ZAPISI VOJVODE PETRA F. VUJOVIćA.

Priopćio Vido Latković.

Vojvoda Petar F. Vujović, c!Je uspo-mene donosimo, rođen je u Ljubotinju, selujugoistočno od Cetinja, godine 1810. Vrlomlad se istakao u pograničnim sukobimasa Turcima i Arnautima, pa ga je Petar IIPetrović-Njeg oš, Vladika Rade, već 1835imenovao kapetanom plemena Ijubotin-skog. Kasnije je postao senator i napokonv3jvoda. 1862 u boju na Rasinoj Glaviciteže je ranjen, te je otada bio u admini-strativnoj službi. Umro je u Ljubotinju1891. Bio je odlikovan različnim crnogorskimodličjima, a osim toga turskim ordenom"Medžidije« I stepena i ruskim ordenomSv. Stani31a va.

Ove uspomene vojvoda je zabeležio li

starijim godinama. One su zanimljive na-ročito zbog toga što opisuju gusarenje poSkadarskom Jezeru, jedan skoro nepoznatnačin crnogorskih pograničnih borbi. Nemanje su zanimljive kao rečit dokument oživotu u Crnoj Gori u doba Vladike Rada.pesnika G o r s kog V ije n c a. Zbog togaih objavljujemo, ma da su već jednom bileobjavljene u jednom malo poznatom crno-g3rskom almanahu, u "J u ž n jak U« za1926 godinu.U jeziku, i u rečniku i u oblicima, ima

prilično ,provincijaJi,zama i a.rhaizama, kojičitaocima izvan Crne Gore neće biti ra-zumljivi, zato ih je potrebno ovdje obja-sniti. Tako: n a s t a van je znači mla-dićko doba uzrasta, otprilike između 15 i18 godine; kud ije n: kuda; p oče In:jer; st 3 b o r: seosko dvorište sa stajama;s pra v i t i: opremiti; o š a p i t i: opkoliti;š p i r u k: prednji deo čamca; šam k a k:šemluk (manifestovanj e radosti pucanj em),U oblicima najčešća otstupanja od knji-ževnog jezika jesu: 1) akuzativ plurala lič-nih zamenica 1 i 2 lica glase n e ive,mesto n a s iva s; 2) pomoćni glagolhteti u 3 licu množine glasi te, mesto će,na primer: učinite, mesto: učiniće isličn3.

1. Priđe no sam postao kapetanom ple-mena Ijubotinjskog') t. j. u moje nasta-vanje u doba Vladike Rada Petrovićabismo u četu s Ceklinjanima u Vraku2)pod Skadar u osam lađa ceklinskija, u lađupo 24 vojnika. Pobismo se i posjekosm3četiri glave, plijenismo stoku inapunismolađe i kreni natrag da idemo doma. A u

1) Ljubotinj i Ce.klin su plemena u CrnojGori, istočno i jugoistočno od Cetinja.

2) Vraka je selo u blizini Skadra, ranijeu Turskoj sada u Albaniji.

222

prolaz naš opaziše ne Krainiani3) i skupili'vojsku u lađe i čekaju od Petrove Pontedo Pijesaka4). Svezali lađe sandžirima ku-dijen ćem3 proć put doma. Kad naljezi nanjih vidimo da su put zagradili da se nemakudijen hoditi doma. Onda stadoše i rečeGavrile P. Jank<'lvić iz lađe:- Stan' koza krainska, kuća ni je tamo,

ovamo nije, što si ne zagradija, i isti reče:- ko drži veslo vozi dobro, a ko drži

pušku udri, i sad naprijed, akad p3gineovi od vesla drugi bači pušku a ugrabiveslo.I učini urviš na lađe, razdvoj sandžire

ili proz njih pasa") i pobismo se i raspučilađe. Od naših pogiboše četiri, a od nji-hovijeh devet (Turaka) i d-:>đi na Le-sendroO) i podijeli šićar.2. Potome p3stani ja za kapetana. U to

dođe serdar Filip Đurašković s Cetinja iposla za sve ove četobaše i za mene naLjubotinj. Skupismo se na Rijeku7). Rečeserdar:- Krenuo sam s Cetinja da idemo u

Blat08) da bismo koga posjekli i zauzelišićar, počem sam se zahvalio svome G3-spodaru da ću dignut četu i dobiti šićarNo ve pitam kudijen ćemo hodit.Mi mu rekosmo da idemo na Ckla pod

Krainom u subotu veče, počem te Turci li

neđelju hodit na pazar u Skadar. I krenipet lađa ceklinskija i lađa šesta Ijubotinj-ska iz PoseljaniO) i uze3 S sobom 23 Lju-botinjanina u moju lađu i sastavi se svičetobaše i lađe na manastir u Vranjinu10 iotolen kreni. U neđelju osvani na Cklapod Krainom u razdvoj noći i dnevi. Kreni

3) Krajina je oblast između SkadarskogJezera i Jadranskog Mora od planine Su-tormana iznad Bara do reke Bojane; unijeu Turskoj. danas u Zetskoj banovini.

4) Petrova Ponta, Pijesci i Ck la sela SUu Krajini, na obali Skadarskog Jezera."I oasati = proći.0) Lesendro je omanje 3strvo sa starim

utvrđenjem na Skadarskom Jezeru.7) Rijeka Crnojevića, varošica na isto-

imenoi reci; zborno mesto i trg okolnihplemena.

8) U Crnoj Gori Skadarsko Jezero zovuBlato.

0) Sela crnogorska na zapadnoj obaliSkadarskog Jezera.

\\.) Najveće ostrvo u Skadar,kom Jezeru.M'nastir na Vranj:ni osnovao i2 početkomXII!. stoleća orvi zetski episkoo Harion;manastir jo u XIX. stole:u opusti o i 1866obnovlj~n je,

jedna lađa i u nju deset Turaka. I mi Urv1Sna lađu i zarobi devet ajedan uskoči uvodu. I opazi ga Boica S. .Jovičević i uvodu skoči i ugrabi ga i posječe ga. I mise vrati i dođi na Pijeske prema RadušaSelačkog i tun ih posjekosmo i glave po-nijesmo na Cetinje.")

3. Opet se ugovori Vukac Kostić sa mnomi uzmi četiri lađe ceklinske moja peta idođi na Plamnicu'2. I bješe tu stobor go-vedi. Na naš razgovor primi se Vukac uzstobor, pa otvori vrata i mi uljegosmo istadosmo driješati goveda. I Vukac ožedniai nađe jednu kacu vode i napi se iz kace,pa smače kapicu i zakumi Bogom nas:

Vo;voda Petar Filipov VII;ović

Nemojte da izgonimo ova goveda, jermi se čini da je ~rehota, jer pih vode.

Na njegovu riječ ostavismo goveda, a jošreče Vukac:

- Sad ćemo na Zeticul3) i ako Bog datun ćemo posjeć i uzet plijen.

I posmo u Zeticu i tun osvanusmo. I bješe

" Otsečene turske glave sve do pol'JVineXIX. stoleća nabijane su na kolje i isticanena jednom brdašcu iznad Cetinjskog mana-stira, zvanom Tablja.

12) Pristanište na severnoj strani S. 1.,istočno od Podgorice.

13) Pritoka Morače.

jedna matica. Kad u jutro doše turski čo-bani i njihova goveda. Onda ja i Ivan Ga-zivoda prepliva maticu na brijeg. Vidješečohani, pobjegoše, samo dva uhvatismoživa i plijeni goveda i dođi na Lesendro išićar podijeli. A po naredbi Vladike Radaove dva roba vrati žive natrag u Žabljak.J4}

4. Pođi ja i pop Đuro Kusovac i s namanekoliko Ljubotinjana. Uvezi se na Pose-ljani na pristan ljubotinjski i pođi Blatomp~čem vazda s Turskom u rat pa da nebismo posjekli ili što šićari1i. I dođi naCkla pod Krainom i uzmi je,dnu lađu turskui dovezi je u Poseljani.

5. Ugovori se na Rije,ku četohaše odLjubotinja i Ceklina da idemo Blatom ikreni pet lađa ceklinski i ljubotinjskijah.Uvezi se i pođi Blatom i dođi niže Hum-skog Blata'5) pod Vrakom izapadosmoponoći da čekamo Turke koji te ranit napazar za u Skadar. Pošto sva nu dočekasmodeset Turaka i š njima se pobi iz pušaka,a od našijah s nožem u ruke najprvi skočii,!IJosječe TUl'čina Mališa Cvijanović s Ri-jeke, a one druge isto mi posjekosmo i do-nesi glave kod Vladike na Cetinje i darovani Vladika Rade ,po cekin.

6. Of>et ni bi dogovor na Rijeku, da ide-mo Blatom da se bismo đe do Skadra po-bili s Turcima. Lađe četiri ceklinske. Ha-rambaše na lađe Vukac Kostić, Stevan Pe-jović, Petar Strugar i Kenjo S. Janković,a iz Vranjine lađa iedna. Na nju s Vranji-našima haram baša pop Đuro Kusovac, a istalađa ljubotinjska i pred Ljubotinjanima ha-rambaša Petar Filipov Vujović kapetan.Pođi notnja i zapni u Vraku. I dođe not-njo kod nas Jovo Sarap s Ljubotinja koi jestoja16) u Vraku i pita je li tun kapetanljubotinjski. .Rekosmo jest. Jovo odma do-đe kod mene, jer ja tada bjeh kapetan. Onmi kaza:

Eto u Vraku četiri Malisora koji ćerajustoku na zimovište put Vulcinja';) no ihmožete posjeć i stoku plijenit.

Ja odmah dokaži društvu i mi se uredii pođi i udarismo i uzesmo im stoku, a njihposjekosmo, a nama jedan pogibe, i too11čini zagon na jednoga da ga posiieče.Turčin ga dočeka i ubi. Imenom Andrija.Milošev Radoman s Ljubotinja. Još Jovo'nama zbori:

- Povratite se a možete, (ima) dva mlinau one dvije kuće no ih uzmite i ponesite.

") Grad u blizini severozapadne obale S.J. - Glavno mesta zetskog gos<po,dara IvitnaCrnojevića i nasljednika mu; 1478. oteli ga.Turci i tek 1878 ponovo je pripao CrnojGori.

1.'1 Deo S. .I., ispod Prokletija.lG) Stačovao.17) Mesto na Jadranskom Moru.

223

učinjete vi parah golemo, a trebaju vi uPoseljani ili u Obod. IS) Mi se povrni i uzmite dva mlina i utovari stoku i mline u la-ou. Kreni Blatom i dođi na Lesendro išićar podijelismo, a one četiri glave donesina Cetinje kod pok. Vladike Rada. I oni-jema te su posjekli glave dade po cekin,a ostalijema piće i jestivo dade.

7. Kad pođe Vladika Rade sa nekolikoCrnogoraca na Grahovo10) a mene poslas Ljubotinjanima u Vranjinu, da čekamoTurke, a pop Vukale iz Građana tada bješesenat građanski, Ijubotinjski i dobrski paon pisa Vladici Radu: Javljam ti da sad uVranjinu nije za potrebu kapetan Ijubotinj-ski s Ljubotinjanima, no ako zapovijedateda ih spravim kod Vas na Grahovo, jer samja s Građanima i s Vranjinašima mogu ču-vati ovaj kraj, da nije ništa s ove stranepobrkano. I Vladika zapovijedi da ja s Lju-botinjanima idem na Grahovo i tun nađiGospodara i kod njega vojsku crnogorsku.Tun stasmo petnaest dana. Vojska Alipa-šina'O) povrh Grahova i jedan dan bi maloboja. Dođe haber iz Vranjine Gospodaru dasu udarili Turci na Vranjinu i da su uzeliTurci Vranjinu i Lesendro.21J A u Lesendroimaše Vladika jednu forticu u koju sebješe zatvorijo Vuko Kasom Dobrijanin,Dumo Gjurov Vujović i Beljo Vuko tin Ra-doman. A Šuto Radov Sarap i Nikola Sa-vićev s Trnova ulazeći u kulu dostigošeih Turci i ubiše oba i posjekoše pred vrataod fortice. A gore rečeni sa jošt nekoli-cinom zatvoriše se. Ošapili ih Turci i po-čeli prozorirna ubačati kumpare2') u forn-licu da ih minaju, a oni čim pani međunjima Dumo Turov goreću kurnparu golije-ma rukama opet izbaci na dvor među Tur-ke i braniše se dok im manka džebana višeda se ne može, jer ih bješe dim od prahazagušio da se živjeti više nije moglo, ondareče Kasom:

- Duškat se ne može, no mi koji smoživi da se predamo, a odgovara mu MrđenBarov-SaraJp s Ljubotinja:

- Nemoj da se predamo, no imamo to-p:!vskog praha ovden jedno deset oka 1

IS) Izvor Rijeke Crnojevića; na izvoru sumnoge vodenice (mlinovij.

19) Oblast na istočnoj granici Hercegovine.1842 bilo je omanjih borbi između Crnogo-raca i hercegovačkih Turaka o Grahovo.Posle čuvene bitke na Grahovu 1858 pri-palo je sasvim Crnoj Gori.

20) Ali-paša Rizvanbegović, vezir herce-govački (rođen oko 1761 u Stocu, umro 1851"tI Banjoj Luci).

nj Godinu dana kasnije, 1843, Crnogorcisu ponovo zauzeli oba ova ostrvaj no upadiTuraka su i posle tog vremena bili česti,tek 1878 pripala su definitivno C. G.

2'J Topovsko zrno.

224

da ga zaždimo da se lagumarno, pa će nibit poštenije pred Gospodarom i Crnogor-cima no da se predamo. A društvo ne dademu da se lagumaju no se predadoše. Turciih povedi u Skadar i držaše ih neko vri-jl.'me, te one koji ne bjehu umrli puštišete doše doma.

Pošto razumje Vladika Rade pismo raz-govori se sa serdarom Filipom Đuraškovi-ćem i s glavarimaj - pita:

- Kako ćemo sad?Reče serdar Filip:- Dobro bi bilo da ja idem s riječkom

nahijom, jerbo pošto su uzeli Lesendro uzetei Dodoše.'3)

- Onda mu Gospodar odobri i reče:- Haide i neka ide serdar Marko Pla-

menac s Crmničanima u Crmnicu,24) zaštobi mogli Turci doć od Bara i udarit naCrmnicu.

Serdar Filip sjutra dan krenu i zove ka-petana ceklinskog i kapetana Ijubotinjskog:

- Čuli ste ,da Turci uzeše Vranjinu i L~-sendro, no dižite vojsku i hajte da idemoda opet otmemo Vranjinu, a ako ne moga-smo, a ono da ih nepuštimo da idu naprijed. >

- Stan ko je Ljubotinjanin i Dobrljanin,tamo Ljubotinjani nećemo, jerbo ovdje osta-je Gospodar i doklen on krene s Grahovaja s Ljubotinjanima hodit neću, da bih čistoznao da te doć Turci da izgore po Ljub:!>tinja.

I ja ustavi Ljubotinjane, a serdar Filippođe s Ceklinjanirna i stadosmo u Grahovodo po Ivanju-dne. Vladika Rade krenu pre-ko K6tora za na Cetinje, a ja s Ljuboti-njnima preko Cuca dođi na Cetinje i sanekoliko druga Crnogoraca. Kad s Cetinjadođi doma, ali Turci samo zauzeta mjestabrane, adaije nijesu hodili, no odma posmozidat Lesendro i u njihove ruke stajalo je35 godina, dok ga je sad sretno vladajućiGospodar knjaz Nikola uzeo.

GRAD žABLJAK (U TURSKO DOBA).

Oko grada i varoši Turska, u okolna mje-sta sela ceklinska. U sela harambaše kojiučiniše među sobom ugovor da uljegu u2abljak.25 Kenjo Stankov Janković, Periša

'3J Crnogorsko selo na obali S. J.24JPogranično crnogorske pleme prema

Turskoj.25J 1835 g. grad Žabljak su bili zauzeli

Crnogorci, ali ubrzo su ga napustili. "Ovajneuspeh i nerodna godina 1836 izazvali suvrenje u C. G. Protiv Njegoša je tim povo-dom ruska vlada vodila formalnu istraguna Cetinju, preko svog dubrovačkog kon-sula, Jeremije Gagića ... Istraga je završenapovoljno po Njegoša«. - (St. Stanojević,Na rod nae n cik I o p edi j a, III, 348.)

Pogled na Skadarsko jezero

Radov iz Deklića, i on napravi stuhe nuljeć u grad, Miloš M. Janković harjaktar,Petar D. Strugar, Nikola V. Gazivoda, IvanM. Gazivoda, Prele 1. Strugar, Giljo S. Kra-ljević, Nikola Kraljević....... i pop .....koi je iz Vranja prebijega ovamo. I poštouredi stube pođi notnjo i uz bedem metnistube, i prvi izljezi na grad Kenjo S. Jan-ković, a za tim cijelo društvo. Zapovjednikod grada bio je Jakup-aga Omarćević. Onse zatvori u grad, a Jusuf-agu, brata Ja-kup-agina živa uvatiše. I tader se zađedeboj proz grad. Jakup-aga se s društvomzatvori u jednu kulu u grad. Odmah dođeglas u riječku nahiju, da su uljegli dvana-jest Ceklinjana u Žabljak. U isti čas skupise riječka nahija i dođe na Salkovinu.26)

Glavari pred vojskom: serdar Filip Duraš-ković, pop Andrija Pejović, pop MatijašDrecun, Grujica Filipov Vujović, pop Vu-kale iz Građana i Gruica M. Lopičić. Onisu maknuše na stranu, da vide kako te ikudije te udarit na grad, počem je bio do-šao Spahija Lekić s podgoričanima za upomoć Turcima i ufate Cukalj, a druga tur-ska vojska u kuće oko grada. Ovi glavariučiniše dogovor, da se šilje za katunsku na-hiju, jer je dosta vojske turske se nakupilo.U to reče njima Šutan Šoć s Ljubotinja:

- Gospodo glavari, bih reka jednu rečp'\ ako valja. - Oni rekoše: Zbori, Šoću.

2") Salkovina i Cukalj su brdašca u oko-Eni Žabljaka..

- što govorite da ši1jemo za katunskunahiju, pa da čekamo za sjutra veče, če-kajući njih ovi dvanaest te su u Žabljakoni te biti rob i grob grad sve Crne Gore.No s pomoću božom ove ovden osam lađa,a da nađemo u Saiko vinu štice i da ih ko-nopima uvežemo na širune. I svaki boljii bolji junak da se izbere u lađe, a VukacK. Kostić i Luka Bajov Sarap s Ljubotinjasa ovom drugom vojskom neka idu od li-vade ka te oni doć na grad, da bi ufa tilivrata. I tako se nadam da ćemo uljest ugrad. I riječ mu potvrdiše. Vukac i Lukapođi pred ovom vojskom i dođi na brijegod r.ijeke Sjerave kod edne kuće, a u kućubila je jedna žena s Ljubotinja. Zazva jeVukac: Dokna, izidi. Ona ga poznade i izi-de. Pita je Vukac: De je najpliće da se pre-gazit može. Ona mu kaza. U to se obrnuVukac da vidi što ide vojske za njim, alisamo za njim je bilo dvadeset ljudi. I onprvi zagazi, a mi za njim. I preljezi izmeđukuća, pravo dođi na vrata od grada i Vu-kac zazva Kenja, a on mu se ozva.

- Otvori mi vrata, Kenjo.A Kenjo reče:- Progovori opet, jer te ne poznadoh

lijepo.A on reče:- Ja sam Vuk ac Kostić.I onda Kenjo otvori vrata od grada. Vu-

kac s društvom uljezi i odma viknu Jakup-agu. J akup-aga se ozva i reče:

- Dođi Vukče kod mene, ama saJll.

225

Vukac pađe i an mu atvari vrata i uljezekad Jakup-age. U ta dađe serdar Filip ivajska i Luka Bajav sa avam drug am, igrad se napuni punan, i učinisrna svi šemnakiz pušaka.

Pašta udari zara pače se baj aka 2ablja-ka i izćerasma Turke, sama iza stade nikuća Perkačevića i kuća na Cukalj. U njihse bješe zatvaria Spahija Lekić s Padgari-čanima i s 2abljačanima, a druga vajska irabIje pablježe. I taj isti dan dađe MilaMartinavić s Cetinjanima i bisma se asamdana s Turcima, dakle im dađe pamać adSkadra. Mi videći da je mnaga vajske tur-ske astavi 2abljak i dađi dama.

DRUGI ULAZAK U tABLJAK U DOBAKNJAZA DANILA PETROVICA.

Gadine 1853.27)glavari ad Ceklina i Lju-batinja Prele Belav Vujavić, pap Steva Pe-javić, Sava Luketin Strugar, Kenja StankavJankavić i ja vajvada Petar Vujavić, i snama dvadeset druga pađi i uza stube uljezi

27)2abljak su Crnagarci prepadam zauzeli11 navembra 1852 (a ne 1853 kao šta vajva-da amaškam kaže) a napustili su ga 13 de-cembra 1852), na pratest iz Petrograda. (St.S t ana j e v i ć, N ara dna Ene i k I 00-

p edi ja, I, 724).

u grad Žabljak. Baža Prelav Vukmiravić pa-sječe jednOoga nizama, a druge zarOobisma.Selim-aga zatvaren u kulu i zavema ga napredaju, a an adgavara: Ne predajem. Oddruštva njegOovatri Turčina razvališe zid adkule i utekaše pa naći. A pašta svanu apetga zavema na predaju. On reče:

- Predaću se, sama da mi ne uzimatearuže, jer sam bia vazda da,bar i vjer.3.ns\'ame caru, kaa šta i vi znate. Ali mu re-kasma:

- Predaj se, a aruže astavi u tvaju kulu,ili čekaj se gađema te tapam.

On se predade i s društvam izide, i uze-srna grad 2abljak i pačesrna baj s Turcimaaka grada. Kad im dađe muka ani svi izbje-žaše, sama astade kuća Perkačevića i Cu-kalj. Onda knjaz Danila naredi tap u Fili-pav Krš,28) da se gađe kuća Perkačevića. Ipačesrna gađat i iz prve abalia šljeme, aTurci utekaše pad valat i bisma se š njimaza šest neđelja dana i s naše strane bimrtvijeh i ranjenih aka 30 ljudi a š njihOovestrane i da 40 ljudi.

U ta naše stajanje Turci prikupi vajskui abjači. Mi videći da se ne mažema držatu grad učini dagavar da uveče izlazima. Iu izlazak rani se gaspadin Mašan Savav Pe-travić i. dađi dama a 2abljak astade u tur-ske ruke.

28)Brdašce u blizini 2abljaka.

ORKOSama u 'zapadnim i primOorskimhrvatskim

kr,ajevima ima raširena narodna vjeravanje'o naćnam strašilu, k'aje se raz1ična zave:00 r k 00, 00 rh 00, 'o r k u I, 00 r s a. 00 r b 00, m a-n jim 00 r g 00, nj 00 r k 00 (narka ad l'arca,kaka ga gaspada talijanska zavu). Nastajeu izvjesnirrn prilikama (p0'1". Zb, XXV. 383.)ad smeća, lI'adi čega se za,ve i s m e t i nj a kili p 00 'sme t inj a k. Za sabom astavljasmra,d, te i čavjek, k'aj'i se na njega na-mjeria, smrdi (Zb. X. 269-270). Pretvarase uma g alI' e (ili pule ili maz~u), a svatkaga ne maže vidjeti. On staji na putu ili napalju, čeka, da tka prađe, i želi da uz:jašena nj; aka ne, sam se pa,dVlučep.ad čavjeka,a ta,da naraste 'kaa najveći brijeg i zaneseč'ovjeka kamagod pa ga tu ostavi. Neki gamiješaju s vukadlakam ili smatraju da arkaartači s vukadlacima.

Najstarije svjedačanstva Q tam liku u na-šim 'strana,ma imama ad 1. Lav r i ć a, Si-njanina ,iz XVIII. staljeća:) a zave ga:

*) O Ivanu Lavriću publikujem managra-fiju u "Zbarniku za naradni živat i abičajejužnih Slavena« Jugaslavenske Akademijeznanasti i umjetnasti u Zagrebu.

226

arkQ (arca), mannnOlI'ga1) i ta za zag'arskuDalmaciju. U sre,dnjaj i zagarskoj Dalma-ciji sačuvala se ta vjer,avanje ,da dana da-našnjega n. pr. u V r g 00 reu (Zbarnik 1.228), u B u kav i c i (IV. 117, XXV. 383-384), u sp.litskim P 00 I i i c ima (X. 269), uZa 00 s t iI"00 g u (makarsk.a primarje XXIII.198); asim taga na Hvaru, i na Braču,!)uRa b U,3 Lab i n u (Istri).') Nalazit će se

1) Osservaziani sapra diversi pezzi del»Viaggia in Dalmazia del sig. ab. A. Fartis.In Venezia 1776., p. 201. - Osim to.ga na-Ia,zima tamu vjerovanju u Dalmaciji pa-tvrdu u FrancesOo Carrara: La Dalmazia de-scritta etc. Zara, 1846, str. 161: maninargo(manmOll'sa). Isti ima i 00 v ad i (»eca(,) str.165. (Isp. 00 ,» vadi« moj članak u »NaradnojStarini« (VII. 1928. str. 100.)

2) "Glasnik zem. muzeja" Sarajeva 1897.s. 481 sl., 485 (Manjimargo, Orha, Orso(Orco).

3) M. Kušar u "Radu" 118 s. 21: O r k u I,neka strašila nalik na mijeh, izvo·di iz tal.00 r C 00, nekakva Ijudažderska grdasija, i izlat. O r k u s (bol! po,dzemnaga svijeta).

') Kukuljević, "Arkiv« XI. s. 257. - U