeèu". Svesmo to do sada kao djelatnici škole nastojali provoditi udjelo i u susretu sa svakim uèenikom i roditeljem svjedoèitiim blizinu, radost, povjerenje i poput mozaika, kamenèiæ pokamenèiæ slagati u djeci pravu sliku o životu, Bogu ibližnjima, istaknuo je ravnatelj Žuljeviæ. Dodao je kako vjeruje da je škola uspjela opravdatioèekivanja roditelja. Oni su prvi odgajatelji i uèitelji. Mi kaoškola pomoæ smo roditeljima u poslanju koje im je Bogpovjerio. Naše uèiteljice u školi i u produženom boravkusvakodnevno predano i s ljubavlju rade svoj posao. Svakodijete – svaki uèenik jednako im je važan i svoju ljubav idobrotu prenose na njega. Divno je vidjeti u našoj školipravo obiteljsko ozraèje u kojemu vlada zakon ljubavi,

vidjeti djecu koja vole uèiteljice, koja grle èasnu i sa žalošæunapuštaju školske prostore kada moraju poæi kuæi. Uistinunaša djeca vole školu jer škola voli njih, kazao je vlè.Žuljeviæ koji je zahvalio uèiteljicama Josipi Petriška i AntiMikiæ kao voditeljici produženog boravka s. KaroliniMiæanoviæ kao i svima ostalima koji rade i volontiraju uškoli te Školskom odboru. Isto tako rijeèi zahvale ravnateljje izrekao mnogim dobroèiniteljima, u prvom redu Požeškojbiskupiji koja je uložila velika materijalna sredstva u obnovuškole i njezino redovito funkcioniranje. Radujem se takoðeršto je grad Požega prepoznao katolièku školu kao jednonovo obogaæenje Grada i ozbiljnu instituciju na podruèjuodgoja i obrazovanja, kazao je ravnatelj Žuljeviæ.Nakon prigodnog programa u kojem je prvi puta izvedena ihimna škole za koju je rijeèi napisao otac uèenika TomislavMršiæ, a uglazbio Marijo Kovaèeviæ, proslava je nastavljenazajednièkim domjenkom i druženjem uèenika, roditelja,djelatnika škole i njihovih gostiju.

Papina èestitka kardinalu Bozaniæu za imendanVatikan, 19.3.2010. (IKA) - Papa Benedikt XVI. uputio jeimendansku èestitku zagrebaèkom nadbiskupu kardinaluJosipu Bozaniæu u kojoj piše: "Spominjuæi se Vašegimendana, u duhu sudjelujem u Vašem slavlju te Vamsrdaèno èestitam. Moleæi za Vas zagovor Vašeg zaštitnika,svetog Josipa, zaruènika Blažene Djevice Marije, kao i obiljenebeskih darova i milosti, od srca udjeljujem posebanapostolski blagoslov Vama i svima koji Vam pomažu uvršenju biskupske službe".

Imendanska èestitka kardinala Bertonea kardinaluBozaniæuVatikan, 19.3.2010. (IKA) - Državni tajnik Svete Stolicekardinal Tarcisio Bertone èestitao je imendan zagrebaèkomnadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniæu. "Prigodom Vašegaimendana, primite moju najiskreniju bratsku èestitku,praæenu smjernim molitvama Vašemu nebeskom Zaštitniku,za Vas i za Vašu službu", napisao je kardinal Bertone.

Proslava sv. Josipa na zagrebaèkoj TrešnjevciSredišnje misno slavlje predvodio banjoluèki biskup FranjoKomaricaZagreb, 19.3.2010. (IKA) – Blagdan svetog Josipaproslavljen je 19. ožujka na zagrebaèkoj Trešnjevci sveèanoi dostojanstveno. Nakon devetnice koja je završila danranije, a obilovala je svakodnevnim bogatim i sadržajnimprogramom, na samu svetkovinu zaštitnika rijeke ljudi odranih jutarnjih sati pa sve do veèeri slijevale su se prematrešnjevaèkoj crkvi. Središnje veèernje misno slavljepredvodio je banjoluèki biskup Franjo Komarica, koji je usvom obraæanju okupljenima, meðu ostalim, istaknuo: Svi vivrlo dobro znate zašto ste veèeras ovdje u Božjem hramu.Divni lik èovjeka, koji je uz Gospu najzaslužniji za spasljudskog roda, razlog je vašeg dolaska i dokaz da ljudi nisustvoreni da budu kao strojevi, nego na sliku Božju, i vi tuduhovnu dimenziju želite držati što prepoznatljivijom ièistijom, i zato ste vi na neki naèin Josipi. Vaš dolazak je iporuka Europi i svijetu da u Zagrebu još uvijek postojeèovjekoljupci i bogoljupci, zakljuèio je biskup Komarica.Velik je broj hodoèasnika tijekom èitave devetnice, aposebice na samu svetkovinu hodoèastilo u trešnjevaèkosvetište.

Domovinske vijesti ika

8 24. ožujka 2010. broj 12/2010

Euharistija je izvor svakog karitativnog djelovanjaPrvi dekanatski susret èlanova župnih Caritasa Rijeèkenadbiskupije u Euharistijskoj godiniRijeka, 19.3.2010. (IKA) - Prvi dekanatski susret èlanovažupnih Caritasa Rijeèke nadbiskupije u Euharistijskojgodini, pod naslovom "Opredijeljenost za Evanðelje'sebedarne ljubavi'. Euharistija izvor karitativnogadjelovanja", održan je 18. ožujka u dvorani Nadbiskupskogdoma u Rijeci. Izlaganje je održao mons. dr. MilanŠimunoviæ, a sudjelovali su volonteri župnih Caritasa, nakonèega je uslijedila dinamièna rasprava. U tijeku Euharistijskegodine u Rijeèkoj nadbiskupiji cilj je posvijestiti važnosteuharistije i poslanja ljubavi prema svakome èovjeku,posebno onome koji je na bilo koji naèin ugrožen, kao ipotaknuti na još angažiranije i kvalitetnije djelovanje župnihCaritasa. S tim se ciljem nakon župnih euharistijskihkongresa organiziraju dekanatski susreti župnih Caritasa.Mons. Šimunoviæ istaknuo je kako je služenje ljudima unevolji uvijek bilo test vjernosti Crkve Kristu. "Crkva je,roðena iz ljubavi Božje, hranjena na euharistijskom stolu,pozvana biti caritas (ljubav) u konkretnoj životnoj stvarnosti.Euharistija, kao vrhunski èin Božjega darivanja, izvor jesvakog karitativnog djelovanja. Karitativno djelovanje danasnalazi se pred posebnim izazovima. U sve naglašenijojatmosferi individualizma, a pogotovo subjektivizma, sdevizom 'ja i moja mala sreæa', sve više se dogaða zatvaranjepred drugima, odnosno gubi se smisao za èovjeka i njegovunevolju. Isto tako tržišna ekonomija u prvi plan stavljauspjeh i uspješne pojedince, a profit kao temeljnu vrijednostza koju se isplati boriti, što stvara situaciju da oni koji nisu ustanju za tu nemilosrdnu trku bivaju još više gurnuti na rubdruštva", istaknuo je mons. Šimunoviæ. Pojasnio je znaèenjestvarnog i duhovnog siromaštva, te suvremene "vrijednosneosiromašenosti", okradenosti i izranjenosti u situacijirelativizma. "Današnji siromasi su osobito nezaposleni, ili zaposleni a nedobivaju plaæe i mladi bez perspektive za buduænost,odnosno ljudi koji naprosto nemaju od èega živjeti a nisu zato krivi. Proroci, a pogotovo sam Isus, uvijek su bili na stranitakvih siromaha i rubnih, štoviše oni su bili 'udarna tema'njihova govora i navještaja i tu nije bilo 'kalkuliranja'. Drugivid siromaštva koji se danas javlja jesu suvremenevrijednosne osiromašenosti, koje se prvenstveno oèituju u'okradenosti i izranjenosti' èovjeka u situaciji relativiziranjasustava vrijednosti, smisla života, individualizacije životabez osjetljivosti za druge i njihove probleme, razjedinjenostiobitelji i patnji djece, marginalizacija žene i raznih drugihnepravdi, prepuštanja èovjeka stihiji vremena i društva, svedo žrtava alkohola, droge, AIDS-a, i brojnih zarobljenosti, ada se i ne spominju posttraumatski stresovi kao posljediceagresije na Hrvatsku i drugih èimbenika. Meðu 'posljednje'danas svakako treba ubrojiti one gladnih mira, radosti,slobode, kulture i dr.", pojasnio je mons. Šimunoviæ.Istaknuta je i važna uloga školskog vjeronauka i župnekateheze u pastoralu mladih, kao i župne zajednice kaoprostora za angažman mladih kojima se u njoj pružamoguænost za ukljuèenje u pothvate s konkretnim oblicimadragovoljnog iskazivanja brige za siromašne i napuštene, ito ne samo u povodu adventa i korizme ili Dana Caritasa,veæ u mnogim drugim prilikama. U završnoj misli mons. Šimunoviæ potaknuo je vjernike dacaritasi i danas budu prepoznatljivi znak kršæanske ljubavi udruštvu. "Današnji Caritas otvara prostor i moguænost da se inovi pogani pitaju, poput pogana zadivljenih karitativnimdjelovanjem Crkve u prvim kršæanskim vremenima", rekaoje mons. Šimunoviæ.

Slovenski hodoèasnici u ÐakovuÐakovo, 19.3.2010. (IKA/TU) - Ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Marin Srakiæ pozdravio je slovenske hodoèasnikekoji su predvoðeni svojim sveæenicima i pomoænimkoparskim biskupom Jurijom Bizjakom 19. ožujka posjetiliÐakovo te slavili misu u ðakovaèkoj katedrali-bazilici Sv.Petra. Tristo hodoèasnika, sudionika u velikom slovenskomhodoèašæu, izrazilo je zadovoljstvo što može posjetitikatedralu koju je podigao veliki sin hrvatskog naroda JosipJuraj Strossmayer, poštovan i u Sloveniji. Nadbiskup Srakiæizrazio je dobrodošlicu rekavši kako je hrvatski i slovenskinarod kroz godine vezala jugoslavenska država, povijest iprijateljstvo. Sam biskup Strossmayer imao je velikihprijatelja u slovenskom narodu, a nadbiskup Srakiæ sjetio se iosobnih prijateljstava sa slovenskim bogoslovima tijekomstudija, ali i odgojiteljskog rada u sjemeništu kroz koje jeprošao niz sjemeništaraca koji su zareðeni za Mariborskubiskupiju. Biskup Bizjak zahvalio je na srdaènojdobrodošlici te je nadbiskupu Srakiæu kao zahvalu iuspomenu na taj susret darovao slovenski simbol nedjeljeCvjetnice, a svoje pozdrave preko predsjednika HBK, uputioje i svim ostalim hrvatskim biskupima.

Odbor za ureðenje Spomen-podruèja Vilim CeceljaŽelja je Odbora urediti spomen-podruèje po projektu kojegje izradio arhitekt Petar Babiæ, a sadržavat æe i spomenik uobliku poprsja autora akademskog kipara TomislavaKršnjavijaSveti Ilija, 20.3.2010. (IKA) – U župi Sveti Ilija osnovan jeOdbor za ureðenje Spomen podruèja Vilim Cecelja, kojem jena èelu župnik preè. Izidor Ferek. Želja je Odbora ureditispomen-podruèje po projektu koji je izradio arhitekt PetarBabiæ, a sadržavat æe i spomenik u obliku poprsja autoraakademskog kipara Tomislava Kršnjavija. Poticaj zapodizanje Ceceljina poprsja u njegovoj rodnoj župi SvetiIlija te u Austriji, gdje je proveo velik dio života sve dosmrti, dali su predstavnici Poèasnog bleiburškog voda kojiveæ godinama sudjeluju u komemoracijama u sjeæanje na togznamenitog velikana Katolièke Crkve i hrvatske emigracije.Kako bi se svima koji žele pomoæi u ureðenju Spomenpodruèja i podizanju poprsja omoguæilo ukljuèivanje uakciju, župa je otvorila poseban žiro raèun za tu namjenubroj 2360000-3111013126 kod Zagrebaèke banke, ainformacije o podizanju poprsja i ureðenju spomen podruèjamogu se dobiti od župnika Fereka (tel. 042/734-204).Vlè. Vilim Cecelja umro je 3. srpnja 1989. godine uprogonstvu u Salzburgu u Austriji. Veæ 1991. godinenovoureðeni pastoralni centar u Svetom Iliji dobio jenjegovo ime. Godine 1997. iz Austrije su na mjesno grobljeu Svetom Iliji kod Varaždina preneseni posmrtni ostaci togsveæenika koji je, unatoè progona od komunistièke vlasti,kroz 45 godina svojeg djelovanja u iseljeništvu pomagaomnogima koji danas žive na raznim stranama svijeta. Od tegodine redovito se, uz obljetnicu njegove smrti, koja je bilaistoga datuma kao i mlada misa 1932. godine, u župnoj crkviu Svetom Iliji služi misa zadušnica. Na obljetnicu smrtiodržavaju se i prigodni komemorativni programi kojima seokupljeni podsjeæaju na dobra koja je pokojnik uèinio, bilo uHrvatskoj ili u iseljeništvu gdje je proveo veæinu svogživota. Posebno su ga cijenili i poštovali èlanovi Poèasnogbleiburškog voda s kojima je desetljeæima sudjelovao usjeæanjima na žrtve poratnih likvidacija, a do 1989. godineredovito je u Bleiburgu prinosio misu zadušnicu za poginulei ubijene na križnim putovima i progonima od komunistièkevlasti.

Domovinske vijestiika

924. ožujka 2010. broj 12/2010

Peti križni put mladih Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupijeNa križnom putu dugom 28 kilometara od Lipovca do Otokasudjelovalo više od 2200 mladihÐakovo, 20.3.2010. (IKA/TU) – Na križu koji su mladiÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije slijedili 20. ožujka, na putudugom 28 kilometara od Lipovca do Otoka, bilo je napisano"Doði, i idi za mnom", geslo V. nadbiskupijskoga križnogputa. Kod Luèice, crkvice iz 14. st. nedaleko Lipovca,okupilo se više od 2200 mladih, a èekali su ih štapovi iknjižice za molitvu. Na svakom štapu bila je naljepnica"Nula siromaštva", a mladi su potpisali peticiju i dobilibedževe te tako promovirali akciju Caritasa. Kolona mladihprošla je kroz Lipovac, Apševce, Podgraðe, Njemce,Komletince i Otok. Postaje križnoga puta molile su se kodžupnih i filijalnih crkava, križeva poklonaca uz cestu(krajputaša) i kapelica. Nakana molitava koje je predvodionovi povjerenik za pastoral mladih Filip Perkoviæ bila jeusmjerena na godinu kateheze u Ðakovaèko-osjeèkojnadbiskupiji te molitvu za sveæenike, redovnike i redovniceu Sveæenièkoj godini cijele Crkve. Kancelar Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije i prvi povjerenik za pastoral mladih dr.Drago Tukara predvodio je završno misno slavlje te pozvaoda ono bude puno korizmene radosti unatoè umornimnogama, oèima i tijelu te da mladi veseloga duha uputezahvalu Isusu, koji jedini može biti nagrada nakoncjelodnevnog pješaèenja. "Draga mladosti, ako nismoponudili nešto u životu, ako nismo uložili 10 sati pješaèenja,ne možemo dobiti Isusa Krista; ako nismo dobili žuljeve,umorili se i namolili, meðusobno razgovarali i razmišljali, nemožemo Isusa dobiti. Križni put je prilika da razmišljamokoliko ulažemo u neku vrijednost. Naša je vrijednost IsusKrist, to je umjetnina, to je Sin Božji, to je najveæe djelokoje nam je Bog mogao dati i mi smo ga doživjeli na ovomeputu", zakljuèio je dr. Tukara. Misnom slavlju prikljuèio se ðakovaèko-osjeèki nadbiskupMarin Srakiæ i pomoæni biskup Ðuro Hraniæ, koji susudjelovali na sveèanosti uspostavi nove Bjelovarsko-križevaèke biskupije te su odmah nakon toga krenuli izBjelovara da bi pozdravili i poduprli okupljene mlade.Nadbiskup Srakiæ èestitao je mladima i rekao: "Hvala Vamna vašem današnjem svjedoèanstvu, hvala vam na vašimžrtvama jer preko žrtava se ide do ostvarenja. Isus kad jepozvao nije rekao da æemo biti nagraðeni, nego da uzmemosvoj križ, a vi ste uzeli svoj križ na ramena i ove štapove davam pomognu na putu. Na kraju znam, kao što ova korizmaneæe završiti s Velikim petkom nego Uskrsom, tako neka uvašem životu oni trenuci nevolja, poteškoæa kroz koje umladosti prolazite u svome školovanju i svome poslu, završeuskrsnuæem radosti i zadovoljstva", poruèio je mladima nazavršetku misnog slavlja i petog nadbiskupijskoga križnogputa ðakovaèko-osjeèki nadbiskup.

Rijeka: Izborni kapitul Franjevaèkoga svjetovnog redaRijeka, 20.3.2010. (IKA) - U Auli pape Ivana Pavla II. naTrsatu u Rijeci održan je 20. ožujka Izborni kapitulFranjevaèkoga svjetovnog reda Primorsko-istarskogpodruènog bratstva Majke Božje Trsatske. Izbornomkapitulu predsjedao je nacionalni ministar FSR-a Vid MatoBatoroviæ, a Konferenciju nacionalnih duhovnih asistenatazastupao je fra Ljudevit Anton Maraèiæ, OFMConv. Za novupodruènu ministru – služiteljicu izabrana je Vesna Peharec izpulske župe sv. Antuna, a za zamjenika Petar Perkoviæ izmjesnog bratstva Krnjevo u Rijeci. Susret je završiozahvalnim euharistijskim slavljem na kojemu se molilo zanovoizabrane da vode bratstvo u duhu sv. Franje i naduhovnu korist braæe i sestara, kao i mjesne Crkve.

Split: Otvoreni Dani kršæanske kulture 2010.Split 20.3.2010. (IKA) – U Splitu je 20. ožujka sveèanootvorena manifestacija Dani kršæanske kulture. Nasveèanosti su se okupili brojni posjetitelji, predstavnicigradske i županijske vlasti, Ministarstva kulture, Splitsko-makarske nadbiskupije, javnih i kulturnih ustanova, aprogram su na osobit naèin uvelièali Puèki pivaèi iz Jelsepod vodstvom Slavka Reljiæa. Uime Splitsko-makarske nadbiskupije nazoènima se obratiopastoralni vikar mons. Drago Šimundža, izrazivšizadovoljstvo zbog održavanja takve manifestacije.Èestitajuæi organizatoru na iznimnom trudu, svima je poželioda pohode što više sadržaja i uživaju u kulturi. Izaslanikministra kulture Radoslav Bužanèiæ izrazio je zadovoljstvozbog održavanja manifestacije koja na osobit naèin njegujekulturnu baštinu, te istaknuo kako su u Ministarstvu kultureiznimno zadovoljni što mogu poduprijeti manifestaciju,želeæi joj još mnogo godina održavanja. Dožupan splitsko-dalmatinski Luka Brèiæ poželio je da se u vremenu stalnoggovora o krizi i recesiji, koje su nažalost prisutne ali ipakrješive, više pozornosti usmjeri na one sadržaje koji æeohrabriti i potaknuti da se ispunjenije živi. Splitskadogradonaèelnica Anðelka Viskoviæ istaknula je kako joj jekao roðenoj Hvaranki osobito drago što æe otvaranjemanifestacije obilježiti otvaranje izložbe fotografija "ZaKrižen" koje na osobit naèin približavaju poruku te puèkepobožnosti. Manifestaciju je otvorio direktor nakladne kuæe VerbumMiro Radalj, glavnog organizatora, koji je tom prigodomistaknuo kako mu je iznimno drago što je manifestacijaprepoznata i poduprta i od društvene zajednice i od publikekoji iz godine u godinu sve više pridonose njezinom uspjehu,osobito zahvalivši svima koji su pridonijeli njezinomodržavanju po šesti put. Potom je izložbu fotografija Paula Bunèuge "Za Križen"otvorio publicist Siniša Vukoviæ. Istaknuo je kako je usredištu izložbe "Za Križen" vidljiva vjera, a Onaj koji je nakrižu u svakom bi pogledu trebao obilježiti život svih ljudi.Zahvalio je autoru što je na osobit naèin na fotografijamazabilježio puèku pobožnost "Za Križen" i što po njima svimaomoguæuje da postanu sudionici i da se pronaðu u njima. Jelšanski župnik don Slavko Jerèiæ izrazio je zadovoljstvošto se ta izložba našla u sklopu te vrijedne i znaèajnemanifestacije. Paulo Bunèuga, Hvaranin, i sam križonoša iz godine 2007.,zahvalio je svima koji su pomogli organiziranje ipostavljanje izložbe "Za Križen". Vezanost uz pobožnost"Za Križen" tradicionalno je prisutna u njegovoj obiteljiunatrag nekoliko naraštaja, a on sam se još odsrednjoškolskih dana bavio dokumentiranjem jelšanskihdogaðaja. Sve je postalo ozbiljnije prije tri godine kad su ga izMinistarstva kulture kontaktirali kako bi mogli koristitinjegove fotografije te velebne procesije pri prijavi na popisnematerijalnih kulturnih dobara pri UNESCO-u na èiji jepopis procesija "Za Križen" i uvrštena protekle godine i takona osobit naèin postala "zaštiæena", ali i društveno i kulturnoprisutnija.

.

Domovinske vijesti ika

10 24. ožujka 2010. broj 12/2010

Biskupsko reðenje i preuzimanje službe prvogabjelovarsko-križevaèkog biskupa Vjekoslava HuzjakaBjelovar, 20.3.2010. (IKA) – Prvi bjelovarsko-križevaèkibiskup Vjekoslav Huzjak zareðen je u sveèanom misnomslavlju na trgu ispred katedrale Sv. Terezije Avilske uBjelovaru u subotu 20. ožujka. Uz glavnog zarediteljazagrebaèkog nadbiskupa i metropolita kardinala JosipaBozaniæa i suzareditelja apostolskog nuncija u RepubliciHrvatskoj nadbiskupa Marija Roberta Cassarija ivaraždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, u koncelebraciji subili vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal VinkoPuljiæ, predsjednik Hrvatske biskupske konferencijeðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ, pedesetaknadbiskupa i biskupa iz Hrvatske i inozemstva, dvjestotinjaksveæenika i više od pet tisuæa vjernika. Uz mnoštvoredovnika i redovnica, bogoslova i sjemeništaraca,redovnièkih kandidata i kandidatica na slavlju su se okupilipredstavnici sestrinskih Crkava i drugih vjerskih zajednica tepredstavnici državnih, županijskih, gradskih, opæinskih ivojnih vlasti.Nalazimo se na trgu ispred crkve Sv. Terezije u Bjelovaru,koja je od sada katedrala nove biskupije. Na ovom dijeluzemlje Hrvatske, što ga okružuju Kalnièko gorje, Bilogora iMoslavaèka gora, dana 5. prosinca 2009. godine bulom papeBenedikta XVI. De maiore spirituali bono, uspostavljena jeBjelovarsko-križevaèka biskupija u koju su od podruèjaZagrebaèke nadbiskupije ušli svi dekanati Bjelovarsko-kalnièkog arhiðakonata i dva iz Èazmanskog arhiðakonata,rekao je u uvodu kardinal Bozaniæ te istaknuo kako "Ovajzbor vjernika slavi danas roðenje nove biskupije u Crkvi ipotvrðuje da je ovo zaista radostan i sveèan dan, jer sadržajove sveèanosti tako je važan da se upisuje u povijest zabuduæa stoljeæa". Bulu o uspostavi Bjelovarsko-križevaèkebiskupije proèitao je bjelovarsko-kalnièki arhiðakon dr.Stjepan Kožul, a apostolski nalog o reðenju biskupa Huzjakaproèitao je nuncij Cassari.Na poèetku homilije kardinal Bozaniæ èestitao je Bjelovarukoji, tim danom postaje biskupskim gradom, i Križevcimakoji dobivaju konkatedralno sjedište te daju novoj biskupijinebeskog zaštitnika sv. Marka Križevèanina. Biskup,snagom punine svetoga Reda, vidljiva je slika samoga Isusameðu vjernicima. Tom posebnom suoblièenju, koje je djeloDuha Svetoga, treba iz dana u dan odgovarati življenomvjernošæu, kako bi se što više oèitovalo lice Kristovo naonima koje On izabire. Stoga, u korijenu biskupske službenalazimo molitvu, taj stalni intimni odnos s Kristom kojiispunja biskupovo srce i suoblièuje ga Isusovu Srcu, dajuæimu onu dimenziju oèinstva, koja je potrebna za vršenjepastirske službe, rekao je kardinal Bozaniæ.Ti, dragi Vjekoslave, primaš puninu sv. Reda u Sveæenièkojgodini, o 150. obljetnici smrti svetoga Ivana Marije Vianeya.Biskupstvo je punina sveæeništva, a danas mi, po zagovorusvetog arškog župnika, molimo Duha Svetoga da u Tebidovrši suoblikovanje Kristu sveæeniku i pastiru, dauzmogneš biti biskup po Kristovu Srcu. Uzor i uèiteljvjernosti Bogu i Crkvi, naš je blaženi Alojzije Stepinac,rekao je kardinal, istaknuvši i spomen 50. obljetnicemuèenièke smrti blaženog Alojzija, u kojem zrcali gesloSveæenièke godine: Kristova vjernost – sveæenikovavjernost. "Po njegovoj svjedoèkoj i duhovnoj snazi i ti æeš seuèvršæivati u darovanom pozivu, koji traži cijeloga èovjeka;u predanosti koja živi od pouzdanja u Boga i koja senesebièno daruje drugima. Dragi Izabranièe, Duh Sveti æe teopeèatiti biskupskim Redom da budeš apostolski nasljednik isvjedok za Isusa Krista. To ova živa Crkva, sabrana okoTebe ovdje u Bjelovaru, vjeruje i s tom Te vjerom danasprati i prima kao poslanika Isusa Krista sa svim ovlastima

koje Ti Krist povjerava", rekao je kardinal, te nastavio:"Dragi Vjekoslave, danas smo mnogi s tobom, poèevši odtvojih roditelja, rodbine, rodnoga Jalžabeta. Molimo,radujemo se i èestitamo na imenovanju i povjerenju koje Tije oèitovao Sveti Otac. Po Crkvi, Krist Te šalje u Bjelovar daodavde vršiš pastirsku službu u novoj biskupiji Bjelovarsko-križevaèkoj. Tvoje biskupsko geslo sadrži program: LjubitiBoga i bližnjega, poput Krista koji nas je ljubio i sama sebepredao za nas".Obraæajuæi se Crkvi bjelovarsko-križevaèkoj, kardinal jezahvalio za vjernu suradnju u Zagrebaèkoj nadbiskupiji i tosvima prezbiterima i ðakonima, redovnicima i redovnicama,bogoslovima i sjemeništarcima, vjernicima laicima. Pozvaoih je da novoga pastira, kojega im Papa šalje i po kojem æebiti meðu njima nazoèan Gospodin Isus, Vrhovni Sveæenik,prime s poštovanjem i ljubavlju, te da mu pomažu svojommolitvom i kršæanskom poslušnošæu, kako bi zajedno bilisveta Kristova Crkva. Na kraju propovijedi, kardinalBozaniæ mons. Huzjaka povjerio je zaštiti PresveteBogorodice Marije, da bude radost Crkve, da bude utoèišteonih koji trpe, da bude blagoslov za sve, jer je Kristovposlanik i izabranik. Uslijedio je obred reðenja, nakon kojega je kardinal Bozaniæu pratnji suzareditelja biskupa Huzjaka uveo u katedralu dokatedre. Simbolièkim sjedanjem na katedru biskup Huzjak jepreuzeo pastirsku brigu za Crkvu bjelovarsko-križevaèku. Na kraju misnog slavlja uime HBK èestitku najmlaðojbiskupiji i njezinom prvom biskupu izrekao je nadbiskupSrakiæ. Svoj pastirski biskupski program izrazili ste geslom"Ljubiti Boga i bližnjega". Za nas biskupe i sveæenikepostoji ideal jedinstven i obvezatan za sve i uvijek: idealsluge i pastira, tj. poniznog i vjernog sluge Dobrog PastiraKrista koji je posvjedoèio vrhunsku ljubav prema Bogu ibližnjemu. Svaki biskup i svaki sveæenik u svojim posebnimokolnostima pozvan je trudom i naporom tražiti opseg svogpastirskog služenja. Ljubiti bližnjega po uzoru DobrogPastira znaèi s njime dijeliti mentalitet, kulturu, iskustvuvlastitog naroda, svoga vremena i svoga kraja. To znaèijednostavno biti prisutan, biti prijatelj, šutjeti i slušati. Znaèiisto tako biti blizak ljudima, uvijek u kontaktu s njima, snjima moliti i za njih moliti, dane provoditi s drugima i zadruge. To znaèi po uzoru na Krista živjeti sa svojimnarodom, sa svim ljudima dobre volje dijeliti radost i nade,oèekivanja osloboðenja spasenja, prolaziti sa svima tvrdimputem ljudskoga života, rekao je nadbiskup Srakiæ. Preè. Josip Stipanèeviæ, bjelovarski dekan, biskupu Huzjakuèestitao je uime sveæenika, redovnika i redovnica novebiskupije, a Marijan Radoš iz župe sv. Ane u Bjelovaru uimevjernika laika. Prije blagoslova, zahvalu je uputio i sambiskup Huzjak. Zahvalio je prisutnim nadbiskupima ibiskupima, te sveæenicima, a na poseban naèin i onimapristiglima iz inozemstva. Pozvao je sveæenike da zajednoizgraðuju svijest o biskupijskoj zajednici, "mjesnoj Crkvi ukojoj nas Bog šalje graditi zajedno zajedništvo ljubavi sNjime i meðusobno, kako bi na taj naèin postali sol zemlje isvjetlost svijeta". Za prve su kršæane govorili "Gle kako seljube meðu sobom", i to je bilo njihovo svjedoèanstvo vjere.Svima nama želim da i nas prepoznaju po meðusobnojljubavi i povezanosti u Kristu Gospodinu. S toga æemo vrelazajedno crpsti pastoralne programe i planove potrebne zapastoralnu skrb povjerenog nam naroda Božjega, a timeæemo dati i svoj doprinos opæem društvenom napretku iizgradnji pravednijeg i boljega svijeta za kojega svinastojimo dati sve najbolje od sebe, rekao je biskup Huzjak.Misno slavlje predvodili su zborovi bjelovarskih župa.

Domovinske vijestiika

1124. ožujka 2010. broj 12/2010

Nogometni turnir beskuænika u RijeciRijeka, 20.3.2010. (IKA) - Drugu godinu za redom rijeèkoprihvatilište za beskuænike "Ruže sv. Franje" godišnjicusvoga osnutka poèelo je obilježavati malonogometnimturnirom "Bez predrasuda" koji je 20. ožujka na rijeèkomKorzu u sportskom duhu okupio uglavnom ljude s marginedruštva. Treæi roðendan jedine kuæe za ljude bez krova nadglavom na širem primorsko-istarskom podruèju, koja jedosad bila jedini dom za 200 nevoljnika, svojim suodazivom uvelièale ekipe Zajednice Roma "Romskojedinstvo", koji su se pokazali i kao najbolji nogometaši,zatim Doma za odgoj i obrazovanje, rijeèkih beskuænika kaodomaæina, ljubljanske udruge "Kralji ulice" te bogoslova.Revijalnu utakmicu odigrale su selekcije beskuænikaHrvatske i Slovenije, u kojoj su, kao i prošle godine, gostibili uspješniji. Voditeljica Prihvatilišta Vilma Mlinariæuruèivši pehare i nagrade za najuspješnije, zahvalila je svimana odazivu, izrazivši žaljenje što ekipe hrvatskih branitelja ipoznatih osoba nisu imale strpljenja do kraja pogledatiturnir, koji je ujedno i prvi u nizu oglednih turnira za odlazaknajuspješnijih hrvatskih nogometaša meðu beskuænicima naSvjetsko nogometno prvenstvo beskuænika u Brazilu, u rujnuove godine. U organizaciji turnira pomogli su Grad Rijeka iRijeèki športski sveuèilišni savez, nogometni sudac ÐaniTomièiæ, radijski voditelj Marin Miletiæ i drugi volonteri.

Koncert Hrvatskoga katolièkog radija u SplituSplit 20.3.2010. (IKA) – U sklopu manifestacije Danikršæanske kulture u Splitu je 20. ožujka èetvrtu godinuzaredom održan koncert Hrvatskoga katolièkog radija koji jei ove godine okupio velik broj izvoðaèa duhovne glazbe izcijele Hrvatske, pa i šire, a koncert je vodio Domagoj Pejiæ.Nazoène je pozdravio direktor nakladne kuæe Verbum,glavnog organizatora manifestacije Dani kršæanske kultureMiro Radalj, koji je zahvalio HKR-u što i ove godineobogaæuju program manifestacije. Na koncertu, èiji je glavniorganizator bio urednik glazbenog programa HKR-a SlavkoNediæ, nastupili su voditelj Hrvatske katolièke misije u St.Pöltenu u Austriji fra Josip Pasarièek, Marija Jaramazoviæ izSubotice uz glasovirsku pratnju Filipa Èelikoviæa, SpliæankaZorica Kondža uz glasovirsku pratnju supruga JoškaBanova, povjerenik za pastoral mladih Šibenske biskupijedon Marinko Mlakiæ i Laudantes iz Šibenika, Klapa Šufit izSplita, VIS Gospe od Zdravlja iz Splita, prošlogodišnjadebitantica Uskrs festa Maja Tadiæ iz Opatije, BojanJambrošiæ iz Èakovca, vlè. Ljubo Vukoviæ sa svojim zboromiz Gajnica èijom je pjesmom i završen koncert. Ovogodišnjikoncert HKR-a tematski je pratio Sveæenièku godinu pa jezbog toga bio i veæi broj sveæenika meðu izvoðaèima koji suposvjedoèili kako im je dan veliki dar i odgovornost s njime,ali kako je to ono što ispunja i osmišljava njihove živote ikako su zahvalni Bogu na tom izboru. Osim uživanja uduhovnoj pjesmi, nazoèni su mogli èuti i poticajne rijeèiostalih sudionika koncerta poput onog Zorice Kondže koja jeistaknula kako velika radost dolazi iz obitelji, kako one izkoje potjeèeš tako i one koju sam stvaraš, posla na kojiprenosiš radost, ali ponajprije iz pouzdanja u Boga. BojanJambrošiæ istaknuo je kako je dobio veliki talent od Boga ipriliku da kroz njega može mladima poruèiti da više vjerujuu Boga. Urednik Nediæ zahvalio je Trojedinom Bogu nasvim darovima, a potom i svima koji su nazoèili koncertupozivajuæi nazoène i na ostale sadržaje te jedanaestodnevnemanifestacije.

Misije u splitskoj župi sv. Josipa na MertojakuSplit, 21.3.2010. (IKA) – Splitska župa sv. Josipa naMertojaku za proslavu svoga nebeskog zaštitnikapripravljala se misijama pod geslom "Po sv. Josipu, glaviSvete obitelji obnovi, Gospodine, sve naše obitelji" od 14.do 21. ožujka. Svaku je veèer prireðen duhovni program kojisu predvodili fra Ante Babiæ i fra Miroslav Bustruc.Završnoga dana misija u nedjelju 21. ožujka euharistijskoslavlje u ispunjenoj župnoj crkvi predvodio je provincijalFranjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja dr. fra ŽeljkoToliæ. U propovijedi je provincijal govorio o 14-stoljetnojvjernosti hrvatskoga naroda Božjoj objavi i crkvenoj predaji,ali i o nevjerojatnom sadašnjem raskoraku, o malaksalostivjere tj. života u vjeri. Podsjetivši na brojne laži i praznaobeæanja, zavist, podmetanja, demagogiju, prijevare bezodgovornosti, svaðe, ubojstva, rastave, pobaèaje, ovisnosti,kriminal… zapitao se: "Što se to dogodilo s hrvatskimèovjekom? Zašto se iskvario?" "Korizma i završetak misijaje vrijeme da se s tim suoèimo. Iskvario se jer se udaljio odBoga, jer ga je otjerao iz svoga srca. A gdje nema Boga,molitve, poštovanja, straha Božjega ne može biti dobro. Nemožemo zlo èiniti, a dobru se nadati", upozorio jeprovincijal te zakljuèio: Dobro je rekao papa Ivan Pavao II.da tko gradi svijet bez Boga, gradi ga protiv èovjeka.Sodomsko stanje moramo mijenjati, a korizma nas potièe naput preobrazbe. Svaki kršæanin treba iz dana u dan postajatibolji, pošteniji, moralniji, zakljuèio je Toliæ. Zahvalu nakraju mise, koju je uzvelièao župni mješoviti zbor, uputio ježupnik don Vjenceslav Kujundžiæ, kazavši da æe se tajmisijski hod, u kojemu se osjetilo zajedništvo cijele župnezajednice i gradskoga kotara, po zagovoru sv. Josipanastaviti. Zaželio je da karizma sv. Franje danas obnoviCrkvu i cijeli svijet.

U Zagrebu obilježen Svjetski dan Downova sindromaZagreb, 21.3.2010. (IKA) - U povodu Svjetskog danaDownova sindroma koji se obilježava 21. ožujka, ove jegodine udruga Hrvatska zajednica za Down sindrom uzagrebaèkoj župi BDM Žalosne u Španskom okupila namisnom slavlju sedam obitelji s djecom s Downovimsindromom. Naime, na inicijativu djeèjeg zbora u toj župipod vodstvom voditeljica Ane Èehil i Ankice Starman nakonjutarnje djeèje mise koja je na poseban naèin bila upravoodržana na nakanu za djecu s Downovim sindromom,održano je druženje na kojem su se djeca iz tog zbora susrelas djecom s Downovim sindromom. Da je obiteljima sdjecom s Downovim sindromom potrebna pomoæ države,društva i osobito lokalne zajednice, potvrdila je predsjednicaUdruge Dinka Vukoviæ, i sama majka djeèaka Filipa sDownovim sindromom. Kako je objasnila, roditelji djece sDownovim sindromom nisu jadni i društvo ih ne treba žalitiveæ prihvatiti njih i njihovu djecu te im osigurati da im djecaidu u redovne škole i vrtiæe. "U zapadnim zemljama, apolako i u Hrvatskoj, djeca s Downovim sindromom uèeèitati, pisati i rješavati odreðene matematièke zadatke a prisvladavanju školskog gradiva pomažu im asistenti u nastavi.Nekad se tu djecu slalo u posebne ustanove, a danas sepreporuèa da ostanu u svojim obiteljima i lokalnimzajednicama kako bi se socijalizirala te društvu posvjestili daosobe s Downovim sindromom postoje", rekla je. Kako bimogli pomoæi roditeljima u odgoju djece s Downovimsindromom, udruga Hrvatska zajednica za Down sindromizdala je "Down sindrom – vodiè za roditelje i struènjake", aiscrpne informacije su dostupne i na internetskim stranicamawww.zajednica-down.hr. Statistièki podaci pokazuju da se uprosjeku jedno od 650 djece raða s Downovim sindromom.

Domovinske vijesti ika

12 24. ožujka 2010. broj 12/2010

Proslava 50. obljetnice dolaska karmeliæana u HrvatskuSveèano misno slavlje u svetištu Majke Božje Remetskepredvodio kardinal BozaniæZagreb, 21.3.2010. (IKA) – Hrvatska karmelska provincijasv. oca Josipa završila je u nedjelju 21. ožujka proslavu 50.obljetnice dolaska karmeliæana u Hrvatsku sveèanim misnimslavljem koje je u svetištu Majke Božje Remetske predvodiozagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ.U koncelebraciji su bili i generalni definitor Karmelskogreda zadužen za Srednju i Južnu Europu o. Albert Wach,provincijal hrvatskih karmeliæana o. Vinko Mamiæ,provincijali redovnièkih zajednica sa sjedištem u Zagrebu,provincijal Njemaèke karmelske provincije i još dvadesetakkarmeliæana pristiglih iz razlièitih samostana. Na slavlju suse uz mnoštvo prijatelja i dobroèinitelja provincije, težupljana remetske župe, okupile i mnogobrojneprovincijalne poglavarice ženskih redovnih zajednica uHrvatskoj.Prije poèetka misnog slavlja rijeè dobrodošlice uputio jeprovincijal Mamiæ. Istaknuo je kako ovo slavlje imatrostruki znaèaj spomen, priznanje i zahvala. Ovo je proslava50 godina dolaska karmeliæana u Remete, spomen na braæukoja su 1958. prvi pristigla u Hrvatski Leskovac, a potomgodinu dana kasnije u Remete. Priznanje je ovo svoj subraæikoja su stvarala Hrvatsku karmelsku provinciju, koji su svjerom u nju ugraðivali svoje sposobnosti i njoj davali svešto su imali i sve što jesu. Proslava je i priznanje biskupimau èijim se biskupijama nalazimo, našim karmelskimsestrama, èlanovima svjetovnog reda, moliteljima idobroèiniteljima. Napokon ili prije svega ovo je slavljezahvalnica Trojedinome Bogu Ocu, Sinu i Svetome Duhu nasvim milostima koje nam je darovao kao zajednici ipojedincima. Ovim slavljem zahvaljujemo i BDM Kraljicikarmela kao i sv. Josipu zaštitniku provincije, èiju smobrižnu skrb puno puta iskusili u ovih 50 godina, rekao jeMamiæ, te je zahvalio kardinalu Bozaniæu na blizinu ipotporu karmelskoj zajednici.Kardinal Bozaniæ istaknuo je kako remetsko svetište govorio duhovnosti, o povijesti molitve, govori o susretu èovjeka iBoga, o tišini. Govori o Mariji koja nas vodi do Isusa, stogase i danas ovdje osjeæamo ugodno, jer sa svojim osjetilimadohvaæamo Božju blizinu. U homiliji je kardinal istaknuokako vjernici kršæani gledajuæi unatrag slave Boga zbogNjegova djela, slave Boga zbog milosrða. Crkva u sebi nosispomen, memoriju svetosti. Svetost je ona koja ostaje jer onanosi trag Božjega djela. Mi Bogu zahvaljujemo za Njegovodjelo i tu gdje je èovjek otvoren pred Bogom, gdje jespreman Boga prihvatiti tu se stvara nova povijest, povijestIsusa Krista i to je ono što ostaje, a sve drugo je prolazno.Bog je onaj koji stalno èovjeku otvara nove perspektive,podsjetio je kardinal.Danas smo ovdje jer zahvaljujemo Bogu što ste u Hrvatskojveæ 50 godina, što ovdje želite svijetliti put Isusa Krista,rekao je kardinal karmeliæanima. Podsjetio je kako je bl.Alojzije Stepinac želio da ta zajednica djeluje u hrvatskojCrkvi, a upravo od blaženika nam ostaje duboki tragsvetosti. Rado se spominjemo i kardinala Franje Šepera kojije radosno potpisao dekret da vi ovdje zapoènete djelovanje.Zahvaljujemo danas Bogu za sve tragove svetosti u kojimaste vi sudjelovali i koji ostaju, koji su dobitak, jer su nastrani Isusa Krista. I mi želimo da tim putem kako namPavao govori neprestano idemo, da Isus može mnogezahvatiti, rekao je kardinal. Misno slavlje pjevanjem je uvelièao "Collegium pro musicasacra".

Mons. Puljiæ predvodio križni put na SrðPobožnost korizmenog križnog puta na Srð poèela je upravoza vrijeme biskupa Želimira PuljiæaDubrovnik, 21.3.2010. (IKA) - Križnim putem na brdo Srðponad Dubrovnika u nedjelju 21. ožujka zapoèeli sudubrovaèki Dani kršæanske kulture. Korizmeni križni putpredvodio je mons. Želimir Puljiæ, dubrovaèki biskup inovoimenovani zadarski nadbiskup, a razmišljanja uzpostaje èitali su vjernici i sveæenici župa Dubrovaèkogadekanata. Relativno lijepo vrijeme i èinjenica da je toposljednji križni put koji biskup Puljiæ predvodi kaodubrovaèki biskup pomogli su vjernicima u odluci da se napetu korizmenu nedjelju upute na Srð. Na vrhu Srða, podno kamenog križa, biskup Puljiæ obratio sevjernicima i podsjetio na dogaðaje muke Kristove te ulogemuškaraca i žena u Isusovim posljednjim danima.Zakljuèujuæi kako se ni jedni ni drugi ne mogu ponositisvojim predstavnicima jer su sudjelovali u izdaji, osudi imuèenju, biskup Puljiæ spomenuo se i onih koji se pamte podobru poput Šimuna Cirenca, Veronike ili pobožnih žena naKristovu križnom putu. Na završetku je okupljenimvjernicima osobno priopæio odluku pape Benedikta XVI.,koja se te nedjelje èitala po dubrovaèkim crkvama, onjegovu imenovanju zadarskim nadbiskupom. Pritom jeponovio kako æe u svom srcu nositi brojne uspomene steèeneu tijeku dvadeset godina provedenih na èelu Dubrovaèkebiskupije, a posebno sliku Grada i njegova dva simbola sv.Vlaha i Libertas. Pobožnost korizmenoga križnog puta na Srð poèela jeupravo za vrijeme biskupa Želimira Puljiæa i to je jedan oddogaðaja po kojem æe ostati upamæen u povijesti Grada ibiskupije. Nakon što je u ratu srušeni križ na Srðu ponovnopodignut i blagoslovljen 12. listopada 1997. godine, veæsljedeæe godine u korizmi održan je prvi korizmeni križniput. Tako se veæ dvanaest godina vjernici Dubrovnika, ali ineki pristigli iz drugih dijelova biskupije, na petu korizmenunedjelju okupljaju na Srðu. A veæ petu godinu tompobožnošæu koja ima i svoju kulturnu dimenziju, otvaraju sei Dani kršæanske kulture u Dubrovniku.

Godišnji susret Pokreta fokolara u ÐakovuÐakovo, 21.3.2010. (IKA/TU) - "Možda ti i ne misliš uvijekda si tako dragocjeno stvorenje: odredište ljubavi Božje. Onte ljubio još prije no što si se rodila i k Njemu æeš se brzovratiti", stihovi su kojima je u nedjelju 21. ožujka u dvoraniSredišnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice u Ðakovuzapoèeo godišnji susret Pokreta fokolara pod geslom"Povjerovali smo u ljubav". Tim susretom fokolarini su sepridružili svjetskoj mreži od više od 600 gradova svijeta ukojima se obilježava druga obljetnica preminuæa ChiareLubich, utemeljiteljice Pokreta fokolara. Na poèetku susreta proèitana je poruka koju je uputilapredsjednica Pokreta fokolara Maria Voce. Okupljenima seobratio ðakovaèko-osjeèki pomoæni biskup Ðuro Hraniæ,istaknuvši kako je Bog u Crkvi podigao jednu karizmu,blažene uspomene Ciaru Lubich, koja je ponovno oživjelaono što je u svim kulturama i vremenima bio i ostao znakraspoznavanja kršæana – gledajte kako se ljube. Zato jedostojno i pravedno da se prisjetimo druge obljetnice njezinapreminuæa, da se okupite i potvrdite ono što je vaše poslanjei vaša karizma", rekao je mons. Hraniæ.U središtu programa bilo je otkriæe Boga Ljubavi, IsusRaspeti i Napušteni, koji je jedini kljuè za ostvarenjekarizme jedinstva. U katedrali-bazilici Sv. Petra uslijedilo jemisno slavlje za Chiaru Lubich u kojemu sudjelovali brojnifokolarini.

Domovinske vijestiika

1324. ožujka 2010. broj 12/2010

10. križni put mladih Varaždinske biskupijeKloštar Podravski, 21.3.2010. (IKA) - Jubilarni 10. križniput mladih Varaždinske biskupije, na kojem je ove godinekroz dio župa Ðurðevaèkog dekanata na istoku biskupijesudjelovalo oko 600 mladih vjernika, zakljuèen je sveèanimmisnim slavljem koje je pete korizmene nedjelje, 21. ožujka,u župnoj crkvi u Kloštru Podravskom predvodio varaždinskibiskup Josip Mrzljak. Prvoga dana nakon polaska iz Pitomaèe hod je mladenajprije doveo u Klisu gdje je nekad davno postojalo naseljes kapelicom koje je poslije preseljeno na mjesto današnjegOtrovanca. Iz Klise križni put prešao je nakratko na podruèjePožeške biskupije, u mjesto Turnašicu, a zatim su prekobilogorskog vrha Lipice od 262 m nadmorske visine, što jeujedno bila najviša toèka ovogodišnjeg križnog puta, stiglido Sedlarice i Velike Èrešnjevice gdje su ih vjernici ispredžupne crkve doèekali u vrijeme predviðenog ruèka sasendvièima i sokovima. Zatim je križni put krenuo ponizinskom dijelu staze kroz Otrovanac gdje je na obiteljskomgospodarstvu Zlatni Klas organiziran veæi odmor, pa doPitomaèe gdje im je prireðena veèera i noæenje u sportskojdvorani OŠ Petra Preradoviæa. U Pitomaèi su èlanovi Lovaèke udruge Fazan iz Pitomaèe zasve mlade priredili za veèeru vojnièki grah, a obrtnici iaktivni èlanovi župne zajednice darovali su i pripremilikolaèe, peciva i napitke. Vrhunac prvog dana bila je misa koju je predvodiopredstojnik Ureda za pastoral mladih Damjan Koren ukoncelebraciji s više sveæenika meðu kojima i BlažomTotom, umirovljenim župnikom i dugogodišnjimplaninarom, velikim prijateljem prirode i mladih, koji je uzjoš nekoliko redovnica bio sudionik ovogodišnjeg križnogputa. Potaknut ovogodišnjim jubilejom križnog puta, vlè.Koren uzeo je za duhovnu misao usporedbu izmeðu 10Božjih zapovijedi i 10 godina križnog puta. Kazao je kako biBožje zapovijedi trebale imati svrhu da budu vodiljevjernièkog života, a ne breme zabrana, naredbi i kazni.Potaknuo je mlade da razmisle u kojim su Božjimzapovijedima najslabiji i gdje najviše padaju, kako bi za tusvoju slabost molili. Nakon noæenja u Pitomaèi, okrjepe izahvale organizatora na pruženom domaæinstvu, sudionici sudrugoga dana krenuli na 23 km dugu dionicu kroz naseljaKladare, Dinjevac, Kozarevac, Prugovac i KloštarPodravski. Od Dinjevca do Kozarevca naèinjena je postajašutnje u kojoj su hodoèasnici razmišljali i molili u sebi. UKozarevcu je prireðena stanka za ruèak, a mladi su prijepolaska na daljnji pohod po tradiciji križnog puta otpjevalizajedno pjesmu "Neka cijeli ovaj svijet". Na završnoj postajikrižnoga puta u župnoj crkvi Sv. Benedikta opata i ŽalosneGospe u Kloštru Podravskom mlade je doèekao biskupMrzljak, dok su domaæi župnik fra Ivan Široki i župni vikarfra Tomislav Kero mlade doèekali i na dvije prethodnepostaje u svojim filijalama Dinjevcu i Prugovcu. U svimnaseljenim mjestima, kao i prethodnog dana, domaæi žiteljidoèekivali su sudionike križnog puta s kolaèima i okrjepom. Vrhunac križnog puta bila je sveèana euharistija koju je unedjelju predveèer biskup Mrzljak predvodio u zajedništvusa sudionicima križnog puta Damjanom Korenom, BlažomTotom i drugim sveæenicima. U propovijedi biskup jemladima skrenuo pozornost na svakodnevnu Božju blizinu injegovu nazoènost meðu vjernicima koja se èesto neprimjeæuje. Na kraju su rijeèi zahvale uputili animatorkrižnog puta Robert Šæuka, koji je biskupu tom prigodomdarovao crvenu kapu – ovogodišnje zajednièko obilježjesudionika križnog puta, te domaæi župnik fra Ivan Široki ipredstojnik Ureda za pastoral mladih Damjan Koren.

Predstavljen zbornik radova sa simpozija o èakoveèkimfranjevcimaÈakovec, 21.3.2010. (IKA) - Zbornik radova saznanstvenog skupa "350 godina franjevaca u Èakovcu"održanog 20. i 21. veljaèe protekle godine, predstavljen je21. ožujka u dvorani Katolièkog doma Franjevaèkogsamostana u Èakovcu. Zbornik, koji obuhvaæa 32znanstvena rada 30 autora, objavili su zajedno èakoveèkiFranjevaèki samostan i ogranak Matice hrvatske iz Èakovca.Knjigu su predstavili gvardijan èakoveèkog Franjevaèkogsamostana i župnik župe sv. Nikole biskupa fra StankoBelobrajdiæ, provincijal Hrvatske franjevaèke provincije sv.Æirila i Metoda fra Željko Železnjak i glavni urednik izdanja,predsjednik èakoveèkog ogranka Matice hrvatske ipredsjednik Organizacijskog odbora proslave Jubilarnefranjevaèke godine u Èakovcu dr. Stjepan Hranjec.Gvardijan Belobrajdiæ istaknuo je kako je izdavanjem togazbornika cjelovito zaokružena Jubilarna franjevaèka godina.Provincijal Železnjak zahvalio je autorima radova, glavnomuredniku Stjepanu Hranjecu i urednici Jasminki Bakoš-Kocijan te franjevaèkoj braæi u Èakovcu na èelu sgvardijanom Belobrajdiæem koji je uspješno organiziraodogaðanja Jubilarne franjevaèke godine. Predstavljanje suuzvelièali župni ženski zbor pod ravnanjem prof. KarolineŠimunkoviæ i mješoviti zbor župe sv. Nikole pod ravnanjemMarine Grahovec. Na kraju je, kao jedan od plodovaJubilarne franjevaèke godine, prikazan dokumentarni film"Redovnica s tetovažom", rad uèenika Osnovne školeIvanovec koji su ga izradili pod vodstvom voditelja NatašeKralj i Radovana Petkoviæa, a s njime sudjeluju na lokalnomi državnom Lidranu. Film predstavlja školsku sestrufranjevku s. Martinu (Mandu) Dragièeviæ, rodom iz Bosne,koja je veæ godinama na službi sakristanke franjevaèke crkveu Èakovcu.

Duhovna obnova mladih HKLD-a u LovranuLovran, 21.3.2010. (IKA) - Sekcija mladih Hrvatskogakatolièkoga lijeènièkog društva okupila se na tradicionalnukorizmenu duhovnu obnovu u Lovranu, u Domu pastoralnihsusreta "Sjemenišno dobro" od 19. do 21. ožujka. Temasusreta je bila "Teologija tijela", revolucionarno uèenjeIvana Pavla II., koje je plod njegova dugogodišnjeg rada smladima, kombiniranog s dubokim promišljanjem Svetogpisma, još iz vremena kada je bio sveæenik, biskup ikardinal. Papa Ivan Pavao II. svoje uèenje prenio je svijetukroz 129 kateheza koje je od rujna 1979. do studenoga 1984.godine èitao svake srijede na opæim audijencijama. Duhovnuobnovu predvodio je don Damir Stojiæ, salezijanac,studentski kapelan u Zagrebu, magistar moralne teologijekoji, od vremena neposredno prije svoga reðenja, prouèavauèenje pape Ivana Pavla II. o teologiji tijela. Brojna pitanja irasprave pokazale su koliko je ta tema važna, pogotovo zamladog èovjeka koji u današnjem svijetu ne zna na kojustranu krenuti, tko je u pravu, zašto Crkva ne odobravaspolni odnos prije braka. Vremena je bilo premalo da bi sedotaknuli svi dijelovi te zaista široke teme. Don Damir nakraju je preporuèio knjigu u kojoj se može pronaæijednostavne odgovore na sva dodatna pitanja. To je knjigaChristophera Westa "Teologija tijela za poèetnike" (nakladaVerbum).Nakon èetiri nagovora uslijedilo je klanjanje pred Presvetim.Nedjeljni program predvodio je poglavar salezijanskezajednice u Rijeci don Mirko Barbariæ. Na susretu se okupilo64 sudionika iz cijele Lijepe Naše. Društvo nastavlja sduhovnom formacijom svojih èlanova kako bi spremnoodgovorili na izazove suvremenog društva u cjelini.

Domovinske vijesti ika

14 24. ožujka 2010. broj 12/2010

Križni put u SolinuSolin, 21.3.2010. (IKA) – Splitsko-makarska nadbiskupijana petu korizmenu nedjelju 21. ožujka priredila je pobožnostkrižnoga puta na drevnim salonitanskim ostacima odAmfiteatra do ulaza u baziliku na Manastirinama u Solinu,gdje je pokopan sv. Dujam. Križni put predmolili sugeneralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. IvanÆubeliæ, solinski dekan i župnik župe sv. Kaja don StjepanLonèar i župni vikar župe Gospe od Otoka don MarioMihanoviæ te njihovi župljani. U pobožnosti je sudjelovaloviše stotina vjernika iz Solina i okolice, pjevaèi, sveæenici ibogoslovi te ugledne osobe iz javnoga života grada inadbiskupije. Križ je na svojim leðima prvi ponio solinskigradonaèelnik Blaženko Boban. U tijeku èetrnaest postajaèitan je križni put kardinala Josepha Ratzingera, sadašnjegapape Benedikta XVI., molila se zlatna krunica, a mons.Æubeliæ vjernike je podsjetio na povijesni znaèaj Salone,svetoga i prikladnoga mjesta za obavljanje pobožnostikrižnoga puta, jer su tu 304. godine sv. Dujam i drugi našisveci svojom krvlju natopili zemlju i pukotine te posijalisjeme kršæanstva nasljedujuæi onoga koji je prvi pošaokrižnim putem, Isusa Krista. U tom je duhu kazao kako suplodovi za vrijeme Kristova križnoga puta pokazali ljubavonih koji su mu htjeli pomoæi: majke Marije, Veronike,jeruzalemskih žena, Šimuna Cirenca. Plodovi Kristovakrižnoga puta i danas nam se nude, Bog nam se daje uslobodi, molimo da mu pozitivno odgovorimo kao pojedincii kao zajednica. Stoga na ovom križnom putu, istaknuo jemons. Æubeliæ, ukljuèimo u molitve sve one koji su nam nasrcu, obitelj i prijatelje, ali molimo i za sve one koji padajupod teretom križa, za one koji ostaju bez posla, dostojanstvai nade da što prije skinu te teške križeve života te impomognimo nositi njihove križeve. Nakon èetrnaeste postaje,na starokršæanskom spomeniku, groblju s bazilikom naManastirinama, u blizini groba sv. Dujma mons. Æubeliæzahvalio je solinskim župnicima i njihovim župljanima naorganizaciji križnoga puta koji se veæ peti put održava uSaloni, a zasigurno æe postati i tradicijom.

Davor: Puèke misije i krštenje petog djeteta obiteljiMarijanoviæDavor, 21.3.2010. (IKA) - U župi Marije kraljice i sv. Jurjau Davoru održane su od 14. do 21. ožujka puèke misije, kojeje vodio isusovac o. Zvonko Vlah. Mise, pobožnosti krunicei Križnoga puta te susreti s djecom, odraslima i mladimaodržavali su se u župnoj crkvi u Davoru. U prigodi pripraveza svetkovinu Uskrsa organizirana je i velika uskrsnaispovijed, a misionar je takoðer posjetio stare, bolesne inemoæne župljane u njihovim kuæama. Završno euharistijskoslavlje predvodio je u nedjelju 21. ožujka požeški biskupAntun Škvorèeviæ i tom prigodom krstio Emanuela, petodijete u obitelji Mladena i Kristine Marijanoviæ. Ukoncelebraciji su bili domaæi župnik Marijan Ðukiæ,misionar o. Zvonko Vlah, novogradiški dekan PericaMatanoviæ, biskupov tajnik Goran Lukiæ te ðakoni IvanCertiæ i Marijan Paveliæ. U uvodu biskup je pojasnio znaèenje pete korizmene ili"gluhe" nedjelje. "Tako su je nazivali naši stari jer evanðeljedonosi raspravu Isusa sa farizejima koji su bili gluhi za Bogai za dobro. Vjerujem da ste kroz minuli tjedan i vi vodilirasprave s Isusom, ali da niste bili gluhi, nego otvoreni zanjega i njegovu poruku.", kazao je biskup, zamolivši Isusada uèvrsti u svakome vjerniku ono što je Božje. Biskup jetakoðer iskazao radost zbog krštenja Emanuela te èestitao izahvalio obitelji Marijanoviæ na hrabrosti i otvorenostiprema životu.

Priopæenje sa sjednice Stalnog vijeæa Hrvatske biskupskekonferencijeZagreb, 22.3.2010. (IKA) - Pod predsjedanjem predsjednikaHrvatske biskupske konferencije ðakovaèko-osjeèkognadbiskupa Marina Srakiæa održana je 22. ožujka sjednicaStalnoga vijeæa HBK u Zagrebu. Na sjednici su sudjelovali iostali èlanovi Stalnoga vijeæa HBK: zagrebaèki nadbiskupkardinal Josip Bozaniæ, rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ,generalni tajnik HBK vlè. Enco Rodinis i zamjenikgeneralnog tajnika HBK vlè. Fabijan Svalina. Splitsko-makarski nadbiskup i potpredsjednik HBK mons. MarinBarišiæ zbog zdravstvenih razloga nije mogao sudjelovati uradu sjednice. Glavna toèka dnevnoga reda sjednice bila jepriprema programa XL. plenarnog zasjedanja HBK koje æese održati u Zagrebu od 12. do 14. travnja ove godine.Biskupi su razgovarali o sudjelovanju predstavnika HBK nanekim meðunarodnim kongresima tijekom ove godine.Rješavana su i neka pitanja redovitog funkcioniranja HBK.Èlanovi Stalnoga vijeæa uz nazoènost zadarskog nadbiskupaŽelimira Puljiæa, èlana Biskupske komisije HBK za odnose sEuropskom unijom, predstavili su u prostorima TajništvaHBK Pismo hrvatskih biskupa povodom pristupnihpregovora za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju.Stalno vijeæe uobièajeno se osvrnulo na aktualnu situaciju uhrvatskom društvu i konstatiralo pojaèane napade naKatolièku Crkvu, priopæeno je iz Tajništva HBK.

Dubrovnik: Otvorena izložba "Isus Krist"Dubrovnik,22.3.2010. (IKA) – Likovna izložba dubrovaèkeslikarice Ivane Jovanoviæ Trostmann "Isus Krist" otvorena je22. ožujka u Samostanu sv. Klare u Dubrovniku u sklopuDana kršæanske kulture. Izložbu je otvorio proèelnik Vijeæaza kulturu Dubrovaèke biskupije don Ivica Pervan, anazoène je pozdravio koordinator manifestacije zaDubrovnik Marinko Mariæ. Na èetrnaest ulja na platnu IvanaJovanoviæ Trostmann prikazala je Isusovo lice kaosvojevrsnu paralelu Isusovu križnom putu, a platnimadominiraju nijanse ljubièaste i plave boje. "U licuNazareæanina, umjetnica je ne površnim gledanjem,otkrivajuæi lice èovjeka, otkrila i lice Boga. Dopustila je daje On povede sa sobom u Maslinski vrt i na Kalvariju.Njezin Isus, èiji lik promatramo na ovoj izložbi, jest Isus èijipogled seže u daljinu. Ne zaustavlja se na ogranièenom i napovršnom. Pogled je koji ide do Boga. Lice je istodobnosmireno do te mjere kao da je okamenjeno, ali je i izražajnokao da svojim crtama govori. To lice je pred nama ne stogada mu se odveæ divimo koliko da bismo iz njega išèitavalisvu onu agoniju koju je proživjelo od molitve u masliniku pasve do umiranja na križu", napisao je u katalogu izložbe donIvica Pervan. Ivana Jovanoviæ Trostmann roðena je u Dubrovniku 1966.,gdje je završila osnovnu i srednju školu i uporedno srednjumuzièku školu. Slikarstvo je upisala 1985. na Akademijilikovnih umjetnosti u Sarajevu i diplomirala 1989. u klasiprof. Radoslava Tadiæa. Magisterij iz povijesti umjetnostiupisuje 1994. godine pri poslijediplomskom studiju Kulturaistoène jadranske obale u Dubrovniku i magistrira u Zagrebu2002. godine kod profesora Tonka Maroeviæa. Udata je imajka dvoje djece (Aron i Emanuela). Od 2001. godine èlanje HDLU-a. Od 1990. godine radi kao likovni pedagog,najprije u Biskupijskoj klasiènoj gimnaziji Ruðer Boškoviæ,a danas u Obrtnièkoj školi u Dubrovniku. Sudjelovala je naviše izložbi humanitarnog karaktera. S kolegicama IvanomSelmani i Dubravkom Lošiæ ureðivala pedijatrijski odjelOpæe bolnice u Dubrovniku. Imala je jedanaest skupnih iosam samostalnih izložbi.

Domovinske vijestiika

1524. ožujka 2010. broj 12/2010

Liturgijske službe laikaZagreb, 22.3.2010. (IKA) – "Liturgijske službe laika" bila jetema liturgijske kateheze 22. ožujka u prostorima župnecrkve Sv. Mati slobode na zagrebaèkom Jarunu. Predavaè jebio dr. Ante Crnèeviæ, proèelnik Katedre za liturgiku KBF-au Zagrebu, glavni urednik liturgijsko-pastoralnog lista Živovrelo, te predstojnik Hrvatskog instituta za liturgijskipastoral pri HBK. U uvodnome dijelu predavanja dr.Crnèeviæ prikazao je ulogu i zastupljenost laika uliturgijskim službama kroz povijest. Zatim je prikazao novimodel pastorala u Europi – pastoral zajedništva ili pastoralzajedništvom – djelatno pastoralno zajedništvo sveæenika ilaika. Nadalje, predavaè je ustvrdio "da je u našimzajednicama odreðeni broj vjernika laika ukljuèen naizravniji naèin kroz vršenje razlièitih liturgijskih zadaæa, pagovorimo o èitaèima, pjevaèima, orguljašima, voditeljimazborova, ministrantima. U velikoj veæini sluèajeva možemogovoriti o služiteljima de facto, dakle, o obnašateljimapojedinih zadaæa, ali ne i o liturgijskim služiteljima upravome smislu rijeèi, jer njihovu ukljuèenju u liturgijskiživot Crkve nije uvijek prethodila prikladna priprava injihovo uvoðenje u službu koja im pripada. Liturgijsko jeslavlje u svojoj biti ordo, prvi joj je subjekt zajednica koja jeordinata, te prilièi da i zadaæe koje pojedinci vrše buduoèitovanje toga reda i ureðenosti". Govoreæi o liturgijskimslužiteljima, èitaèima – služiteljima Rijeèi, akolitima iministrantima, psalmistima, pjevaèima, voditeljima zborova,predavaè je istaknuo njihovu odgovornost za liturgiju iprihvaæanju zadaæe pred zajednicom. Istaknuo je i da su svikrštenici pozvani da, snagom krštenja i snagom opæegasveæeništva, budu dionici liturgijskih slavlja kroz puno,svjesno i djelatno slavljenje. Dr. Crnèeviæ izlaganje jezavršio pojašnjavajuæi obredne elemente navještaja Rijeèi ismjernicama za oblikovanje liturgijske službe èitaèa. Nakonpredavanja uslijedila su brojna pitanja vezano uz službeèitaèa, psalmista, praksi èitanja djece na misama, oliturgijskim skupinama, o formi molitve vjernika. Neki odsudionika kateheze iznijeli su i svoja svjedoèanstva iprimjere dobroga rada sa skupinama liturgijskih èitaèa.Liturgijske kateheze u toj se župi održavaju od jeseni 2007.,a inicijator i organizator je Mješoviti župni zbor župe DuhaSvetoga i Sv. Mati slobode u suradnji sa župnim uredom.

Završeno obilježavanje 50. obljetnice dolaskakarmeliæana u HrvatskuZagreb, 22.3.2010. (IKA) – Završni, sveèani èinobilježavanja proslave 50. obljetnice dolaska karmeliæana uHrvatsku u karmeliæanskom samostanu u zagrebaèkimRemetama 22. ožujka okupio je brojne uzvanike i prijateljeKarmela, meðu kojima su bili i sisaèki biskup Vlado Košiæ,Predsjednica Hrvatske unije viših redovnièkih poglavarica s.Maria-Ana Kustura, vrhovna poglavarica sestara Služavkimalog Isusa, provincijalke i provincijali, poglavari ipoglavarice redovnièkih zajednica u Zagreba, brojniredovnici i redovnice te vjernici laici.U pozdravu provincijal Hrvatske karmelske Provincije sv.oca Josipa o. Vinko Mamiæ govorio je o prisutnostikarmeliæana u Hrvatskoj, istaknuvši da je osnovni smisaodolaska karmeliæana u Hrvatsku pomoæ ljudima, briga zarazvoj i "dozrijevanje one dimenzije ljudskoga biæa koja nasosobno i kao zajednicu povezuje i ujedinjuje sa Stvoriteljemsvega stvorenog" što je "do danas prioritet našega poslanja uCrkvi i svijetu".Tema priopæenja tajnika Provincije o. Jure Zeèeviæa bila je"Pedesetogodišnja prisutnost Karmela u Hrvatskoj –prošlost, aktualno stanje i perspektive za buduænost".

Podsjetio je na višestoljetne veze karmeliæana s Hrvatskom,primjerice na postojanje karmelskih samostana uDubrovniku i Vrsaru još prije Reforme 16. stoljeæa, kao i napojedine karmeliæane iz Hrvatske nakon Reforme, u 17. i 18.stoljeæu. Ipak, intenzivniji kontakti poèeli su krajem 19. st.,zaslugom o. Gerarda Tome Stantiæa, sluge Božjega.Karmeliæane je u Hrvatsku nadbiskup Stepinac pozvao još1939., kada i bosonoge karmeliæanke u Brezovicu, braæa sute godine bila kupila i teren u Zagrebu, ali su zbog rata idrugih okolnosti u Hrvatsku došli tek dvadesetak godinakasnije, prvo privremeno u Hrvatski Leskovac kod sestarakarmeliæanki BSI, 1958., a onda godinu kasnije, 1959. uRemete gdje žive i djeluju do danas.Hrvatska karmelska provincija sv. oca Josipa danas ima 48èlanova, okupljenih u šest samostana, tri u Hrvatskoj(Remete, Split i Krk) te po jedan u Bosni i Hercegovini(Buško jezero), Srbiji (Sombor) i Bugarskoj (Sofija).Govoreæi o buduænosti i perspektivama Karmela, o. JureZeèeviæ istaknuo je dvostruku opasnost: na jednoj stranipogrešno shvaæanog pustinjaèkog zatvaranja spram svijeta ina drugoj strani kvazimodernog, nekritièkog suoblièenjasvijetu, koje onda dokida ne samo karmelski i redovnièki,nego i uopæe kršæanski identitet. Potom je zakljuèio: ''UzKarmel su se uvijek osobito vezivali pojmovi kao što su:duhovnost, molitva, 'gorljiva akcija' i autentiènakontemplacija. To su okosnice pripadanja Bogu i zatohrvatski Karmel, djelujuæi u Hrvatskoj, treba nastavitidjelovati tim istim putem, preko svoji duhovnih centara,preko svoga karmelskog izdavaštva i preko kvalitetnihduhovnih ponuda". Ali geslo nije 'ili akcija ili kontemplacija'nego 'i akcija i kontemplacija'. Oboje objedinjeno u pravojravnoteži.''Izlaganje "Percepcija redovnièkih zajednica u kontekstueuropskih integracija" održala je Andrea Mewaldt izustanove Open Europe Consulting u Münchenu.U svom je predavanju meðu ostalim spomenula konceptkulturne dijakonije kao put kojim se ljude može pozvati usamostan i pustiti ih da sudjeluju u kulturi, obrazovanju iduhovnosti, spominjuæi dobar primjer benediktinaca napašmanskom Æokovcu. Braæa pozivaju goste da izuèepisanje ikona i da kroz to vrijeme sudjeluju u životuzajednice. "Ponuda je to koja meðusobno povezuje povijestumjetnosti, ekumenu i duhovnost. U Europi trebamoredovnike koji svoju posebnost, svoj naèin života i svojuodluku za to èine vidljivima i iskusivima za druge.Sudjelovanje redovnièkih zajednica u graðanskom društvuobrnuti je put kako izaæi iz samostanskih zidina k ljudima",istaknula je Andrea Mewaldt i zakljuèila: "Tu posebnostvalja iskoristiti za pozornost javnosti i pri tome ostatiautentièni kao redovnici. Ne da bi se nešto prodalo, nego dabi se svjedoèilo o Evanðelju."U programu je nastupio i zbor "Collegium pro musica sacra"pod vodstvom umjetnièke voditeljice s. Cecilije Pleša,izvodeæi napjeve karmelskoga korala i druge skladbe, a s.Božica Alojzija od sv. Lica, vanjska sestra iz Karmela uBrezovici, sve je u ozraèje Karmela dojmljivo uvela nizommeditativnih pjesama na temu Karmela, probranih odnekolicine autora. Voditeljica programa bila je Iva Dekoviæ,studentica IV. godine Katolièkog bogoslovnog fakultetaSveuèilišta u Zagrebu.Prvoga dana obilježavanja obljetnice sveèanu euharistijuzahvalnicu u župnoj crkvi u Remetama predslavio jezagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Provincija je upovodu zlatnog jubileja izdala vrijednu dvojeziènumonografiju "50. obljetnica dolaska karmeliæana uHrvatsku".

Domovinske vijesti ika

16 24. ožujka 2010. broj 12/2010

Predstavljeno Pismo hrvatskih biskupa u povodupristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske uEuropsku unijuNadbiskup Marin Srakiæ istaknuo kako æe objavljivanjemtoga dokumenta prestati nagaðanja kakav stav imaju biskupio Europskoj uniji i o ulasku Hrvatske u EUZagreb 22.3.2010. (IKA) - Pismo hrvatskih biskupa upovodu pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatskeu Europsku uniju predstavljeno je na konferenciji zanovinare u ponedjeljak 22. ožujka u prostorijama TajništvaHrvatske biskupske konferencije u Zagrebu. Napredstavljanju su sudjelovali èlanovi Stalnoga vijeæa HBK ièlanovi Biskupske komisije HBK za EU.U uvodnom dijelu predsjednik HBK ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Marin Srakiæ istaknuo je kako æe objavljivanjemtoga dokumenta prestati nagaðanja kakav stav imaju biskupio Europskoj uniji i o ulasku Hrvatske u EU. Nismoeuroskeptici. Vjernike želimo potaknuti da prihvate stvarnostkoja je krenula prije nekoliko desetljeæa, a to je jedinstvoEurope, jedinstvo cijeloga svijeta, a jedinstvo svijeta jekršæanska ideja, rekao je nadbiskup Srakiæ.Predsjednik Biskupske komisije HBK za EU zagrebaèkinadbiskup kardinal Josip Bozaniæ istaknuo je kako se timpismom biskupi obraæaju katolièkoj, ali i široj javnosti, te sepodsjeæa na èinjenicu da je legitimna hrvatska vlastpokrenula proces ulaska Hrvatske u EU i da se o tome vodepregovori. To konstatirajuæi, želimo ukazati na ono štodonosi prednost na tom putu, ali i na neke moguæe problemekoji se pojavljuju, rekao je kardinal, te istaknuo sadržajPisma koje se sastoji od èetiri dijela. U prvom se tako istièešto su željeli utemeljitelji EU, potom u drugom dijelu kakona Europsku uniju gledaju rimski prvosveæenici. U treæemdijelu govori se o problemima i perspektivama Europskeunije, dok posljednji dio predstavlja odnos Hrvatske premaEuropskoj uniji.Europska unija nije od juèer, poèeci joj sežu u razdobljenakon II. svjetskog rata, a sama ideja o povezivanju izajedništvu rodila se u onom dijelu Europe koji nije bila podkomunizmom, rekao je kardinal, te podsjetio kako suutemeljitelji Europske unije inicijativu pokrenuli izperspektive vjere za dobro Europe i èovjeka.Takoðer je podsjetio kako je papa Ivan Pavao II. bio jedanod prvih koji je na podruèju Europskog kontinenta poèeogovoriti o ujedinjenoj Europi i to u doba komunizma kad tonije bilo ugodno èuti. Svi pape nakon II. svjetskog ratanaèelno su pozitivno gledali na zajedništvo europskih narodai država. No, upozoravali su i na neke probleme. Posebno suIvan Pavao II. i Benedikt XVI. više puta na razne naèinepozdravili nastojanje Hrvatske da uðe u Europsku uniju, alisu istodobno upozoravali da treba saèuvati svoj identitet. Ipo tom poštovanju prema svojoj baštini, Hrvatska je pozvanadati svoj prinos Europskoj uniji, istaknuo je kardinalBozaniæ.Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ upozorio je na posebnostEuropske unije, jer je to prvi puta u povijesti udruživanjenaroda i država na temelju dobrovoljnoga pristupa. Takoðerse istièe i demokratsko funkcioniranje unutar same EU ièinjenica da su postupci glasovanja i odluèivanja regulirani.Dosadašnjim pak širenjem Unije djelomièno se ostvario sanIvana Pavla II. da Europa bude ujedinjena od Atlantika doUrala. Crkva, slijedeæi Ivana Pavla II., ima viziju jedneEurope. U Pismu govori o tome da je EU nastala kaojamstvo trajnog mira izmeðu naroda u Uniji, te se istièenjezina ekonomska stabilnost. To su neke od prednosti iperspektiva koje jamèe uspjeh, rekao je nadbiskup Devèiæ.Govoreæi o problemima, istaknuo je nacionalizme, znaèajnegospodarske razlike meðu èlanicama, neslaganja o

gospodarsko-socijalnoj i vanjskoj politici, neprincipijelnepostupke. Takoðer se izražava bojazan za manjine i njihovubuduænost, jer one ne bi smjele nestati, treba ih se èuvati ištititi, jer su temelj europske solidarnosti. Tu valja istaknuti igubitak vrijednosti koji se primjeæuje u sadašnjoj EU i s timeje povezan gubitak kršæanskoga spomena i baštine, što pratiagnosticizam, a tu je i pitanje gubitka kršæanskoga morala,pobaèaj, eksperimentiranje s embrijima, eutanazija,istospolni brakovi, odbacivanje kršæanskih simbola. Nadbiskup Devèiæ istaknuo je kako se u 14. broju govori oulozi Crkve. Crkva se ne odrièe javnog poslanja upromicanju ljudskog dostojanstva, slobode vjere i savjesti,poštivanja života, braka i obitelji, zalaganja za opæe dobroèovjeka, kako na ekonomskom, politièkom i društvenomtako i na kulturnom, odgojnom i obrazovnom polju. Crkvane bježi od nove Europe, ne bježi od približavanja, ali nasvoj specifièan naèin daje svoj prinos širenjem Radosnevijesti i Evanðelja, tj. Krista koji ruši sve prepreke, rekao jenadbiskup Devèiæ.Imenovani zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ osvrnuo se naposljednje poglavlje vezano uz odnos Hrvatske i Europskeunije. Istaknuo je da Europa i Europska unija nije isto, aEuropa nije samo zemljopisna, nego povijesna i kulturalnastvarnost, koja je opeèaæena kršæanstvom. U Europi nismostranci. I nismo bez "osobne iskaznice i osobne prtljage".Prepoznatljivi smo po vlastitom imenu, po kojem nas i drugiprepoznaju, a tako prepoznati na taj se poziv s ponosomodazivamo. Samo takvi, s vlastitim imenom i identitetom,kulturom i poviješæu, možemo s drugima, u meðusobnuuvažavanju i poštovanju, izgraðivati novi europski dom,utemeljen na istini o èovjeku. Zato nam nije svejedno kakvaæe nova Europa biti, hoæemo li u njoj moæi prepoznati sebe,svoju prošlost i sadašnjost, ali i s povjerenjem i nadomgledati u buduænost, istaknuo je nadbiskup Puljiæ, teupozorio da stoga kao hrvatski narod i država imamopozitivan prinos i poslanje u Europi, èuvajuæi istinu oèovjeku, braku, nedjelji i svim vrijednostima koje su izrièitokršæanske.Odgovarajuæi na pitanja novinara, predsjednik Biskupskekomisije HBK za EU kardinal Bozaniæ posebno je istaknuovažnost dobre informiranosti te upozorio kako se èesto podzastavom Europske unije i potrebe ulaska u EU nude raznisadržaji s kojima nemaju veze strukture EU. Stoga jepotrebno uoèiti i isticati što spada na EU, a što na nacionalnevlasti i kompetencije.Odgovarajuæi na novinarska pitanja o Papinu pastirskompismu irskim katolicima, kardinal Bozaniæ je istaknuo da jepismo došlo u trenutku kada je trebalo, a da kada Papagovori onda to èini uime cijele Crkve i hrvatski biskupi stojeiza njegovih rijeèi. Kardinal je takoðer istaknuo da se Crkvaravna prema Kodeksu kanonskoga prava a buduæi da se kodpedofilije radi o civilnome krimenu, svi koji imaju saznanjao tako èemu dužni su to prijaviti civilnim vlastima i griješisvatko tko zataškava. Jednako kao kada se nešto dogodi uškoli, vojci ili policiji i pri tome svi trebaju biti u istomeodnosu jer svi imaju u društvu ista prava i dužnosti.Zagrebaèki je nadbiskup upozorio da su to teške stvari itome se mora pristupati odgovorno, a ne ideološki, i to snastojanjem da se takvo što u društvu ne javlja i ne ponavlja.U javnosti se o tome selektivno govori, a treba se pristupatina isti naèin prema svima, rekao je kardinal.

.

Domovinske vijestiika

1724. ožujka 2010. broj 12/2010

Otvoreni Dani kršæanske kulture u ŠibenikuŠibenik, 22.3.2010. (IKA) - Dani kršæanske kulture uŠibeniku otvoreni su 22. ožujka u Gradskoj knjižnici JurajŠižgoriæ izložbom fotografija "Budi moje svijetlo"Zvonimira Atletiæa. O izložbi je govorio teolog i novinarIvan Ugrin, a manifestaciju je otvorio šibenski biskup AnteIvas. Kultura prožeta kršæanstvom ostavila je dubokog tragau našoj povijesti. Kršæanska kultura izrasta iz vjere u IsusaKrista i Boga koji svim ljudima daje smisao. Kršæanskakultura sa svim kulturnim institucijama suraðuje i želisuraðivati na izgradnji svijeta koji treba urediti tako da budeèovjeèniji za sve ljude. Upravo je u tome bit služenjakulture, poruèio je biskup Ivas. Zvonimir Atletiæ MajkuTereziju pratio je u više navrata, u Hrvatskoj i po svijetu.Izložba 40-ak fotografija prikazuje pojedinosti iz života uIndiji, potom djelovanje sestara misionarki ljubavi meðunapuštenima, siromašnima, gubavcima. Tu su i fotografijepoznatog misionara o. Ante Gabriæa koji je vrlo blisko idugo suraðivao i prijateljevao s Majkom Terezijom. Izložbadonosi i više fotografija iz doba posjeta Majke TerezijeHrvatskoj. Fotografije su to koje doista govore i više odtisuæu rijeèi, a osvjetljavaju "naše heroje i prave svjedoke",kazao je Ugrin.

Zapoèeo filmski program Dana kršæanske kulture 2010.Split, 22.3.2010. (IKA) - Projekcijom filma "Manji brat –fra Bonaventura Duda" u Kinoteci Zlatna vrata u Splituzapoèeo je 22. ožujka filmski program manifestacije Danikršæanske kulture u suradnji s Puèkim otvorenim uèilištem uSplitu. Film autorice Ljiljane Bunjevac-Filipoviæ, HRT-ovenovinarke i urednice, nastao je u prigodi 800. obljetnicefranjevaèkog reda te 59. obljetnice sveæeništva i 85.roðendana našega istaknutog biblièara dr. BonaventureDude. Film je to o èovjeku izuzetnih darova, propovjednikuevanðelja, dugogodišnjem profesoru na Katolièkombogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu, prevoditelju ijednom od najboljih poznavatelja Svetog pisma, pjesniku,skladatelju, ali i vremenu i zbivanjima koja su nastupilanakon Drugoga vatikanskog sabora, a èiji je nezaobilaznisudionik bio i Duda, poput pokretanja Glasa Koncila, potomnajpoznatijeg prijevoda tzv. "zagrebaèke" Biblije koja jedoživjela tiskanje 400.000 primjeraka, "što je za ovako malinarod velika potrošnja", simpatièno æe zakljuèiti Duda.

Utemeljen Caritas Sisaèke biskupijePredsjednik biskupijskog Caritasa je Franjo Æuk, aravnateljica Kristina RadiæSisak, 23.3.2010. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæutemeljio je Caritas Sisaèke biskupije na svetkovinu svetogJosipa 19. ožujka, a u utorak 23. ožujka imenovao jepredsjednikom Caritasa Sisaèke biskupije preè. Franju Æuka,župnika Svete Marije Magdalene u Donjoj Kupèini i SvetogMartina biskupa u Pisarovinskoj Jamnici te dekanaPokupsko-vukomerièkog dekanata, a ravnateljicom CaritasaSisaèke biskupije Kristinu Radiæ.

.

Mons. Puljiæ pohodio ustanove Zadarske nadbiskupijeZadar, 23.3.2010. (IKA) - Imenovani zadarski nadbiskupŽelimir Puljiæ pohodio je 23. ožujka u Zadru ustanoveZadarske nadbiskupije, u pratnji dijecezanskoga upraviteljadon Milivoja Bolobaniæa, ekonoma don Sreæka Petrova ikancelara don Josipa Lenkiæa. Nadbiskup je pozdraviodjelatnike u uredima Ordinarijata, posjetio Sveæenièki dom,Klasiènu gimnaziju Ivan Pavao II., obišao je kompleksizgradnje novog Nadbiskupskog doma i katedralu Sv. Stošijegdje se pomolio na grobu svog prethodnika Ivana Prenðe. Povod dolasku u Zadar bio je susret s èlanovima Odbora zaproslavu ustolièenja novog zadarskog nadbiskupa 24. travnjau katedrali Sv. Stošije u Zadru. Èlanovi Odbora koji su bili ina susretu s mons. Puljiæem u dvorani Ordinarijata su:predsjednik Odbora don Milivoj Bolobaniæ te èlanovisveæenici: mons. Ivan Mustaæ, Josip Lenkiæ, Sreæko Petrov,Marino Ninèeviæ, mr. o. Jozo Milanoviæ, mr. Dario Tièiæ, fraDiego Dekliæ, djelatnici Ordinarijata Ines Grbiæ, LivioMarijan, Tamara Šužberiæ te dirigent Katedralnog zbora sv.Stošije Žan Moroviæ.

Koncert Mješovitoga pjevaèkog zbora župe sv. KrižaU sklopu programa Dani kršæanske kulture u DubrovnikuDubrovnik, 23.3.2010. (IKA) - Koncertom Mješovitogpjevaèkog zbora župe sv. Križa u Dubrovniku održanom ucrkvi Službenica milosrða (anæela) na Pilama nastavljen je23. ožujka program Dana kršæanske kulture. Pod ravnanjemprof. Marije Brèiæ zbor je izveo desetak skladbi kroz èijisadržaj su se mogli pratiti posljednji trenuci ovozemnogživota Isusa Krista, od krvavog znoja u Getsemanskom vrtudo smrti na križu. Pjesme su popraæene odgovarajuæimevanðeoskim ulomcima o muci Kristovoj. Mješovitipjevaèki zbor župe sv. Križa nezaobilazni je sudioniknedjeljnih i blagdanskih misnih slavlja u župi sv. Križa uDubrovniku koju vode dominikanci. Kroz dugi niz godinaaktivnog djelovanja Zbor okuplja vjernike-zaljubljenike uglazbu i pjevanje, a danas ima tridesetak pjevaèa razlièiteživotne dobi. Osim sudjelovanja u liturgijskim slavljimaèesto sudjeluje na koncertima duhovne glazbe koje ponekadi sam organizira. Osim tradicionalnoga božiænog koncerta usvojoj župi gotovo redovito nastupaju na božiænom koncertuu organizaciji Dubrovaèke biskupije i u programu Danakršæanske kulture. U tijeku 2008. i 2009. godinehumanitarno su nastupali za djecu sa sindromom Down te zasplitsku udrugu Zdenac s ciljem prikupljanja sredstava zadjecu iz Afrike. Od znaèajnih nastupa izvan Dubrovnikaistièe se sudjelovanje na Adventskom festivalu u Pragu2008. godine u organizaciji meðunarodne glazbeneorganizacije "Music and friends" te sudjelovanje u proslaviDana grada Vukovara 2007. godine. Zbor je posljednjihdesetak godina još nastupao u Požegi, Mariji Bistrici,Meðugorju, Trsatu, Tivtu, Metkoviæu, Orebiæu, Korèuli i naGrudi u Konavlima. U glazbenom repertoaru imajuiskljuèivo duhovne skladbe hrvatskih i svjetskih skladatelja.Svoje glazbeno umijeæe zabilježio je pred tri godine i nanosaèu zvuka "Bogu na slavu".Voditeljica zbora je profesorica Marija Brèiæ.

.

Domovinske vijesti ika

18 24. ožujka 2010. broj 12/2010

Poruka mons. Želimira Puljiæa vjernicima ZadarskenadbiskupijeZadar, 23.3.2010. (IKA) - Imenovani zadarski nadbiskupŽelimir Puljiæ uputio je pismo sveæenstvu, redovništvu ivjernicima laicima Zadarske nadbiskupije. Nadbiskupovaporuka æe se prigodno tiskati u obliku letka i nadolazeæihuskrsnih dana osobno æe je moæi uzeti vjernici u župnimcrkvama diljem Zadarske nadbiskupije. S izrazimasinovskog posluha i poštovanja prema papi Bendiktu XVI.,prihvatio sam njegovu odluku biti "predsjedateljem uljubavi" zadarskoj Crkvi nakon smrti dragog nam i zauzetognadpastira Ivana Prenðe, istaknuo je mons. Puljiæ i nastavio:"Dolazim iz Dubrovnika, koji je poput Zadra u novijojpovijesti prošao svoju Kalvariju kada smo hranili svojeprognanièke dane èvrstom vjerom u pobjedu istine.Gospodin je uslišio naše molitve, blagoslovio stradanje itrpljenje, i darovao nam žuðenu slobodu. Preuzimamnadbiskupiju s bogatom poviješæu koja je imala tolike diènenadbiskupe, poèevši od Feliksa i Donata, do VickaZmajeviæa, Vinka Pulišiæa, Mate Garkoviæa, MarijanaOblaka i Ivana Prenðe. Svaki od njih ostavio je peèat kako uvjernièkom, tako i u kulturnom i svekolikom životunadbiskupije, grada Zadra i šire. Želja mi je u sklopu svojihmoguænosti nasljedovati zauzetost tih neumornih pastiraslužeæi svima kojima sam poslan. Svjestan sam, meðutim,kako ne mogu sam. Potrebna mi je molitva, pomoæ ipodrška. Zbog toga upuæujem svoj pozdrav najprije vamasveæenicima, dijecezanskim i redovnièkim, koji stepastoralno angažirani na podruèju Zadarske nadbiskupije. Viste prvi biskupovi suradnici pa oèekujem suradnju izauzetost u izgradnji Kristova kraljevstva. Rijeèi preporukeu molitve upuæujem vama redovnice i redovnici kojisvjedoèanstvom evanðeoskih savjeta siromaštva, èistoæe iposlušnosti predstavljate osobiti znak u današnjem vremenu.Istina, vaše svjedoèanstvo je neprimjetno u buci ovogasvijeta. Ali, upravo zbog toga je jako potrebno kako ljudi nebi izgubili osjeæaj za Božje stvari u okruženju u kojem èestovlada pomutnja vrednota". Mons. Puljiæ pozdravlja i vjernike laike, posebno roditelje imlade, koji su ove godine u središtu pozornosti radi susretaHrvatske katolièke mladeži, kao i stare i bolesne koje jeGospodin nazvao "blaženima". "Dolazim k vama odlukomPetrova namjesnika, komu je Isus predao kljuèeve i poslaoda uèvršæuje 'braæu u vjeri'. Živo se nadam kako æe vaše srcebiti otvoreno novom nadbiskupu, te da mi neæe nedostajativaša ljubav, poštovanje i molitvena potpora. Vama roditeljiporuèujem budite ono kako vas je Bog na poèetku stvaranjazamislio: 'intimna zajednica ljubavi koja se ne plaši života','prva životna stanica društva, koja je u službi izgradnjekraljevstva Božjeg i poslanja Crkve'. Vama, èlanovimacrkvenih pokreta i udruga u nadbiskupiji, preporuèujempravilo koje se pripisuju sv. Augustinu, a ja sam ga 'usvojio'kao svoje biskupsko geslo: Unitas, libertas, caritas –jedinstvo, sloboda i ljubav. Jedinstvo je prva i temeljna rijeèkoja daje prostora slobodi, a hrani se ljubavlju koju nam jeraspeti naš Otkupitelj posvjedoèio svojim životom. Uložitemaksimum ljubavi i darova u gradnji mistiènog tijelazadarske Crkve kako biste pokazali svoju odgovornost ipružili razloge nade koja je u vama. Svoje molitve i željestavljam u ruke vama, dragi sveæenici, redovnice i redovnici,vama dragi oèevi i majke. Posebice pak vama bolesnici ipatnici da svoje bolove pridružite Kristovim patnjama zadobrobit naše nadbiskupije i naroda", piše mons. Puljiæ. Poseban pozdrav i blagoslov mons. Puljiæ upuæuje mladima:"Vi ste nada i buduænost Crkve i naroda. Dirnula me vašapažnja prema nadbiskupu Ivanu kojemu ste posvetili lijepuhimnu Susreta hrvatske katolièke mladeži u Zadru. Dok vam

na tomu od srca èestitam i zahvaljujem u ime pokojnognadbiskupa Ivana, obeæavam biti vam blizu i pomagati utraženju ispravnog životnog puta. A kao kršæani znamo kakopostoji samo jedan Put, put Uskrsnuloga i živoga IsusaKrista. Imajte povjerenja u njega i u njegovu Crkvu. Imajtepovjerenja u svoje sveæenike i u svoga nadbiskupa, koji vamveæ sada pruža ruku prijateljstva. Pred nama je susret nakojemu æe se okupiti mladi iz cijele Hrvatske, BiH idijaspore. Siguran sam da æete dati sve od sebe kako bismobili dobri domaæini. Od srca zahvaljujem na zauzetosti itrudu koji ste do sada uložili u organizaciju. Vjerujem da æeGospodin nagraditi vaša nastojanja i želje da susret protekneu najboljem redu i bude blagoslovljen svakim daromnebeskim". Na kraju pisma osobiti pozdrav i zahvalu imenovani zadarskinadbiskup upuæuje mons. Milivoju Bolobaniæu,dijecezanskom upravitelju Zadarske nadbiskupije, kao i svimdjelatnicima u Ordinarijatu, "koji su se trudili, nakoniznenadne smrti nadbiskupa Prenðe, da sve u nadbiskupijinormalno funkcionira. Uz izraze zahvalnosti izrièem svojuželju i molbu za plodnu suradnju na dobrobit našenadbiskupije. Uèinilo mi se korisnim uputiti ovih nekolikorijeèi prije samog preseljenja u Zadar koncem travnja ovegodine. I dok vas sve ukljuèujem u molitve, svoje služenjestavljam pod zaštitu naše nebeske Majke Marije, najvjernijeOdvjetnice Hrvatske, svete Stošije i druge trojice nebeskihzaštitnika Zadra, svetoga Donata i svetoga Vlaha, teposebice naših hrvatskih svetaca i blaženika. Na sve zazivamobilje Božjeg blagoslova. Neka naša pomoæ bude u imenuGospodnjem!"

Domovinske vijestiika

1924. ožujka 2010. broj 12/2010

Crkva u Hrvata

Biskup Mrzljak Papi darovao Stepinèev zbornikPredstavnici izaslanstva darovali su Svetom Ocu repliku"Pisanice od srca"Vatikan, 17.3.2010. (IKA) - Na opæoj audijenciji u srijedu17. ožujka na Trgu Sv. Petra u Vatikanu, papa BenediktXVI. susreo se s varaždinskim biskupom JosipomMrzljakom, koji boravi u Rimu s izaslanstvom Ministarstvaturizma Republike Hrvatske i Koprivnièko-križevaèkežupanije. Tom prigodom predstavnici izaslanstva darovali suSvetom Ocu repliku "Pisanice od srca". Original pisanice uvisini od dva metra, koji æe takoðer biti darovan SvetomOcu, ovih dana oslikavaju s motivima naivnog slikarstvaslikari naive iz Podravine u rimskoj galeriji Alberto Sordi.Pozdravljajuæi Benedikta XVI., biskup Mrzljak darovao muje knjigu "Stepinèev zbornik. Alojzije Stepinac, svjedokvremena i vizionar za treæe tisuæljeæe", u kojemu se nalazeradovi sa znanstvenog skupa u Lepoglavi 5. prosinca 2008.,u izdanju Varaždinske biskupije i Glasa Koncila. U rijeèimaposvete mons. Mrzljak izmeðu ostaloga je napisao: "Ovaknjiga govori o svetosti blaženog Alojzija. Hrvatski narodmoli da bude što prije proglašen svetim."U tijeku audijencije Benedikt XVI. meðu brojnim skupinamaposebno je pozdravio izaslanstvo iz Hrvatske. "S radošæupozdravljam sve hrvatske hodoèasnike, a na poseban naèindelegaciju Ministarstva turizma, župane, slikare te turistièkedjelatnike zajedno s varaždinskim biskupom mons. JosipomMrzljakom. Korizmeni hod prema muci, smrti i slavnomKristovom uskrsnuæu neka vas uèvrsti u vjeri, nadi i ljubavi.Hvaljen Isus i Marija!" rekao je Papa na hrvatskom jeziku. Na audijenciji kod Svetog Oca sudjelovalo je 26 èlanovahrvatskog izaslanstva, meðu kojima su bili i varaždinskibiskup Josip Mrzljak, ministar turizma Damir Bajs i županKoprivnièko-križevaèke županije Darko Koren. Oni su Papiuruèili prigodne darove, meðu kojima je bila manja replika"Pisanice od srca" koju ovih dana u eminentnoj rimskojGaleriji Alberto Sordi oslikavaju èetvorica podravskihumjetnika naive: Josip Greguriæ, Zlatko Štrfièek, StjepanPongrac i Zdravko Šabariæ. To æe uskrsno jaje visoko dvametra biti darovano u subotu, a samo je dio programa kojimse u Vjeènom Gradu turistièkom ponudom predstavljasredišnja kontinentalna Hrvatska. Papi je darovana i slika umaniri naive poznatog podravskog umjetnika IvanaAndrašiæa, kao i zlatnik svetog Marka Križevèanina,zaštitnika Koprivnièko-križevaèke županije i Varaždinskebiskupije. Nakon audijencije biskup Mrzljak se zajedno s ministromBajsom i ostalim èlanovima izaslanstva susreo sumjetnicima koji su oslikali dar za Svetog Oca. Uslijedio jeposjet Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u kojem jegoste primio rektor mons. Jure Bogdan.Projekt darivanja pisanice Svetom Ocu ostvarile suKoprivnièko-križevaèka županija i njezina Turistièkazajednica uz pomoæ Hrvatske turistièke zajednice,Ministarstva turizma, Ministarstva vanjskih poslova ieuropskih integracija Republike Hrvatske i Varaždinskebiskupije. Oslikavanje uskrsnih jaja hrvatski je puèki obièaj,a unatrag nekoliko godina velike oslikane pisaniceKoprivnièko-križevaèka županija daruje gradovima uHrvatskoj i inozemstvu u cilju promocije Hrvatske,podravskoga kraja i naivne umjetnosti.Osam županija središnje Hrvatske od 15. do 21. ožujka uRimu promovira povijesnu, kulturnu i prirodnu baštinusvojih podruèja.

Zasjedanje BK BiHOsvræuæi se na aktualno društveno-politièko stanje u Bosni iHercegovini i u njezinu okruženju, biskupi potièu katolike dase ne daju smesti i obeshrabritiMostar, 18.3.2010. (IKA/KTA) – Biskupska konferencijaBosne i Hercegovine održala je od 16. do 18. ožujka uBiskupskom ordinarijatu u Mostaru svoje 48. redovnozasjedanje, pod predsjedanjem vrhbosanskog nadbiskupametropolita kardinala Vinka Puljiæa. Osim èlanova BK BiH,na zasjedanju su sudjelovali delegat Hrvatske biskupskekonferencije hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuki delegat Meðunarodne biskupske konferencije sv. Æirila iMetoda sa sjedištem u Beogradu kotorski biskup Ilija Janjiæ.Osvræuæi se na aktualno društveno-politièko stanje u Bosni iHercegovini i u njezinu okruženju, biskupi potièu katolikeda se ne daju smesti i obeshrabriti. I ovaj put ih podsjeæajuna temeljno vjernièko uvjerenje da oni, koji u svom životuraèunaju s Božjom pomoæu i ravnaju se moralnim naèelima,iz svih kušnji izlaze jaèi. Imajuæi to na umu, pozivaju ih dase svoje pripadnosti zemlji Bosni i Hercegovini i svomhrvatskom narodu ne odrièu i da ništa ne poduzimaju što biih moglo uèiniti manje graðanima te zemlje ili dovelo upitanje njihove posjede i sva graðanska prava i slobode kojau Bosni i Hercegovini imaju. Od svih politièkih i državnihdužnosnika, a osobito od predstavnika iz reda hrvatskognaroda, traže da se uèinkovitije zauzimaju za ostvarenjetemeljnih ljudskih i graðanskih prava i sloboda hrvatskognaroda i za njegovu ravnopravnost s druga dva naroda naprostoru cijele BiH.U tijeku zasjedanja s biskupima se susreo i apostolski nunciju Bosni i Hercegovini nadbiskup Alessandro D'Errico, kojiih je upoznao s nastojanjima Apostolske nuncijatureodnosno Svete Stolice na planu provedbe Temeljnogugovora izmeðu Bosne i Hercegovine i Svete Stolice iDodatnog protokola na Temeljni ugovor. Takoðer ih jeupoznao, po zaduženju državnog tajnika Svete Stolicekardinala Tarcisija Bertonea, da je Sveti Otac ustanovioMeðunarodno povjerenstvo za ispitivanje fenomenaMeðugorja na najvišoj razini u koju su ukljuèeni kardinali,biskupi, vještaci i struènjaci.Biskupi su saslušali izvješæa svih vijeæa, komisija i ostalihtijela BK BiH te svojih delegata s raznih meðunarodnihsusreta. Izrazili su zahvalnost Hrvatskom Caritasu zapripremu ovogodišnjeg Tjedna solidarnosti s Crkvom iljudima u BiH. Zahvaljuju ljudima i svim institucijama kojisu svojom materijalnom i molitvenom potporom pokazalisvoje zajedništvo s katolicima i svim ljudima u Bosni iHercegovini.Biskupi su zakljuèili da se na razini Biskupske konferencijeBiH preko župa pristupi prikupljanju podataka o poginulimau tijeku dvadesetog stoljeæa, s osobitim naglaskom na onekoji su ubijeni iz mržnje prema vjeri.Biskupi potièu mlade katolike iz BiH da se pridružemladima u Hrvatskoj na Susretu hrvatske katolièke mladeži8. i 9. svibnja u Zadru. Zadužen je Odbor za mlade da izradiprijedlog programa za sljedeæi susret hrvatske katolièkemladeži u BiH.Biskupi su, izmeðu ostalog, prihvatili program susretasveæenika s prostora Bosne i Hercegovine 2. lipnja naKupresu te odredili èlanove organizacijskog odbora zapripremu na èelu s predsjednikom Vijeæa za kler. Nazasjedanju za novog direktora Caritasa BK BiH izabran jefra Miljenko Miko Stojiæ, èlan Hercegovaèke franjevaèke

Crkva u Hrvata ika

20 24. ožujka 2010. broj 12/2010

provincije. Dogovoreno je da se zajednièko zasjedanje èlanovabiskupskih konferencija Bosne i Hercegovine i Hrvatskeodrži 24. i 25. svibnja u kuæi susreta "Emaus" u BijelomPolju kod Mostara, a predložene su i teme za razmatranje natom susretu. Susret æe zapoèeti 24. svibnja u 18 satizajednièkom sveèanom euharistijom u Mostaru na proslavizaštitnice katedrale Marije Majke Crkve. Biskupi su sazasjedanja uputili i zajednièku èestitku novoimenovanomzadarskom nadbiskupu dr. Želimiru Puljiæu, biskupudubrovaèkom.Nakon što je kardinalu Puljiæu istekao petogodišnji mandat,za predsjednika Biskupske konferencije Bosne iHercegovine u novom petogodišnjem mandatu izabran jebanjoluèki biskup Franjo Komarica, a za dopredsjednikakardinal Puljiæ.

Èestitka sa zasjedanja BK BiH novoimenovanomzadarskom nadbiskupuBiskupi, koji sudjeluju na 48. redovnom zasjedanjuBiskupske konferencije Bosne i Hercegovine u Mostaruuputili su èestitku novoimenovanom zadarskom nadbiskupuŽelimiru PuljiæuMostar, 18.3.2010. (IKA/KTA) - Biskupi koji sudjeluju na48. redovnom zasjedanju Biskupske konferencije Bosne iHercegovine u Mostaru uputili su èestitku novoimenovanomzadarskom nadbiskupu Želimiru Puljiæu, biskupudubrovaèkom. Èestitku su potpisali predsjednik BK BiHvrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljiæ,dopredsjednik BK BiH mostarsko duvanjski biskup itrebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Ratko Periæ,biskup banjoluèki Franjo Komarica, biskup hvarsko-braèko-viški Slobodan Štambuk, biskup kotorski Ilija Janjiæ ipomoæni vrhbosanski biskup Pero Sudar. "Povjeravanje Tvojoj pastirskoj skrbi mjesne Crkvezadarske, koja ima tako slavnu i bogatu prošlost i sadašnjost,izraz je osobitog povjerenja Svetog Oca. Svjesni toga, radoujedinjujemo svoje molitve Bogu svemoguæem da Te, pozagovoru zadarske moæne zaštitnice Svete Stošije, Božji duhsvojim darovima mudrosti i jakosti i dalje nadahnjuje, prati iusmjeruje Tvoj buduæi pastirski život i rad. Tvojimimenovanjem ponosi se mjesna Crkva Mostarsko-duvanjskau kojoj si nikao, ali i cijela krajevna Crkva u Bosni iHercegovini jer si više godina svoga života proveo kaoprofesor i kao odgojitelj na Vrhbosanskoj katolièkojbogosloviji u Sarajevu ugraðujuæi svoje bogato znanje umnoge buduæe sveæenike naših mjesnih Crkava. Nakonnedavnog imenovanja mons. Petra Rajièa naslovnimnadbiskupom sarsenterskim i nuncijem apostolskim, Bogusmo zahvalni i ponosni da smo dobili i treæeg živuæegnadbiskupa s ovih prostora. Raduje nas da æe Tvojimimenovanjem još više ojaèati povezanost ove krajevne Crkvesa Zadarskom nadbiskupijom s kojom je na osobit naèinpovezana Vrhbosanska i Banjoluèka dijeceza jer su brojninjezini današnji misnici svoje sjemenišne dane proveli usjeni sjemenišnog zdanja koje nosi ime slavnog biskupaZmajeviæa. Dok èestitamo Tebi, molimo i za mjesnu Crkvudubrovaèku, kojoj si punih dvadeset godina vjerno služio teu tom hrvatskom gradu velebne ljepote sa svim njegovimgraðanima proveo najteže dane granatiranja i opsade, ali iobnove i ponovne izgradnje. Ujedinjujuæi se s Tobom uGospodinu, upuæujemo izraze bratske blizine i pozdrav!"istièe se u èestitki.

Prvo hodoèašæe Krèke biskupije u Svetu zemljuKrk, 20.3.2010. (IKA) – Prvo hodoèašæe Krèke biskupije uSvetu zemlju održano je od 13. do 20. ožujka pod vodstvomkrèkoga biskupa Valtera Župana i 15 sveæenika. Biskupija jetaj veliki pothvat ostvarila u suradnji s turistièkomagencijom "Autotrans", a glavni organizator hodoèašæageneralni vikar Krèke biskupije mons. Anton Valkoviæistaknuo je kako je to "prvo hodoèašæe u Svetu zemljupoluèilo interes koji je nadišao najoptimistiènija oèekivanja".Tri zrakoplova Dubrovnik Airlinesa prebacila suhodoèasnike sa zraène luke na Krku u Tel Aviv, gdje jezapoèelo njihovo putovanje u tijeku kojeg su posjetili nizmjesta kojima je za vrijeme svog ovozemnog boravkaprolazio i Isus Krist. Hodoèašæe su dobrim dijelom obilježilai bogoslužja koja je služio krèki biskup s posebnimnakanama.U nedjelju 14. ožujka biskup Župan u koncelebraciji sasvojim sveæenicima služio je misu u crkvi Svetog Antuna uJaffi, a nakana je bila za sve vjernike Krèke biskupije.Propovijed je zapoèeo zahvalivši Gospodinu što su svi sretnodoputovali u Izrael i istaknuo da to nije izlet ni turistièkoputovanje. "Pokušajte ovu zemlju gledati oèima vjere, dabismo mogli kada se vratimo kuæi svoj život gledati drugimoèima – Isusovim", rekao je biskup. Toga su danahodoèasnici posjetili još dva luèka mjesta, Cezareju i Haifu,te se popeli na brdo Karmel s kojeg je prorok Ilija hrabrobranio vjeru Izraela. U ponedjeljak 15. ožujka hodoèasnici su slavili misu u crkviPetrova prvenstva u Tabghi, na mjestu gdje se Isus nakonuskrsnuæa oèitovao svojim uèenicima i Petru povjerio svojnarod. Misa je služena za Crkvu, biskupe, sveæenike,redovnike i redovnice, a na njoj je mons. Župan proslavioobljetnicu svoga biskupskog reðenja. U homiliji je istaknuoda je Petar bio obièan èovjek, dobar, ali slab. Petar, slabèovjek, postavljen je na èelo Crkve i tih slabosti u Crkvi æebiti do konca. Ona je grešna, ali i sveta. Bog Crkvu nikadaneæe prestati voljeti, rekao je biskup. Hodoèasnici su togdana plovili Galilejskim jezerom, popeli se na brdo Taborgdje su se prisjetili Isusova preobraženja, a braènimparovima svakako je posebno dojmljiva bila obnova braènihobeæanja u Kani Galilejskoj. U utorak 16. ožujka unazaretskoj bazilici Navještenja, biskup Župan služio je misus nakanom za djevojke, žene i majke. Propovijedao je ospremnosti èovjeka na suradnju s Božjim planovima koji sene moraju uvijek podudarati s ljudskim zamislima. Kaoprimjer je istaknuo Mariju jer je u vjeri prihvatila suradnju uBožjem planu spasenja i time je zapoèelo Njegovoprebivanje meðu ljudima. Hodoèasnici su posjetili i Jerihongdje je Isus ozdravio slijepca Bartimeja, vidjeli smokvu nakoju se popeo Zakej, te mnoga druga mjesta.Petoga dana misu su hodoèasnici slavili u crkvi "Škrinjazavjetna" u Abu Goshu. Kako je nakana te euharistije bila zaživot, obitelj, mlade i djecu, biskup Župan je upozorio damoramo biti narod koji se ne boji života, koji se ne bojiraditi. U vremenu kada èovjek misli da može sve za što jesposoban, biskup opominje: "Bog je htio da se èovjek rodi izljubavi oca i majke, on je umjetnina Božja i ne može sesvesti na tehniku. Èovjeèe, ti možeš mnogo, ali nije sve zatebe dobro!" U Jeruzalemu su hodoèasnici posjetili CrkvuPetrova zatajenja, Zid plaèa, a posebno je dojmljiv bio križniput Ulicom boli. U èetvrtak 18. ožujka misa je bila u baziliciMuke Gospodnje na Maslinskoj gori gdje su hodoèasnicimolili za sve bolesnike i patnike, za duh pokore izadovoljštine. U propovijedi je, izmeðu ostalog, biskuprekao: "Iako je svako mjesto na zemlji posveæeno, ipak suova mjesta posebno ispunjena dubinom otajstva trpljenja.Bol i trpljenje povezano s ljubavlju prema Bogu je ono po

Crkva u Hrvataika

2124. ožujka 2010. broj 12/2010

èemu smo spašeni." I toga su dana hodoèasnici mogliposjetiti mnoga mjesta od velikog znaèaja za njihovu vjeru:Getsemanski vrt, brdo Sion, Dvoranu posljednje veèere,Crkvu usnuæa Marijina. Na blagdan sv. Josipa, 19. ožujka,vjernici su posjetili bazilike Isusova roðenja i PohoðenjaMarijina Elizabeti. Euharistiju su slavili u crkvi Sv. Katarineu Betlehemu i molili za domovinu, oèeve, muževe i mladiæe.Biskup je u homiliji istaknuo primjer svetog Josipa koji je izpovjerenja u Boga i bez puno pitanja uvijek postupaoispravno. Posljednjeg dana boravka u Isusovoj domovini, 20. ožujka,hodoèasnici su slavili misu u crkvi Sv. Ane na kojoj suzahvalili na prilici da sudjeluju na hodoèašæu u Svetuzemlju. Posljednju propovijed na hodoèašæu mons. Županzakljuèio je porukom svojim vjernicima: "Neka ovohodoèašæe bude odluèujuæa stepenica prema jednomintenzivnijem, inteligentnijem duhovnom životu. Zato vaspozivam na intenzivniji vjerski život jer ti Bog želi dativelika bogatstva, ali traži tvoju suradnju i tvoju slobodnuvolju." Osim vjernika koji su otputovali u Svetu zemlju,svojevrsnom "duhovnom hodoèašæu" pridružili su se ivjernici Krèke biskupije koji su ostali u svojim domovima. Ubiskupijskom mjeseèniku "Kvarnerski vez" uoèi putaobjavljen je iscrpni raspored hodoèašæa, a posebno su bilanaznaèena mjesta na kojima æe se pojedinog dana služitimisa i na koju nakanu. Tako su se i oni koji su ostali ubiskupiji mogli pridružiti tim nakanama, pridonoseæizajednièkoj molitvi svojim osobnim molitvama i žrtvama. Popovratku s hodoèašæa biskup Župan vjernicima svojebiskupije uputio je vazmenu poruku u kojoj istièe:"Zahvaljujem Bogu koji mi je udijelio milost da zajedno snašim vjernicima sudjelujem na prvom hodoèašæu Krèkebiskupije u Svetu zemlju. Upravo se vrativši iz Isusovezemaljske domovine, upuæujem vam svoju Vazmenu porukui èestitku prožet doživljajima i mislima koje nadahnjujezemlja u kojoj je Bog odluèio konkretno i opipljivo svojimvlastitim primjerom pokazati ljudima put u život".

Meðubiskupijski susret maturanataNa Humcu se okupilo oko dvije i pol tisuæe uèenika završnihrazreda s podruèja Splitsko-makarske, Zadarske i Šibenskenad/biskupijeHumac/Mostar, 20.3.2010. (IKA) – U organizacijiKatehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije naHumcu je 20. ožujka održan jedanaesti meðubiskupijskisusret maturanata na kojem je sudjelovalo oko dvije i poltisuæe uèenika završnih razreda s podruèja Splitsko-makarske, Zadarske i Šibenske nad/biskupije. Uz najbrojnijesplitske maturante na susret su došli i njihovi vršnjaci izTrogira, Sinja, Imotskog, Makarske, Metkoviæa, Ploèa,Šibenika, Drniša, Knina, Biograda i Zadra – ukupno pedesetautobusa. Zajednièki program zapoèeo je pokornièkimbogoslužjem koje je u suradnji s drugim vjerouèiteljimapripremila i vodila vjerouèiteljica Helena Balajiæ. Misnoslavlje predvodio je profesor Katolièkoga bogoslovnogfakulteta Sveuèilišta u Splitu mr. don Boris Vidoviæ. Upropovijedi se osvrnuo na evanðeoski ulomak pozivajuæiuèenike na opredjeljenje za Isusa unatoè mnogimprotivljenjima. Isus nije bio prihvaæen u svoje vrijeme jer sumnogi njegovi suvremenici imali drugaèija oèekivanja.Mladež danas može obeshrabriti nedosljednost kršæana kojibi im trebali biti uzor, a skandali u Crkvi ih mogu uzdrmati ipoljuljati u njihovoj vjeri. Unatoè svemu, Isus je jedini praviizbor u mnoštvu ponuda suvremenog svijeta. Samo On nudismisao i put sreæe, On koji se ne nameæe silom negoljubavlju poziva na zajedništvo, rekao je. Uèenici Prve i

Druge jeziène gimnazije iz Splita te uèenici Klasiènegimnazije "Don Frane Buliæ" i Srednje škole "Ivan Luciæ" izTrogira u molitvi vjernika i znakovitom prinosu darovaposvjedoèili su mladenaèku otvorenost i želju da budupotpuno Božji. Zbor Nadbiskupijske klasiène gimnazije"Ivan Pavao II." iz Zadra glazbeno je animirao pokornièkobogoslužje i uvelièao euharistijsko slavlje. Prije završetkamise, u ime svih nazoènih, uèenik Elektrotehnièke škole -Split, Stipe Semeniæ uruèio je župniku fra Mladenu Sesaru, uznak zahvalnosti za pruženo gostoprimstvo zbornik"Salonitansko-splitska Crkva u prvom tisuæljeæu kršæanskepovijesti". Nakon misnog slavlja druženje uèenika nastavilose sve do veèernjih sati u Mostaru i drugim hercegovaèkimodredištima.

Misa za novinarku Ivanku BubaloBila je plemenita osoba na koju se uvijek moglo raèunatiDerventa, 21.3.2010. (IKA) - Misa zadušnica za pokojnuIvanku Bubalo, novinarku više katolièkih i svjetovnihmedija, služena je u nedjelju 21. ožujka u Poljarima kodDervente, selu u kojem je do rata živjela. Uz rodbinu iprijatelje na misi je sudjelovalo i pet domaæih mještanameðu kojima i njen svekar Ivan Bubalo, koji su se jedinivratili i žive u Poljarima. Misno slavlje u mjesnoj kapelici uzdvojicu plehanskih franjevaca predvodio je fra Ilija Jerkoviæ,ravnatelj Zlatnog Cekina iz Slavonskog Broda. "Misa jenajljepši naèin da se sjetimo i pomolimo dragom Bogu zanaše drage pokojnike. Svojim dolaskom u ovo mjesto ukojem su još uvijek tako vidljivi tragovi rata, mjesto koje jepokojna Ivanka posebno voljela, pokazujete danas koliko steje cijenili i voljeli. Bila je plemenita osoba na koju se uvijekmoglo raèunati", kazao je fra Ilija. Ivanka Bubalo roðena je 2. sijeènja 1963. u Božincima kodDervente gdje je završila gimnaziju, a potom Fakultetpolitièkih znanosti u Zagrebu. U Slavonski Brod došla jenakon pada Bosanske posavine i otad se isticaladobrotvornim radom, organizirala je i sudjelovala u brojnimhumanitarnim akcijama, i sve to vrijeme neumorno poticalapovratak prognanika u rodnu Bosansku posavinu. IvankaBubalo, supruga Slavka Bubala, bila je majka troje djece:Marine, Anðele i sina Ivana. Suraðivala je s brojnimredakcijama: Informativnom katolièkom agencijom, GlasomKoncila, Katolièkim tjednikom, Radijem Brod, PosavskomHrvatskom, Hrvatskim katolièkim radijem, Svjetlom rijeèi.U tada Ðakovaèkoj i Srijemskoj biskupiji bila je aktivnavjernica, dopisnica iz slavonskobrodskih župa, dugogodišnjadopisnica Vjesnika Ðakovaèke i Srijemske biskupije tesuradnica Biskupijskoga tiskovnog ureda. Ivanka Bubalo poginula je u nedjelju 21. ožujka 2004. uprometnoj nesreæi na autocesti Zagreb-Lipovac kod StarogaPetrova Sela.

Misionar u Ruandi fra Ivica Periæ i kantautoricaMarijana Zovko gostovali u HKŽ NizozemskojRotterdam, 21.3.2010. (IKA) – U Hrvatskoj katolièkoj župi"Sv. Nikole Taveliæa" u Nizozemskoj na misama ikorizmenim susretima hrvatskih vjernika 20. i 21. ožujka uAmsterdamu, Roterdamu i Tilburgu gostovali su misionar uRuandi fra Ivica Periæ i kantautorica iz Laupheima(Njemaèka) Marijana Zovko. Periæ je vjernike upoznao sizgradnjom škole koja æe dobiti ime po hrvatskom franjevcuVjeki Æuriæu, koji su dali priloge za župu Kivumu u Ruandi.Marijana Zovko vjernicima je predstavila svoj treæi albumduhovne glazbe "Svjedoèenje", te im posvjedoèila svojuljubav prema duhovnoj glazbi koju gaji od djetinjstva.

Crkva u Hrvata ika

22 24. ožujka 2010. broj 12/2010

Križni put mladih Subotièke biskupijeViše od stotinu mladih iz Subotice i okolice sudjelovalo nakrižnom putu dugom više od dvadeset kilometaraSubotica, 21.3.2010. (IKA) - Više od stotinu mladih izSubotice i okolice kojima se pridružilo i desetak mladih izSonte sa župnikom Dominikom Ralbovsky pošlo je 20.ožujka ujutro na hodoèasnièki križni put predvoðenidekanom Franjom Ivankoviæem. Mladi su najprijesudjelovali na euharistijskom slavlju u crkvi Isusa Radnika,a zatim su krenuli na put dug više od dvadeset kilometara.Pojedine postaje molili su kod križeva krajputaša. Uveèernjim satima, na povratku mladi su prošli središnjimulicama grada Subotice, želeæi na taj naèin javnoposvjedoèiti svoju ljubav prema Kristu Raspetomu i njegovukrižu. Završetak križnoga puta bio je u katedrali-bazilici Sv.Terezije, gdje su izmolili završnu molitvu a katedralnižupnik mons. Stjepan Beretiæ im je uputio rijeèi.U nedjelju 21. ožujka popodne mladi su sudjelovali nakrižnom putu na subotièkoj Kalvariji. Na kraju togakorizmenog susreta propovijed je održao prefekt sjemeništa"Paulinum" Dragan Muharem. Naveèer su se mladi okupilina svoju mjeseènu tribinu u Katolièkom krugu. Predavanje"Cijena sreæe" održao je mons. dr. Andrija Kopiloviæ, prvoprotumaèivši pojmove "cijena" i "sreæa" promatrajuæi ih podvidom "tijela – duha (razuma) i duše". Istaknuo je kako jesreæa koja se traži u tjelesnom užitku i zadovoljstvuprolazna, ona koja se ostvaruje na podruèju duha, odnosnouma promjenljiva a tek ona sreæa koja se ostvaruje uèovjekovoj duši je neprolazna i vjeèna. Cijena sreæe je, pak,na podruèju tijela jeftina, na podruèju duha naporna, a napodruèju duše vrlo zahtjevna i velika jer zahtijeva žrtvu iodricanje. No, istinsku sreæu èovjeku može osigurati teksklad na svim tim podruèjima a regulator toga sklada jesavjest, istaknuo je predavaè. U ostvarenju istinskoga skladaèovjeku pomaže novi èovjek – Isus Krist jer on je otkupitelj,koji uništava grijeh; on je spasitelj koji spašava od smrti, iosloboditelj koji oslobaða èovjeka od svakog robovanja temu daruje mirnu savjest. Takav sklad odnosno sreæu Isus jeljudima osigurao svojom ljubavlju koja je povezana sažrtvom, odnosno s njegovom mukom i smræu na križu. Akoprihvate da njihov život bude "žrtva iz ljubavi i za ljubav",mladi æe moæi plativši tu visoku cijenu, ostvariti istinskusreæu u slobodi i zajedništvu, veæ ovdje na zemlji i dostiæivjeènu sreæu u nebu", zakljuèio je dr. Kopiloviæ.

Duhovna obnova hrvatskih studenata u RimuDuhovni nagovor "Modeli Isusova uèenika" održaoduhovnik Zavoda sv. Jeronima o. Mihaly SzentmartoniRim, 21.3.2010. (IKA) - Veæ drugu godinu u Papinskomhrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu organiziraju senedjeljni susreti hrvatskih studenata, laika i sveæenika, kojistudiraju na papinskim sveuèilištima u Rimu. Susreteanimira vicerektor don Željko Majiæ, a tema ovogodišnjihsusreta bila je "Sveæenik u svojoj naravi i poslanju".Odgovor je to hrvatske akademske rimske zajednice napoziv pape Benedikta XVI. da u prigodi 150. obljetnicesmrti sv. Ivana Marije Vianneya na poseban naèin buduokrenuti sveæeniku i sveæeništvu te tako obilježe Sveæenièkugodinu. Susreti se održavaju u dva ciklusa: božiæno-zimskom i uskrsno-proljetnom, a završavaju duhovnomobnovom.Tako je zajednièki hod uskrsno-proljetnog ciklusa završio napetu korizmenu nedjelju, 21. ožujka, duhovnom obnovom ubenediktinskom samostanu "Sacro Speco" u Subiacu (80-takkm od Rima), mjestu u kojem je veæi dio života proveo sv.Benedikt, otac zapadnog monaštva i zaštitnik Europe.

Duhovni nagovor na temu "Modeli Isusova uèenika" održaoje duhovnik Zavoda sv. Jeronima o. Mihaly Szentmartoni,rekavši kako su svi pozvani biti Isusovi uèenici i širiteljinjegove radosne vijesti, koja je univerzalna baština. Primjereje iznio kroz biblijske modele sv. Ivana, Isusova ljubljenoguèenika; sv. Stjepana, svjedoka Isusova božanstva te MarijeMagdalene, vjerne pratilje Isusa Krista pozvane po imenu.Poziv je uvijek poslanje koje je upuæeno svakom vjerniku,bez obzira na njegov stalež, istaknuo je dr. SzentmartoniOno što je bitno jest ustrajnost i vjernost onome tko nas jepozvao. Nakon nagovora slijedilo je vrijeme za ispovijed iosobno promišljanje, koje je završilo slavljem mise. Misu jepredvodio i propovijedao vicerektor don Željko Majiæ, aduhovna obnova završila je zajednièkim ruèkom i druženjem.

Uskrsna poruka srijemskog biskupa Ðure GašparoviæaSlaviti Uskrs i živjeti uskrsnuloga Krista, znaèi ljubavljupreoblikovati ovaj svijet u novi svijet u kojem neæemosudjelovati u nepravdi, u nasilju, u sebiènosti, u svaði imržnji, u razdijeljenosti, nego nastojati da pravda, ljubav,sloga i zajedništvo, bude pokretaèka snaga našega životakoji pobjeðuje smrtPetrovaradin, 22.3.2010. (IKA) – Slaviti Uskrs i živjetiuskrsnuloga Krista, znaèi ljubavlju preoblikovati ovaj svijetu novi svijet u kojem neæemo sudjelovati u nepravdi, unasilju, u sebiènosti, u svaði i mržnji, u razdijeljenosti, negonastojati da pravda, ljubav, sloga i zajedništvo, budepokretaèka snaga našega života koji pobjeðuje smrt, istièe usvojoj uskrsnoj poruci srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ."Svjesni smo da se èesto u našem životu dogaða pobjedaživota nad smræu. Kada smo uz teško bolesna èovjeka duljeili kraæe vrijeme, èesto govorimo da je živi mrtvac. No, kadje tijelo snažno i volja jaka te bolesnik uspije nadvladatibolest, tada se oporavku radujemo i kažemo da je to pobjedaživota nad smræu. Ako invalid uspije snagom volje raditi tepostigne znaèajne rezultate, tada govorimo o pobjedi života.Èovjek, koji je tužan radi gubitka drage osobe, kad malopomalo, ponekad i našom zaslugom, nadvlada bol, tadakažemo da je ponovno dobio volju za život. Kad nastanupoteškoæe i problemi u nekoj obitelji, a našom zaslugom sesretno riješe, tada govorimo da ta obitelj nastavlja sretnoživjeti. Kad mladi èovjek upadne u pošast droge i to prizna iodvrati se od toga, tada kažemo da se vratio u život. Kadnekom zapuštenom posvetimo malo više pažnje i topline i onse pridigne, govorimo da je on opet oživio. Kad našimžupnim zajednicama posvetimo više pažnje i one postanuaktivnije i životvornije, tada zadovoljni kažemo da našežupne zajednice žive. Sve ovo i još više toga pokazuje da ježivot pobjeda nad smræu, da je savladana teškoæa uvijek novipoèetak, novi život", istièe biskup. Život je, napominjebiskup, uvijek tijesno povezan s ljubavlju jer je Otac takoljubio svijet da je dao svoga Sina da sve uèini novim. "Svakiput kad netko drugoga pomaže ljubavlju i pažnjom, to jepobjeda života nad smræu. To je Uskrs. Kad životna dob sveviše veže supružnike u njihovu zajedništvu, to je pobjedaljubavi nad sebiènošæu i umorom. To je Uskrs. Svaki put kadpružimo bližnjemu pomoæ bez nadoknade, kad neoèekujemo znak zahvalnosti, to je Uskrs. U svako doba kadsveæenici u svojem životu zaboravljaju vlastite interese imeðusobno se pomažu i stvaraju sve èvršæe biskupijsko,dekanatsko i župno zajedništvo, tu je Uskrs", istièe biskup. "Dok molim, da osobno susreæemo uskrslog Gospodina unašem životu i uèvršæujemo zajedništvo s njime imeðusobno te da nas obdari milošæu, snagom, mirom iradošæu novoga života, svima želim sretan i blagoslovljenUskrs", poruèuje biskup Gašparoviæ.

Crkva u Hrvataika

2324. ožujka 2010. broj 12/2010

Inozemne vijesti

Njemaèki biskupi odluèni u suoèavanju s pitanjemspolnih zloporabaTrier, 17.3.2010. (IKA) - U Njemaèkoj su zatajeni raznisluèajevi spolne zloporabe koje su u prošlosti poèinilisveæenici, izjavio je biskup Triera Stephan Ackermann,kojeg je Njemaèka biskupska konferencija opunomoæila zasva pitanja povezana sa spolnim zloporabama u Crkvi. Kakoprenosi Radio Vatikan, u intervjuu objavljenom na web-stranici njemaèkoga dnevnika Rhein-Zeitung, biskup jeustvrdio: "Na temelju naših sadašnjih spoznaja, bilo jeprikrivanja. Nažalost, u ovome trenutku s tim se moramopomiriti. Gdje nije bilo stvarne volje da se razjasne stvari tesu krivci jednostavno premješteni, moramo priznati da jebilo prikrivanja niza sluèajeva." Na upit o nemarnosti nekihbiskupija prema odgovornima za zloporabe, biskup jeprimijetio da se istražujuæi protekla desetljeæa vidi kako susve biskupije bile pogoðene. Iz razgovora koje sam vodioprošlih dana, shvatio sam da smo se previše bavili zaštitomkrivaca. Što možemo reæi nego da smo uèinili pogrešneprocjene o dobrom glasu Crkve, pojedinim ustanovama igubitku povjerenja. Biskup je zadovoljan okruglim stolom osuèeljavanju s problemom spolne zloporabe koji 23. travnjau Berlinu organiziraju njemaèka ministarstva za obitelj i zakulturu, na kojem æe se raspravljati o moguæim preventivnimmjerama. Govoreæi o potpori žrtvama, biskup Ackermannrekao je da æe žrtve, i eventualno odgovorni za zloporabe, od30. ožujka na besplatnom telefonskom broju imati naraspolaganju "muškarce i žene iz naših župa, zajedno spsiholozima i psihoterapeutima, struènjacima za pitanjaspolnih zloporaba". Osim toga pojedine biskupije iredovnièke zajednice imenovat æe odgovorne osobe zaprijavu sluèajeva. Osvræuæi se, pak, na crkveni odabir iobrazovanje sveæenièkih kandidata, biskup je ustvrdio kakoæe stupiti u kontakt s odgojiteljima u sjemeništima da sepodrobno razmotre razni vidici vezani uz obrazovanje i da ihse eventualno poboljša. Ipak, dodao je biskup Ackermann,želio bih istaknuti da se ogromna veæina utvrðenih sluèajevaa odnosi na šezdesete, sedamdesete i osamdesete godineprotekloga stoljeæa. Psihologija je od osamdesetih godinapostala uobièajeni uvjet u obrazovanju sveæenika. Razlogpoèinjenih skandala ne treba tražiti u "toènim moralnimstajalištima". Zloporabe su se dogodile u ustanovamanajrazlièitijih usmjerenja. To što se za brojna zlodjela kasnosaznalo ovisi o zatvorenim sustavima, u katolièkimustanovama kao i u kolegijima koji nisu vezani uz Crkvu iliu obiteljima. Što se pak tièe odštete žrtvama, biskup jepojasnio kako je odgovorio na brojne pozive koji se na toodnose, ali da novac nije u prvome redu. Osigurali smoduhovnu potporu svim osobama kojima je bila potrebnafinancijska pomoæ za terapeutske usluge. To æemo i ubuduæeèiniti. Moramo se takoðer pitati može li biti neki oblikmaterijalne ili moralne odštete. Za nas je jako važno da budenaknada za nepravde koje su poèinile te osobe, zakljuèio jebiskup Ackermann, dodajuæi "ne tražimo iskupljenje uplaæanju doliènoga novca".

.

Papa: Osoba mora biti u središtu gospodarstva i financijaBenedikt XVI. primio u audijenciju èlanove rimskogUdruženja industrijalaca i poduzeæaVatikan, 18.3.2010. (IKA) – Neka dostojanstvo ljudskeosobe uvijek bude u središtu gospodarstva, pa i u vrijemekrize, istaknuo je papa Benedikt XVI. na susretu s èlanovimarimskog Udruženja industrijalaca i poduzeæa, koje je 18.ožujka primio u audijenciju. Papa ih je, izmeðu ostaloga,potaknuo da se zalažu kako bi se svima zajamèio dostojanposao, te da sadašnju krizu iskoriste za ponovno razmatranjemodela razvoja. Neka i u doba gospodarske krize poduzeæa budu uvijek uslužbi èovjeka, potaknuo je Papa te spomenuo svojuencikliku "Caritas in veritate" kako bi istaknuo da osobutreba staviti u središte gospodarstva i financija. Osim toga,napomenuo je kako politika ne smije biti podložnafinancijskim mehanizmima te se osvrnuo na veliki problemnezaposlenosti, posebice mladih. Glavni cilj treba biti daposao bude dostupan svim ljudima, istaknuo je Sveti Otac tedodao kako ono što Crkvu vodi u promicanju takvoga ciljajest uvjerenje da je rad dobro za èovjeka, za obitelj i zadruštvo te izvor slobode i odgovornosti.U postizanje tih ciljeva, primijetio je nadalje Papa, ukljuèenisu, zajedno s drugim društvenim subjektima, i poduzetnici,koje treba posebno ohrabriti u njihovu zalaganju u služenjudruštvu i opæem dobru. Papa je pritom istaknuo brojnaodricanja s kojima se treba suoèiti kako bi se vlastitopoduzeæe otvorilo ili održalo na tržištu, te kako se ne biotpuštalo radnike. Male poduzetnièke stvarnosti nailaze namanje dostupne kredite, dok je konkurencija naglobaliziranim tržištima vrlo jaka, primijetio je Papa. U tomje kontekstu važno znati nadvladati individualistièki imaterijalistièki mentalitet koji, radi lakše i brže zarade, nepotièe ulaganja u realno gospodarstvo, kako bi se nafinancijskim tržištima dalo prvenstvo vlastitome kapitalu.Stoga je, prema Papinim rijeèima, potreban kršæanskihumanizam koji oživljava ljubav i u poduzetnièkimdjelatnostima, te gospodarskim i financijskim odlukama.Sveti Otac pritom je spomenuo neke od naèina na koje sevalja boriti protiv krize: potrebno je povezati se s drugimdruštvenim stvarnostima, ulagati u istraživanje i obnovu, neprimjenjivati nepravednu konkurenciju meðu poduzeæima ine zaboraviti vlastite društvene dužnosti. Sama je financijskakriza pokazala da su se na tržištu koje je poremeæeno nizomsteèaja, održali oni gospodarski subjekti koji su sposobnidržati se moralnoga ponašanja i koji su pozorni na potrebesvojega teritorija. Štoviše, Papa je istaknuo da krizu treba živjeti spouzdanjem, jer ona može biti shvaæena kao prigoda što setièe razmatranja modela razvoja i nove organizacije svijetafinancija. Osim toga, talijansko je poduzetništvo postiglouspjeh upravo zahvaljujuæi vezama meðu ljudima, teodnosima suradnje i uzajamnoga povjerenja. Poduzeæe možebiti puno života i proizvoditi društveno bogatstvo, akopoduzetnike i menadžere vodi dalekosežni pogled koji dajeprednost dugoroènome ulaganju, a ne špekulantskoj zaradi ikoji promièe obnovu, umjesto gomilanja bogatstva samo zasebe, poruèio je Sveti Otac.

.

Inozemne vijesti ika

24 24. ožujka 2010. broj 12/2010

Papino pastirsko pismo irskim katolicimaVatikan, 20.3.2010. (IKA) - Papino pastirsko pismo irskimkatolicima u kojem progovara o spolnom zlostavljanjumaloljetnika od strane nekih sveæenika objavljeno je 20.ožujka. Papa je pismo potpisao na blagdan svetog Josipa imoli da se cijelo pomno èita.Draga braæo i sestre Crkve u Irskoj, s velikom zabrinutošæupišem vam kao pastir opæe Crkve, tim rijeèima papaBenedikt XVI. zapoèinje pismo, izražavajuæi dubokuuznemirenost i zgražanje nad sluèajevima zlostavljanja,kriminalnim èinima, kao i zbog èesto neprikladnog odgovoraCrkve u Irskoj. Benedikt XVI. dijeli s vjernicima osjeæajizdaje a predlaže "put ozdravljenja, obnove i zadovoljštine".S problemom, koji nije specifièan, tvrdi Papa, za Irsku ni zaCrkvu, treba se odvažno i odluèno suèeliti. Neka se nitko nezavarava da æe se ta muèna situacija riješiti u kratko vrijeme.Uèinjeni su pozitivni koraci naprijed, ali je ostalo puno višetoga što valja uèiniti. Potrebna je ustrajnost u molitvi, svelikim pouzdanjem u iscjeljujuæu snagu Božje milosti,potièe Sveti Otac. Crkva u Irskoj prije svega mora pred Gospodinom i preddrugima priznati teške grijehe poèinjene protiv nebranjenjemladeži. Papa moli sve da se sjete brojnih Iraca koji su poEuropi i u svijetu širili evanðelje sve do žrtve vlastita životakako bi Kristu ostali vjerni u velikodušnome zauzimanju zanajsiromašnije. Podsjeæa na opæi kontekst sekularizacije ukoji valja smjestiti tu pojavu, tvrdeæi da je bila težnja,voðena dobrom ali pogrešnom nakanom, da se izbjegnekaznene postupke u sluèaju neregularnih kanonskih situacija.Papa navodi niz èimbenika koji su u pozadini tog problema:neprikladne procedure za odreðivanje podobnosti kandidataza sveæeništvo i redovništvo; nedovoljna ljudska, moralna,intelektualna i duhovna izobrazba u sjemeništima inovicijatima; težnja u društvu da se povlašæuje kler i drugeosobe na vlasti te prekomjerna zabrinutost za dobar glasCrkve, da se izbjegnu sablazni, što je dovelo doneprimjenjivanja važeæih kanonskih kazni i zaštitedostojanstva svake osobe. Treba hitno preispitati èimbenike,piše Papa, koji su prouzroèili vrlo tragiène posljedice zaživot žrtava i njihovih obitelji a do te su mjere zatamnilisvjetlo evanðelja što nisu stigla uèiniti ni stoljeæa progona,primijetio je Benedikt XVI.Podsjeæajuæi kako se veæ u raznim prigodama susreo sažrtvama zlostavljanja te da je spreman to i ubuduæe èiniti,njima se ponovno obraæa otvorena srca. Užasno ste trpjeli,piše Papa, zbog toga sam jako žalostan. Znam da ništa nemože izbrisati zlo koje ste podnijeli. Iznevjereno je vašepouzdanje, ucviljeno vaše dostojanstvo. Mnogi su od vasiskusili, kad ste se dovoljno odvažili da govorite o tome štovam se dogodilo, da vas nitko nije slušao. Vi, koji stepretrpjeli zlostavljanja u ustanovama, morali ste doživjetikako nije bilo naèina da izbjegnete svoje patnje. Razumljivoje da s mukom opraštate ili da se mirite s Crkvom. Otvorenopriznajem uime Crkve da svi osjeæamo sram i grižnjusavjesti, ujedno vas molim da ne gubite nadu. U zajedništvuCrkve sreæemo osobu Isusa Krista, koji je i sam bio žrtvanepravde i grijeha. Poput vas i On još nosi rane svojenepravedne patnje. On shvaæa dubinu vaše patnje i trajanjenjezina uèinka u vašim životima i odnosima s drugima,ukljuèujuæi odnos s Crkvom. Znam da je nekima od vasnakon svega što se zbilo teško uæi u crkvu. Ipak, isteKristove rane, preobražene njegovom otkupiteljskompatnjom, oruðe su kojim je skršena moæ zla a mi se raðamona novi život i nadu, ustvrdio je Sveti Otac. Èvrsto vjerujemu ozdravljujuæu moæ njegove žrtvene ljubavi – i unajmraènijim i beznadnim situacijama – koja donosiosloboðenje i obeæava novi poèetak. Obraæajuæi se vama kao

pastir, zabrinut za dobro sve djece Božje, ponizno vas molimda razmislite o svemu što sam vam rekao. Molim se dauzmognete, približavajuæi se Kristu i sudjelujuæi u životuCrkve, ponovno otkriti beskrajnu ljubav Kristovu premasvima vama. Nadam se da æete tako moæi pronaæi pomirenje,posvemašnje ozdravljenje i mir, piše Sveti Otac. Papa se takoðer obraæa sveæenicima i redovnicima koji suspolno zlostavljali mlade. Iznevjerili ste povjerenje koje sunevini mladi i njihovi roditelji stavili u vas. Poradi togamorate odgovarati pred svemoguæim Bogom, kao i predsudovima koji su za to ustanovljeni. Izgubili ste poštovanjeirskoga naroda, a osramotili ste i obešèastili svoju braæu.Sveæenici su prekršili svetost sakramenta svetoga reda, pokojemu je Krist nazoèan meðu nama i u našem djelovanju.Zajedno s ogromnom štetom nanesenom žrtvama, velika ješteta uèinjena Crkvi i javnom poimanju sveæeništva iredovnièkoga života, piše Papa, pozivajuæi ih da se pokajujer otkupiteljska Kristova žrtva ima moæ oprostiti èak inajveæi grijeh, a izvuæi dobro i iz najveæega od zala. Božjapravednost ujedno zahtijeva da odgovaramo za svoja djela,ne tajeæi ništa. Otvoreno priznajte svoju krivicu, dodajePapa, stavite se na raspolaganje pravdi, ali ne gubite nadu umilosrðe Božje, istaknuo je Benedikt XVI.Obraæajuæi se pak roditeljima, Papa s njima dijelizaprepaštenje "u spoznaji užasnih stvari koje su se zbile umjestu koje je moralo biti sigurna sredina za sve, tepotvrðuje èinjenicu da Crkva primjenjuje u posljednjimgodinama usvojene mjere za zaštitu mladih u župskim iodgojnim sredinama. Vi æete u Crkvi naæi Isusa Krista",ustvrdio je Benedikt XVI. Obraæajuæi se pak sveæenicima iredovnicima u Irskoj, od koji su brojni razoèarani,izbezumljeni i srditi zbog naèina kako su se poglavarisuèelili s problemom, primijetio je kako se brojni osobnoosjeæaju obeshrabreni, èak napušteni, "u oèima nekih kriviste jer ste sveæenici, gledaju vas kao da ste na neki naèinodgovorni za tuða zlodjela". U ovo vrijeme patnje…pozivam vas da potvrdite svoju vjeru u Krista i ljubav premaCrkvi. Tako æete svima pokazati da je milost u izobilju tamogdje obiluje grijeh, istaknuo je Benedikt XVI. Sveti Otac u pismu se takoðer obraæa i biskupima. Ne možese zanijekati, piše Papa, da su neki od vas i vašihprethodnika uèinili veliki propust, katkada jako velik, uprimjeni odavno usvojenih propisa kanonskoga prava koji seodnose na zlodjela zlostavljanja mladih. Poèinjene suozbiljne greške u pristupu optužbama. Shvaæam da je biloteško shvatiti opsežnost i složenost problema, pribavitipouzdane informacije i donijeti pravedne odluke na temeljuopreènih savjeta struènjaka. Meðutim, treba priznati da supoèinjenje teške greške u prosuðivanju i da je bilo propustavlasti. Sve je to ozbiljno ugrozilo vašu vjerodostojnost iuèinkovitost. Cijenim vaše uložene napore da naðete lijek zaprošle greške i da se zajamèi kako se one ne bi ponovile.Jedino odluèno, transparentno i pošteno djelovanje moževratiti poštovanje i dobrohotnost Iraca prema Crkvi, istaknuoje Sveti Otac.Papa moli sve katolike u Irskoj da naðu nove puteve – u sveviše sekulariziranome društvu – za prenošenje mladimaljepote i bogatstva prijateljstva s Isusom Kristom uzajedništvu s njegovom Crkvom. Sveti Otac predlaže stvarnepothvate za suoèavanje sa situacijom: poziva sve da u svepetke kroz godinu èine pokoru za grijehe zlostavljanja, daponovno otkriju sakrament ispovijedi i euharistijskoklanjanje. Najavljuje skori apostolski posjet nekimbiskupijama, sjemeništima i redovnièkim družbama u Irskoj,a predlaže na nacionalnoj razini misije za sve biskupe,sveæenike i redovnike.

Inozemne vijestiika

2524. ožujka 2010. broj 12/2010

Prilog dokumenti

Uzdizanje duše k BoguPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 17. ožujka2010.Draga braæo i sestre, ovog jutra, nastavljajuæi razmišljanje odprošle srijede, htio bih produbiti s vama druge aspekteuèenja svetog Bonaventure iz Bagnoregia. On je istaknutiteolog, koji je zaslužuje da bude stavljen uz bok drugomvelikom misliocu, njegovu suvremeniku, svetom TomiAkvinskom. Obojica su pronicali tajne objave, vrednujuæibogatstva ljudskoga razuma, u onom plodnom dijaloguizmeðu vjere i razuma koji karakterizira kršæanski Srednjivijek, uèinivši ga dobom velikoga intelektualnog procvata,kao i vjere i crkvene obnove, što èesto nije dovoljnoprepoznato. Postoje i druge sliènosti meðu njima: iBonaventura, franjevac, i Toma, dominikanac, pripadali suprosjaèkim redovima koji su svojom duhovnom svježinom,kao što sam podsjetio u prethodnim katehezama, u 13.stoljeæu obnovili èitavu Crkvu i privukli brojne sljedbenike.Obojica su marljivo, predano i s ljubavlju služili Crkvi takoda su pozvani sudjelovati na ekumenskom koncilu u Lyonu1274., iste godine kada su obojica i umrla: Toma na putu zaLyon, Bonaventura u tijeku samoga koncila. I na Trgu Sv.Petra kipovi dvojice svetaca stoje jedan nasuprot drugome iprvi su u nizu kipova postavljenih na vrh kolonade gledanood proèelja vatikanske bazilike: jedan je smješten na lijevomkraku a drugi na desnom. Usprkos svim tim aspektima,možemo kod dvojice svetaca uoèiti dva razlièita pristupafilozofskom i teološkom istraživanju, koji pokazujuoriginalnost i dubinu kako jednoga tako i drugoga. Htio bihistaknuti neke od tih razlika.Prva se razlika tièe pojma teologije. Obojica se nauèiteljapitaju je li teologija praktièna znanost ili teorijska,spekulativna znanost. Sveti Toma razmišlja o dva moguæaopreèna odgovora. Prvi glasi: teologija je razmišljanje o vjeria svrha vjere je da èovjek postane dobar, da živi premaBožjoj volji. Dakle, svrha teologije morala bi biti ta da vodièovjeka na pravi, dobri put; shodno tome ona je, u konaènici,praktièna znanost. Drugi stav glasi: teologija nastoji spoznatiBoga. Mi smo Božje djelo; Bog nadilazi naše djelovanje.Bog izvodi u nama ispravno djelovanje. Dakle, rijeè je u bitine o našem djelovanju, veæ o upoznavanju Boga; to ima zaposljedicu da je bit teologije gledati Boga, a ne našedjelovanje. Zakljuèak svetog Tome je sljedeæi: teologijaukljuèuje oba aspekta: ona je teorijska, nastoji sve višespoznati Boga, i ujedno praktièna, jer nastoji usmjeriti našživot prema dobru. Ali, postoji jedno preimuæstvo spoznaje:moramo prije svega poznavati Boga, a zatim slijedidjelovanje u skladu s Bogom (Summa Theologia Ia, p. 1, èl.4). To preimuæstvo spoznaje nad praksom od velikog jeznaèenja za temeljno usmjerenje svetog Tome.Odgovor svetog Bonaventure je veoma slièan, ali su naglascidrukèiji: on, poput svetog Tome, iznosi ista obrazloženja i ujednom i u drugom smjeru, ali da bi odgovorio na pitanje jeli teologija praktièna ili teorijska znanost, sveti Bonaventuradonosi trostruku podjelu: proširuje alternativu izmeðuteorijskog (preimuæstvo spoznaje) i praktiènog (preimuæstvoprakse), dodajuæi treæi stav, koji naziva "mudrosnim" i tvrdikako mudrost obuhvaæa oba aspekta. On nastavlja: mudrosttraži kontemplaciju (kao najviši oblik spoznaje) i ima za cilj"ut boni fiamus" – da postanemo dobri, prije svega to:postati dobri. Zatim dodaje: "Vjera je u umu, na takav naèinda pobuðuje osjeæaj. Na primjer: znati da je Krist umro 'zanas' ne ostaje znanje, veæ postaje nužno osjeæaj, ljubav"

(Brevilokvij [Kratki prikaz teologije], Proslov, 3).Na istom je tragu njegova obrana teologije, to jestracionalnog i metodièkog razmišljanja o vjeri. SvetiBonaventura nabraja neke argumente protiv bavljenjateologijom, koji su možda bili rašireni takoðer dijelom meðufranjevcima i prisutni takoðer u našem dobu: razum biobezvrijedio vjeru, bio bi nasilni stav prema Božjoj rijeèi,morali bismo slušati a ne analizirati Božju rijeè (usp. Pismosvetog Franje Asiškog svetom Antunu Padovanskom). Na teargumente protiv teologije, koji pokazuju opasnosti kojepostoje u samoj teologiji, svetac odgovara: toèno, postojinadut naèin bavljenja teologijom, neka oholost razuma, kojise postavlja iznad Božje rijeèi. No, umni rad pravog, dobrogteologa ima drugi izvor, a ne oholog razuma. Onaj koji ljubiželi sve bolje i sve više poznavati onoga koga ljubi; pravateologija ne angažira razum i njegovo istraživanje voðenoohološæu, "sed propter amorem eius cui assentit" – "veæljubav onoga koji je dao svoj pristanak" (Brevilokvij, 2): toje temeljni cilj teologije. Za svetog Bonaventuru je, dakle,odluèujuæi primat ljubavi.To ima za posljedicu da sveti Toma i sveti Bonaventuradefiniraju na razlièit naèin krajnje èovjekovo odreðenje,njegovu punu sreæu: za svetog Tomu krajnji cilj kojemstremi naša želja jest gledati Boga. U tom jednostavnom èinugledanja Boga nalaze rješenje svi problemi: mi smo sretni,ništa drugo nam ne treba.Za svetog Bonaventuru, pak, krajnje odreðenje èovjeka jeljubiti Boga, susresti i ujediniti njegovu i našu ljubav. To jepo njemu najprikladnija definicija naše sreæe.U skladu s tim mogli bismo takoðer reæi da je najvišakategorija za svetog Tomu istina, dok je to za svetogBonaventuru dobro. Bilo bi pogrešno vidjeti u ta dvaodgovora neku proturjeènost. Za obojicu je istina takoðerdobro, a dobro je takoðer istina; gledati Boga je isto što iljubiti a ljubiti isto što i gledati. Rijeè je o razlièitimnaglascima pogleda koji je u suštini isti. Oba naglaska suoblikovali razlièite tradicije i razlièite duhovnosti i takopokazali plodnost vjere, jedne vjere u razlièitosti njezinihizraza.Vratimo se svetom Bonaventuri. Oèito je da se specifièninaglasak njegove teologije, za koju sam naveo samo jedanprimjer, može objasniti na temelju franjevaèke karizme:asiški siromašak je u jeku intelektualnih rasprava svoga dobapokazao svojim životom da ljubavi pripada prvo mjesto; onje bio slika zaljubljenika u Krista i tako je, u svojem dobu,uprisutnio Gospodina – nije uvjeravao svoje suvremenikerijeèima, veæ svojim životom. Iz svih djela svetogBonaventure, navlastito takoðer iz znanstvenih, uèenih djela,izlazi na vidjelo i u njima se nalazi to franjevaèkonadahnuæe; opaža se, naime, da je polazište njegovarazmišljanja nadahnuto susretom s asiškim siromahom. Ali,da bi se shvatila konkretna razrada teme "primata ljubavi",moramo pred oèima imati drugi izvor: spise takozvanogPseudo-Dionizija, sirijskog teologa iz 6. stoljeæa, koji se kriopod pseudonimom Dionizija Areopagite, istièuæi timimenom liènost koja se spominje u Djelima apostolskim(usp. 17,34). Taj je teolog tvorac liturgijske teologije imistiène teologije i opširno je govorio o raznim redovimaanðela. Njegovi su spisi prevedeni na latinski u 9. stoljeæu, au doba svetog Bonaventure, dakle u 13. stoljeæu, pojavio senovi prijevod, koji je pobudio zanimanje toga sveca i ostalihteologa njegova doba. Dvije su stvari osobito privuklepozornost svetog Bonaventure.

Prilog dokumenti ika

26 24. ožujka 2010. broj 12/2010

Prvo, Pseudo-Dionizije govori o novim redovima anðela,èija je imena našao u Svetom pismu a zatim ih rasporedio nasvoj naèin, od jednostavnih anðela pa do serafina. SvetiBonaventura tumaèi te redove anðela kao stupnjeve upribližavanju stvorenja Bogu. Tako oni mogu predstavljatiljudski hod, uzdizanje k zajedništvu s Bogom. Za svetogBonaventuru nema nikakve sumnje: sveti Franjo Asiškipripadao je serafskom redu, zboru serafina, to jest bio je èistiplamen ljubavi. A takvi bi morali biti i franjevci. Ali, svetiBonaventura zna dobro da se taj posljednji stupanjpribližavanja Bogu ne može uvrstiti u pravni poredak, veæ jeuvijek posebni Božji dar. Zato je struktura Franjevaèkogreda skromnija, realistiènija, ali mora, ipak, pomoæièlanovima da se sve više približe serafskoj egzistenciji.Govorio sam protekle srijede o toj sintezi izmeðu trezvenogrealizma i evanðeoske radikalnosti u misli i djelu svetogBonaventure.Drugo, sveti Bonaventura je meðutim našao u Pseudo-Dionizijevim spisima drugu, za njega osobno još važnijusastavnicu. Dok je za svetog Augustina intellectus, gledatirazumom i srcem, posljednja kategorija spoznaje, Pseudo-Dionizije èini korak dalje: u uzdizanju prema Bogu može sedoæi do toèke u kojoj razum više ne vidi. Ali u tami umaljubav još uvijek vidi – vidi ono što ostaje nedostupnorazumu. Ljubav seže dalje od razuma, vidi više, prodiredublje u Božji misterij. Sveti Bonaventura bio je oèaran timshvaæanjem, koje se podudaralo s franjevaèkom duhovnošæu.Upravo u tamnoj noæi križa izlazi na vidjelo sva velièinaBožje ljubavi; tamo gdje razum više ne vidi, vidi ljubav.Završne rijeèi "Puta duha k Bogu" (Itinerarium mentis inDeum), ako ih se površno èita, mogu se èiniti pretjeranimizrazom pobožnosti bez sadržaja; ako ih se, meðutim, èita usvjetlu teologije križa svetog Bonaventure, one su svijetliizraz franjevaèke duhovnosti: "Ako pak tragaš za tim kakose to (to jest uzdizanje ka Bogu) može zgoditi, pitaj milost, ane nauk; želju, a ne razum; vapaj molitve, a ne naporuèenja… ne pitaj svjetlo, nego oganj koji potpuno raspaljujei prenosi u Boga" (sedmo poglavlje, 6.). Sve to nije anti-intelektualno i nije anti-racionalno: pretpostavlja hodrazuma, ali ga natkriljuje u ljubavi Krista raspetog. S tompreinakom Pseudo-Dionizijeve mistike, sveti Bonaventura jezaèetnik velike mistiène struje, koja je veoma uzdigla iproèistila ljudski duh: to je vrhunac u povijesti ljudskogduha.Ta teologija križa, roðena iz susreta izmeðu Pseudo-Dionizijeve teologije i franjevaèke duhovnosti, ne smijedovesti do toga da zaboravimo da sveti Bonaventura dijeli sasvetim Franjom takoðer ljubav prema stvorenom svijetu,radost prema ljepoti Božjeg stvorenja. Citiram u vezi s timreèenicu iz prvog poglavlja "Puta": "Slijep je… onaj kojinije prosvijetljen tolikim sjajem stvorenih stvari; gluh je onajkoji nije probuðen tolikom vikom; nijem je onaj koji ne hvaliBoga sa svih tih uèinaka" (prvo poglavlje, 15.). Svastvorenja govore iz svega glasa o Bogu, o dobrom, lijepomBogu; o njegovoj ljubavi.Èitav je naš život, dakle, prema svetom Bonaventuri "put",putovanje – uzdizanje ka Bogu. Ali se vlastitim snagama nemožemo vinuti do Božjih visina. Sam Bog nam mora u tomepomoæi, mora nas "povuæi" gore. Zato je nužna molitva.Molitva – tako kaže sveti Bonaventura – je majka i izvoruzdizanja duše – "sursum actio", kaže Bonaventura.Završavam stoga molitvom, kojom on zapoèinje svoj "Put":"Pomolimo se dakle i recimo Gospodinu našemu: 'Vodi me,Gospodine, na svome putu, i hodit æu u tvojoj istini; neka seraduje srce moje da se boji imena tvojega'" (prvo poglavlje,1.).

Krist je božanski zakonodavacPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 21.ožujka 2010.Draga braæo i sestre!Stigli smo do Pete korizmene nedjelje, èija nam liturgija, ovegodine, predlaže evanðeosku epizodu s Isusom koji spašavapreljubnicu od smrtne osude (Iv 8,1-11). Dok je pouèavao uhramu, pismoznanci i farizeji dovedoše Isusu neku ženuuhvaæenu u preljubu, za što Mojsijev zakon predviðakamenovanje. Ti ljudi traže od Isusa da osudi grešnicu snakanom "da ga iskušaju" i da ga navedu na pogrešan korak.Prizor je pun dramatiènosti: o Isusovim rijeèima ovisi životte osobe, ali isto tako i njegov život. Dvolièni tužitelji,naime, pretvaraju se da traže od njega sud, a zapravo upravonjega žele optužiti i osuditi. Isus je, meðutim, "pun milosti iistine" (Iv 1,14): on zna što je u srcu svakog èovjeka, želiosuditi grijeh, ali spasiti grešnika i raskrinkati dvoliènost.Evanðelist sveti Ivan istièe jedan detalj: dok tužitelji na njnavaljuju s pitanjima, Isus se saginje i piše prstom po tlu.Sveti Augustin primjeæuje da ta gesta pokazuje Krista kaobožanskog zakonodavca: naime, Bog je napisao zakoneprstom na kamenim ploèama (usp. Komentar na IvanovoEvanðelje, 33, 5). Isus je dakle Zakonodavac, utjelovljenaPravednost. I koja je njegova presuda? "Tko je od vas bezgrijeha, neka prvi na nju baci kamen". Te su rijeèi punerazoružavajuæe snage istine, koja ruši zid dvoliènosti i otvarasavjesti za veæu pravednost, pravednost ljubavi, u kojoj sesastoji puno ispunjenje svake zapovijedi (usp. Rim 13,8-10).Pravednost je spasila takoðer Pavla iz Tarza, pretvorivši ga usvetog Pavla (usp. Fil 3,8-14).Kada tužitelji "stadoše odlaziti jedan za drugim, poèevši odstarijih", Isus, odriješivši ženu od njezina grijeha, uvodi je unovi život, u kojem se treba okrenuti k dobru: "Ni ja te neosuðujem. Idi i odsada više nemoj griješiti". Ista ta milost æenagnati Apostola da kaže: "Jedno samo: što je za mnom,zaboravljam, za onim što je preda mnom, prežem, k ciljuhitim, k nagradi višnjeg poziva Božjeg u Kristu Isusu" (Fil3,13-14). Bog želi za nas samo dobro i život; on se brine zazdravlje naše duše po svojim otajstvima, oslobaðajuæi nas odzla sakramentom pomirenja, kako nitko ne bi bio izgubljen,veæ da se svi odluèe na obraæenje. U ovoj Sveæenièkojgodini želim potaknuti pastire da nasljeduju svetog Arškogžupnika u službi sakramentskog opraštanja, kako bi vjerniciiznova otkrili njegovo znaèenje i ljepotu i bili ponovnoozdravljeni Božjom milosrdnom ljubavlju, koja "ide dotle danamjerno zaboravlja grijeh samo da bi nam oprostila"(Pismo povodom proglašenja Sveæenièke godine).Dragi prijatelji nauèimo od Gospodina Isusa ne suditi i neosuðivati bližnjega. Nauèimo biti nepopustljivi premagrijehu – poèevši od vlastitoga! – i blagi s ljudima. Nekanam u tome pomogne Majka Božja koja je, lišena svakogagrijeha, posrednica milosti za svakog raskajanog grešnika.

.

Prilog dokumentiika

2724. ožujka 2010. broj 12/2010

"Uèitelju dobri, što mi je èiniti da baštinim život vjeèni"Poruka pape Benedikta XVI. za 25. svjetski dan mladih, 28.ožujka 2010.Dragi prijatelji, ove se godine navršava dvadeset i petaobljetnica ustanovljenja Svjetskog dana mladih, kojeg jepokrenuo papa Ivan Pavao II., èasne uspomene kao godišnjisusret mladih vjernika iz èitavoga svijeta. Bila je todalekovidna inicijativa koja je urodila obilnim plodovima,omoguæivši novim naraštajima vjernika da se jedni sdrugima susreæu, da slušaju Božju rijeè, da otkrivaju ljepotuCrkve i žive snažna iskustva vjere koji su mnoge naveli naodluku da se potpuno predaju Kristu.Ovaj 25. Dan predstavlja etapu prema iduæem Svjetskomdanu mladih, koji æe se održati u kolovozu 2011. u Madridu,gdje æete, nadam se, doæi u velikom broju da doživite tajmilosni dogaðaj.Da bismo se pripravili za tu proslavu, htio bih vam predložitineka razmišljanja na ovogodišnju temu: "Uèitelju dobri, štomi je èiniti da baštinim život vjeèni?" (Mk 10,17), koja jepreuzeta iz evanðeoskog izvješæa o Isusovom susretu smladim bogatašem; o toj je temi veæ govorio papa IvanPavao II. u svom prvom pismu upuæenom mladima iz 1985.godine.

1. Isusov susret s mladiæem"I dok je izlazio na put, dotrèi netko, klekne preda nj pa gaupita: 'Uèitelju dobri, što mi je èiniti da baštinim životvjeèni?' Isus mu reèe: 'Što me zoveš dobrim? Nitko nijedobar doli Bog jedini! Zapovijedi znadeš: Ne ubij! Ne èinipreljuba! Ne ukradi! Ne svjedoèi lažno! Ne otmi! Poštuj ocasvoga i majku!' On mu odgovori: 'Uèitelju, sve sam to èuvaood svoje mladosti.' Isus ga nato pogleda, zavoli ga i reknemu: 'Jedno ti nedostaje! Idi i što imaš, prodaj i podajsiromasima pa æeš imati blago na nebu. A onda doði i idi zamnom.' On se na tu rijeè smrkne i ode žalostan jer imaševelik imetak" (Mk 10, 17-22).Ovo izvješæe izražava na uèinkovit naèin veliku pozornostkoju Isus posveæuje mladima, svima vama, vašimoèekivanjima, vašim nadama i pokazuje koliko je velikanjegova želja da vas osobnu susretne i otpoène dijalog sasvakim od vas. Krist, naime, prekida svoje putovanje kako biodgovorio na pitanje svoga sugovornika, stavlja se potpunona raspolaganje mladiæu, koji je silno želio razgovarati s"dobrim uèiteljem" kako bi od njega nauèio kroèiti stazomživota. Tim je evanðeoskim ulomkom moj prethodnik htiopotaknuti svakog od vas da se "upusti u osobni razgovor sKristom – razgovor koji je od temeljne i bitne važnosti zamladog èovjeka" (Pismo mladima, 2).

2. Isus ga pogleda i zavoliU evanðeoskom izvješæu, sveti Marko istièe kako "Isus ganato pogleda i zavoli " (usp. Mk 10,21). U Gospodinovupogledu je središte toga veoma posebnog susreta i èitavogkršæanskog iskustva. Naime kršæanstvo nije u prvom reduneki moral, veæ iskustvo Isusa Krista, koji nas ljubi svakogponaosob, mlade i stare, bogate i siromašne; ljubi nas i kadamu okrenemo leða.Komentirajuæi taj prizor, papa Ivan Pavao II. dodaje u svomobraæanju mladima: "Želim vam da iskusite takav jedanpogled! Želim vam da iskusite istinu da vas on, Krist, gleda sljubavlju!" (Pismo mladima, 7). Ta ljubav, koja se oèitovalana križu na tako potpun i cjelovit naèin, potaknula je svetogPavla da napiše s divljenjem da ga je Krist "ljubio i predaosamoga sebe za mene" (Gal 2,20). "Svijest da nas je Otacoduvijek ljubio u svojem Sinu, da Krist ljubi svakoga iuvijek – piše nadalje papa Ivan Pavao II. –, postaje èvrstauporišna toèka za èitav ljudski život" (Pismo mladima, 7) i

omoguæuje nam pobijediti sve kušnje: otkrivanje vlastitihgrijeha, trpljenje, obeshrabrenost.U toj ljubavi se nalazi izvor èitavog kršæanskog života itemeljni razlog evangelizacije: ako smo doista susreli Isusa,moramo ga svjedoèiti onima èiji se pogled nije još uvijeksusreo s njegovim!

3. Otkrivanje životnog planaKod mladiæa iz evanðelja, možemo otkriti stanje veomanalik onom u kojem se nalazi svaki od vas. I vi ste bogatiosobinama, prštite energijom, gajite mnoge snove i nade: svesu to bogatstva koja posjedujete u izobilju! Sama vašamladost predstavlja veliko bogatstvo ne samo za vas, veætakoðer za druge, za Crkvu i za svijet.Mladi bogataš iz Evanðelja pita Isusa: "Što mi je èiniti?"Životna dob u kojoj se nalazite je vrijeme otkrivanja, i tootkrivanja darova koje vam je Bog izobilno udijelio i vašihodgovornosti. To je isto tako vrijeme temeljnih opredjeljenjaza izgraðivanja vašega životnog plana. To je, dakle, trenutakda se propitkujete o istinskom smislu života i da se zapitate:"Jesam li zadovoljan svojim životom? Nedostaje li mi što?"Kao i mladiæ iz Evanðelja, možda i vi živite u okruženjima ukojima vladaju nestabilnost, nemir ili trpljenje, koji vaspotièu da težite životu koji neæe biti život osrednjosti i da sezapitate: u èemu se sastoji uspješan život? Što moram èiniti?Koji bi mogao biti moj životni plan? "Što moram èiniti da bimoj život imao punu vrijednost i puni smisao" (Isto, 3).Ne bojte se postaviti si ta pitanja! Ona vas nipošto neæeshrvati, veæ izražavaju velike èežnje, koje su prisutna uvašem srcu. Zato ih treba èuti. Ona ne oèekuju površneodgovore, veæ odgovore kadre zadovoljiti vaša istinskaoèekivanja za životom i sreæom.Da biste otkrili životni plan koji vas može potpuno usreæiti,slušajte Boga, koji ima plan ljubavi sa svakim od vas. Spouzdanjem ga pitajte: "Gospodine, koji je tvoj planStvoritelja i Oca s mojim životom? Što je tvoja volja? Ja ježelim ispuniti." Budite sigurni da æe vam odgovoriti. Nebojte se njegovog odgovora. "Bog je veæi od našega srca iznade sve" (1 Iv 3,20).

4. Doði i slijedi meIsus poziva mladog bogataša da uèini korak dalje odzadovoljavanja vlastitih težnji i osobnih planova te mu kaže:"Doði i slijedi me!". Kršæanski poziv proizlazi iz jedneGospodinove ponude ljubavi i može se ostvariti samozahvaljujuæi odgovoru s ljubavlju: "Isus poziva svojeuèenike na potpuno predanje svoga života, bezproraèunatosti i ljudskih probitaka, s bespridržajnimpouzdanjem u Boga. Sveci prihvaæaju taj zahtjevni poziv i sponiznom pouèljivošæu slijede Krista raspeta i uskrsla.Njihovo savršenstvo, u logici vjere koja je katkad ljudskigledano neshvatljiva, sastoji se u tome da nisu više stavljalisebe u središte, veæ su odluèili iæi protiv struje živeæi premaevanðelju" (Benedikt XVI., Homilija prigodomkanonizacijâ: L'Osservatore Romano, 12.-13. listopada2009., str. 6).Po primjeru tolikih Kristovih uèenika, i vi, dragi prijatelji,prihvatite s radošæu poziv na njegovo nasljedovanje, kakobiste intenzivno i plodonosno živjeli u ovome svijetu! Onkrštenjem, naime, poziva svakog da ga slijedi konkretnimdjelima, da ga ljubi iznad svega i služi mu u braæi. Mladibogataš, nažalost, nije prihvatio Isusov poziv i otišao ježalostan. Nije smogao hrabrosti odvojiti se od materijalnihdobara kako bi pronašao najveæe dobro koje je predložioIsus.Ista ta žalost koja je obuzela mladog bogataša iz Evanðeljaobuzima takoðer svakog onog koji nema hrabrosti slijediti

Prilog dokumenti ika

28 24. ožujka 2010. broj 12/2010

Krista, donijeti ispravnu odluku. Ali nije nikada prekasnoodgovoriti mu!Isus neumorno upire svoj pogled ljubavi i poziva da budemonjegovi uèenici, ali on predlaže nekima radikalniji izbor. Uovoj Sveæenièkoj godini, htio bih potaknuti mladiæe dabudno osluškuju poziva li ih Gospodin na veæi dar, na putministerijalnog sveæeništva, i da budu spremni prihvatiti svelikodušnošæu i zanosom taj znak posebne ljubavi,zapoèinjuæi sa sveæenikom, duhovnim voðom potrebni putraspoznavanja vlastitog zvanja. Ne bojte se, nadalje, dragimladiæi i djevojke, ako vas Gospodin poziva na redovnièki,monaški, misionarski život ili život posebnog posveæenja.On zna darovati duboku radost onome tko mu hrabroodgovori!Pozivam, osim toga, sve one koji osjeæaju poziv na ženidbuda taj poziv prihvate s vjerom, zalažuæi se da udare èvrstetemelje kako bi živjeli veliku, vjernu ljubav otvorenu daruživota, koja je bogatstvo i milost za društvo i za Crkvu.

5. Upravljeni prema vjeènom životu"Uèitelju dobri, što mi je èiniti da baštinim život vjeèni?".To pitanje mladiæa iz evanðelja kao da je nekako dalekoonomu što zaokuplja mnoge današnje mlade, kao što jeprimijetio moj prethodnik, "zar nismo naraštaj kojem svijet izemaljski napredak potpuno ispunjavaju životni obzor?"(Pismo mladima, 5). Ali pitanje o "vjeènom životu" izbija uposebnim bolnim životnim trenucima, kada pretrpimogubitak drage osobe ili kada doživimo neuspjeh.Ali što je "vjeèni život" o kojem govori mladi bogataš?Pokazuje nam to Isus, kada, u obraæanju svojim uèenicima,kaže: "no ja æu vas opet vidjeti; i srce æe vam se radovati iradosti vaše nitko vam oteti neæe" (Iv 16,22). To su rijeèikoje pokazuju oduševljavajuæu ponudu beskrajne sreæe,radosti zbog ispunjenosti Božjom ljubavlju zauvijek.Postavljati pitanja o konaènoj buduænosti koja èeka svakogod nas daje puni smisao životu, jer usmjerava životni planprema obzorima koji nisu ogranièeni i prolazni, veænepregledni i duboki, koji potièu èovjeka da ljubi svijet,kojega je sâm Bog toliko ljubio, da se posveti njegovurazvoju, ali uvijek sa slobodom i radošæu koji izviru iz vjerei nade. To su obzori koji pomažu da se ne apsolutizirajuovozemaljske stvarnosti, osjeæajuæi da nas Bog priprema zanešto veæe u buduænosti, i da ponovimo sa svetimAugustinom: "Želimo zajedno nebesku domovinu, silnoèeznemo za nebeskom domovinom, svjesni smo da smo tekputnici ovdje na zemlji" (Komentar na Evanðelje svetogIvana, Homilija 35,9.). Upiruæi svoj pogled prema vjeènomživotu, blaženi Pier Giorgio Frassati, koji je umro 1925.godine u 24. godini života, rekao je: "Želim živjeti a neživotariti", a na fotografiji nekog stepeništa, koju je poslaojednom svom prijatelju, napisao je: "Prema gore", aludirajuæina kršæansko savršenstvo, ali takoðer na vjeèni život.Dragi mladi, pozivam vas da ne zaboravite tu perspektivu usvojem životnom planu: pozvani smo na vjeènost. Bog nas jestvorio da budemo s Njim, zauvijek. Ona æe vam pomoæi dadadnete puni smisao svojim odlukama i vrsnost svojemživotu.

6. Zapovijedi, put istinske ljubaviIsus podsjeæa mladog bogataša na deset zapovijedi, kaonužne uvjete da bi se"baštinio život vjeèni". To su bitneuporišne toèke za život u ljubavi, da bi se jasno razlikovalodobro od zla i izgradio èvrst i trajan životni plan. I vas Isuspita poznajete li zapovijedi, trudite li se oblikovati svojusavjest prema Božjem zakonu i provodite li ih u djelo.Sigurno da su to pitanja u opreci s današnjim mentalitetom,koji predlaže slobodu bez vrijednosti, pravila, objektivnih

normi i poziva da se odbaci svako ogranièenje trenutaènimželjama. Ali ta vrsta ponude namjesto da vodi pravojslobodi, dovodi èovjeka do toga da postaje rob samoga sebe,svojih neposrednih želja, idola kao što su moæ, novac,razuzdanost i primamljivosti svijeta, èineæi ga nesposobnimslijediti njegov uroðeni poziv na ljubav.Bog nam daje zapovijedi zato jer nas želi pouèiti pravojslobodi, zato jer želi izgraðivati s nama Kraljevstvo ljubavi,pravde i mira. Slušati ih i provoditi ne znaèi otuðiti se, veæpronaæi put istinske slobode i ljubavi, jer zapovijedi neogranièavaju sreæu, veæ pokazuje kako je pronaæi. Isus napoèetku dijaloga s mladim bogatašem, podsjeæa da je zakonkojeg je dao Bog dobar jer "Bog je dobar".

7. Trebamo vasDanašnji se mladi suoèavaju s mnogim problemima kojiproizlaze iz nezaposlenosti, pomanjkanja sigurnihreferentnih toèaka i ideala kao i konkretnih perspektiva zabuduænost. Ponekad se može steæi utisak da smo nemoænipred krizama i današnjim zastranjenjima. Usprkosteškoæama, ne dajte se obeshrabriti i ne odrièite se svojihsnova! Gajite naprotiv u srcu velike želje bratstva,pravednosti i mira. Buduænost je u rukama onoga koji znatražiti i pronaæi sigurne razloge života i nade. Ako stespremni, buduænost je u vašim rukama, jer darovi i bogatstvakoja je Gospodin stavio u srce svakog od vas, oblikovanisusretom s Kristom, mogu donijeti istinsku nadu svijetu!Vjera u njegovu ljubav æe vas uèiniti snažnima ivelikodušnima i tako vam dati hrabrosti da bez straha kroèiteputom života i preuzmete obiteljske i profesionalneodgovornosti. Trudite se graditi svoju buduænost krozozbiljne putove osobne formacije i uèenja, kako biste nastruèan i velikodušan naèin služili opæem dobru.U svojoj nedavnoj enciklici o cjelovitom ljudskom razvoju,Caritas in veritate, nabrojio sam neke velike sadašnjeizazove, koji su urgentni i bitni za život ovoga svijeta:korištenje prirodnih dobara i poštivanje ekologije, pravednaraspodjela dobara i nadzor financijskih mehanizama,solidarnost sa siromašnim zemljama u našoj ljudskoj obitelji,borba protiv gladi u svijetu, promicanje dostojanstvaljudskoga rada, služenje kulturi života, izgraðivanja mirameðu narodima, meðuvjerski dijalog, ispravno korištenjesredstava društvenih komunikacija.To su izazovi na koje ste pozvani odgovoriti kako bisteizgradili pravedniji i bratski svijet. To su izazovi kojiiziskuju zahtjevan i oduševljeni životni plan, u koji trebateunijeti èitavo svoje bogatstvo prema naumu koji Bog ima sasvakim od vas. Nije rijeè o tome da trebate èiniti junaèke iliizvanredne geste, veæ da djelujete tako da sve talente ivlastite moguænosti upotrijebite tako da urode plodom,nastojeæi stalno napredovati u vjeri i ljubavi.U ovoj Sveæenièkoj godini vas pozivam da se upoznate saživotom svetaca, osobito sa životom svetih sveæenika. Vidjetæete da ih je Bog vodio i da su pronalazili svoj put iz dana udan, upravo u vjeri, u nadi i u ljubavi. Krist poziva svakogod vas da radite s njim i da preuzmete na sebe svojeodgovornosti kako biste izgraðivali civilizaciju ljubavi. Akobudete slijedili njegovu Rijeè i vaš æe put biti obasjansvjetlom i voditi vas k visokim ciljevima, koji daju radost ipuni smisao životu.Neka Djevica Marija, Majka Crkve, bdije nad vama i štitivas. Jamèim vam da æu vas se spomenuti u molitvi i od srcavas blagoslivljam.

Iz Vatikana, 22. veljaèe 2010.

Papa Benedikt XVI.

Prilog dokumentiika

2924. ožujka 2010. broj 12/2010

Prilog prikazi

Pismo hrvatskih biskupa u povodu pristupnih pregovoraza ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju(Sažetak)Zagreb, 22.3.2010. (IKA) - Hrvatski biskupi, u duhuusmjerenja izraženog u pastoralnoj konstituciji Radost i nadaDrugoga vatikanskog sabora te na tragu tisuæljetnogsudjelovanja naše Crkve u svim kljuènim dogaðajima životahrvatskog naroda, u posebnome su pismu iznijeli svojeviðenje ujedinjavanja europskoga kontinenta i procesapristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Biskupi se u prvom dijelu osvræu na poèetke stvaranjaEuropske unije, podsjeæajuæi na èinjenicu da je ta "idejanastala u onom dijelu Europe koji nije bio podkomunistièkom vlašæu i da su njezini zaèetnici bili politièarikoji su ujedinjenu Europu zamišljali na temeljima zajednièkekršæanske baštine". Ideju ujedinjenja Europe prvi su poèelipromovirati Robert Schuman, Jean Monnet, KonradAdenauer i Alcide De Gasperi, sva èetvorica uvjerenikatolici, koji su buduænost europskih naroda željeli utemeljitina zajednièkoj podlozi kršæanskih vrjednota. U Pismu se podsjeæa na neke temeljne datume iz povijestiujedinjenja europskoga kontinenta od Europske zajednice zaugljen i èelik sve do Lisabonskog ugovora koji je stupio nasnagu 1. prosinca 2009. godine. U tom temeljnomeuropskom dokumentu o odnosu prema Crkvama i vjerskimzajednicama utvrðuje se da "Europska unija poštuje i neprejudicira predviðeni status za Crkve i udruženja ilireligiozne zajednice u državama èlanicama" te da "poštujuæinjihov identitet i specifièan prinos" s njima "održavaotvoren, transparentan i redovan dijalog". Biskupi konstatiraju da je prvotna zamisao "europskihutemeljitelja" da se Europa ujedini na zajednièkim osnovamakršæanske baštine sve više zapostavljana u koristekonomskog ujedinjenja. "Odbacivanje kršæanskih korijenaposebno je došlo do izražaja prigodom sastavljanjaEuropskog ustava, u kojem se Boga i kršæanstvo uopæe niježeljelo spomenuti. Umjesto na zajednièkoj kršæanskojbaštini, dublji temelj europskomu zajedništvu pokušalo sepronaæi u univerzalnim vrijednostima ljudskog dostojanstva,slobode, jednakosti, solidarnosti, demokracije, pravnedržave, s ciljem da se na tome izgradi 'Europu kao utvrduprava i pravednosti'", istièu hrvatski biskupi te pitaju: "Kakopoštivanje prava i pravednosti utemeljiti na apstraktnurazumu, koji ništa ne želi znati o Bogu? I kako izbjeæi da se sodbacivanjem transcendentne dimenzije èovjeka ne odbacibezuvjetnost ljudskih prava, koja ih štiti od ljudskesamovolje?"U svojem promišljanju o ideji europskog ujedinjenja, biskupiposebnu pozornost posveæuju stajalištima pojedinih papakoji su u doba njegova nastanka redom podupirali tajprojekt. Oni podsjeæaju kako je Pio XII. poticao proceseujedinjavanja, ali i upozoravao da se oni ne smiju temeljitina materijalizmu, nego na kršæanskim vrednotama.Potpisivanje Rimskih ugovora 1957. nazvao je kršæanskimdogaðajem koji bi mogao biti kvasac buduæe Europe. PapaIvan XXIII. u enciklici Pacem in terris (1963.), zauzimajuæise za mir u svijetu, pozvao je europske narode da prevladajubolne podjele, da bi se "ostvario suživot pojedinca, obitelji idruštvene zajednice na kulturnom, ekonomskom ipolitièkom polju". Promièuæi izgradnju civilizacije ljubavi iPavao VI. bio je uvjeren da ujedinjenje Europe može postatidjelotvorno jamstvo mira i razvoja na Starom kontinentu. Onje sv. Benedikta proglasio zaštitnikom Europe (1964.) želeæi

europskim narodima posvijestiti potrebu poštovanjazajednièke kršæanske baštine. Politikom premakomunistièkim zemljama izborio se za nešto veæe poštovanjevjerskih sloboda u njima. Papa Ivan Pavao II. prvi je poèeo govoriti o cjelovitojEuropi, i to još za vladavine komunistièkih režima u istoènojEuropi. To svoje opredjeljenje simbolièki je izrazioproglašenjem slavenskih apostola sv. Æirila i Metodasuzaštitnicima Europe (1980.). Nakon urušavanjakomunistièkih režima u Europi sazvao je 1991. posebnuBiskupsku sinodu za Europu. U završnome sinodskomdokumentu istièe se "europska je kultura izrasla iz mnogihkorijena", ali "kršæanska je vjera dala oblik Europi utisnuvšiu njezinu kolektivnu svijest neke temeljne vrijednosti zaèovjeèanstvo. On je stalno poticao odgovorne da izgraðuju"Europu ljudi i naroda", poštujuæi njezinu raznorodnost tekulturno i duhovno bogatstvo. Papa Benedikt XVI. tvrdi da je Europa kulturna i povijesnadatost, koja je prepoznatljiva ne toliko po zemljopisnimopisima koliko po svijesti o pripadnosti podruèju, koje, osimprirodnih, posjeduje i politièke, kulturne i moralneosobitosti. Današnji Papa snažno ukazuje na poguban utjecajrelativizma, agnosticizma, laicizma i sekularizma nasadašnjost i buduænost Europe. Prema njemu, europska jekultura roðena iz susreta vjere i razuma te upozorava dasuvremeni razlaz izmeðu vjere i razuma prijeti temeljimaeuropske kulture, stoga potièe na zauzimanje za uspostavunjihova jedinstva ako Europa želi preživjeti.Hrvatski biskupi u treæem dijelu svojega Pisma ukazuju naneke probleme i perspektive Europske unije, upozoravajuæikako su tinjajuæi nacionalizmi, kao i znaèajne ekonomskerazlike i neslaganja meðu zemljama èlanicama nagospodarstvenom i socijalnom polju, velike slabostisuvremene europske politike. Sadašnja Europa, upozoravaju hrvatski biskupi, usprkosodreðenoj ekonomskoj stabilnosti i politièkomu jedinstvupati od duboke krize vrednota. Najveæa je slabost Unije,istièe se u Pismu, "gubljenje kršæanskog spomena i baštine,praæeno svojevrsnim praktiènim agnosticizmom i vjerskomravnodušnošæu, zbog èega mnogi Europljani ostavljajudojam kao da žive bez duhovnih korijena...".Mnogi žive i rade kao da Boga nema, istièu biskupi iprimjeæuju da gubitak naravnog i kršæanskog morala ima zaposljedicu ozakonjenje pobaèaja, eksperimentiranje nadembrijima, kloniranje, eutanaziju, istospolne brakove,odbacivanje kršæanskih simbola i obezvrjeðivanje kršæanskihsvetinja. Sve to prati neka vrsta straha od buduænosti, kojastvara tmurno i nesigurno ozraèje, te je sve više zbunjenih inesigurnih ljudi. U takvom se ozraèju, poruèuju biskupi,Crkva ne odrièe javnog poslanja u promicanju ljudskogdostojanstva, slobode vjere i savjesti, poštivanja života,braka i obitelji i zalaganja za opæe dobro èovjeka te dodajuda Crkva podupire ispravno shvaæenu demokraciju, ali se neveže niti uz jedan politièki sustav.U èetvrtome dijelu Pisma biskupi progovaraju o odnosuHrvatske prema Europskoj uniji, polazeæi od èinjenice da jenaša država izrazila želju za èlanstvom u toj organizaciji i dase o tome vode pregovori. Poznato je takoðer da æe konaènuodluku o tome donijeti naši graðani na referendumu, kao igraðani svih zemalja èlanica, podsjeæaju biskupi te istièukako æe Crkva tu odluku poštovati. Želeæi u svijetlu evanðelja i crkvenoga uèiteljstva osvijetlitiproces hrvatskog pristupanja EU, hrvatski biskupi kao

Prilog prikazi ika

30 24. ožujka 2010. broj 12/2010

dragocjene istièu poglede dvojice posljednjih papa, IvanaPavla II. i Benedikta XVI. Prvi je na poèetku treæegapastirskog pohoda našoj Crkvi i domovini, na otoku Krku 5.lipnja 2003., rekao: "Hrvatska je nedavno predala zahtjev dapostane sastavni dio, takoðer u politièkom i gospodarskompogledu, velike obitelji europskih naroda. Ne mogu neoèitovati želju da se uspješno ostvari ta težnja. Bogata æebaština Hrvatske sigurno pridonijeti uèvršæenju Unije, bilokao upravne i teritorijalne cjeline, bilo pak kao kulturne iduhovne stvarnosti."A Benedikt XVI., u govoru hrvatskim biskupima za pohodaad limina apostolorum 6. srpnja 2006. godine, poruèio je:"Vaša zemlja, Hrvatska, oduvijek živi u okviru europskecivilizacije, te s razlogom stoga želi biti priznata kao èlanEuropske unije. Njezina želja je svojim ulaskom u tuustanovu suraðivati na dobro svih stanovnika kontinenta.Nacija æe na taj naèin moæi s uvažavanjem i dijalogom uæi uodnos s drugim europskim narodima, pridonoseæi vlastitomkulturom i tradicijom u traganju svih za potpunom istinom oèovjeku."Osvræuæi se na te papine izjave, hrvatski biskupi u svomePismu posebno istièu èinjenicu "da Hrvatska oduvijek živi uokviru europske civilizacije" te da njezino možebitnopristupanje u Europsku uniju znaèi samo davanje novogagospodarskog i politièkog okvira toj našoj tisuæljetnojpripadnosti europskomu kulturnom i civilizacijskom krugu. Biskupi istièu da je jako važno, pouèeni povijesnimiskustvom, da sadašnje pristupanje suvremenoj europskojintegraciji bude rezultat slobodne volje naših graðana, nakonšto su bili dobro upoznati s prednostima i nedostatcima, spozitivnim i negativnim posljedicama takva ujedinjavanja.Stoga biskupi smatraju važnim da odgovorni u vlasti i upregovorima trebaju temeljito, pravodobno i objektivnoinformirati ne samo o tijeku pregovora, nego i o tomu štopojedina rješenja znaèe ili mogu znaèiti za sadašnjost ibuduænost naše države. U tome smislu biskupi istièu da osobito važnu ulogu iodgovornost imaju sredstva društvenih komunikacija, kao iškole i druge i odgojno-obrazovne te znanstvene ustanove.Važno je da uspravno i dostojanstveno uðemo u suvremenozajedništvo europskih naroda, pišu biskupi i potièu da svelikima treba razgovarati s naèelnih polazišta, a nikad nakoljenima, svjesni da smo tijekom povijesti dali ne samoznaèajan obol europskoj znanosti i kulturi nego i obranieuropske civilizacije od stranih osvajaèa. Zbog toga je nužnorazvijati zdravu samosvijest u našemu narodu i meðu našimgraðanima, posebice kod mladeži. Biskupi upozoravaju da se u posljednje vrijeme u Hrvatskojpromièe neka èudna i bolesna mržnja na same sebe. Dok se spuno razumijevanja pokušava otvoriti vrijednostima izvana,istodobno se ostavlja dojam kao da se omalovažava vlastite.Od vlastite se povijesti istièe samo ono što je vrijednožaljenja, a ne ono što je veliko i èisto. Multikulturnost, kojuse strastveno i trajno podupire, pokatkad je iznad sveganapuštanje i poricanje onoga što je vlastito. No, istinskamultikulturnost ne može opstati bez zajednièkihnepromjenjivih velièina, bez orijentacijskih toèaka kojepolaze od vlastitih vrijednosti.Nismo ovdje od juèer, poruèuju biskupi, te istièu kako svlastitim imenom i identitetom, kulturom i poviješæu,možemo s drugima, u meðusobnu uvažavanju i poštivanju,izgraðivati novi europski dom, utemeljen na istini o èovjeku.Upravo papa Benedikt XVI. stalno poziva da se europskozajedništvo gradi na "istini o èovjeku". Sastavni dio te istine je i monogamni brak, kako je Papaporuèio našim biskupima prigodom pohoda ad limina 2006.godine. Brak se naime kao "temeljna struktura odnosa

izmeðu muškarca i žene" te istodobno kao æelija u kojoj seoblikuje državna zajednica formirao polazeæi od biblijskevjere". "Europa ne bi bila Europa", kaže Papa, "kad bi taosnovna æelija njezine socijalne strukture nestala ili kad bi sepromijenila u svojoj biti". To što vrijedi za Europu, vrijedina poseban naèin i za nas u Hrvatskoj, gdje su, kao rijetkogdje drugdje, brak i obitelj oduvijek bili na cijeni, podsjeæajunaši biskupi. Buduæi da se u sadašnjim okolnostimapojavljuju tim vrednotama opreène tendencije, potrebno jedodatno se o njima brinuti i štititi prikladnimzakonodavstvom i drugim mjerama.Druga vrijednost koju biskupi istièu jest nedjelja, koja jeoblikovala hrvatsku i europsku humanost, štiteæinajugroženije od samovolje i pohlepe njihovih gospodara.Tu je instituciju i u novim okolnostima potrebno saèuvati, jeru vremenu kad se stjecanje, trgovina i potrošnja uzdižu napijedestal najviših vrijednosti, èovjek i humanost dolaze udrugi plan, pišu biskupi i pozivaju sve ustanove i graðane dazajednièki porade na oèuvanju i zaštiti nedjelje kao danaposveæenog èovjeku, obiteljskomu zajedništvu, njegovanjuobiteljskih i prijateljskih veza, razonodi i odmoru, kulturnomi duhovnom uzdizanju. Vrijednosti koje štitimo èuvajuæinedjelju, stoji u Pismu, neusporedivo premašuju zaradu kojubismo stekli pretvarajuæi ju u radni dan.Biskupi se nadalje zalažu za oèuvanje kršæanskih simbola ujavnome životu. Oni su obilježja kršæanske vjere i u tomesmislu su, kao i nedjelja, vjernicima na poseban naèin dragi isveti. No, biskupi istièu da su oni takoðer izraz našeganacionalnog identiteta, koji je kršæanstvo neizbrisivooblikovalo. S njima su povezane najviše religiozne i moralnevrijednosti, koje su vjekovima nadahnjivale naèin mišljenja ipostupanja našeg naroda. Zahtijevati da se takva obilježjauklone iz javnoga života može se stoga shvatiti kaoimplicitno nastojanje za uklanjanjem vrijednosti što ih onasimboliziraju, a to bi bilo zadiranje u samu bit našegidentiteta. Svakako je krajnja posljedica takva"ikonoklazma" izbacivanje kršæanstva i, u konaènici, Boga izjavnoga života. Ni kao vjernici ni kao pripadnici hrvatskognaroda, èije je duhovno i kulturno biæe opeèatilo kršæanstvo,ne možemo se s time složiti, poruèuju hrvatski biskupi,dodajuæi kako nam je kao vjernicima prihvatljiva laièkadržava, ali ne ideološki laicizam koji Bogu i Crkvi oduzimapravo javnosti.Nadalje, biskupi potièu vjernike da aktivno sudjeluju udruštvenome životu te da se sa svim ljudima dobre voljeskrbe oko napretka naše zemlje, posebice oko oèuvanjatemeljnih ljudskih i kršæanskih vrijednosti. Od odgovornih upolitici, biskupi oèekuju da jasno definiraju i branenacionalne interese i integritet zemlje, a od politièkihstranaka da znaju razlikovati stranaèke od opæe nacionalnihinteresa. Oèuvanje baštine, jezika, obièaja, povijesne istine,prirodnih i drugih bogatstava, odnosno svega što èini našnarodni identitet, ne smije u vremenu sveopæe globalizacijebiti prepušteno sluèaju, nego zahtijeva plansko i ciljanodjelovanje, u koje æe biti ukljuèeni svi èlanovi našeg društvai naroda, poruèuju biskupi.Od nositelja vlasti s pravom se zahtijeva da odluèno braneinterese vlastitog naroda i graðana, posebice radnika,poljoprivrednika i najsiromašnijih èlanova društva, a odpregovaraèa s Europskom unijom da nikad ne gube iz vidanašu konkretnu situaciju, tražeæi i ustrajuæi u okvirupregovora na rješenjima koja æe biti najmanje bolna itraumatièna za pojedine kategorije graðana i za društvo ucjelini.Na kraju hrvatski biskupi sve vjernike pozivaju na zauzetumolitvu za našu domovinu Hrvatsku.

Prilog prikaziika

3124. ožujka 2010. broj 12/2010

S Maricom Stankoviæ ZagrebomPrigodom blagdana sv. Josipa Postulatura objavila prigodnimini-vodièPostulatura službenice Božje Marice Stankoviæ objavila jeprigodom ovogodišnjeg blagdana sv. Josipa prospekt u bojinaslova "S Maricom Stankoviæ Zagrebom". Vjernici gamogu naæi u zagrebaèkoj katedrali i nekim drugim crkvamau središtu grada. Izdavaè tim svojevrsnim malim vodièemželi, s jedne strane olakšati Marièinim štovateljima nalaženjenjezina groba na Mirogoju, a istodobno pokazati koliko jeMarica Stankoviæ stvarno i neraskidivo povezana saZagrebom. Zagrepèanka roðenjem i životom, ona je svojrodni grad neizrecivo voljela, svojim ga djelovanjemobogatila, u zagrebaèkoj zemlji danas i poèiva. StogaPostulatura poziva na hodoèasnièki hod Zagrebom njezinimtragom i primjerom. Od krsne crkve Sv. Marka prekopojedinih postaja njezina života i rada do mirogojskogpoèivališta, na kojem mnogi veæ traže i nalaze: pomoæ,utjehu i nadahnuæe za vlastiti život. Službenica Božja Marica Stankoviæ roðena je u Zagrebu 31.prosinca 1900. i krštena u gornjogradskoj župnoj crkvi Sv.Marka. Maturirala je na Uèiteljskoj školi 1920. Iste godinesudjeluje na sletu orlovske mladeži u Mariboru i susreæe bl.Ivana Merza, s kojim æe je uskoro povezati bliskoprijateljstvo i uska suradnja u apostolskom radu meðumladima. Nastavnièki rad zapoèinje kao uèiteljica u Sraèincu i DonjojVoæi, a nakon završene Više pedagoške akademije uZagrebu predaje u Podravskoj Slatini, Èakovcu, Graèacu,Kutini, te od 1935. do 1945. na Mješovitoj graðanskoj školiu Draškoviæevoj ulici u Zagrebu. Istodobno sudjeluje ukatolièkom organiziranom radu, najprije u orlovskoj, a zatimu križarskoj organizaciji, vršeæi i najodgovornije dužnosti.Od osnutka 1930. do raspuštanja 1945. bila je predsjednicomVelikog križarskog sestrinstva. Godinama ureðuje glasilo Zavjeru i dom te piše brojne èlanke o svim važnim temamavremena. Neumorno putuje po gradovima i selima,posjeæuje, organizira, razgovara, drži predavanja i govore,raspravlja i potièe. Za svoje djelovanje primila je 1942.visoko crkveno odlièje Pro Ecclesia et Pontifice. Godine1938. osniva s istomišljenicama zajednicu Suradnica KristaKralja, koja æe se razviti u prvi svjetovni institut u Hrvatskoj. Kao ugledni katolièki djelatnik našla se odmah nakonzavršetka rata 1945. na udaru komunistièkih vlasti, osobitonakon što je na skupu prosvjetnih djelatnika javno ustala uobranu nadbiskupa Stepinca. Uhiæena je 1. rujna 1947. i nasuðenju 24. i 25. sijeènja 1948. energièno je odbacila svepolitièke optužbe i hrabro zasvjedoèila svoju odanost Kristui Crkvi. Osuðena na pet godina zatvora, u ženskom logoru uSlavonskoj Požegi proživljava dane teške i bolne, kako isama opisuje u svom dnevniku patnje. Posljednjih pet godineživota provela je u Zagrebu u prisilnoj povuèenosti iprividnoj neaktivnosti. Uz podršku zatoèenog nadbiskupa bl.Alojzija Stepinca uspjela je, usprkos teško narušena zdravlja,uskladiti svoj institut s novim crkvenim propisima i doživjeti1953. puno crkveno priznanje. U predveèerje 8. listopada1957. umrla je smireno i predano, okružena svojimsuradnicama. Njezin grob na 57. polju zagrebaèkogMirogoja posjeæuju i danas mnogi štovatelji i molitelji.Zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ otvorio je 16.studenoga 2006. postupak za njezinu beatifikaciju. Prospekt æe biti ponuðen u više zagrebaèkih crkava, a možese i zatražiti na adresi: Suradnice Krista Kralja, Ksaverskacesta 10 b, Zagreb. (ika-kj)

Tajna božanskog milosrðaKnjiga kardinala Schönborna u izdanju KršæanskesadašnjostiNedjelju nakon Uskrsa – Bijelu nedjelju – papa Ivan PavaoII. proglasio je "nedjeljom milosrða". Njegova je nakanaobilježena viðenjima sv. Faustine Kowalske i ta viðenjaimaju znaèajnu ulogu u veæini poglavlja knjige beèkoganadbiskupa kardinala Christopha Schönborna "Našli smomilosrðe. Tajna božanskog milosrða" koja æe èitatelju otkritii poruku toga blagdana i dubinu božanskoga milosrða uopæe. Autor je, naime, u katehezama o božanskome milosrðu, kojesu u skraæenom i preraðenom obliku prikazane u devetpoglavlja ove knjige, prihvatio poticaj Ivana Pavla II. "daporuku o milosrdnoj Božjoj ljubavi, koju je u Lagiewnikinaviještala sestra Faustina Kowalska, prime svi ljudi nazemlji i da ona ispuni njihova srca nadom". Èitatelj se u knjizi može ponajprije pouzdano informirati, alipotom i meditirati nad tajnom božanskoga milosrða, kako seona otkriva u Starome zavjetu, u Isusovu navještaju, uiskustvu svetoga Pavla, a zatim, kako poimati božanskomilosrðe u vezi sa sakramentom ispovijedi, saznati što sutradicionalno poznata "djela milosrða" i kako ona danaspomažu kršæanima postati "motorom" milosrða u svijetu.Knjigu je objavila Kršæanska sadašnjost. (ika-tm/sp)

Prilog prikazi ika

32 24. ožujka 2010. broj 12/2010