1000 rekorda

Provjerite svoje znanje i otkrijte mnoge zanimljive rekorde iz sljedećih tematskih područja: - Svemir i istraživanje svemira- Naša Zemlja- Čovjek i njegova svakidašnjica- Tehnika- Kultura, sport, zanimljivosti- Životinje- Rekordi iz prošlosti

100

0 R

EKO

RDA 100010001000100010001000100010001000100010001000100010001000100010001000100010001000100010001000

REKORDAREKORDAREKORDAREKORDAREKORDAREKORDA

ISBN 978-953-14-0806-679,00 kn


www.mozaikknjiga.hr

Nikolaus Lenz

100010001000100010001000100010001000100010001000100010001000100010001000100010001000100010001000

9 7 8 9 5 3 1 4 0 8 0 6 6

1000 rekorda cover.indd 1 20.9.2010 11:34:46

1000 rekorda kb.indd 4 9.9.2010 9:18:40

Nikolaus Lenz

1000 rekorda

1000 rekorda kb.indd 1 9.9.2010 9:18:39

Naslov izvornikaNikolaus Lenz

Das Buch der 1000 Rekorde

Copyright © 1991 Loewe Verlag GmbH, Bindlach, NjemačkaCopyright © za hrvatsko izdanje Grupa Mladinska knjiga, 2010.

S njemačkoga preveoHrvoje Ptičar

UrednikVid Jakša Opačić

Nakladnik Mozaik knjiga d.o.o., ZagrebZa nakladnika Bojan Vidmar

Grafički urednik Marko KatičićIlustracija na naslovnici ShutterstockOblikovanje naslovnice Marko Katičić

Lektura Maja MatkovićKorektura Diana Greblički-MiculinićTisak Znanje d.d., Zagreb, rujan 2010.

Sva prava pridržana. Ni jedan dio ovoga izdanja ne smije se, ni u cijelosti ni djelomično, reproducirati, pohraniti ili prenositi ni u kojem elektronskom obliku, mehaničkim fotokopiranjem, snima njem ili dru ga čije bez vlasnikova prethodnog dopuštenja.

ISBN 978-953-14-0806-6

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 742421.

1000 rekorda kb.indd 2 9.9.2010 9:18:39

Nikolaus Lenz

1000 rekorda

1000 rekorda kb.indd 3 9.9.2010 9:18:40

1000 rekorda kb.indd 4 9.9.2010 9:18:40

Sadržaj

Svemir i istraživanje svemira........................ 7

Naša Zemlja ...........................................33

Čovjek i njegova svakidašnjica ...................65

Tehnika ..................................................99

Kultura, sport, zanimljivosti ...................... 135

Životinje ...............................................199

Rekordi iz prošlosti ................................ 265

1000 rekorda kb.indd 5 9.9.2010 9:18:40

1000 rekorda kb.indd 6 9.9.2010 9:18:40

Svemir i istraživanje svemira

1000 rekorda kb.indd 7 9.9.2010 9:18:40

1000 rekorda kb.indd 8 9.9.2010 9:18:40

9Svemir i istraživanje svemira

Što je bio najsilovitiji događaj u povijesti svemira?Svemir je, prema mišljenju astronoma (znanstveni-ka koji proučavaju zvijezde), nastao tijekom Velikoga praska, koji se najvjerojatnije dogodio prije petnaest milijardi godina. U trenutku ove nezamislivo silovite eksplozije, cijela je tvar i energija današnjega svemi-ra bila skupljena u jednoj jedinoj, nezamislivo vrućoj i teškoj točki. U eksploziji golemih razmjera, ovaj je sve-mirski koncentrat iz sebe izbacio cijeli svemir. Od tog se trenutka svemir neprestano širi, pa zapravo može-mo reći da Veliki prasak i dalje traje.

Teoriju Velikoga praska većina znanstvenika sma-tra ispravnom – naime, još se i danas može izmjeriti odjek Velikoga praska: pozadinsko svemirsko zračenje ravnomjerno ispunjava cijeli svemir. Ipak, postoje poja-ve koje se ne mogu objasniti teorijom Velikoga praska. Tvar u svemiru npr. nije ravnomjerno raspoređena, kao što bi to trebala biti. Postoje nakupine galaktika koje su astronomima još zagonetka. Pojedine su nakupine galaktika raspoređene kao da leže na vanjskoj opni golemoga praznog mjehura. Jedan takav sloj dugačak je 700 milijuna svjetlosnih godina, širok 250, a debeo tek 20 svjetlosnih godina, i u njemu je nekoliko dese-taka tisuća galaktika.

Koja je najveća moguća brzina?Svjetlost u jednoj sekundi prevali put od gotovo 300 000 kilometara. To je točno 1 079 252 849 kilometara na sat, odnosno više od 1079 milijuna km/h. Brzina svje-tlosti ujedno je i najveća uopće moguća brzina. Kao što je slavni fizičar Albert Einstein izračunao, masa tijela

1000 rekorda kb.indd 9 9.9.2010 9:18:40

101000 rekorda

veća je što je veća i brzina kojom se ono kreće. Stoga bi npr. raketa, čija bi se brzina približila brzini svje-tlosti, postajala sve teža. To znači da joj od pomoći ne bi bio ni najjači pogon jer bi joj za daljnje ubrzanje bi-lo potrebno sve više pogonske snage – masa bi joj po-stajala sve veća.

U konačnici bi za ubrzanje svemirskoga broda do brzine svjetlosti bilo potrebno beskonačno mnogo po-gonske energije. Zbog toga će vjerojatno i brzina sve-mirskih brodova u budućnosti uvijek ostati ispod br-zine svjetlosti – i za put do najbliže zvijezde bit će po-trebno najmanje nekoliko godina.

Kojom se mjerom mjere udaljenosti u svemiru?Jedna svjetlosna godina udaljenost je koju svjetlost u praznom prostoru prijeđe u jednoj godini (točni-je: u 365,24 dana). Jedna svjetlosna godina iznosi 9 460 528 405 000 kilometara – tj. oko 9460 milijardi kilometara.

Koji su najveći zvjezdani skupovi?Zvjezdani sustavi koji se sastoje od golemoga broja zvi-jezda – katkad i stotine milijardi – nazivamo galaktika-ma. Jedna je od njih i naša Mliječna staza. Promjera je otprilike 100 000 svjetlosnih godina. Skupine galakti-ka nazivaju se zvjezdanim skupovima. Najveći poznati zvjezdani skup jest skupina Djevice, koju čine više od tisuću galaktika. Nasuprot tomu, zvjezdani skup, ko-jem pripada i naša galaktika (Mliječna staza) sastoji se od samo dvadeset galaktika.

Izvan našega zvjezdanog skupa postoji još desetak milijardi galaktika koje djelomično pripadaju nekima

1000 rekorda kb.indd 10 9.9.2010 9:18:40


od zvjezdanih skupova. Nekoliko zvjezdanih skupova pak mogu tvoriti oblake. Promjer najveće takve tvore-vine iznosi jednu milijardu svjetlosnih godina.

Koja je veličina najveće galaktike?Od otkrića 1987. godine, galaktika imenom Malin 1 smatra se najvećom poznatom galaktikom. Promjer ovoga svemirskoga diva iznosi 780 000 svjetlosnih go-dina te je tako ta galaktika gotovo osam puta veća od naše Mliječne staze. Čudno je jedino to što je njena svjetlost izuzetno slaba.

Koliko je gusta najrjeđa tvar?Otprilike desetina sveukupne tvari našega svemira sa-stoji se od takozvane međuzvjezdane tvari. Ona lebdi u nepreglednim praznim prostorima između zvijezda pa svemir i nije baš posve prazan. U jednoj je litri svemi-ra otprilike 300 atoma. Za usporedbu: u jednoj je litri zraka 1000 milijardi atoma!

Koliko dugo traje najduža godina?»Kozmičkom godinom« nazivamo vrijeme koje je po-trebno našem Sunčevu sustavu za jedan obilazak oko središta galaktike koje smo dio. Sunčev sustav taj put prijeđe za oko 225 milijuna godina i pritom se kreće brzinom od oko 800 000 km/h.

Koja su nebeska tijela nevidljiva?Crne su rupe zvijezde koje su se pred kraj svoga živo-ta urušile zbog vlastite gravitacije. Izuzetno su guste

1000 rekorda kb.indd 11 9.9.2010 9:18:40

121000 rekorda

i toliko teške da se ni svjetlost ne može oduprijeti nji-hovoj gravitacijskoj sili. One doslovno »gutaju« vlasti-tu svjetlost, a hvataju i zrake svjetlosti koje potječu sa zvijezda koje leže iza njih. Zbog toga crne rupe ne možemo vidjeti. One na zvjezdanom nebu čine mrlje apsolutne tame, jer vidjeti možemo jedino predme-te koji zrače ili reflektiraju svjetlost. Crne rupe ima-ju neopisivo veliku masu. Promjer jedne crne rupe u Magellanovu oblaku primjerice iznosi šest kilometa-ra, a masa joj je deset puta veća od mase Sunca! Ta-kozvane supermasivne crne rupe, velike također tek nekoliko kilometara, mogu imati masu i do sto puta veću od mase Sunca.

Koliko su stare najmlađe zvijezde?Svemir još nije »završen« i još nastaje. Njegovi se dije-lovi ne udaljavaju u svim predjelima jedni od drugih, već neprestano nastaju i nove zvijezde. U našoj Mli-ječnoj stazi u prosjeku svaka dva tjedna nastane jedna nova zvijezda. Zvijezde nastaju iz nakupina kozmičke tvari. Pritisak stvara toplinu, a poslije određene tem-perature (otprilike šest milijuna stupnjeva) započinju nuklearne reakcije. Jezgre dvaju atoma stapaju se u jedan jedini atom. Taj proces nazivamo atomskom fu-zijom, a proizvodi goleme količine energije koju zvi-jezda u svemir zrači u obliku svjetlosti i topline. Zvi-jezde – pa tako i naše Sunce – djeluju poput golemih nuklearnih elektrana, s tom razlikom da se u njima ne cijepaju atomi (kao u nuklearnim elektranama na Zemlji), već se međusobno spajaju.

1000 rekorda kb.indd 12 9.9.2010 9:18:40


Koje zvijezde svijetle najsvjetlije?Na kraju svoga života zvijezde u svojevrsnoj eksploziji oslobađaju nezamislive količine energije. Pritom je nji-hov sjaj na zvjezdanom nebu toliko jak da zasjenjuje sjaj susjednih zvijezda. U našoj se galaktici u prosjeku svakih 200 godina dogodi jedna takva eksplozija – su-pernova. Najsvjetlija supernova u povijesti astronomije bila je zvijezda koja je zabljesnula u travnju 1006. godi-ne, a bljesak je trajao dvije godine. Ostaci te supernove i dandanas zrače radiovalove. Noćno su nebo obasjale i supernove 1054., 1604. i 1885. godine. I naše će Sun-ce jednoga dana postati supernova. U toj će eksploziji nestati i svi planeti Sunčeva sustava.

Najsvjetlija »normalna« zvijezda koja je do danas otkrivena zove se Eta Carinae. Trenutačno svijetli šest i pol milijuna puta snažnije od Sunca, ali se i usprkos tomu ne može vidjeti golim okom. Od nas je udaljena otprilike 9000 svjetlosnih godina. Prije 150 godina svijetlila je još deset puta snažnije nego što to čini danas.

Najsvjetlija zvijezda koja se može vidjeti bez tele-skopa jest Sirius A u zviježđu Pasa. Na svaku Novu godinu nalazi se točno na jugu. Udaljena je 8,65 svjetlo-snih godina i svijetli 26 puta jače od našega Sunca.

Koliko je stara najmlađa poznata galaktika?Astronomi su 1989. otkrili golem oblak vodika mase petnaest milijardi puta veće od mase našega Sunca. Taj je oblak od nas udaljen 65 milijuna svjetlosnih godina, a promjer mu je 650 000 svjetlosnih godina. Pretpostavlja se da iz toga svemirskog oblaka nastaje nova galaktika.

1000 rekorda kb.indd 13 9.9.2010 9:18:40

141000 rekorda

Naravno da pritom treba uračunati kako je ono što danas možemo vidjeti sa Zemlje zapravo već dale-ka prošlost. Zrake svjetlosti, ili elektromagnetski va-lovi, koje do nas dopiru s udaljenosti od 65 milijuna svjetlosnih godina, svoj su put započele prije 65 mili-juna godina!

Koje je najtoplije mjesto na našemu Suncu?Sunce je najtoplije u svojoj jezgri – otprilike petnaest milijuna stupnjeva. Tu se odvijaju nuklearni procesi u kojima se proizvodi energija Sunca. U jednoj se se-kundi u energiju pretvori pet milijuna tona Sunčeve mase. Sunce je, dakle, svake sekunde lakše 5 000 000 tona! Da bi se ta snaga zapisala u vatima, bilo bi po-trebno napisati četvorku sa 27 nula. Kada bi se svi izvori energije na Zemlji skupili i upotrijebili u Suncu, ne bi bili dovoljni ni za jedan kratki bljesak. Sunce ta-kvu razinu proizvodnje energije može održati otprili-ke deset milijardi godina, što znači da će svijetliti još pet milijardi godina.

Koliko se najbliže približimo Suncu?Putanja kojom Zemlja kruži oko Sunca nema oblik kružnice, već elipse. Zbog toga smo nekad bliže, a nekad dalje od Sunca. Najmanja udaljenost Zemlje od Sunca iznosi 147 097 800 kilometara, a najveća 152 098 200 kilometara. U prosjeku je, dakle, Zemlja od Sunca udaljena oko 150 milijuna kilometara. Br-zina kojom Zemlja pritom putuje oko Sunca iznosi u prosjeku 107 000 km/h.

1000 rekorda kb.indd 14 9.9.2010 9:18:40


Koliko uopće može biti hladno u svemiru?Temperature u dubokom svemiru iznose otprilike tri stupnja iznad apsolutne ništice. Apsolutna ništica izno-si -273,15 Celzijevih stupnjeva, odn. 0 Kelvinovih stup-njeva. Hladnije od toga ne može biti, jer se pri toj tem-peraturi molekule tvari nalaze u stanju potpunog mi-rovanja. Temperatura, naime, ovisi o gibanju molekula (najmanjih čvrstih dijelova koji tvore materiju) koje me-đusobno udaraju jedna o drugu i proizvode energiju.

Tko je prvi izračunao najnižu moguću temperaturu?Britanski fizičar Lord Kelvin prvi je izračunao apsolut-nu ništicu od -273,15 Celzijevih stupnjeva. Po njemu je ime dobila i takozvana Kelvinova ljestvica, kojom se znanstvenici služe za prikaz temperature. Na Kelvi-novoj ljestvici ne postoje minus stupnjevi. Ona zapo-činje s apsolutnom ništicom – 0 Kelvinovih stupnjeva. Istodobno, 273,15 Kelvinovih stupnjeva je 0 Celzije-vih stupnjeva. Za preračunavanje iz celzija u kelvine dovoljno je jednostavno vrijednosti u celzijima dodati 273,15. Najniža umjetno stvorena temperatura izno-sila je tek dva milijardita dijela stupnja iznad apso-lutne ništice.

Postoji li apsolutna najviša moguća temperatura?Najviša moguća temperatura ne može se ustanoviti. Najviša temperatura koju je čovjek ikada proizveo izvan laboratorija, dakle, ona za normalnu upotrebu, iznosi oko 6000 stupnjeva. Otprilike ta temperatura

1000 rekorda kb.indd 15 9.9.2010 9:18:40

161000 rekorda

vlada u unutrašnjosti visokotlačnih žarulja poput onih koje se upotrebljavaju u reflektorima na stadio-nima. Između 300 i 400 milijuna stupnjeva iznosi tem-peratura u središtu termonuklearne fuzijske bombe. To je bomba u kojoj se međusobno spajaju atomske jezgre. Najviša temperatura koju je još moguće kon-trolirati, a koja nastaje u pokusima, iznosi otprilike 230 milijuna stupnjeva. Ti se pokusi izvode kako bi se jednoga dana mogli sagraditi fuzijski reaktori. U takvoj vrsti nuklearnih elektrana u sljedećem bi se stoljeću proizvodila energija na način na koji je pro-izvodi i Sunce.

Koliko je od Zemlje udaljena najbliža zvijezda?Zvijezda Proxima Centauri od našeg je Sunčeva susta-va udaljena 4,3 svjetlosne godine, pa je nama najbliža. Usprkos tomu, ne može se vidjeti golim okom. Njezina je svjetlost preslaba. No drugu po udaljenosti zvijezdu možemo na noćnom nebu vidjeti i bez teleskopa: to je Alpha Centauri, a od Zemlje je udaljena 4,38 svjetlo-snih godina.

Gdje se u našoj Mliječnoj stazi nalazi od nas najudaljenija zvijezda?Prema astronomskim izračunima, negdje na udalje-nosti od otprilike 75 000 svjetlosnih godina, na dru-goj strani Mliječne staze. Na toj se udaljenosti naža-lost ne mogu promatrati pojedinačna nebeska tije-la, jer udaljenost od 75 000 svjetlosnih godina znači da je svjetlosti potrebno 75 000 godina da stigne do Zemlje.

1000 rekorda kb.indd 16 9.9.2010 9:18:40


Koliko je od Zemlje udaljeno najudaljenije vidljivo nebesko tijelo?Maglica Andromeda, zvjezdani sustav koji se sastoji od milijardi zvijezda, od nas je udaljena otprilike dvije milijarde svjetlosnih godina. Za vedrih noći može se vi-djeti golim okom – ako znamo u kom smjeru gledati.

Kako se zove naš najbliži galaktički susjed?Izvan Mliječne staze, naš je najbliži susjed veliki Ma-gellanov oblak. Taj je zvjezdani oblak od nas udaljen 160 000 svjetlosnih godina.

Kako se otkrivaju najudaljenija nebeska tijela?Većina nevjerojatno udaljenih nebeskih tijela ne zrači samo svjetlost već prije svega i radiovalove, stoga su radiovalovi jedini način da ih se otkrije. Te kozmičke tvorevine nazivamo »kvazarima« – kvazizvjezdanim izvorima radiovalova. Najvjerojatnije je riječ o malim galaktikama. Radioteleskopima je do danas otkrive-no ukupno 1300 kvazara. Od nas najudaljenije nebe-sko tijelo kvazar je koji nosi oznaku PKS-2000-330. Od Zemlje je udaljen otprilike 15 milijardi svjetlosnih godina.

Koja se nebeska tijela najbrže gibaju?Kvazar PKS-2000-330 od naše se Mliječne staze uda-ljava nezamislivom brzinom od 270 000 km/s. To je go-tovo brzina svjetlosti. Za vrijeme koje vam je potrebno da pročitate ovaj odlomak, on se od nas udaljio još ne-koliko milijuna kilometara.

1000 rekorda kb.indd 17 9.9.2010 9:18:40

181000 rekorda

Koliko je udaljen Zemljin najbliži susjed?Naš najbliži susjed u svemiru – i istodobno naš je-dini prirodni satelit – jest Mjesec. Promjer mu je 3475 kilometara. Volumen mu iznosi otprilike jed-nu osamdesetinu volumena Zemlje – što znači da bi osamdeset puta stao u Zemlju. Od Zemlje je Mjesec udaljen u prosjeku tek 385 000 kilometara. Najbli-že nam se, na 356 375 km u 20. stoljeću približio 4. siječnja 1912. godine, a najudaljeniji je bio 2. ožujka 1984. – 406 711 km. U usporedbi s drugim udaljeno-stima u svemiru, Mjesec nam je nadohvat ruke. Brzi bi vlak za tri mjeseca neprekidna putovanja stigao do Mjeseca!

Koliko su visoke najviše planine na Mjesecu?Najviša izbočina na Mjesecu u visinu strši punih 7830 metara. S obzirom na veličinu Mjeseca, gorja su na nje-mu stoga znatno viša od onih na Zemlji. Visina gorja na Mjesecu i dubina Mjesečevih kratera može se, da-kako, odnositi samo na neku zamišljenu, a ne pravu nadmorsku visinu. Najdublji, Newtonov krater, dubok je gotovo osam kilometara. Onaj najveći, koji je vidljiv i sa Zemlje, promjera je gotovo 300 kilometara. Njego-vi se bedemi uzdižu 4 kilometra uvis.

Koliko je toplo na Mjesecu?Mjesec nema zračni omotač koji bi ublažavao topli-nu i hladnoću. Razlike u temperaturi između dana i noći stoga mogu dostići 279 stupnjeva. Tijekom dana temperature na Mjesečevu ekvatoru premašuju 117 stupnjeva, a noću se spuštaju na -162 stupnja. Tek u

1000 rekorda kb.indd 18 9.9.2010 9:18:41


izrazito kratkom razdoblju sumraka temperature su oko 15 stupnjeva, što je podnošljivo čak i ljudima.

Koji je planet najbliži Suncu?Planeti – prije su ih nazivali i »zvijezdama lutalicama« – nebeska su tijela koja kruže oko Sunca po zacrtanim putanjama. Planeti »posuđuju« svjetlost od Sunca: to znači da sami ne svijetle, već reflektiraju svjetlost koju na njih baca Sunce. Zbog toga većinu planeta možemo vidjeti. Merkur kruži oko Sunca na udaljenosti od 58 milijuna kilometara te je tako najbliži Suncu. Veličina Merkura jednaka je jednoj dvanaestini veličine Zemlje. Njegov je plinovit omotač vrlo tanak i sastoji se uglav-nom od helija. Merkur je svojom brzinom evolucije od gotovo 170 000 kilometara na sat i najbrži od planeta u Sunčevu sustavu. Za jedan obilazak oko Sunca po-trebno mu je 88 dana.

Koji planet na noćnom nebu najjače svijetli?Sa Zemlje se golim okom može vidjeti pet planeta. Naj-svjetlije svijetli Venera. Ona se i najviše približava Zemlji: na udaljenost od oko 40 milijuna kilometara. Mars se, kao naš drugi najbliži susjed, približi Zemlji na 55,5 milijuna kilometara.

Koji se planet najbrže vrti?Od svih se planeta Jupiter najbrže vrti oko svoje osi. Ako gledamo jednu točku na Jupiterovoj površini, ona rotira brzinom od 45 500 km/h. Jupiterov dan stoga traje samo deset sati.

1000 rekorda kb.indd 19 9.9.2010 9:18:41

201000 rekorda

Kako se zove najveći planet našega Sunčeva sustava?Jupiter je daleko najveći planet u našem Sunčevu su-stavu. Njegov promjer od pola do pola iznosi 134 000 kilometara. U njegovu bi divovsku masu stalo 1300 ze-maljskih kugli. To nebesko tijelo ima veću masu nego svi ostali planeti zajedno. Znamenita crvena pjega na površini Jupitera vjerojatno je ciklon koji bjesni na po-vršini većoj od ukupne površine Zemlje, i to najvjero-jatnije već nekoliko stotina godina.

Gdje u Sunčevu sustavu bjesne najljuće oluje?Oluje s najvećim brzinama od 2400 km/h bjesne na Neptunu. To se da zaključiti iz fotografija koje je 1989. na svom putu snimila svemirska sonda Voyager.

Koji je planet najlakši?Saturn se sastoji uglavnom od vodika i od tekućega i plinovitoga helija. Stoga je on, svojom geološkom struk-turom, najlakši od svih planeta. S promjerom na ekva-toru od 121 000 kilometara, Saturn je gotovo jedna-ko velik kao i Jupiter, ali zato ima trećinu Jupiterove mase.

Tajanstveni prstenovi koji okružuju Saturn sasto-je se od kristala leda. Promjer im je 275 000 kilome-tara, ali su debeli samo jedan kilometar. Iako su tako tanki, ipak ih možemo vidjeti jer led reflektira Sunče-vu svjetlost.

1000 rekorda kb.indd 20 9.9.2010 9:18:41


Koji je planet najudaljeniji od Sunca?Neptun. Sve donedavno (do kolovoza 2006.) ta je titu-la pripadala Plutonu, no to je nebesko tijelo odlukom Međunarodne astronomske organizacije izgubilo taj status. Pluton je otkriven tek 1930. Znatno je manji od Mjeseca. Njegov promjer iznosi 2300 km, a masa samo dva tisućita dijela Zemljine mase. Pluton oko Sunca kruži na prosječnoj udaljenosti od šest milijar-di kilometara i za jednu evoluciju potrebno mu je go-tovo 250 godina.

Pluton je bilo moguće pronaći tek pošto je astro-nom C. W. Tombaugh otkrio malene nepravilnosti u putanjama ostalih planeta. Iz toga se moglo zaključiti da u dubini našega Sunčeva sustava mora kružiti još jedno nebesko tijelo.

Gdje je u Sunčevu sustavu najhladnije i najtoplije?Na -235 °C pada temperatura na površini Neptunova mjeseca Tritona. Najtoplije je na Veneri, na kojoj su svemirske sonde već izmjerile 462 °C. Temperature najsličnije onima na Zemlji vladaju na Marsu: izme-đu +30 i -123 °C.

Koji se kometi javljaju najrjeđe, a koji najčešće?Pretpostavlja se da se Delavanov komet, koji se poja-vio 1914. godine, Suncu vraća tek jednom u 24 mili-juna godina. Enckeov se pak komet pojavljuje svakih 40 mjeseci.

1000 rekorda kb.indd 21 9.9.2010 9:18:41

221000 rekorda

Koliko su veliki najveći kometi?Čvrsta jezgra čak i najvećih kometa vrlo je malena: sastoji se od leda, kondenziranih plinova i prašine, a promjer joj nije veći od nekoliko kilometara. Svjetleći rep pak može biti golemih razmjera. Najsvjetliji dosad zapažen komet, veliki komet iz 1843. godine, imao je rep dužine 330 milijuna kilometara. To je više od dvo-struke udaljenosti između Zemlje i Sunca.

Koji je meteorit uzrokovao najveće uništenje?Prije 22 000 godina na području savezne države Ari-zone (SAD) udario je golemi meteorit (najvjerojatnije maleni planet iz asteroidnog pojasa). Iz veličine kra-tera zaključuje se da je kinetička energija udara tog meteorita usporediva s energijom koja se oslobađa pri aktiviranju moderne atomske bombe.

Meteori su mineralna tijela koja dolaze iz dubi-ne svemira. Ulaskom u Zemljin zračni omotač toliko se jako zagrijavaju zbog trenja zraka da svijetle. Ve-ćina ih pritom jednostavno izgori. Vrlo rijetko, male-ni komadići padnu na tlo. Ostatke meteora nazivamo meteoritima.

Koji je meteorit bio najkorisniji?Sadržajem meteorita dugo su se vremena koristili grenlandski Inuiti. Iako nisu mogli dobiti željezo iz željezne rude, imali su oružje i oruđe od željeza. Zago-netka je riješena kada je otkriveno da to čisto željezo potječe od meteorita koji su prije nekoliko stotina go-dina pali na Grenland.

1000 rekorda kb.indd 22 9.9.2010 9:18:41


Koji je komet najpoznatiji?Kometi su komadići zaleđenoga, i stoga krutoga plina, stijena i prašine, koji oko našeg Sunca kruže po ekscen-tričnim putanjama. Svi kometi zajedno imaju masu manju od mase naše Zemlje. Njihova brzina varira od oko 1200 km/h, kada dosegnu svoju najveću udaljenost od Sunca, i dva milijuna km/h, kada jure prema Sun-cu. Kometi postaju vidljivi golim okom kada se njihov rep zbog blizine Sunca ugrije i počne sjati.

Od svih je kometa najpoznatiji Halleyjev komet. Na svojoj putanji, koja ga vodi u daleke dubine svemi-ra, Suncu se približi svakih 76 godina. Njegova pojava prvi je put zabilježena prije 2500 godina. Godine 684. prvi je put naslikan.

Koliko su meteoriti opasni?Na Zemlju na godinu padne oko 150 meteorita. Stoga je gotovo nemoguće da vas koji od njih pogodi. Jedini do sada dokumentirani slučaj ozljeđivanja zbog pada me-teorita onaj je Amerikanke Ann Hodges. Nju je 1954. udario četiri kilograma težak meteorit koji je prije toga probio krov njezine kuće u Alabami (SAD).

Gdje su se pojavili prvi astronomi?U svim razvijenim kulturama u povijesti promatrači zvijezda imali su važne uloge. Na osnovi položaja Sun-ca i Mjeseca određivalo se vrijeme sjetve i žetve. Gole-me su kamene građevine upotrebljavane kao kalenda-ri. Mnoge su od tih građevina danas uništene. Neke, poput hramova južnoameričkih kultura ili egipatskih piramida, danas možemo posjećivati.

1000 rekorda kb.indd 23 9.9.2010 9:18:41

241000 rekorda

Gdje se nalazi najstarija zvjezdarnica na svijetu?U jednoj su špilji u Brazilu arheolozi otkrili crteže zvi-jezda i položaja Sunca stare oko 10 000 godina. Istra-živači misle da je špilja služila kao zvjezdarnica.

Keopsova piramida sagrađena je prije otprilike 4500 godina. Ona je istodobno bila grobnica faraona, ali i vrlo precizan instrument pomoću kojeg su stari Egipćani mogli mjeriti sate, dane, mjesece i godine. Piramide su jedine preostale od legendarnih sedam svjetskih čuda Staroga svijeta koja se danas još mo-gu vidjeti.

I Kelti su prije 4000 godina posjedovali zapanju-juće znanje o putanjama Sunca, Mjeseca i zvijezda. Kameni krug u Stonehengeu na jugu Engleske omo-gućivao je preciznu podjelu godine prema položaju Sunca. Moguće je da su graditelji Stonehengea svoju građevinu upotrebljavali i za neke druge, nama ne-poznate astronomske namjere. Dva golema kamena bloka koja grade stupove za jedna vrata visoka su četiri metra i teška 45 tona; poprečno postavljen ka-meni blok samo je neznatno lakši. Vrata su postav-ljena u polukrug. U gradnji mora da je sudjelovalo najmanje 500 ljudi.

Tko je prvi zabilježio pomrčinu Mjeseca?Prvu pomrčinu Mjeseca o kojoj postoje pisani tragovi zabilježili su još 2283. godine prije Krista astronomi u Mezopotamiji. Prije 2500 godina Grk Tales je, kao prvi europski astronom, razvio ispravnu teoriju Mjesečevih faza. Tales je objasnio zašto Mjesec u određena vreme-na vidimo kao puni krug, polukrug ili u obliku srpa.

1000 rekorda kb.indd 24 9.9.2010 9:18:41


Tko je napisao prvi znanstvenofantastični roman?Jedan je grčki komediograf prije više od 2000 godina iz-mislio prvu priču u kojoj su ljudi otputovali na Mjesec. Njegovim je suvremenicima ona dala popriličan razlog za podsmijeh – naime, u to je vrijeme put do Mjeseca bio nezamisliv pothvat. Njegov je zemljak Hiparh dva-deset godina poslije prvi izračunao udaljenost između Zemlje i Mjeseca.

Tko je izumio najvažnije astronomske uređaje?Uz pomoć astrolaba može se ustanoviti koliko se viso-ko iznad horizonta nalazi neko zviježđe. Taj je uređaj Grk Hiparh izumio otprilike 150 godina prije Krista. Prvi teleskop napravio je Nizozemac Lippershey 1608. godine. Prvi teleskop sa zrcalima napravio je poznati fizičar Isaac Newton 1668. U njemu se svjetlost usmje-rava kroz sustav zaobljenih i ravnih zrcala. Sve do izu-ma radioteleskopa, astrolab i teleskop bili su najvažniji astronomski instrumenti.

Tko je konstruirao prvi radioteleskop?Radiovalovi su nevidljivi elektromagnetski valovi koji kroz prazan prostor putuju brzinom svjetlosti. Za ra-zliku od njih, radiovalovi koje primamo našim radio-uređajima umjetno su generirani. Godine 1931. otkri-veno je da i zvijezde zrače radiovalove. Godine 1937. Amerikanac Reber konstruirao je prvi radioteleskop. Valovi se skupljaju u konkavnom zrcalu – anteni – a zatim se registriraju u sustavu prijamnika.

1000 rekorda kb.indd 25 9.9.2010 9:18:41

261000 rekorda

Gdje se nalaze najveći radioteleskopi?Radioteleskop u Portoriku sagrađen 1953. godine ima promjer od 305 metara. Najveći je na svijetu, ali ima jedan nedostatak: usmjeren je prema nebu u ne-promjenjivu smjeru. Njime se stoga može promatra-ti samo uska traka na nebu koja nastaje Zemljinom rotacijom.

Radioteleskop u mjestu Efflsberg in der Eifel u Nje-mačkoj znatno je manji, ali se zato može slobodno okre-tati. Njegovo je konkavno zrcalo promjera stotinu me-tara. Njime se mogu razaznati radiosignali koji do nas dopiru iz nepreglednih dubina svemira. Domet mu je petnaest milijardi svjetlosnih godina.

Tko je prvi izračunao putanje planeta?Sa 1543 objavljene teorije astronoma Nikole Koper-nika u Europi se počela promicati ideja da se Zemlja zapravo okreće oko Sunca, a ne obrnuto. Godine 1609. Johan nes Kepler izračunao je putanje tada poznatih planeta Merkura, Venere, Zemlje, Marsa, Jupitera i Saturna.

Koja je jabuka bila najvažnija za znanost?Godine 1687. engleski je fizičar Isaac Newton prvi put pronašao valjano objašnjenje za kruženje planeta oko Sunca i Mjeseca oko Zemlje. Jabuka koja je pala na tlo navela ga je na pomisao da u jabuke koja pada na tlo i Mjeseca koji je zarobljen u putanji oko Zemlje (i planeta u putanjama oko Sunca) mora biti riječ o istoj sili. Tu silu nazivamo gravitacijom ili silom teže. Ako je ova priča istinita, tada je upravo ta jabuka bila naj-važnija u cijeloj povijesti znanosti.

1000 rekorda kb.indd 26 9.9.2010 9:18:41


Tko je napravio prvi umjetni Zemljin satelit?Doba istraživanja svemira započelo je 4. listopada 1957. kada je SSSR u svemir lansirao Sputnjik 1. Ovaj prvi umjetni satelit tri je mjeseca kružio oko Zemlje brzinom od 30 000 km/h. Sputnjik 1 težio je samo 84 kilograma i imao je promjer od 58 cm.

Kakav je kraj snašao prvo biće u svemiru?Kujica Lajka, koja je u Sputnjiku 2 lansirana u putanju oko Zemlje 3. studenog 1957. bila je prvo biće koje je sa Zemlje otišlo u svemir. Lajka se ugušila u mukama pošto joj je ponestalo kisika. Tek je Sputnjik 5 1960. godine svoje putnike žive vratio na Zemlju.

Koja zemlja ima najrazmetljiviji naziv za svemirske putnike?Riječ nautika dolazi iz latinskog i označava umijeće upravljanja brodom. SSSR je svoje svemirske putnike od samoga početka nazivao »kozmonautima«, što do-slovno znači »svemirski pomorci«. To je zapravo i točan naziv, jer svemir počinje ondje gdje završava Zemljin zračni omotač. Amerikanci su pak u terminologiji bili najrazmetljiviji i odmah su se dohvatili zvijezda: po-jam »astronaut« označava pomorca koji plovi prema zvijezdama.

Tko je bio prvi moderni europski astronom?Grk Aristarh sa Samosa bio je prvi europski učenjak koji je porekao da Zemlja stoji u središtu svemira. Živio je od 310. do 230. godine prije Krista. Njegova ideja, prema kojoj je Sunce to koje je u središtu, i oko kojeg

1000 rekorda kb.indd 27 9.9.2010 9:18:41

281000 rekorda

se okreće i Zemlja, isprva se nije s uspjehom probila. Za usporedbu, mnogim je neeuropskim kulturama, kao primjerice u Indiji, bilo samorazumljivo da je naša Ze-mlja samo jedno od milijardi nebeskih tijela u nepre-glednu svemiru i i da se ni na koji način ne može sve okretati oko Zemlje.

Tko je prvi iskusio bestežinsko stanje?Punih 89 minuta trajalo je kruženje u Zemljinoj orbi-ti koje je proveo sovjetski astronaut Jurij Gagarin 12. travnja 1961. u svemirskom brodu Vostok 1. Nakon to-ga ponovno se vratio na Zemlju. Gagarin je bio prvi čo-vjek u svemiru i istodobno i prvi čovjek koji je dokazao da ljudi mogu preživjeti u bestežinskom stanju. Dvije godine poslije u svemir je poletjela i prva žena. Sovjet-ska astronautkinja Valentina Tereškova u svemiru je ostala cijeli jedan dan i oko Zemlje obišla 48 puta.

Koji je tim prvi put kružio u orbiti oko Zemlje?Prvi je put više ljudi zajedno u jednom svemirskom bro-du kružilo u Zemljinoj orbiti 12. listopada 1964. Bili su to sovjetski astronauti Komarov, Feoktistov i Jegorov, a svemirska se kapsula zvala Voshod 1.

Tko su bili prvi šetači u svemiru?I Sovjeti i Amerikanci tvrde da je jedan od njihovih astronauta bio prvi koji je u svemiru izišao iz svemir-skoga broda i – dakako, zaštićen skafanderom – »pro-šetao« svemirom.

Astronaut Aleksej Leonov je, prema navodi-ma SSSR-a, 18. ožujka 1965. na 10 minuta napustio

1000 rekorda kb.indd 28 9.9.2010 9:18:41


svemirsku kapsulu Voshod 2. Amerikanci u to sum-njaju, i svog astronauta Edwarda H. Whitea smatraju prvim svemirskim »šetačem« (3. lipnja 1965.).

U svemiru se do sada pak najdulje zadržao Ameri-kanac Edwin E. Aldrin. Dana 11. studenog 1966. više je od pet sati izbivao u svemiru.

Koja je najveća brzina kojom su putovali astronauti?Brzinom od točno 39 897 km/h kretala se posada ame-ričkoga svemirskog broda Apollo 10 kada su poslije leta 1969. ponovno zaronili u Zemljin zračni omotač. To je najveća brzina koju su ljudi ikada dostigli.

Koji je bio prvi zemaljski predmet na Mjesecu?Dana 12. rujna 1959. na Mjesec je stigao prvi čovje-čjom rukom stvoren predmet u obliku svemirske son-de Luna 2. Sonda je velikom brzinom udarila o povr-šinu Mjeseca i razbila se. Slijetanje sonde Luna 9 na Mjesec 1966. bilo je prvo u kojem sonda nije završila u komadićima. Nakon ateriranja, Luna 9 na Zemlju je odaslala fotografije Mjesečeve površine.

Tko je prvi vidio drugu stranu Mjeseca?Stražnja strana Mjeseca sa Zemlje se ne može vidje-ti. Mjesec, pomalo neobično, oko Zemlje kruži tako da nam je uvijek vidljivo samo jedno njegovo »lice«. Prva je tu zagonetnu Mjesečevu stranu 4. listopada 1959. ugledala sovjetska svemirska sonda Luna 3. Ona je bila prvo umjetno tijelo koje je obletjelo Mjesec i na Zemlju poslalo fotografije.

1000 rekorda kb.indd 29 9.9.2010 9:18:41

301000 rekorda

Kada je na Mjesec kročio prvi čovjek?Američki astronaut Neil Armstrong 21. srpnja 1969. u 21:18 sati po srednjoeuropskom vremenu prvi je u povijesti čovječanstva zakoračio na Mjesec. S njim je u lunarnom vozilu Eagle (Orao) bio i Edwin Aldrin, a Michael Collins za to je vrijeme u svemirskom brodu Columbus kružio oko Mjeseca. Armstrong i Aldrin na Mjesecu su se zadržali 21 sat.

Kada je prvo vozilo sletjelo na Mjesec?Prvo lunarno vozilo na Mjesec je u studenom 1970. donijela Mjesečeva sonda Luna 17. Vozilom se moglo daljinski upravljati sa Zemlje, a tijekom 1971. kreta-lo se na području kratera »Mare ibrium« (More kiša), kako bi na Zemlju slalo podatke i tako iscrpnije pro-učilo dijelove Mjesečeve površine. Vozilo Lunohod I bilo je nakrcano znanstvenim aparatima i mjernim instrumentima. Uz njegovu je pomoć kartografirano 80 000 četvornih metara Mjesečeve površine. Poslije prijeđenih 10,5 km, vozilo je stalo – i dakako, još sto-ji na Mjesecu.

Kako je glasila najpoznatija rečenica jednog od astronauta?»Malen korak za čovjeka, ali velik korak za čovječan-stvo«, rekao je Neil Armstrong kad je nogom kročio na površinu Mjeseca. Stotine milijuna ljudi diljem svijeta pratilo je u televizijskom prijenosu slijetanje na Mjesec i čulo Neila Armstronga kako izgovara tu rečenicu.

1000 rekorda kb.indd 30 9.9.2010 9:18:41


Koji je čovjek do sada najduže putovao?Sovjetski astronaut Valerij Rjumin u svemirskom je brodu proveo gotovo godinu dana, i u 362 dana oko Zemlje obišao 5750 puta. Pritom je prešao put od 241 milijuna kilometara. To odgovara putu od Zemlje do Marsa i natrag.

Tko su bili prvi vozači na Mjesecu?Maksimalnom brzinom od 20 km/h Mjesecom su se u vozilu Lunar Rover 30. srpnja 1971. provozali astro-nauti Scott i Irwin.

Gdje su ugrađeni najprecizniji tahometri?Tahometri u svemirskim brodovima moraju izuzetno precizno mjeriti brzinu. To je zato što su nedopustiva i najmanja odstupanja od unaprijed izračunatih brzi-na. Jedan jedini kilometar na sat prebrzo ili presporo, i neka od, primjerice, letjelica iz programa Apollo mo-gla je za 1000 kilometara promašiti Mjesec i nestati u bespućima svemira!

1000 rekorda kb.indd 31 9.9.2010 9:18:41

Provjerite svoje znanje i otkrijte mnoge zanimljive rekorde iz sljedećih tematskih područja: - Svemir i istraživanje svemira- Naša Zemlja- Čovjek i njegova svakidašnjica- Tehnika- Kultura, sport, zanimljivosti- Životinje- Rekordi iz prošlosti

100

0 R

EKO

RDA 100010001000100010001000100010001000100010001000100010001000100010001000100010001000100010001000


ISBN 978-953-14-0806-679,00 kn


www.mozaikknjiga.hr

Nikolaus Lenz

100010001000100010001000100010001000100010001000100010001000100010001000100010001000100010001000

9 7 8 9 5 3 1 4 0 8 0 6 6

1000 rekorda cover.indd 1 20.9.2010 11:34:46

Documents

1000 rekorda