ALTERNACIJE FONEMA I FONEMSKIH SKUPINA

zadatak 48.str.

• sladak- slatka, težak- teška, glas- glazba• kositi- košnja, stan-stambeni, orah-oraščić• bez zvuka-bezvučan, mladić-mladićki, Rus-ruski• do promjena je došlo zbog prirode samog fonema,

zbog drukčije raspodjele fonema unutar morfema = FONOLOŠKI UVJETOVANE ALTERNACIJE.

- jednačenje suglasnika po zvučnosti,- jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe,- stapanje suglasnika,- ispadanje suglasnika

II.• kratak-kratki, oblak-oblaci, čitao-čitala• prah-prašina, cvijet-cvijeće, zvijer-zvjerad

• ovo su promjene koje su uvjetovane nekom gramatičkom kategorijom ( padež, lice) ili tvorbenom kategorijom (umanjenica, uvećanica, zbirna imenica…) = MORFOLOŠKI UVJETOVANE ALTERNACIJE

- nepostojano a, e- prijeglas,- navezak,- zamjena i sa o,- palatalizacija,- sibilarizacija,- jotacija,- alternacije ije, je, e, i.

MORFOLOŠKI UVJETOVANE ALTERNACIJE

-nepostojano a, e- prijeglas,- navezak,- zamjena i sa o,- palatalizacija,- sibilarizacija,- jotacija,- alternacije ije, je, e,

i.

1. Nepostojano a

• borac gen. jed._____________________• momci gen. množ.__________________• daska nom. množ.______________

gen. množ._________• dobar određ. oblik____________________• sav nmož._____________________

• Neke riječi između dva zadnja suglasnika imaju samoglasnik a, koji ne dolazi u svim oblicima takve riječi. Takvi a koje postoji samo u nekim oblicima iste riječi zove se nepostojano a.

2. Nepostojano e

• Belec_____________________________________• Čakovec___________________________________• Kumrovec_________________________________• Gubec____________________________________

• Kada se mjesna imena ( toponimi) prenose iz mjesnih govora u književni jezik zadržavaju svoja izvorna obilježja.

• U njima se ponekad nalazi nepostojano e ( kajkavsko govorno područje)

3. Navezak

• dobargen.________________________________dat.__________________________________instr._______________________________

• moggen.________________________________dat.________________________________instr.________________________________

• tad-tada, kad-kada….

• prijedlozi: s-sa, k-ka, nad-nada, pred-preda….• s-sa:• s bratom, s majkom• sa sestrom, sa zetom, sa šalom, sa životom• S + S, Z, Š, Ž = SA• sa Ksenijom, sa pšenicom, sa rzanjem, sa Bžezine• S +XS, XZ, XŠ, XŽ = SA• sa dolazi u teže izgovorivim suglasničkim

skupovima kć, pt, tk, tm, pk• K + K, G = KA• k-ka: ka gradu, ka knjizi

4. Zamjena l sa o• Suglasnik l na kraju sloga ili riječi zamjenjuje se

sa o:– dio, dioba, kabao, kotao, rukovodioci, učio…..

nom. jed. gen. jed. nom. množ. gen. množ.

donosilac donosioca donosioci donosilaca

rukovodilac

tužilac

5. Palatalizacija:• Suglasnici k, g, h ispred e ili i u nekim oblicima

mijenjaju se u č, ž, š.

junak vok. jed.

peku 1. l. prez.

digoh 3. l. aor.

krug umanjen.

suh infin.

• C + E, I = Č• U nekim se riječima palatalizira c ispred e i i.

stric vok.

starac vok.

ptica množ.

zec umanj.

6. Sibilarizacija:

• majka – majci K = C• jaruga – jaruzi G = Z• siromah – siromasi H = S

• Suglasnici k, g, h u nekim oblicima ispred i mijenjaju se sa c, z, s ( umjesto velara dolaze sibilanti)

Sibilarizacija se na provodi kod:1) dijalektizama: pajcek-pajceki2) stranih riječi: bronh-bronhi3) hipokoristici ili imenice odmila: baka-baki4) etnika ženskog roda na –ka

Slavonka-kiZagrepčanka-kiPazinka-ki

5) osobna imena i prezimena: Dubravka, Bosiljka, Ladika

6) imenice na: -cka, -ćka, -čka, -tka, -zga7) neka zemljopisna imena: Krka, Kartaga

7. Jotacija: stapanje nenepčanika ( nepelatala) s glasom j u nepčanik ( palatal)

c + j = č klicati-kličemd + j = đ glodati-glođemg + j = ž blag-blažih + j = š mahati-mašeml + j = lj dalek-daljik + j = č jak-jačin + j = nj tanak-tanjis + j = š pisati-pišemt + j = ć smrt-smrćuz + j = ž brz-brži

grub + ji = grublji grm + je = grmljezdrav + je = zdravlje

• b, p, m, v + l + j = lj grob + je = groblje epentetsko l

• alternacije ije, je, e, i.

FONOLOŠKI UVJETOVANE ALTERNACIJE

- jednačenje suglasnika po zvučnosti,- jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe,- stapanje suglasnika,- ispadanje suglasnika.

1. Jednačenje suglasnika po zvučnosti:

• Kada se zajedno nađu dva suglasnika različita po zvučnosti, radi lakšeg izgovora izjednačuju se tako da oba postanu ili zvučni ili bezvučni.

• Prvi suglasnik prilagođuje se drugome.

• Sz +Sb = Sb + Sb

• b/p vrabac- vrapca• d/t gladak-glatka• g/k bogac-bokca• z/s nizak-niska• ž/š težak-teška• đ/ć riđ-rićko

• Sb + Sz = Sz + Sz

• b/p top-tobdžija• d/t svat-svadba• g/k svaki dan-svagdašnji• z/s s bogom-zbogom• ž/š za dušu-zadužbina• dž/č svjedočiti-svjedodžba

• odstupanja u pisanju:– gradski– predsjednik– podsvijest– sredstvo– podcijeniti

• d + s, št, c, č, ć• riječi stranog porijekla– adhezija– gangster

• dijalekt– grp, krf, Dubrafka

• novije složenice– podtekst– postdiplomski– predpredionica

2. Jednačenje po mjestu tvorbe:

• Ako se zajedno nađu dva suglasnika koji se tvore na različitim mjestima, onda se prvi suglasnik mijenja nekim po mjestu tvorbe bližim.

• bijesan bjesnji bješnji• zubnik+palatal= palatal bliži po mjestu tvorbe

zubniku s

• s,z + š,ž,č,dž,đ,lj,nj = š,ž

– misao mišlju– kazniti kažnjiv– paziti pažljiv

• To jednačenje česti slijedi tek pošto su se u riječi zbile i neke druge promjene:– jotacija: listje – lisće - lišće– grozdje – grozđe – grožđe

• jednačenje po zvučnosti: – izčistiti – isčistiti – iščistiti– bezćutan – besćutan – bešćutan

• Kada se n nađe ispred b ili p, zamjenjuje se s mn + b, p = m

obranben - obrambenprehranben – prehramben

– Iznimke imamo u pisanju kada se n nađe na kraju prvog dijela polusloženice u kojoj su oba dijela jasna.

– jedanput, stranputica, vodenbuha…

3. Stapanje suglasnika• Kada se jedan do drugoga nađu dva ista

suglasnika, oni se stapaju u jedan suglasnik.– preddvorje – – bezzvučan -

• To se često događa zbog neke glasovne promjene.– pet + deset = petnaest (šala mala) – bez + žični = mobitel– iz + sipati = prazno • Ali:• najjači, dvadesettrećina, izvannastavni, kreppapir…

4. Ispadanje (gubljenje suglasnika)• Do ove glasovne promjene dolazi radi lakšeg

izgovora nekih suglasničkih skupina (štn…)• Najčešće ispadaju:• t i d u sudac, otac, svetac

suca, oca, svecasucu, ocu, svecu

ali: razgodci, zadatci, letci, škrtci, …

Vježba: 1.Dodaj pravi suglasnik u zagrade.

zu( )cisla( )kate( )kao( )cijepitipo( )činitipre( )sjednikpo( )šišati

2. Kroz koje su promjene prošle slijedeće riječi.

izčupati, isčupati, iščupati___________________________izšarati, isšarati, išarati_____________________________

3. Objasni promjenu:hiniti – hin+ba = himba______________________________stan – stan+beni= stambeni_____________________________

4.Da li su sljedeći primjeri točno napisani

DA NE jedanput, vanbračni, izvanblokovskizašto?______________________________________________

5. Primjenom kojih pravila su dobiveni oblici:iščekivati____________________________________________raščupan____________________________________________nadčovjek____________________________________________rascijepiti____________________________________________lašca________________________________________________tobdžija_____________________________________________narudžba____________________________________________

6. Podcrtaj nepravilno napisane riječi.

svjedodžba, raščlamba, naručbenica, himba, svadben, robsko, obrazčić

7. Jesu li ovo oblici pravilni?

mlaznjak, dokazljiv DA NE