LJESTVICE

Durske, molske i pentatonske

LJESTVICALjestvica ili skala je niz tonova koji se postepeno niu od bilo kojeg tona abecednim redom do ukljuivo onog tonskog imena kojim je ljestvica poela, npr.od c1 do c2:

Postoje durske, molske, pentatonske, cjelostepene, starocrkvene, orijentalne, kromatske i razne druge ljestvice

STUPANJ I STEPEN U LJESTVICISvaki pojedini ton u ljestvici predstavlja jedan stupanj ljestviceStupanj dakle pokazuje poloaj (mjesto) tona u ljestviciRazmak izmeu susjednih tonova u ljestvici zove se stepenStepen je razmak izmeu bilo koja dva susjedna tona u ljestviciPostoje dvije vrste stepena:cijeli stepenpolustepen

Na klavijaturi se moe dobro uoiti da su polustepeni izmeu tonova onih bijelih tipki meu kojima se ne nalazi crna tipka

DUR-LJESTVICAIme dur dobila je ljestvica prema latinskom pridjevu durus (a, -um) to znai tvrd (-a, -o) i to zato to joj je zvuk u odreenom smislu tvrd, misli se vrst, snaan, vedar i sl.Svaka dur-ljestvica ima 8 tonova ili 8 stupnjevaDur-ljestvica dobiva svoje ime po poetnom tonu; ako pone na tonu c zvat e se C-dur ljestvica, a ako pone na tonu e, zvat e se E-dur ljestvica itd.Dur-ljestvica uvijek poinje i zavrava istoimenim tonom; C-dur poinje i zavrava tonom c, E-dur tonom e, G-dur tonom g itd. naziv ljestvice pie se velikim slovom (E-dur, H-dur, B-dur...)

Polustepeni u dur-ljestviciU svakoj dur-ljestvici polustepeni se nalaze izmeu III. i IV. te VII. i VIII. stupnja (u C-duru je to izmeu tonova e-f, h-c), a u H-duru izmeu tonova dis-e te ais-h)

C-dur ljestvica

G-dur ljestvica

D-dur ljestvica

E-dur ljestvica

TetrakordiRazdijelimo li dur-ljestvicu na dva dijela, dobit emo dva tetrakorda (gr. tetra znai etiri)prvi ili donji tetrakord ine prva etiri tona, a drugi ili gornji ine posljednja etiri tona ljestvice

Glavni stupnjevi u dur-ljestviciNajistaknutiji stupnjevi dur-ljestvice su prvi i zadnji tonovi tetrakorda, dakle I., IV., V. i VIII. tupanj

I. Stupanj TONIKA (T)IV. Stupanj SUBDOMINANTA (SD)V. Stupanj DOMINANTA (D)VIII. Stupanj GORNJA TONIKA (T)

Uz ove stupnjeve posebno ime dobio je i VII. stupanj VOICA jer tei da nas dovede na osmi stupanj

DUR-LJESTVICEC-dur Des-dur D-dur

Es-dur E-dur F-dur

Fis-dur G-dur As-dur

A-dur B-dur H-dur

Durske ljestvice s povisilicama po kvintnom krugu (do 5 povisilica)C-dur

G-dur

D-dur

A-dur

E-dur

H-dur

Durske ljestvice s snizilicama po kvintnom krugu (do 6 snizilica)F-dur

B-dur

Es-dur

As-dur

Des-dur

Ges-dur

C-dur

G-dur

D-dur

A-dur

F-dur

B-dur

Es-dur

DURSKE LJESTVICE DO TRI PREDZNAKA PO KVINTNOM KRUGU S PREDZNACIMA UZ KLJU

C-dur (-)G-dur (1- fis)D-dur (2 fis, cis)A-dur (3 fis, cis, gis)E-dur (4 fis, cis, gis, dis)H-dur (5- fis, cis, gis, dis, ais)Fis-dur (6- fis, cis, gis, dis, ais, eis)Cis-dur (7- fis, cis, gis, dis, ais, eis, his)

F-dur (1- b)B-dur (2- b, es)Es-dur (3- b, es, as)As-dur (4- b, es, as, des)Des-dur (5- b, es, as, des, ges)Ges-dur (6- b, es, as, des, ges, ces)Ces-dur (7- b, es, as, des, ges, ces, fes)

Izvoenje durskih ljestvica na klavijaturi

KVINTNO-KVARTNI KRUGLjestvice s povisilicama niu se po kvintnom nizu, koji se jo zove i kvintni krug Svaka slijedea ljestvica u kvintnom nizu ili krugu ima u predznaku jednu povisilicu vie Ako u tom nizu interval nije kvinta nego kvarta, dobija se krug ili niz ljestvica sa snizilicama tj. kvartni krug U kvartnom krugu ili nizu svaka slijedea ljestvica ima jednu snizilicu vie Glavna odlika ovog kruga je to se kod njega u smjeru kazaljke na satu niu kvinte, a u suprotnom smjeru niu kvarteSvaki slijedei tonalitet u smjeru kazaljke na satu ima jednu povisilicu vie (npr. C-G ili D-A itd.)Svaki slijedei tonalitet u suprotnom smjeru ima jednu snizilicu vie (npr. F-B ili Es-As) C-dur ljestvica i a- mol ljestvica nemaju niti jedan predznak -to znai da broj povisilica ili snizilica treba raunati od C kada su u pitanju durski tonaliteti, a od a kada su u pitanju molski tonaliteti

MOLSKA LJESTVICAIme mol dobila je ljestvica prema latinskom pridjevu mollis to znai meko, a misli se manje vrsto nego dur-ljestvicaSvaka mol-ljestvica ima 8 tonova ili 8 stupnjevaMol-ljestvica dobiva svoje ime po poetnom tonu; ako poinje i zavrava tonom a zvat e se a-mol ljestvica, a ako poinje i zavrava tonom g, zvat e se g-mol ljestvica itd. (molska ljestvica biljei se malim slovom)

Prirodna a-mol ljestvica

Polustepeni u mol-ljestviciRazlikujemo PRIRODNU, HARMONIJSKU i MELODIJSKU mol ljestvicu

Polustepeni se u prirodnoj mol- ljestvici nalaze izmeu:II.-III. i V.-VI. stupnja

U melodijskoj mol- ljestvici polustepeni se nalaze izmeu:II.-III. i VII.-VIII. stupnja

U harmonijskoj mol- ljestvici polustepeni se nalaze izmeu:II.-III., V.-VI. i VII.-VIII. stupnja

a-mol

e-mol (1#)

h-mol (2#)

fis-mol (3#)

cis-mol (4#)

gis-mol (5#)

d-mol (1b)

g-mol (2b)

c-mol (3b)

f-mol (4b)

b-mol (5b)

c-mol, d-mol i h-mol ljestvica u prirodnom i harmonijskom oblikuc-molprirodni

c-molharmonijski

d-molprirodni

d-molharmonijski

h-molprirodni

h-molharmonijski

Paralelne ljestvice Es-dur ljestvica c-mol ljestvica (melodijska)Svakoj dur-ljestvici odgovara ona mol-ljestvica koja poinje na estom tonu dur-ljestvice i ima iste predznake kao i ta - kaemo paralelna dur-ljestvicaC-duru tako odgovara a-mol, G-duru odgovara e-mol itd.

Melodijska c-mol ljestvica

Predznaci za molske ljestvice s povisilicama i snizilicama rasporeenim po kvintnom krugu

Glavni stupnjevi u mol-ljestviciKao i u dur-ljestvici najistaknutiji su stupnjevi I., IV., V. i VIII.

I. Stupanj TONIKA (T)IV. Stupanj SUBDOMINANTA (SD)V. Stupanj DOMINANTA (D)VIII. Stupanj GORNJA TONIKA (T)

VII. stupanj se pojavljuje kao VOICA u harmonijskom i melodijskom molu

Izvoenje molskih ljestvica na klavijaturi

Durovi i molovi po kvintnom krugu

PENTATONSKA LJESTVICAPentatonska ljestvica predstavlja najstariju melodijsku osnovuTo je ljestvica koja se sastoji od 5 razliitih tonova, najee bez polustepena

Razni oblici pentatonske ljestvice