SvjetionikLIST ŽUPE UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE, BAST – BAŠKA VODAGODIŠTE XIII. BOŽIĆ. 2015. BROJ 1 (13)

SvjetionikLIST ŽUPE UZNESENJA BLAŽENE

DJEVICE MARIJE BAST - BAŠKA VODAGODIŠTE XIII. BOŽIĆ. 2015. BROJ 1 (13)

Izdavač:

Župni ured Baška Voda

21320 BAŠKA VODA

TEL. 021 620 353

GSM: 098 537000

Glavni i odgovorni urednik:

fra Petar Vrličak, župnik

Uredničko vijeće:

fra Gabrijel Jurišić,

fra Stanko Milanović Litre,

Matko Granić, Ivo Sikavica,

Bosiljka Stančić, Smiljan Topić,

Zdravka Mihaljević

Lektura: Bosiljka Stančić

Grafički urednik: Neven Marin

LIST IZLAZI POVREMENO, DOPUŠTENJEM

CRKVENIH I REDOVNIČKIH POGLAVARA

Tisak: DALMACIJAPAPIR - SPLIT

Naklada: 800 primjeraka

NARUDŽBE, SURADNJU I DOPRINOSE

SLATI NA ADRESU:

SVJETIONIK

LIST ŽUPE UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE

BAST - BAŠKA VODA

21320 BAŠKA VODA

LIST SE UZDRŽAVA

DRAGOVOLJNIM PRILOZIMA VJERNIKA

SADRŽAJ

DRAGI MOJI ŽUPLJANI! .................................................. 1BOŽIĆ - DAR I UZDARJE ................................................. 2BOŽIĆNI BLAGOSLOV KUĆA ........................................ 5PRIČEST POD OBJEMA PRILIKAMA ............................ 8MILOSRĐE KAO ETIČKI MODEL ................................ 10MORALNI NERED I TEROR ISPRAZNOSTI ............. 15DR. FRA JURE RADIĆ ..................................................... 18TAKO SU GOVORILI NAŠI STARI ............................... 20MOJ TUŽNI SV. NIKOLA ............................................... 25IN MEMORIAM ŽELJKO RADIĆ – TADINAC ........... 27KRŠTENI 2015. ................................................................. 28PRVOPRIČESNICI 2015. ............................................... 28KRIZMANI 2015. .............................................................. 29SKLOPILI SU KATOLIČKI BRAK .................................. 30POŠLI PRED NAMA U VJEČNU DOMOVINU ......... 31DOGAĐANJA U OŠ BARIŠE GRANIĆA MEŠTRA .................................. 32HODOČAŠĆE GOSPI SINJSKOJ ............................... 40ŽUPSKI ZBOR CRKVE SV. NIKOLE ............................ 40HARFA ............................................................................... 41HVALA TI, BOŽE, ZA OVU DOMOVINU .................. 41MOJE VELIKO NE RATU ................................................ 43MOJA PRVA SV. PRIČEST ............................................. 46ČOVJEK JE KAO MORE, U SEBI NOSI SVOJE OLUJE I SVOJE TIŠINE ........... 48SMILJAN RADIĆ - PJESME ........................................... 49PISMO RODITELJA DJECI ............................................ 51BAŠKOVOŠKE UDRUGE ............................................... 52VIJESTI IZ OPĆINE .......................................................... 57DJEČJI VRTIĆ JEŽIĆ ....................................................... 60DA SE NE ZABORAVI ..................................................... 63

1

svjetionik

Dragi vjernici, dragi naši župljani!

Božić je blagdan radosti koji nam

osvježava vjeru u Boga, koji ˝radi

nas ljudi i radi našega spasenja˝ u Isusu

Kristu postaje čovjekom, da bismo i mi ima-

li pristup Bogu te tako postali djeca Božja

i baštinici neba. Ovoga Božića Bog nam, u

jubilarnoj Svetoj godini milosrđa, poruču-

je: ˝Čovječe, ja te dobro poznajem. Ja sam

te stvorio iz ničega. Ja sam te poznavao i

prije nego si se rodio. Pratim svaki tvoj ko-

rak. Poznate su mi tvoje želje. Čujem te i

vidim. Poznate su mi i tvoje slabosti i mane.

Vidim i ono što pokušavaš sakriti. Znam da

pogriješiš, da se naljutiš često i bez ikakva

razloga, a i mene ponekad okriviš zbog svo-

jih grijeha. Znam, čovječe, da ti nije lako i

da pomoć tražiš na različitim stranama, pa i

na onim krivim. Čovječe, sklon si skrivanju

i bježanju od problema, pa se tako izgubiš i

zalutaš. Zato ovoga Božića u Godini Božjeg

milosrđa dolazim da te potražim i spasim,

da se ne izgubiš. Radi tebe prihvatio sam

i posvetio sve ljudsko: malenost, nejakost,

slabost i ranjivost. Rodio sam se kao dije-

te želeći blagosloviti svu djecu. Rodio sam

se u obitelji i želim blagosloviti sve obitelji.

Rodio sam se kao čovjek i želim blagoslovi-

ti svakog čovjeka. Ja sam, čovječe, s tobom

u svim trenutcima tvoga života, posebno u

tvojim mukama i tjeskobama. Nikad te neću

ostaviti, nego ću stalno biti uza te, ojačat

ću te i ohrabriti da se vratiš sebi i svojim

bližnjima.˝

U ovoj Svetoj godini milosrđa papa Franjo

poručuje nam: ˝Sveta godina tu je da bismo

u sebi snažno osjetili radost što nas je Isus

ponovno pronašao, on koji nas je kao Dobar

pastir došao tražiti jer bijasmo izgubljeni.

Jubilej da bismo zamijetili toplinu njegove

ljubavi kad nas stavlja na leđa da bi nas po-

nio u Očev dom. Sveta godina da nas Gos-

podin Isus dodirne i da nas njegovo milosr-

đe preobrazi, kako bismo postali svjedocima

milosrđa. Eto zašto jubilej: jer je to vrijeme

milosrđa. To je pogodno vrijeme u kojem

valja liječiti rane, u kojemu se ne smijemo

umoriti susretati one koji iščekuju da vide

i rukom dodirnu znakove Božje blizine, u

kojemu svima – svima – valja ponuditi put

oproštenja i pomirenja.˝

Te riječi upućene su nama. Zamislimo se

nad njima! Ovog Božića zaustavimo se s

njima pred jaslicama i dopustimo da nas

svaki detalj u njima dirne u srce i dušu. Bog

mira, koji čini sve novo i oživljuje našu vje-

ru, neka vas ispuni svojim mirom i obdari

svojim blagoslovom! Na dobro vam došlo

sveto Porođenje Isusovo i Mlado lito!

Vaši

fra Petar Vrljičak

i fra Stanko Milanović-Litre

2

U zadnje vrijeme Božić postaje sve više „potrošački“. U čarob-nu svjetlu boja i raznolikosti

ponudâ kupuje se i daruje svega i sva-čega. To nas i neprimjetno uvlači u „po-trošačko društvo“ pa i sami kupujemo i darujemo. U tomu nema ništa loše, jer se svatko veseli primljenu daru. Bez ob-zira na sve, važno je da priprava za Bo-žić ne prođe u trci i zbrci, u potrazi za nepotrebnim i suvišnim, nego da sebi darujemo više vremena i mira kako bi-smo se očima srca približili velikoj tajni Božića. A nju nije lako do kraja dokuči-ti, iako joj se može približiti na mnogo načina. Ovoga puta učinimo to u znaku dara i uzdarja. Zamislimo se na trenu-tak tko je Onaj koji nam se daruje i koja je uloga nas koji taj dar primamo.

Bog koji se daruje

Bog je govorio ljudima u mnogo na-vrata i na različite načine. U Isusu Kri-stu postao je čovjekom, Emanuel, Bog s nama i Bog za nas. Dalek i nepoznat, svemoguć i nedostiživ Bog postaje bli-zak i prepoznatljiv, malen i prihvatljiv. Na nama neshvatljiv način postao je čo-vjekom. O Božiću Bog se daruje, dolazi nam kao dar, daruje nam se kao dijete i raspršuje strah pred svojom veličinom i svemogućnošću. U Isusu Kristu postaje naš suvremenik, baštinik naše ljudske

naravi i obdaruje nas svojim čovjekolju-bljem.

Nakon brojnih zahvata u tijeku ljud-ske povijesti, u božićnoj noći sam Bog dolazi među nas i daruje nam samoga sebe. To Božje darivanje znači da nas Bog ljubi, da smo mu važni, da mu je stalo do nas. Sva povijest spasenja sat-kana je od Božje brige za čovjeka i lju-bavi prema čovjeku. Bog nam se daruje, dolazi osobno, želi biti s nama i među nama, jedan od nas, ali ipak Jedan koji nas spašava i oslobađa. Po tom daru postajemo djeca Božja, dionici „božan-stva Onoga koji je čovjeku postao brat i suputnik“.

Božji silazak u ljudsku povijest ne iscrpljuje se jedino u njegovu dolasku. Bog nas obdaruje svojom dobrotom, milošću i milosrđem. O Božiću se do-gađa čudesan susret između Boga i čovjeka, razmjena između nebeskoga i zemaljskoga. Taj susret tako je snažan da postaje osoba od krvi i mesa, osoba Isusa Krista po kojemu nam se Bog da-ruje i u kojemu imamo pristup Bogu.

Na Božić se smijemo upitati, što smo učinili s dragocjenim darom. Jesmo li postali svjesni njegove vrijednosti? Oduvijek postoji opasnost da se ne zna cijeniti ono što se besplatno dobiva. To

Elena Škrabić

Božić - dar i uzdarje

3

svjetionik

se ne bi smjelo dogoditi s Božićem. Na Božje sebedarje očekuje se i naše uzdar-je. Božje darivanje iziskuje naš stav hva-le i slave, da riječju i djelom svjedočimo o njegovoj ljubavi prema svima nama.

uzdarje

Nakon što je pastirima navijestio ra-dosnu vijest o rođenju Krista Spasitelja, Anđeo Gospodnji daje im i znak: „Naći

ćete novorođenče povijeno gdje leži u jasla-

ma“ (Lk 2, 12). Netom su čuli anđeoski navještaj i

primili znak, pastiri nisu otrčali u prvu trgovinu kupovati božićne darove. Poš-li su žurno u susret Isusu. Hvalili su i slavili Boga, razglašavali svima da se rodio Mesija, Spasitelj. Navještaj Boži-ća vodi ih Isusu, dovodi ih u zajednicu. Blagdan Božića ne bi smio ni nas voditi u kafić ili disko, a ni u osamljenost ili u obiteljsku svađu, nego Isusu i njegovoj zajednici.

Znak koji su dobili pastiri i nama je darovan: Dijete nam je darovano. Ono Dijete u kojem je sam Bog postao malen zbog nas. Zbog toga o Božiću molimo da nam Bog udijeli jednostavnost prvih svjedoka Božića koji su u djetetu prepo-znali Božji znak, da se poput njih vrati-mo svojim kućama, radosni zbog dara po kojem nam je Bog darovao samoga sebe.

Najdublji smisao blagdana Božića krije se u činjenici da je Bog u Isusu iz Nazareta postao čovjekom. To što se jednom dogodilo, nije jednom zauvi-jek završilo. Bog želi biti čovjekom u svojemu narodu, u svakom čovjeku, u svakom od nas. Božić je važan jedino ako ostvari svoje učinke, ako postane djelotvoran u nama samima. On nije samo jedinstven događaj od prije dvije

tisuće godina, nego se događa danas i sada u nama, uvijek iznova. Ponovimo još jednom: Bog se želi roditi u nama, u svakom od nas. Kršćanska vjera sažeta je u božićnoj poruci: Bog se rodio u Isu-su u ono vrijeme, rađa se u ljudima svih vremena, rađa se i u nama danas. Ako se Bog rodio u čovjeku, znači da Boga moramo poštivati u svakom čovjeku. Ako je Bog u nama ljudima, onda mogu rasti povjerenje, radost i nada, Božić može biti doista Božić, ne samo izvan nas nego među nama.

Božić mijenja čovjeka, jer Bog se za-putio prema čovjeku. Zbog toga je Bo-žić blagdan vjere, ufanja i ljubavi. Bez vjere se Božić ne može istinski slaviti. Po vjeri život uspijeva, dobiva svoj smi-sao, nadvladava boli i poteškoće. Ako vjerujemo u ljubav Krista Isusa koji je radi nas ljudi postao čovjekom, osjetit ćemo svaki put kad slavimo njegovo ro-đenje da nas Isus privlači sve više k sebi u svoj svijet misli, riječi i djela po svojoj ljubavi, po svom čovjekoljublju koje na Božić doseže svoj vrhunac. Upravo na Božić raste želja da Gospodin dođe u naš svijet i život. To je veliki Božji dar koji ispunja naše božićne susrete i pozi-va nas da taj dar podijelimo s drugima.

Lucija Granić

4

dar jedni drugima

Sam Bog na Božić nam je darovao svoga Sina. I mi jedni drugima možemo biti dar. Budući da nas je Bog obdario, i mi se, koji smo iskusili njegovu dobro-tu i čovjekoljublje, smijemo drugima darovati, i to ne samo za Božić nego i za sve dane života svoga. Događaj Isusova dolaska ostvaruje svoj cilj tek kad mi, koji smo obdareni njegovim dolaskom, to iskustvo podijelimo s drugima. Tko je spreman na darežljivost, iako je si-romah materijalnim sredstvima, druge može obogatiti svojim siromaštvom. Tko prepoznaje i uviđa tuđu nevolju, za nju ima srca i naći će načina da je ubla-ži. Iako bogat, Bog postade siromahom, da nas obogati svojim siromaštvom. I to je poruka Božića. Radost Božića užiže se kao svijeća na tajni čudesne razmje-ne ljubavi, koja svima pruža mogućnost novoga početka. Nenadmašiva ljubav Božja, kao i njegovo čovjekoljublje i se-bedarje dolaze do izražaja upravo na Božić.

I tako Božić postaje dan darivanja koji treba oponašati, nasljedovati Boga koji daruje samoga sebe. Prepustimo da naš duh, srce i um budu taknuti tim či-nom darivanja. Među tolikim darovima koje kupujemo, darujemo i primamo ne zaboravimo pravi i jedini dar: darova-ti samoga sebe, ne samo dio, ne jedino svoje vrijeme i sposobnosti, nego svega sebe. Baš kao što je to Bog učinio nama.

Zbog toga i ti, kada daruješ o Božiću, nemoj darivati samo one od kojih oče-kuješ dar. Daruj nešto i onima kojima nitko ništa ne daruje i koji nisu u stanju da ti darom uzvrate. Tako je i Bog činio. On nas poziva na svečanu gozbu koju nam je pripremio. Taj poziv mi mu ne možemo uzvratiti, nego ga jedino rado-sno prihvatiti. Nasljedujmo ga! Ljubimo

ga i radi njega one koje svagdano susre-ćemo. Tako ćemo, počevši od čovjeka, ponovno otkriti Boga na nov način.

Božić poručuje da ti je Bog blizu i da si mu važan, da na tebe i s tobom ra-čuna. Bog ti je darovao svjedočanstvo svoje ljubavi i blizine. U Isusu iz Na-zareta, u dugo očekivanu Mesiji, Bog je po ljudskom rođenju došao među nas i nama se darovao. Od onoga prvog Bo-žića, Bog je u svakomu ljudskom biću. U svetoj božićnoj noći sjedinilo se ne-što, što se činilo zauvijek podijeljeno. Bog ne prebiva u nedokučivoj daljini svoga svijeta. Svi mi možemo stupiti u zajedništvo s njime. Ne postoji više ne-premostiva udaljenost između jednoga Boga gore na nebu i nas ljudi ovdje na zemlji. Granica je izbrisana, zajedništvo uspostavljeno. To je radosna vijest na-šega Božića.

Božić očekuje naš odgovor. Želi da se trgnemo, da osvježimo svoju vjeru, da se prisjetimo tko smo i što smo, oda-kle dolazimo i kamo idemo, jer u Bogu je naš izvor i naš završetak. Božić želi da iziđemo iz samih sebe, kako bismo mogli susresti druge, da mognemo su-sresti Boga. I dok zahvaljujemo Bogu na velikom daru Božića, prianjamo svojim srcem uz Isusa, koji nam se daruje i s nama želi proslaviti svoj i naš Božić.

Dr. Dinko Aračić

Jure Radić

5

svjetionik

Već nam je postalo obično da sve-ćenik svake godine o Božiću bla-goslivlja kuće po župi. Taj blago-

slov je često puta jedinstvena prigoda za osobni susret svećenika s mnogim župljanima, koji su preko godine izgu-bljeni u masi vjernika, ili – tko zna zbog čega – na kraće ili duže vrijeme odsutni iz župe. Da li ste ponekad razmišljali o tome što sadrži i čemu služi ovaj bo-žićni blagoslov obitelji? Da li je to samo prijateljski susret svećenika s povjere-nim mu vjernicima, razmjena informa-cija, prigoda za popunjavanje župske kartoteke, poticanje zajedničkih akcija u župi ili skupljanje redovine? Očito je da sve nabrojeno ide uz taj blagoslov, ali je pitanje, da li je to sve, ili, barem, da li bi trebalo biti sve?

Blagoslov ljudi ili zidova?

Da bismo lakše došli do ispravnije-ga i iscrpnijeg odgovora na postavljena pitanja, potrebno je uočiti jezgru, srči-ku, bit božićnoga blagoslova obitelji. U gornjem podnaslovu su stavljene dvije alternative s dva naglaska u tom obre-du, koji nam daju i smjerokaz za traženi odgovor. Jedan naglasak je bliže, a dru-gi dalje od jezgre. Vjerojatno već poga-đate koji je na kome mjestu. Mislim da ćemo se lako složiti da je čovjek bliže središtu ovoga blagoslova, nego zidovi

zgrada u kojima ljudi stanuju. To nam izgleda sasvim jasno i lako prihvatljivo. A veliko je pitanje, da li je naša obična svijest i životni stav u skladu s takvim mišljenjem.

Onda bismo svi na okupu dočekali taj blagoslov, koji naviješta i unosi bo-žićni mir i radost u obitelji. Onda bi i svećenici drukčije raspoređivali blago-slove u s više vjere i zanosa molili i bla-goslivljali.

S pravom Rimski obrednik u uvod-nim napomenama za ovaj obred ističe da se ˝zatijeva nazočnost članova obite-lji˝ (Blagoslovi,Zagreb 1987,str. 443, br. 3) i da se ˝ne obavlja blagoslov kuća bez njezinih stanovnika koji u doba blago-slova mogu biti u kući˝ (br. 4). Izravni kontakt između svećenika i članova dotične obitelji za vrijeme blagoslova zahtijeva sama narav i ustrojstvo ovo-

Božićni

blagoslov

kuća

Marija Jakir

6

ga obreda što ćemo još jasnije vidjeti iz daljnjeg izlaganja. Raspored i sadržaj

blagoslova

Kad smo se već složili u tome tko su sudionici toga blagoslova, trebali bismo izložiti što taj blagoslov sadrži i zašto se obavlja baš u božićno vrijeme. Božićni blagoslov obitelji sastavljen je od tri glavna dijela: 1. Svećenikov po-zdrav i čitanje odlomka Svetoga pisma; 2. Prošnje s blagoslovnom molitvom; 3. Škropljenje blagoslovljenom vodom i završni blagoslov. Tekstovi su prilago-đeni dijaloškoj molitvi, tj. Izmjeni uloga između svećenika i okupljenih vjernika. Zbog toga svi sudjeluju u tom obredu i nema podjele na izvođače i promatra-če. Istina, ne sudjeluju svi jednako, ali je bitno da svi sudjeluju. Sudjeluje se i slušanjem, i odgovorom ˝Amen˝ na iznesene molitve, i ponavljanjem odre-đenih zaziva na predvoditeljeve potica-

je, i zajedničkom molitvom Očenaša, i znakom križa itd.

Novi obred blagoslova obitelji pred-viđa mogućnost prilagodbe različitim situacijama u kući. Obred može biti kraći i duži, prilagođen starijim i bole-snim osobama, samcima, obiteljima s malenom djecom i slično.

Zašto se taj blagoslov uopće obav-lja i zašto baš u božićno vrijeme? To su veoma ozbiljna pitanja i predstavljaju vrhunce naše vjere u otajstvenu po-vezanost Crkve Kristove s otajstvom utjelovljenja Sina Božjega i istinu da naša vjera nije neka apstrakcija pa ni apstraktna vjera ili nebulozno gubljenje u ništavilu nirvane. Kršćanska vjera je stvarna konkretnost utemeljena na či-njenici utjelovljenja Sina Božjega, vječ-noga Logosa. A ta stvarnost ljudima je očitovana rođenjem Isusa Krista u Be-tlehemu Judejskom u vrijeme kralja He-roda i cara Augusta. Tada se ˝očitovala

dobrostivost i čovjekoljublje spasitelja naše-

ga Boga˝(Tit 3,4). Bog odvijeka postade čovjek u vremenu. Od toga trenutka božansko i ljudsko se povezalo u traj-no jedinstvo. Bog je postao ono što smo mi, da bismo mi postali ono što je on. Po sakramentu krštenja svaki vjernik ulazi u otajstvenu povezanost s Isusom

FIGURE U

Laura Matić

Laura Kapor

7

svjetionik

FIGURE U

Kristom, Bogočovjekom, rođenim od Djevice Marije. U toj povezanosti sudje-luju svi krštenici i sve ono što njima pri-pada. A u tom redu pripadnosti, kuće i stanovi zauzimaju veoma istaknuto i povlašteno mjesto. U tim kućama i sta-novima odgajaju se ljudi, one ˝odnjišu i sveca i prokleca˝. U njima se odvijaju i melodrame i žalopojke života. U njima se razmrsuju najzamršeniji čvorovi ži-vota i proživljavaju radost i nada, žalost i tjeskoba određenog vremena.

Otajstvo razmjene božanskoga i ljudskoga očitovano u Božiću i božić-nom vremenu za nas je kamen temeljac pravoga mira, koji naviješta izvorna božićna pjesma ˝Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima!˝ Taj navještaj mira i radosti donosi u naše domove svećenikov božićni blagoslov. Potrebno je samo otvoriti srce i vjerom prihvati-ti Božju ponudu. A da nam je to zaista potrebno u ovo naše nestalno i nemir-no vrijeme, o tome nije potrebno trošiti mnogo riječi. Mir i sklad u obitelji najveća

je blagodat koju možemo imati.

Što pripremiti i kako primiti

Blagoslov?

A sada sva nabrojena teoretska ra-zglabanja spustimo malo na niže i zapi-tajmo se: Što treba konkretno poduzeti da božićni blagoslov bude zaista ono što označava i postigne plodove koje obećava? Da bi taj blagoslov postigao svoju svrhu treba ga dobro pripremiti. Ta priprema ravnomjerno spada na sve-ćenika i na one koji primaju blagoslov. Svećenik mora napraviti pametan ras-pored blagoslova kuća u župi, da sve može obaviti dostojanstveno i na vrije-me. Ne trošite vrijeme na dugotrajne i neplodne razgovore, ali znati posvetiti potrebno vrijeme ljudima i problemi-

ma, koji iskrsnu kod susreta i razgovo-ra. Riječi molitve mora izgovarati jasno i dostojanstveno, molitvene kretnje izvoditi skladno i s poštovanjem.

U svakoj kući za blagoslov treba pri-premiti: Križ, svijeću i posudu s blago-slovljenom vodom i grančicom masline. Za vrijeme obreda treba izgasiti televi-zor ili magnetofon, slušati ono što sve-ćenik izgovara, odgovarati prema poje-dinim dijelovima i obavljati zajedničke molitvene kretnje kao što su nakloni, znak križa i slično. Ako želimo nešto posebno blagosloviti od predmeta ili strojeva, onda to treba pripremiti da se ne stvara gužva i neprilika. Prilog koji namjeravamo dati za redovinu, gradnje u župi, svete mise ili dobrotvorne svr-he, treba pripremiti u posebnoj kuverti.

Sve nam to može pomoći da božić-ni blagoslov bude izvor mira i radosti, sklada u obitelji i životna okrepa sva-kom pojedinom vjerniku. Tako će se ostvariti ono što Crkva moli na Božić: ˝Svjetlo, koje po vjeri sja u našem duhu, nek se odrazi u našem životu!˝

NA DOBRO VAM DOŠLO PORO-ĐENJE ISUSOVO!

Fra Marko Babić

Lucia Andrijašević

8

PRiČEST

pod objema

prilikama

Slaviti euharistiju znači slaviti muku, smrt i uskrsnuće Isusa Kri-sta i blagovati njegovo tijelo i krv.

Euharistija je dakle stvarno zajedništvo s Isusom Kristom koji se po pričesti sje-dinjuje s čovjekom (˝Primanjem Tijela Gospodinova ostvaruje se zajedništvo vjernika s Bogom i među sobom, a to je i svrha ove žrtve.˝). On je u euharisti-ji prisutan ne samo kao u znaku ili po snazi (virtualno) nego istinski, stvarno i

supstancijalno po transustancijaciji; osta-

ju samo prilike kruha i vina, ali njihova bit (supstancija) pretvara se u Kristovo tijelo i krv. U svakom dijelu posvećenog kruha i posvećenog vina prisutan je sav Isus Krist, i to ne samo u vrijeme bla-govanja nego i prije i poslije, svečano je proglasio još Tridentski sabor (1551.), koji govori i o pričesti pod objema pri-likama te naglašava zakonitost pričesti pod jednom prilikom.

Svako euharistijsko slavlje završava gozbom, tj. Svetom pričešću. Izraz pri-

čest dolazi od istovjetne staroslavenske riječi koja označuje pristup čestici, dijelu (čest – dio nečega). Kod euharistijskoga slavlja uobičajeno je da se samo misnik pričešćuje pod objema prilikama, tj. Ti-jelom i krvlju Kristovom. Ostali vjernici primaju redovito samo tijelo Kristovo (iz praktičnih razloga), ali treba imati na umu da se ˝sav i čitav Krist i pravi sa-

9

svjetionik

krament prima pod svakom prilikom˝. U prvim vremenima Crkve bilo je samo po sebi razumljivo da se svi vjernici pri-česte (onima koji su bili bolesni nosila se pričest kući), ali su se oko X. st., iz ve-ćeg strahopoštovanja prema euharistiji osjetno manje pričešćivali (slična je situ-acija i danas). Do XI. – XII. st. Vjernici su se nerijetko pričešćivali pod objema pri-likama, a od tada, opet zbog straha da se ne bi obeščastila krv Kristova (npr. Ako se prolije posvećeno vino), počeli su se vjernici pričešćivati sao pod pri-likom kruha, što je i danas uobičajeno. Ipak Drugi vatikanski sabor dopustio je da se i vjernici u nekim posebnim zgo-dama ili u značajnijim misnim slavljima koja imaju veću važnost za duhovni život pojedinaca, zajednice ili grupe vjernika, mogu pričestiti pod objema prilikama, npr. kod slavlja sakramen-ta potvrde, ženidbe i sl. Pričešćivanje presvetom Kristovom krvlju može se obaviti pijenjem iz kaleža, umakanjem hostije u kalež ili s pomoću cjevčice. No, Crkva uvijek podsjeća da je ˝čitav˝ Isus Krist prisutan i pod jednom prilikom.

Glede primanja pričesti na jezik ili na ruku, možemo reći sljedeće: sve do IX. st. posvećena se hostija redovito di-jelila na ruku (ko se pričest dijelila samo pod prilikom kruha), o čemu nas izvje-šćuju crkveni oci iz ranog doba kršćan-stva (npr. sv. Ćiril Jeruzalemski). Danas se posvećeni kruh (hostija) može pri-mati ili na ruku (podrazumijeva se da ruke trebaju biti čiste, a treba i pripaziti da ništa od čestica ne padne na tlo), ili izravno u usta (na jezik). Crkva nauča-va da je jednako dostojanstven i jedan i drugi oblik primanja Kristova Tijela, te stoga primjedbe onih koji se proti-ve primanju tijela Kristova na ruke baš

i nisu opravdane. U našim, hrvatskim krajevima dopušteno je primanje ho-stije na ruku, no iz pastoralnih razloga mogu pojedini biskupi odrediti samo pričešćivanje na jezik. Svakom vjerniku koji pristupa pričesti svećenik pokaže hostiju govoreći: ˝Tijelo Kristovo˝; pri-česnik odgovara: ˝Amen˝, koji u ovom slučaju znači: ˝Vjerujem da je to Tijelo Kristovo.˝

Kršćanska predaja, ako i današnja obnovljena liturgija, sugeriraju stoje-ći stav pri primanju svete pričesti. Do IX. st. pričest se primala stojeći, uz mali naklon, a pričešćivanje u klečećem sta-vu proširilo se u srednjem vijeku, kada se pričest češće počela primati na jezik (pod prilikom kruha), pa je pri priče-šćivanju bilo najprikladnije kleknuti. Danas je uobičajeno pričešćivanje u sto-jećem stavu, iako nikomu nije zabranje-no primati svetu pričest klečeći. Nakon svete pričesti vjernicima se preporučuje ostati neko vrijeme u svetoj šutnji i mo-litvi za plodove žrtve snagom primlje-nog Tijela Kristova.

Još bismo svemu ovome pridodali i nekoliko riječi o svetoj pričesti izvan mise. U Uputi o štovanju euharistijskog

misterija preporučuje se da vjenici pri-maju svetu pričest za vrijeme mise, da bi se očitovalo potpuno sudjelovanje u euharistijskoj žrtvi. Ipak, pričestiti se može i izvan mise, zbog valjanog razlo-ga; obično je to bolest, odnosno nemo-gućnost sudjelovanja na misi. Dakako, i u tom slučaju sveta pričest označuje zajedništvo s Isusom Kristom koji nam se daruje po euharistijskoj žrtvi.

Ivan Karlić

10

Činom čitanja i uručivanja bule Misericordiae Vultus (Lice milo-

srđa), papa Franjo je 13. ožujka 2015. najavio izvanrednu Svetu godi-nu milosrđa. Jubilej će simbolično za-početi 8. prosinca 2015., na dan zatva-ranja II. vatikanskog sabora te će biti popraćen cjelogodišnjim prigodnim aktivnostima i pozivom na razmatra-nje i činjenje milosrđa čitavoj Crkvi i vjernicima, a završit će se 20. stude-nog 2016. na svetkovinu Krista Kra-lja. U prvom redu valja reći da Sveta godina nastupa svakih dvadeset i pet godina te svaka od njih biva obilježena temom ili porukom na koju su Crkva i vjernici pozvani da posebno usredo-toče svoju pažnju i zanimanje. Izvan-redna pak, Sveta godina, nastupa tek ukoliko papa smatra da određenu temu treba iznova i van ustaljenog protokola staviti u samo središte vjer-ničkog diskursa i prakse. Stoga, već sama odluka proglašenja izvanredne Svete godine dovoljno govori o ne-povoljnom trenutku u kojemu nema niti mjesta niti vremena za milosrđe. U spomenutoj papinoj buli iščitava-mo važnost koju pridjeva milosrđu i kojom želi upravo milosrđe vratiti u središte vjerničkih razmatranja i djela.

Na samom početku bule nalazimo neke od definicija milosrđa prema kojima je ono: „izvor radosti, vedrine i

mira; temeljni zakon koji stoji u srcu sva-

ke osobe koja iskreno gleda u oči svojoj

braći i sestrama na životnom putu; most

koji spaja Boga i čovjeka, koji otvara naša

srca u nadi da ćemo zauvijek biti voljeni

bez obzira na naše grijehe.“ (2)Ipak, o milosrđu nam puno više od definicija kazuju svetopisamski primjeri kojih je u tome smislu pregršt. Tako u Starom zavjetu čitamo da se Bog već Mojsiju objavljuje kao „milosrdan i milostiv, spor na srdžbu, bogat ljubavlju i vjer-nošću“ (Izl 34, 6). Dapače, papa će primijetiti da upravo „Božje milosrđe

vodi izraelski narod na dugačkom putu

oslobođenja.“ (7) U psalmima pak čita-mo o milosrdnom Bogu koji „otpušta

MiloSRđE kao ETiČki ModEl povodom proglašenja Svete godine milosrđa

11

svjetionik

sve grijehe i iscjeljuje sve naše slabo-sti“ (Ps 103, 3), čija je „ljubav vječna“ (Ps 136) i kojega tražimo „neka se spomene svoje nježnosti i ljubavi svo-je dovijeka“ (Ps 25, 6). Iako je slika o Bogu kakav se predstavlja u Starome zavjetu često obilježena njegovom srdžbom i osvetom, papa otklanja ta-kvu predodžbu smatrajući da „Božji

gnjev može trajati tek trenutak, ali milo-

srđe dovijeka.“ (21) U Novome pak, za-vjetu, poruka milosrđa zadobiva još snažniju i eksplicitniju notu. Služeći se prispodobama, Učitelj Isus pouča-va svoje učenike o milosrđu. Goto-vo paradigmatsku poruku milosrđa predstavljaju tri prispodobe iz Lukina evanđelja, o izgubljenoj ovci, izgublje-noj drahmi te izgubljenom sinu (Lk 15, 1-32). Svaka od njih je obilježena velikom radošću, i tom gospodaro-vom kad pronađe izgubljenu ovcu, radošću žene kad pronađe drahmu te radošću oca koji dočekuje razmetnog sina. Papa će kazati da se Božja radost očituje napose u činu opraštanja i tim više „u ovim prispodobama pronalazi-

mo samu srž evanđelja i naše vjere, gdje

je milosrđe predstavljeno kao snaga koja

nadilazi sve, ispunjava srce ljubavlju i do-

nosi utjehu kroz opraštanje.“ (9)Dakle, upravo su prispodobe najispravniji ključ za razumijevanje poruke milosr-đa. Uz ove, u Lukinom evanđelju čita-mo i o milosrdnom Samaritancu (Lk 10, 29-37), čovjeku koji iz prezrenog naroda bez obaveze čini milosrdni ustupak ranjeniku koji leži na putu, a kojega prethodno zaobilaze svećenik i levit. Tako jedan nepodobni Samari-

tanac postaje norma djelovanja nakon što Učitelj kaže: „Idi pa i ti čini tako“ (Lk, 10, 37). U Matejevom evanđelju na Petrov upit treba li bratu oprosti-ti do sedam puta, Isus odgovara: „Ne sedam puta, već sedamdeset puta sedam puta“ (Mt 18, 21-22). Drugim riječima, opraštanju nema kraja. Na-posljetku, koncizno sročena poruka Lukinog evanđelja, pa i svakog dru-gog glasi: „Ne sudite i nećete biti su-đeni (...) praštajte i oprostit će vam se (...) mjerit će vam se mjerom kojom vi mjerite“ (Lk 6, 37-38).

Međutim, otkud potreba za izvan-rednom Svetom godinom milosrđa, i to dvije tisuće godina nakon tako jed-nostavne i univerzalne novozavjetne poruke? Historijat svjetskih zbiva-nja svjedoči upravo suprotan prijem poruke, a u potragu za izvorom zla u svijetu se dakako ovdje neću upu-štati. Stoga, osvrnut ću se na recentne uzroke posvemašnje krize naše uljud-be, a koje možemo iščitati iz papine bule – to su ponajprije ravnodušnost bogatih, destruktivni cinizam te lice-mjerje i egoizam. I doista, navedene pošasti suvremenog društva čine nas, prema papinim riječima, „da upadamo

u ponižavajuću ravnodušnost ili monoto-

nu rutinu koja nas sprječava u otkrivanju

novoga.“(15) Jaz između bogatih i siro-mašnih nije nikada bio tako velik kao u današnjem neoliberalnom kapita-lizmu, a ravnodušnost onih koji imaju čini da oni koji nemaju zapravo imaju još manje. U tom je smislu teško ono-mu koji ima sve otkriti novost imanja onog malo, a koje čini da se spram

12

materijalnih dobara odnosimo pa-žljivo i nerazmetljivo. Cinizam je već po svojoj naravi destruktivan budući da cinizam sve zna, a ništa ne pita. U tom pogledu je zatvoren za pitanje, zatvoren za dijalog i otkrivanje nepo-znatoga i novoga. Konačno, licemjerje i egoizam jest zatvaranje u sebe, u mo-nadu kojoj je stalo tek do popularnog sebe-usavršavanja. Ono kao takvo ne pita niti za bližnjega, a ne tek za dru-gog i novog.

Kao odgovor ili smjernice na ova-kvo stanje stvari i društvenoga bit-ka, papa nam nudi svojevrsni etički model kojeg čine tjelesna i duhovna djela milosrđa, sedam sa svake stra-ne. Ono je već ustaljeni i u kršćanskoj praksi poznati model koji svoj izvor i vjerodostojnost nalazi u samoj poru-ci evanđelja. Ipak, taj je model očito zanemaren i treba ga iznova radikal-no prisvojiti u naše živote ili ga pak otkriti kao novost ili kao izvor koji je uvijek nov i svjež. Također, spome-

nuti model itekako pripada domeni praktičnog, odnosno etike budući da proizlazi iz ljubavi koja prema papi „nije apstrakcija već naznačuje čovjeko-

ve konkretne radnje: namjere, stavove i

svakodnevna ponašanja.“ (9) U tjelesna djela milosrđa spadaju pozivi da se nahrani gladnoga, napoji žednoga, obuće gologa, srdačno primi stranca, izliječi bolesnoga, posjeti zatvoreni-ka, pokopa mrtvoga. Dok su prva tri djela karitativne prirode u kojima se svakog časa može izravno ili neizrav-no sudjelovati, posebno ipak odjeku-je poziv da se srdačno primi stranca, i to u doba sveopće imigrantske kri-ze kada se vjerojatno u ovom času u Sredozemnom moru utapaju afrički iseljenici na putu u bogatu, nažalost i većinom ravnodušnu Europu. Liječiti bolesnika je dakako oduvijek pleme-niti poziv kojemu uvijek treba osigu-rati dostojanstvene uvjete za rad, dok je posjet zatvoreniku posebno pleme-nit i evanđeoski čin kojim se očituje privrženost i ljubav onomu koji je na samim marginama društva. Pokopati mrtvoga, i to na dostojanstven način, nalazimo još kod Sofoklove Antigo-ne, dok u kršćanskom smislu dobiva dodatnu dimenziju prelaska s ovoze-mnoga u onaj vječni svijet.Stoga je i razumljiva bol svih onih koji nikada nisu pronašli tijela svojih bližnjih na-kon ljudskih ili prirodnih katastrofa te ga na dostojan način i ispratili.

Uz navedena tjelesna djela milosr-đa, postoje i, kako je već naznačeno, duhovna djela milosrđa. Ta djela pak, još izrazitije pripadaju domeni etike

13

svjetionik

budući da trajno utječu na naš odnos s drugima te ostavljaju ponekad i od-lučujuće utiske u nečijem životu. A ta duhovna djela čine savjetovanje neod-lučnoga, podučavanje neukoga, opo-minjanje grešnika, tješenje ožalošće-noga, opraštanje uvreda, strpljivost s onima koji nam čine zlo te molitva za žive i mrtve.Krenuvši redom, ne-odlučnost između dvije ili više stvari jest svakodnevna situacija u kojoj se nalazimo te iz iskustva znamo koliko je lakše odabrati kada imamo nekoga za posavjetovati se, a posebice kada se radi o krucijalnim životnim odlu-kama. Podučavati neukoga, možda i najplemenitije od svih poslanja kada se sjetimo koliko zla i nerazumijeva-nja proizlazi upravo iz neznanja, a ko-liko dobra i spremne suradnje čim bo-lje upoznamo različite svjetonazore, religije, kulture itd. Opominjati greš-nika jest, poput i većine ostalih djela, recipročan čin. Kako očekivati da će mene netko opomenuti, ukoliko i ja to ne činim na ovaj ili onaj način. Pritom uvijek valja imati na pameti, kao što i papa među ostalim spominje, da Bog nikada nije srdit na grešnika već na sam grijeh. Utješiti ožalošćenoga i po-tlačenoga pripada među najdelikatni-je ljudske situacije budući ono nema ispravne formule. Svaka takva situa-cija zahtijeva naprosto drugačiji pri-stup, bilo ono utješan razgovor ili pak sućutna šutnja. Opraštati uvrede i biti strpljiv s onima koji nam nanose zlo jest, s druge strane, najzahtjevniji čin. Ali isto tako nosi sa sobom i najveći mogući učinak znamo li koliko drugoj

osobi oprost može značiti i koliko no-vih plodova takav čin može donijeti. Isto vrijedi i za strpljivost.I posljednje, molitva kao najintimnija kršćanska praksa u kojoj uz samu Božju pomoć dolazimo do ispravnog stajališta i po-ticaja na djelotvornu ljubav jest tako-đer neizostavan dio ovakvog modela i preduvjet za svaki pravi angažman.U skladu s ovakvim modelom papa će napomenuti kako je njegova „goruća

želja da tijekom ovog Jubileja kršćani re-

flektiraju nad tjelesnim i duhovnim dje-

lima milosrđa (...) probude svoju savjest (...) i duboko uđu u samo srce evanđelja (...) ne možemo pobjeći Božjim riječima

upućenih nama, ta one će i služiti kao kri-

terij po kojem ćemo biti suđeni.“ (15)Osim što Sveta godina milosrđa

predstavlja pogodan trenutak da ra-dikalno promijenimo svoje živote i prisvojimo milosrđe kao vlastiti habi-tus, njezina se važnost manifestira u još nekoliko smjerova. Kao prvo, vra-titi autentičnost Crkvi kojoj u samom temelju stoji milosrđe, odnosno „Cr-

kva osjeća goruću potrebu da objavljuje

Božje milosrđe. Njezin je život autentičan

i vjerodostojan samo onda ako je uvjerljivi

glasnik milosrđa.“(25) Također, poruka milosrđa želi doprijeti do onih koji sudjeluju u kriminalnim organizacija-ma te u korupciji bilo koje vrste zbog čega papa upozorava: „Nemojte upasti

u groznu zamku misleći da život ovisi o

novcu i da je sve u usporedbi s njim liše-

no vrijednosti i dostojanstva, to je ništa

drugo doli iluzija (...) Korupcija nas pak

sprječava da gledamo s nadom u buduć-

nost budući da tiranska pohlepa razbija

14

zamisli onih slabih i gazi najsiromašnije

među siromašnima.“ (19) Naposljetku, ova poruka želi još više osnažiti me-đureligijski dijalog budući da sve tri abrahamske religije smatraju milosr-đe jednim od glavnih Božjih atributa te zbog toga treba „poticati susrete s

tim i drugim plemenitim religijskim tra-

dicijama (...) kako bismo upoznali i razu-

mjeli jedni druge te eliminirali svaki oblik

zatvorenosti uma i nepoštivanja što dovo-

de do nasilja i diskriminacije.“ (23)Privodeći kraju ovo izlaganje, tre-

ba naglasiti kako ovakav model nije filozofski previše privlačan te je i do-brim dijelom logički manjkav – da-pače, ono traži iz-vlastite-slobode opredjeljenje za nešto od čega nećemo dobiti ništa zauzvrat za ovoga života (ili barem to nećemo očekivati). Takav jedan angažman u svijetu, kako je već navedeno, obojenom cinizmom, lice-mjerjem i egoizmom djeluje potpuno neshvatljivo i neprivlačno, racionalno neutemeljeno u kategorijama u koji-

ma danas razmišljamo.Ovakav etički model ne sadrži u sebi niti ništa revo-lucionarnoga, čak niti domišljatoga već upravo suprotno – ono je krajnje jednostavno i prostodušno te zbog toga potrebuje čovjeka sasvim iskrena i nerazmetljiva u svojim namjerama, stavovima i svakodnevnom ponaša-nju. Ludost, jeftina patetika i propa-ganda za slabiće, rekli bismo danas. A ipak nas papa podsjeća da je Isus svo-jim učenicima upravo milosrđe posta-vio kao prvo životno pravilo – slije-đenje tog pravila nosi pak sa sobom svu teološku ozbiljnost – ono je pravo očitovanje Kraljevstva Božjeg. Zbog toga papa zaziva „neka melem milosrđa

dosegne svakoga, bilo vjernika bilo onoga

daleko od toga, kao znak da je Kraljevstvo

Božje već prisutno među nama.“(5) To je krajnja poruka nadolazećeg Jubileja – biti milosrdan znači biti dionikom Kraljevstva Božjeg ovdje i sada. Da-kle, milosrđe kao etički model je sre-dište kršćanske prakse svakog Isuso-va učenika ukoliko se sjetimo da nije on samo Krist, Mesija ili Spasitelj nego i Učitelj. U tome smislu papa veli da bi „u našim župama, zajednicama, udru-

gama i pokretima, ukratko, gdje god da

ima kršćana, svatko morao pronaći oazu

milosrđa.“ (12) To je uistinu Kraljev-stvo Božje – biti oazom milosrđa čine-ći tjelesna i duhovna djela milosrđa. Zaključno bih dodao dva pitanja za svakodnevno razmatranje povodom nadolazeće Svete godine milosrđa, da ne bude tek nominalno Sveta nego i zbiljski: jesam li slušao danas Učitelja i jesam li bio danas nekome oaza?

15

svjetionik

Nakon četiri godine pauze, po-novno se prije par tjedana, po-javio RTL-ov show Big Brother

(Veliki brat), u kojem stanari Big Brot-

herove kuće žive pod nadzorom Velikog

brata. Zamoljen da dadnem svoj osvrt na prikazivanje ˝jugoslavenskog˝ Big

Brothera, pogledao sam nekoliko TV emisija, pročitao medijske i internetske natpise. Iz svega se može zaključiti: u emisiji gledamo skupinu nezaposlenih ˝stanara˝ (koji radnik može sebi priušti-ti tri mjeseca odsustva s ozbiljnog po-sla!), lakomislenih, lijenih, umišljenih i manje – više nesklonih da zajednici pri-donesu išta vrijedno spomena. Njihov je jedini ˝životni uspjeh˝ što su izabrani da budu ˝zatočeni˝ u kući Velikog brata.

Emisija bez smislenog sadržaja

Koja je svrha tog eksperimenta koji traje godinama kao globalni projekt (ne prikazuje se samo u Hrvatskoj već i u velikom broju europskih zemalja)? Kri-tičari, čiji je broj jako velik, slažu se da RTL-ov show nema nikakva smislenog sadržaja. Glavna ideja je od početka bila (prva godina emitiranja u Hrvatskoj je 2004) da stanari Big Brotherove kuće budu ˝pokusni kunići˝ eksperimenta u kojem ih Veliki brat snima na svakom koraku 24 sata u svim mogućim izda-njima, prisluškuje njihove intimne raz-

govore. U emisiji se pojavljuju relativno mlade osobe koje su televizijski strate-zi izveli na svjetlo dana s ciljem da se nadmeću tko će biti žešći i bezvezni-ji te tako zaraditi 100 000 eura. Makar RTL, emitirajući emisiju, upozorava da je neprimjerena za djecu do 12 godina starosti, emisija se prikazuje u udarnim večernjim terminima, a repriza je sutra-dan u prijepodnevnim satima. Koliko god se producenti potrudili prikazati Big Brother kao zabavnu emisiju, ona je sve, samo ne to. U njoj gledatelji gle-daju (i uče se?) različitim nemoralnim ponašanjima, od kojih je lako izdvojiti sljedeće:

* ˝Regionski˝ Big Brother ove sezone okuplja 14 ˝natjecatelja˝ iz Hrvatske, Sr-bije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije. Njegov ˝post-jugoslaven-ski˝ štimung je zapravo show za novo balkansko bratstvo. Birani su po nacio-nalnom ključu, ali i po ključu što većeg izazivanja podsmijeha, projekt pseudo-jugoslavije s beogradskog Koštunjaka.

* Izbor kandidata za ulazak u kuću Big Brothera, s moralnog i psihološkog stajališta, jedan je od najkontroverznijih momenata cijelog showa. Žiri između tisuća kandidata bira one za koje vje-ruje da će unutar kuće, u izolaciji, proi-zvesti određeni skandal, koji su mental-no ili emotivno nestabilni ili koji su za novac i pobjedu spremni na sve. Sudio-nici plaćaju svoj televizijski nastup dra-

moRalnI nered i teror ispraznosti

16

matičnim upadom u njihovu privatnu sferu. Pred milijunskim gledateljstvom žrtvuju što im je intimno i katkada gube kontrolu nad vlastitim osjećajima.

Promicanje najnižih strasti

* Moralni nered je što se ne poštuje ni dostojanstvo osobe ni zaštita osobne intimnosti; k tomu, manjak minimuma stida. Uz vlastito dostojanstvo, svaki čovjek ima svoju intimnost. Intimnost zahtijeva poštovanje. A ono se iskazuje činom suzdržljivosti, diskrecije, obzir-nosti, stida: svega onoga što se ne po-štuje u toj emisiji. Osoba koja je lišena intimnosti izložena je svim nesmotre-nostima, oskvrnućima i uvredama; jest osoba koja je razvlaštena svoje dubine i neiscrpnosti i svedena na sliku što je odaje kao indiskretnu, bestidnu i brblja-vu. Osnovna zadaća stida je sakriti ono što je dostojno poštovanja, zaštititi dra-gocjeno od profaniranja, od vrijeđanja. Stid je kao sinonim osobnog poštovanja što ga traži čovjekova intimnost, smisao tajne svake osobe.

* Sklonost uživanju u promatranju spolnih odnosa i nagih tijela, želja ˝sve vidjeti˝ u javnom i društvenom životu, težnja za isticanjem sama sebe, gublje-nje intime, gubitak moralne svijesti, bezvrijednost, ocrtanost – sve je to reali-

ty shov Big Brother, zbog novca i prazne popularnosti daju sa kao pokusni kuni-ći zatvoriti u BB-kuću, gdje će provesti nekoliko mjeseci.

* Ne može se ništa drugo naučiti osim kako nekome podmetati iza leđa, kako nadigrati protivnika, kako sklapa-ti lažna prijateljstva i klanove, a pritom se nerijetko koristi i najvulgarniji rječ-nik, te kako nekoga zavesti i odvući u krevet ne bi li se time podigla gledanost

i pridobili glasovi publike. Ukratko, Big

Brother nerijetko izravno ili neizravno promovira najniže strasti i nagone i predstavlja ih kao poželjne osobine.

* Gledajući emisiju, gledatelj se pre-tvara u osobenjaka koji je kadar satima gledati bezvezarije, kako neki likovi sje-de, naklapaju, brbljaju, svađaju se, leže u svojim posteljama i sve češće se valja-ju na ležaljkama.

* Najveći dio stanovnika Big Brothe-

rove kuće trpi od različitog stupnja ma-nipulirane mentalne zaostalosti i svima je, izuzev Kontrolora, Velikog Brata, za-branjeno razvijati vlastitu individual-nost. Ondje je želja i pokušaj nadvladati sva čovjeku postavljena ograničenja.

* Ponašanje sudionika u toj emisi-ji svodi se, tijekom govora o njihovom stanju, na zajedničku točku: sve ide, svako ponašanje je dopušteno, sve dok se očituje javnosti i njegov dobar smisao posreduje načinom koji svatko razumi-je. Privatnom stvari se tumači, paradok-salno, samo ono što se može od javnosti podrobno rasvijetliti i nedvojbeno pro-tumačiti.

ismijavanje Boga i sakramenta

ispovijedi

*Big Brother (Veliki brat), odnosno nje-gov ˝demonski˝ glas je parodija Boga Svevladara, sveprisutnog božanstva. Njegova prisutnost nije fizička, ili ba-rem nije vidljiva, ona je na neki način transcedentno i motrilačko biće, njegov identitet je apstraktan, on je neki nevid-ljivi nadzornik kojemu se stanari kuće ispovijedaju, s kojim razgovaraju u tzv. ispovjedaonici koja je čista poruga i parodija ispovijedi u Katoličkoj Crkvi. Zamorčad u BB-kući se pred tim grotes-knim Glasom ispovijeda smrtno ozbilj-

17

svjetionik

no, oni tu plaču, smiju se, govore o sebi, a ˝ispovijed˝ se odvija pred milijunskim auditorijem. Najstrašnije od svega je či-njenica da nakaznost ovakvog ubijanja ljudske duše i njezine intime uzbuđuje mase, i da su od toga stvorili zabavu. Taj teror ispraznosti trajat će mjesecima, a pobjednik showa otići će doma sa sto-tinjak tisuća eura kao da je osvojio No-belovu nagradu.

* U Big Brotherovoj kući javno se priznaje grešnost i bez ikakve pokore, dobiva odrješenje. Pitanje je, međutim, može li se na temelju tih sličnosti go-voriti o sekularnoj varijanti sakramenta ispovijedi.

Je li stvarno opravdano vidjeti u toj emisiji neki ˝revival˝ (duhovni prepo-rod) jednog religioznog rituala, koji je u Crkvi već duže vrijeme u krizi? Mogu

li se procesi dragovoljnog razotkrivanja pred milijunskom publikom stvarno usporediti s vjerski obredom ispovije-danja? Odbacuje li se ovdje, službeno i javno, ustrajni trend skrivanja vlastite negativne osobnosti? Može li se u tom showu očitavati ˝moralni vodostaj˝ jed-noga društva? Je li ondje riječ o kulturi medijskog opraštanja i oproštenja? Ili, jesu li rituali u Big Brothervoj kući samo izražaj jednog nemilosrdnog mentalite-ta okrivljivanja i raskrinkavanja, men-taliteta koji stalno traga za skandali-ma? Oni koji javno nešto priznaju nisu nikakvi pokornici nego ˝kandidati˝ za medijski nastup. Pred njima ne stoji nikakav ispovjednik s vlašću davanja odrješenja već Veliki brat s nalogom da, razotkrivajući osobe ispred sebe, podi-gne kvotu gledateljstva.

* Zaključak se nameće već prema tome tko su akteri u emisiji: imamo transvestita iz Makedonije, ˝vampiricu˝ iz Splita, romske blizance homoseksu-alce, zagrebačkog beskućnika, sarajev-skog metroseksualca itd. Sve skupa je toliko jadno, da ne može biti smiješno. Big Brother je simptom dekadencije tele-vizije kao medija koji postaje medij gole manipulacije, uništavanja ljudske psihe i moralne svijesti, a ujedno kako ismijati i razoriti sve istinske ljudske vrednote. Baš kao i u drugim zemljama, psiholo-zi se pitaju ima li jedna kompanija, čiji je krajnji cilj zarada, pravo uništavati zbog toga ljude i njihove obitelji, a sve za šaku novca koji im se obeća kao ko-načna nagrada.

Fra Velimir Valjan

18

dR. FRa JURE Radić,svećenik i znanstvenik, u prigodi 25. obljetnice smrti

(1990.-2015.)

U Baškoj Vodi, u prvim desetljeći-ma XX. stoljeća malomu naselju Makarskoga primorja, ugledao

je svjetlost dana dječak, koji će kasnije biti poznat pod imenom fra Jure, fra-njevac i svećenik, odgojitelj mladih fra-njevaca, profesor i rektor Bogoslovije, znanstvenik i pisac, prevoditelj i ured-nik.

Rođen je 28. XI. 1920. kao najstarije dijete i imao je još dva brata i sestru. Otac mu je plovio po dalekim morima svijeta i u velikoj oluji u Biskajskom za-ljevu izgubio život. Majka Mile, mlada udovica, sama je preuzela brigu za od-goj i školovanje djece. Tako je najstariji sin poslije pučke škole u rodnom mjestu pošao u Sjemenište i završio Franjevač-ku klasičnu gimnaziju u Sinju, novicijat na Visovcu, studij filozofije i teologije u Makarskoj i ređen za svećenika u jeku Drugoga svjetskog rata 1943. godine. Doktorirao je na Bogoslovnom fakul-tetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao mladi svećenik bio je župnik nekoliko župa.

raznovrsna djelatnost

Uskoro je imenovan odgojiteljem mladih franjevaca, profesorom i rek-torom Bogoslovije u Makarskoj. Bio je član Interdijecezanskoga liturgijskog odbora (ILO), pa mu je Biskupska kon-ferencija povjerila da bude prvi ured-nik časopisa „Služba Božja“. Uredio je i objavio dvije važne liturgijske knjige: „Bogoslužje, misal i brevijar za vjerni-ke“ (1965.) i „Misal za sve dane u go-dini“ (1967.). Također je objavio knjigu liturgijskih razmatranja i vrijednu knji-

gu „Liturgijska obnova u Hrvatskoj“ (1966.). Time je na osobiti način dopri-nio liturgijskoj obnovi u doba Drugoga vatikanskog sabora. Sudjelovao je na više znanstvenih skupova i držao pre-davanja i duhovne vježbe.

Fra Jure je više puta u razgovoru znao reći da mu je uz studij teologije posebno zanimljiva i „knjiga Božje pri-rode“. Zanimala ga je biologija i astro-nomija. S mnogim suradnicima osno-vao je “Malakološki muzej” u starom dijelu Samostana u Makarskoj i izložio najljepše školjke iz svih mora svijeta. Također je osnovao Institut „Planina i more“ i Botanički vrt „Kotišina“.

U kapeli Instituta više je puta oku-pljao manje skupine intelektualaca s kojima je slavio razne liturgijske obre-de. Od Biskupske konferencije dobio

Nečakinja i nečak fra Jure Radića

19

svjetionik

je dopuštenje da na visinama planine Biokova može slaviti sv. Mise također s manjim skupinama vjernika, odušev-ljenih liturgijskom obnovom.

Organizirao je izložbe školjaka i više znanstvenih skupova, pokrenuo i ure-đivao časopis „Acta biokovica“ u ko-jemu je objavljivao predavanja s prire-đenih simpozija. Na taj je način upisao ime grada Makarske među gradove u kojima se njeguje znanstveno djelova-nje. Objavio je nekoliko knjiga i više znanstvenih i popularnih članaka o toj tematici.

priznanja

Djelovanje fra Jure Radića ozbiljni su ljudi zapazili, pa su mu dodijelili i neka priznanja. Na njegovu sprovodu u Makarskoj okupilo se mnoštvo rodbine, prijatelja i poštovatelja. Bila su tri nad-biskupa: Ante Jurić, Frane Franić i Jan Sokol (Slovačka) i oko 150 svećenika i redovnika. Tisak i TV tih dana su pisali su i izvješćivali o fra Juri.

Njegovo rodno mjesto Baška Voda odalo mu je poštovanje i na njegovu rodnu kuću postavilo spomen-ploču, a trg ispred kuće nazvalo njegovim ime-nom. Od rodne kuće uz morsku obalu do Samostana u Makarskoj i Vošca, Sv. Jure i Šibenika, vrhova Biokova, i opet do Samostana obilježen je Fra Jurin „Poučni ekološki put“ (dug 33 kilome-tra). Grad Makarska nazvao je istočni dio Gradske luke „Šetalištem dr. fra Jure Radića.“ Ove je godine na tom Še-talištu, u subotu, 28. studenoga, na fra Jurin 95. rođendan, postavljeno njegovo brončano poprsje, koje će sve posjetite-lje podsjećati na velikoga čovjeka, fratra i znanstvenika fra Juru Radića.

No, najveći i najvažniji spomenik - „monumentum aere perennius - trajniji od

mjedi (kako se je izrazio veliki pjesnik Kvint Horacije) - podigao je fra Juri nje-gov brat fra Nikola. Napisao je, naime, knjigu „Dr. fra Jure Radić, život i djelo“, a uredio ju je i objavio u nizu „Knjižnica

Zbornika Kačić - monografije, dokumenti,

građa… br. 28“ pisac ovih redaka (1998., str. 296).

zaglavak

Mnogi su teolozi nadahnuti riječima sv. Pavla u Poslanici Kološanima „vi-sibilia et invisibilia - vidljivo i nevid-ljivo“ (1, 16) stvorili izraz da se preko vidljivoga, tj. materijalnog svijeta lako može doći do tjelesnim očima nevidlji-ve Stvarnosti, a to je Gospodin Bog.

Fra Jure je tu ideju iskreno i odušev-ljeno prihvatio, pa je u svakom kamenu, planini ili moru, biljki ili životinji gle-dao očiti prst Božji, Božju stvaralačku moć i dobro srce Oca Nebeskoga, koji je sav taj stvoreni svijet darovao nama ljudima, svojoj dragoj djeci. Stoga je fra Jure proučavao i planinu i more (tako je nazvao svoj Institut), a to znači mrtvu i živu prirodu, fosile, biljke i životinje, a posebno se je bavio školjkama i nekim vrstama biljaka.

Sva su ta Božja stvorenja u fra Jurinu duhu izazivali divljenje Bogu, Stvorite-lju svega vidljivoga svijeta. To ga je po-ticalo da u svetoj liturgiji (bogoslužju) uzdiže svoju dušu Gospodinu Bogu i da mu sa svecima i anđelima pjeva za-hvalne pjesme, himne i psalme. U tomu je iskreno slijedio svoga sv. oca Franju Asiškoga, osnivača Reda Male braće, koji u svojoj glasovitoj „Pjesmi stvorova“ poziva sva stvorenja da hvale i slave svoga Stvoritelja zbog njegovih veličan-stvenih djela.

Fra Gabrijel Jurišić

20

i z p r o Š l o s t i

izreke

Šta moreš učinit danas, ne ostavjaj za su-

tra.

Sa diteton i starosti vaja imat sveto ustr-

pjenje.

Ispeci, pa reci.

Svako za se travu pase.

Kalandraka ko na piru, rozi kogu i dispen-

siru.

Nejilice, nepilice, a oklen guzice?

Ne sladi mi!

Maj, lokarda u kraj.

Od po marča, kraju idu sipa i komarča.

Tko tvrdo veže, mirno spava.

Nije brod za svagoka.

Jidro je slika armatura.

Nema kruva bez motike.

Pitat će te starost, di ti je ošla mladost.

Od bolesti se more izličit, ali ne more od

smrti.

Ako ti je Bog da- nije ti ostavio.

Bog ti da , đava ne da.

Straj od Boga, stid od naroda.

Nedija ne da post na se.

Ko med vrca- med lizne.

Kupus, ripa i slanina, to su braća i družina.

Do Božića ni leda ni glada,

od Božića svaka iznenada.

Sv. Toma- ubij krme doma.

Sv. Kuzma i Damjan -

butaj grožđe u badanj.

Sv. Jole (Josip) - riba u pajole.

Sv. Fabijan - krešije uncu dan.

Sv. Andrija - dili kabanice.

Nevoja gola - najboja škola.

Do pedeset na gomilu - potla pedeset pod

gomilu.

Kad ima smokava, onda su mukte.

Nije đava pametan jer je đava , nego jer je

ostario.

Riži nokat, boli meso.

Ko drži kesu, njegova je zadnja.

Ko ne paga na prvu, paga na zadnju.

Kad jedan vozi, a drugi šija, brod ne ide na-

prid.

Ni ora, ni kopa.

Kad otiće- ne utiće.

Kad je mrtvac u kući, sva su vrata otvorena.

Kad jidri bura, ne jidri ti.

Meso ispod noža, riba iz mriže, vino sa loze.

Kad magare u pir zovu, ili fali vode, ili drva.

Kad nema drugoga i Turčin je dobar kum.

Vejača - privrtača, vejača - zamantača. Sa-

čuvaj te Bože od podgorske olosti, baškovoš-

ke linosti i makarskih marendina.

Sila đavla ne moli.

Šta lupež lapiš napiše, to kurba karta prima

na se.

Mokra vejača, mokra i bačva.

Vakat slaninu prodaje.

Kad na nebu smrkne, a na zemji smrzne -

crni dani.

Nije to postol s te noge.

Svako za se travu pase.

I u druge je matere lipo dite.

Nije to motika za tu zemju.

Prije dođe rugo, nego kletva.

Čaćina ruka karala, materina usta milovala.

Kad je u selu jedna trišnja, sva su dica na

njoj.

Bura- plisnavica.

Maj puno nosi.

Nije timun za Vlaja.

Pameti, pameti, lipo blago.

Gospe moja što si na vrh sela,vrati mene

kući zdrava i vesela. ( ovo se pjevalo prili-kom povratka s planine od ovaca)Dobro, u zlu vrimenu. (na upit:”Kako si”-za vrijeme rata ili neimaštine)

tako su govorili naŠi stari

21

svjetionik

Stara Maca Letica je govorola...Kada s ovog svita pođe, čovik ništa ne pone-

se, već prikrižene bile ruke i pravedna dila

svoja.

Život kratak , a smrt stalna,

njoj se ne zna dan ni ćas.

Ako vrime gubiš sada,

neš ga imat zadnji čas.

Svemu dođe svoja svrha,S

al’ vičnosti nema kraj,

il u raju vična slava il u paklu vični vaj!

Čika

Kada su rekli Čiki (starom momku) da treba naći ženu, samo neka ne bude sta-ra, on odvrati: “Nu, kuda ću je kuvat za

juvu.”

izreke o vremenu

Ako pivac zapiva potla sunca, promina je

vrimena.

Čuvaj se marčane bure.

Čuvaj se zimskog maestrala i litnje bure.

Čuvaj se nevere iz oštra.

Čuvaj se zimske vedrine i litnje foškajice.

Šporki pulenat, nevera na vrata.

Kako krešije misec, tako krešije i fortunal.

Kad je na misecu kolombar, sa koje su strane

“ vrata” otlen će zapuvat vitar.

Kad se cipal baca u treso, zove slabo vrime.

Kad je bura, punte zjaju.

Voda zove vodu.

Jardura u more, lipo vrime.

Čaradura poviše Jelse prid neveru, zove for-

tunal donjeg vrimena.

Šporko dno, nevera paričana.

Riba jubi kraj.

Oblak iđe uz dan.

Vitar ni tamo, ni amo.

Vitar iđe na vanka.

Vitar ingolaje iz......

Vitar ašesti more.

Kad riba biži u kraj, sprema se nevera iz

juga.

Kad riba biži iz kraja, čuvaj se žestoke bure.

Pun misec, prazne mriže.

Vitar iđe za suncem.

Mlad misec na ležeću - atento stoj.

Mlad misec impijo - mirno stoj.

Vitar i more pešta bombonika.(nevrijeme sa

teškim morem i vjetrom)

Vitar od kraja - ne lovi ribu.

Snig do mora - lokarda u kraj.

Ne topi mrižu kad more jardura.

Velika oplima zove jugo i kišu.

Bura u kulfu - galebi u portu.

Kruna od oblaka iza planine, zove jaku

buru.

Oblak lega na Bijakovo.

Oblak lega na Rogoznicu.

Oblak lega priko Neviste.

Oblak ide uz dan.

Akužaje donje vrime.

Sunce pada u šporko - ne spremaj brod i

mriže.

Lampa priko Pelišca - zove jugo.

Lampa priko Rogoznice - zove levantune.

Lampa priko Brača -zove zapadne vitre.

Lampa priko Makarske - zove buru.

Galeb visoko - more široko.

Šporko more - promina vrimena.

Tri bure marčanice u marču.

Tri bure duovčice oko Duhova.

Tri bure petrovčice oko Petrova.

Tramontana škura,

oto đorni dura.

Tramontana baša,

ke trovi laša.

Vedra Kandalora - dvanest snigova do Jur-

jeva dana.

Kad je vedra Kandalora, onda je vedra i ba-

čva i kamenica.

22

Ni u kiši blaga, ni u suši glada.

Ako mladi misec stoji na taku- ima kiše, a

ako stoji na srpu- onda nema nimalo.

Ako između Jurjeva i Markova padne toliko

kiše,da stopi volu rog, bit će dobra, rodna

godina.

Kakvo je vrime na Sv. Luku - takvo je i na

Svi Svete.

Kakvo je vrime od Sv .Luce 12 dana pa do

Božića, tako će biti cilu godinu.

Svaki dan od Lucije do Božića, prati svaki

misec u godini.

Vodokršće u košuji, Jurjevo u kaputu.

o zdravlju

Ne vaja mi život. Slabo se ćutin. Vas me život boli. Izgubio san kus.Pale su mi žunte . Ovde mi siva, a vamo odgovara.Priteže me posteja. Koreni me kašaj.Odan ko pribiven. Samo bi kanita.Na meni je fibra. Fali mi arije.Bole me templa.

Antun Staničić Tonček

žiVoT i oBiČaJi

stare BaŠke vode

Na prijelazu stoljeća Baškavoda je, za ono vrijeme, imala respektabilnu „mornaricu“ što ribarskih, što trgovač-kih - preko 50 brodova! To su bile gajete do 80 kvintala nosivosti i male bracere zvane „štele“ do 150 kvintala nosivosti. Baškavoda je bila glavna uvozno – izvo-zna luka za cijelo naše Zabiokovlje, sve do Aržana te za naše škoje Brač, Hvar i Vis, pa i do Vele Luke, a čak i do Trsta!

Godine 1899. izvezeno je preko Baš-ke Vode: suhih smokava - 2560 kg, baja-ma, kukuruza, krumpira, suhog sočiva, suhog voća, maslinova ulja, posoljene ribe, vune, suhog mesa - 4730 kg; volo-va, teladi, ovaca i koza 12338 komada; te janjaca i kozlića 2053 komada uz nešto svinja i mula. Uvezeno je preko Baške-vode: suhih smokava 500 kg, kukuruza, riže, brašna, maslinova ulja, špirita, ra-kije, tjestenine 1700 kg, ovaca i koza 176 komada, janjaca i kozlića 69 komada i nešto svinja. Sve ovo bez mula, jer je tek 1910. godine meštar Bartul Granić us-pio izmoliti novac od Beča za novi mul. A kad se pogleda kako je ovo bilo malo selo tih godina, onda je ovo izuzetan promet! Davno zaboravljeno vrijeme...

Božićna svijeća

Božićna svijeća zvana „trojica“ (tri šterike) u stara se vremena palila ognjem s badnjaka. Glava obitelji palila je tu svijeću uz obrednu molitvu i pri-sustvo cijele obitelji govoreći: „Dico, evo

kako se pali ova svića, tako neka se u namin

upali taka kripost uz Božju pomoć!“. Pri-sutni bi rekli: „Amen!“. Tada bi posjeli uz večeru uz posnu hranu. To je bila badnja večer, priprema za misu ponoć-ku, a poslije zornicu.

Baškovoška “mornarica” na prijelazu stoljeća

23

svjetionik

Sutradan, na Božić, nakon svečanog ručka slijedila bi za stolom zahvalna mo-litva uz gašenje Božićne svijeće. Opet bi otac ili djed, glava obitelji, uzimao ko-madić božićnog kruha, „supnio“ u vino i cijedeći ga polako nad svijećom, molio istu molitvu te polagano gasio govore-ći: „Dico, kako se ova svića gasi, tako neka

Bog u nama ugasi svaku zloću i opačinu!“ . Svi bi odgovorili: “Amen!”. Eto, tako su radili naši stari. Ostaje daleko sjećanje na te drage i lijepe običaje. Kako su to prekrasni dani bili za nas djecu; puni očekivanja, neke tajanstvenosti i veselja na svakom licu uz obilje pjesme. A da-nas? Ne znam što još može današnjeg čovjeka istinski razveseliti!? Luda vre-mena...

kako su se odijevali naši stari

Vjerovatno je u staro doba u našem mjestu postojala nekakva narodna noš-nja. Sjećam se da je u našoj kući bila

pradjedova”crjena” kapa, pas i prastari “kumparan”. A bio je za ono doba bo-gat čovjek. No, općenito, naši su se stari nosili vrlo skromno, a najveći razlog je opće, veliko siromaštvo. Osobito teško se živjelo poslije II. svjetskog rata. Obič-no su bile “dvi promine robe”: “roba za od svakog dana” tj. za radit i “roba za prominu” odn. roba za fešte, nedjelje i velike blagdane. Na nogama - opanci. Rijetki su imali cipele. Roba je bila od “burga”,”cente” ili “tegeta”, a topila se i prerađivala žuka i od nje su pravi-li “gaće”. Istina je da bi se koza “maši-la” za takve gaće ako bi ih našla, a nije samo jedne “obrstila”. Ipak, našao bi se i poneki kicoš, kao Ivan Matijašević “Linćirev”.

Žene su nosile “kotule”, naravno - do poda, jer ne daj Bože da bi se vidjeli “gnjati”! Ispod su nosile šotokotule ,

Vjenčanje Anđe Sikavice i Ante Staničića - Kapetanićeva 1910. god. u Baškoj Vodi.

24

kombinete i šotobrage do koljena s la-štikom da ne bi “propušivalo”, pa do-bile kakvu upalu. I nije bilo upala kao danas. Kako nije bilo grudnjaka, nosile su naše žene tzv. “buštine”, posebno ši-ven komad odjeće. Naše su žene, kao i sve žene svijeta, željele biti malo bolje obučene, pa su sebi prekrajale odjeću. A i one su imale dvije presvlake. Trudni-ce su imale uvijek istu “veštu” kojoj bi, kako je trbuh rastao, popuštale konce. A uvijek su bile trudne! Što bi tek re-kle naše stare da vide svoje praunuke u mini suknjama. Vjerovatno bi reke “ovo su vražija posla!” Uz svo siromaštvo i neimaštinu znale su se svojom snalazlji-vošću i velikim trudom pristojno uredi-ti, da se dopadnu onome “di bi im palo oko”. Žene, žene...

kako su se “dilili” naši stari ?

Neizbježno dijeljenje među braćom i se-strama, u mnogim je obiteljima završa-valo svađom, te iseljenjem iz rodne kuće - zauvijek! Poznata je uzrečica: “Nije mi

krivo za mali dil, nego za krivi”. Za “žen-ske” odnosno sestre, davalo bi se nešto za udaju (“opremit ćer”) i tad se sma-tralo da nema više nikakvih prava, da je odlaskom iz kuće “uređena” za njen dio. Stari bi obično “činili taštament” u prisustvu župnika (pismen) i “dva svidoka na križe”, koji su bili prisutni činu. Svakako da su tu bile moguće ra-zne mućke (itekako ih je bilo), koje su izbivale na “vidilo” nakon “mrtvorja”, kad bi se na sudu čitala oporuka. Do-lazilo je do teških svađa koje su nekada išle tako daleko da su generacije nakon toga ostale posvađane. A sve zbog ko-madića kuće ili zemlje. Ali to je bilo iz jednog razloga: egzistencije. Naime, u to vrijeme dobiti loš vinograd ili slabe

masline, značilo je slom obitelji - glad! Da bi se izbjegle sumnje, neke su obitelji pribjegavale “brušketu”, tj. “podjeli iz klobuka”. U klobuk bi se, uz svjedoke, na papirićima stavila sva imovina i ze-mlje za podjelu, a malo dijete bi vadilo ceduljice iz klobuka. I tada bi završava-lo nezadovoljstvom i vikom, beštimlja-ma i kletvama kojih nije falilo. No bilo je i onih koji su u 2 ili 3 generacije umirali bez oporuke, pa se ni dan danas ne zna čije je što; sve je u kupusu! Današnja se generacija muči da razmrsi to klupko. Kažu da je omiljena kletva starih bila: “Da Bog da ti ruka zadrčala!”. S pravom?Kako su se naši stari školovali?U staro doba ići u školu značilo je gubi-ti vrijeme. No, malo po malo, počela se shvaćati važnost školovanja. U početku su školu pohađala samo muška djeca, da bi nakon par godina dozvolili i dje-vojčicama. Prva učionica bila je u kući Josipovića - Momkovih. Poslije se pre-mjestila u dvor Matijaševića-Linčirevih, pa u Meštrovu kuću na Brigu. Nakon par godina seli u kuću Medića-Karasa-novih na Blatu, da bi 1935. god. preš-la u kuću Staničića-Tonovih. A onda je 1965.god. konačno napravljena škola kraj Kapelice. U školu se išlo skromno s kesom ili zobnicom na ramenu. Mala olovčica, pločica s brisalicom, par knji-ga i koja bilježnica. To je sve. Učione su bile skromno opremljene. Onda je bilo važno “da dite nauči čitat i pisat”. A da-nas skupocjene torbe, pernice, bezbroj knjiga, kompjutori... Baš ih žalim. Ono su bila vremena!

Antun Staničić Tonček

25

svjetionik

Uvijek sam volio sv. Nikolu. Ra-dovao sam se njegovu blagda-nu. Možda zato što sam primo-

rac i Baškovođanin, možda zato što sam imao oca i brata mornara, možda zato što su mi svi bili ribari, možda zato što mi je kuća bila siromašna… Ne znam zašto, ali uvijek je blagdan Sv. Nikole za mene bio ˝fešta˝… Radovao sam se darovima, iako su bili siromašni i skro-mni, procesiji, svitnjacima, zvonjenju i slavljenju zvona… Čekao sam godinu dana pjesmu da je iz sveg grla zapje-vam: Gospodnji sluga, Nikola naš sveti… Drag mi je bio i post sv. Nikoli s ribom i bakalarom, koji su tada i najsiromašniji kuhali… Uvijek je to bila nezaboravna atmosfera… ljubavi, radosti, darivanja i čestitanja.

I tako prođe sretno djetinjstvo, ra-spjevana mladost, ozbiljna muževnost i dođu godine, ne baš previše stare, ali ipak godine… Dođoše dvije godine: 1991. i 1992. kad više nije bilo radosti (toliko) u mojoj duši, već suze, sjećanja, razmišljanja, kad bi srce ponekad zapje-valo, ali onda?... Pitat ćete me što onda?

Onda 6. XII. 1991. god. na blagdan sv. Nikole, bivša nesretna JNA i srbo-crnogorska horda divljački napadoše hrvatsku Atenu, biser i ponos Hrvatske – naš Dubrovnik. U plamenu i paklu darovali su nam za sv. Nikolu 1991. Go-dine 19 poginulih, 60 ozlijeđenih, s 2000 granata bačenih na grad i bližu okolicu, i to baš na Sv. Nikolu. Požari, zavijanja sirena, krikovi boli prema sv. Vlahi i sv. Nikoli… Poruke: “Predajte se!” nisu

uspjele, jer na Lovrijencu piše: Sloboda

se ne prodaje ni za sva blaga svijeta! Tu-žan, ali i ponosan blagdan Sv. Nikole. Pjevam, iako priznajem s tugom: O lije-

pa, o draga, o slatka slobodo!

A onda 6. 12. 1992. u mome rodnom mjestu, Baškoj Vodi, koja slavi sv. Niko-lu kao zaštitnika župe, nisam nikada vi-dio veću, ali ni tužniju procesiju. Tisuće izbjeglica i prognanika išlo je u procesi-ji, tužno i pognuto s kišobranima u ruci, jer je i nebo plakalo nad mojim narodom koji je ostavio sve da spasi glavu. I doš-lo mi je kao čovjeku da zamrzim, da se osvetim i da dadem pravo onima koji govore da nema oprosta, neka ih vrag nosi… Ali onda postavih sebi pitanja: Tko probija oblake? Koje je to najteže oružje? Ljubav, a ne mržnja i oružje – konačno pobjeđuje. Jači su bili naši ne-prijatelji po oružju od nas, ali smo od njih bili nadmoćniji duhom, molitvom, kulturom, ljubavlju… Upaljene svijeće, krunice na prsima, Bedemi ljubavi, po-kazali su se učinkovitijima od ikakvog eksploziva.

Istoga dana moj kolega fra Milan Ujević bio je u opasnosti za život na Ja-dranu. Brod ̋ Liburnija˝, oštećena, pluta-

la je po moru. Putnici i posada skoro di-goše ruke. A onda čudo! Sretno stigoše iz Italije u Split. “Samo nas je Bog i Sv. Ni-

MoJ TUžni

sv. nikola

26

kola spasio.”, rekao je jedan od zapovjed-nika broda. Crne slutnje da ću izgubiti još jednog prijatelja i brata, nisu mi dali mira: ˝O Bože, zašto me više ranjavaš? Zašto više pucaš u mene? Sjetih se Ve-likog četvrtka, krvavog Isusova znoja i krika: ˝Oslobodi me ovoga kaleža!”, ali i: ˝Oče, neka bude volja tvoja!˝ I rekoh sebi: Ti si kršćanin i fratar, ti si navjesti-telj Radosne vijesti, po naravi optimist. Jest, ali i ja sam, Bože, čovjek, prijatelj, član ovoga naroda i ove Crkve… I sve me to boli i steže jer je to upravo na Sv. Nikolu, sveca djece, putnika, morna-ra…

A onda opet 6. XII. 1992. u Baćini kod Ploča poginu moj prijatelj biskup dr. Petar Šolić. Biskup sv. Nikola po-zvao sebi Petra Šolića biskupa na svo-ju nebesku feštu. Plakao sam jer nisam znao zašto je tako. A onda me je malo smirilo što njegov Ordinarij reče kako u

Njemačkoj ima jedan spomenik na kojem piše: Ovdje leži mali Robert od 7

godina koji je poginuo u prometnoj nesreći.

Zašto? Ja ne znam, ali Bog zna (ucviljeni

otac).

Plakao sam kao David za Šaulom i Jonatanom:

Gilbojske gore kleta, rosa na vas ne padala, nit vas kiša s neba prala, vaša polja ne vraćala rod za sjeme … Žao mi je tebe, brate, Jonatane! Kako li mi drag bijaše ti veoma! Ljubav tvoja bijaše meni još od ženske čudesnija. Oh, kako su izginuli div-junaci, I oružje bojno kako skršeno je. (2 Sam 2,17-27)

Dolazilo mi je da prokunem Bio-kovo, Baćinska jezera, more, bregove, okuke i magistralu, da prokunem ze-mlju.. Ali se onda sjetih: Moje misli nisu

vaše misli, moji putovi nisu vaši putovi…

Ja ne znam, ali Bog zna! fra Mario Jurišić - Čambo

27

svjetionik

Kažu da utihne cijeli svijet kada voljena

osoba umre. Presuše riječi, stanu misli, za-

mrzne se vrijeme. Jer sve naše riječi i misli

lete toj osobi...

Baška Voda je 25. listopada dočekala noć, za mnoge besanu, zavijena u crno jer je ostala bez voljene osobe. Željko je te nedjelje, kao i svake, prisustvovao sv. misi i s ostalim članovima crkvenog zbora pjesmom slavio Gospodina. Tko je mogao slutiti da će to biti zadnji put. Sjeo je na svoj motor – plavušu – i s par prijatelja krenuo put slapova Krke. To je posljednji put da je vidio svoju Bašku Vodu... Sudbina je htjela da, nakon mi-lijona prijeđenih kilometara diljem svi-jeta, tagično strada “pred kućnim pra-gom”. Mnogi su se , čuvši to, u nevjerici nadali da je to još jedna od Željkovih brojnih zafrkancija, neslana šala. Da će se stvoriti odnekud i reći: “Jesam vas!”. Ovoga su puta umjesto smijeha, potekle suze. Suze za sinom, suprugom, ocem, bratom, ujakom, barbom, nećakom, ro-đakom, prijateljem, kumom, radnim kolegom, ratnim drugom, bajkerom... Bio je sve to i još puno više. Godinama je pjevao u crkvenom zboru, začinjajući svaku probu svojim šalama i dosjetka-ma. Kao mlađi, bio je jedan od mornara - čuvara Isusova groba. Aktivno je su-djelovao i u tradicijskim običajima Ve-likog tjedna ( godinama pjeva Pilata za Gospin plač, jedan je od glavnih pjeva-ča za II. križem na Veliki petak ). Odr-

in memoriam

žElJko Radić

– tadinaC

(1961. - 2015.)

žavao je dobrovoljno rasvjetu u crkvi i uvijek je bio na raspolaganju, ako bi što drugo trebalo. Bio je vrhunski meštar svog zanata i stoga vrlo cijenjen među kolegama. Jedan je od osnivača makar-skog moto kluba i dopredsjednik Moto kluba Baška Voda. Proputovao je na kotačima Evropu , bio u Africi, Aziji. Sa svojim je bajkerima razveseljavao vrtić-ku djecu za Sv. Nikolu. Bio je veseljak, uvijek spreman za “bacit pismu”, za za-baviti društvo, za “činit monade”. Bio je srce svake fešte u kojoj je sudjelovao, a često je bio i inicijator. Uvijek je bio spreman pomoći drugima. Zato je i bio omiljen među ljudima i slovio kao vedri duh Baške Vode, što je uistinu i bio. Na vječni počinak ispratilo ga je mnoštvo svijeta. Motociklisti s cijele Makarske rivijere su načinili počasni bajkerski krug. Branitelji su se počasnom palj-bom oprostili od njega. Njegov zbor mu je pjevao njemu drage pjesme, a Željko kao da je pjevao s njima u zajedništvu.

Njegov će široki osmijeh i vedrina zauvijek ostati utisnuta u srca svih koji su ga poznavali i čije je živote dotaknuo makar na tren.

Počivao u miru Božjem!

28

krŠteni 2015.

1. Matea Beroš (Marin i Katarina), 25. 12. 2014.2. Martin Ćapeta (Darjo i Dijana), 28. 12. 2014.3. Jure Prgomet (Tomislav i Antonia), 10. 01. 2015.4. Ivica Padovan (Ante i Ružica), 25. 01. 2015.5. Sara Cvitanović (Ante i Andrijana), 01. 02. 2015.6. Zvone Zubanović (Nedjeljko i Jelica), 15. 02. 2015.7. Tomislav Jurišić (Ivan i Iluta), 26. 04. 2015.8. Oliver Božić (Gordan i Pavla), 02. 08. 2015.9. Lovre Jurišić (Anton i Antonela), 20. 08. 2015.10. Borna Topić (Marino i Ana), 12. 09. 2015.11. Ivano Sikavica (Ksenio i Ines), 13. 09. 2015.12. Petra Topić (Jure i Nada), 27.09. 2015.13. Toma Andrijašević (Sandro i Sonja), 27. 09. 2015.14. Tino Cvitanović (Ivan i Antonija), 11. 10. 2015.15. Ivano Cvitanović (Marko i Iva), 25. 10. 2015.16. Lana Musulin (Dražen i Mia). 14. 11. 2015.17. Marul Radić (Robert i Martina), 05. 12. 2015.

PRVoPRiČESniCi 2015.

1. Luka Andrijašević (Mario i Silvia)2. Ana Arapović (Ivan i Ivanka)3. Darko Carević (Mili i Sandra)4. Petar Čovo (Franjo i Vesna)5. Ana Eterović-Sorić (Dominik i Nikolina)6. Ela Eterović-Sorić (Marijo i Andrea)7. Katarina Granić (Matko i Paula)8. Tamara Jozipović (Nenad i Sanda)9. Roberta Kajtazi (Pal i Irena)10. Mario Likić (Jasmin i Janja)11. Matea Lozić (Jozo i Mirjana)12. Petra Lozić ( Mladen i Vesna)13. Antica Matković (Jakov i Kristina)14. Nikola Milanković (p.Goran i Manda)15. Mia Perović (Marko i Sanja)16. Darko Staničić (Jozo i Suzana)17. Matea Staničić (Mario i Ivana)18. Andrej Svalina (Dragan i Danijela)19. Nino Šipić (Perica i Dragica)20. Korina Topić (Jurica i Marijana)

29

svjetionik

21. Mate Granić (Luka i Nađa)22. Josip Ivandić (Bože i Andrea)23. Ela Radojković (Branko i Edita)24. Jerko Radojković (Filip i Nađa)

krizmani 2015.

1. Ela Batinović2. Marija Batinović3. Valentina Bilić4. Bartul Cvitanović5. Laura Ćapeta6. Rino Ćapin7. Šimun Divić8. Ena Dragičević9. Sara Dragun10. Emilija Garmaz11. Bruna Granić12. Franka Granić13. Tonka Granić14. Vicenco Granić

15. Iva Gržić16. Ivan Hasan17. Paula Hudovernik18. Ante Ivandić19. Mia Ivandić20. Lucija Jakir21. Ivan Jažo22. Paula Josipović23. Ivana Jurčević24. Elda Jurišić25. Ana Lozić26. Paula Lozić27. Josip Matković28. Jure Matković

30

29. Petra Matijašević30. Zorica Pavoković31. Ivan Radić32. Zrinka Radić33. Antonela Ribarević

34. Mia Ribarević35. Dino Tomas36. Katarina Topić37. Tina Topić38. Boris Vajncetler

SkloPili SU kaToliČki BRak

1. Berislav Baković i Iva Vukas 13. 12. 2014.2. Tomislav Prgomet i Antonia Padovan 10. 01. 2015.3. Josip Topalović i Ivanica Topić 14. 02. 2015.4. Tomislav Selak i Antonia Čović 14. 02. 2015.5. Duje Ursić i Sara Smaragda 14. 02. 2015.6. Duško Ivan Jakić i Marcela Ribarović 18. 04. 2015.7. Pero Cvitanović i Ljubica Staničić 18. 04. 2015.8. Damir Ćaleta i Nina Karmela Jozipović 20. 06. 2015.9. Josip Dundić i Matea Cvitanović 18. 07. 2015.10. Laci Divković i Linda Maria Ahre 26. 09. 2015.11. Chistopher Ordonez i Paula Radić 26. 09. 2015.12. Vedran Ivan Alać i Marija Staničić 17. 10. 2015.13. Mateo Čelan i Iva Grmoja 31. 10. 2015.14. Ivan Tomaš i Ivana Sikavica 14. 11. 2015.

31

svjetionik

PoŠli PREd naMa U VJEČnU doMoVinU

1. Ante Josipović, *26. 02. 1936. - + 17. 12. 2014.2. Ante Leko, *05. 11. 1963. - + 26. 12. 2014.3. Ana Josipović, *24. 06. 1940. – 09. 01. 2015.4. Zvonko Topić, *28. 11. 1955. - + 16. 01. 2015.5. Josip Topić, *17. 03. 1944. - + 23. 01. 2015.6.Robert Klarić, *21. 08. 1978. - + 21. 01. 2015.7. Nedo Jozipović, *18. 01. 1931. - + 05. 02. 2015.8. Nikola Topić, *15. 10. 1934. - + 14. 02. 2015.9. Ante Beroš, *14. 03. 1934. - + 14. 02. 2015.10. Nedjeljka Radić, *02. 01. 1936. - + 17. 02. 2015.11. Eduard Cvitanović, *02. 07. 1964. - + 18. 02. 2015.12. Jure Granić, *19. 04. 1932. - + 20. 02. 2015.13. Manda Lenka Josipović, *16. 11. 1929. - + 21. 02. 2015.14. Nada Jurišić, *22. 02. 1924. - + 05. 05. 2015.15. Vlasta Krsmanović, *02. 01. 1930. - + 14. 05. 2015.16. Ljubica Lozić, * 25. 07. 1949. - + 21. 05. 2015.17. Jure Staničić, *13. 02. 1921. - + 27. 05. 2015.18. Živko Jozipović, *21. 03. 1933. - + 15. 06. 2015.19. Ivo Jozipović, *22. 07. 1945. - + 17. 06. 2015.20. Nikola Primorac, *22. 02. 1932. - + 06. 07. 2015.21. Zvonimir Zubanović, *14. 11. 1935. - + 03. 08. 2015.22. Ivo Granić, *01. 09. 1934. - + 08. 08. 2015.23. Mirjana Pavić, *09. 12. 1929. - + 05. 09. 2015.24. BrankaCvitanović, *28. 03. 1935. - + 15. 09. 2015.25. Kata Tica, *12. 04. 1933. - + 25. 09. 2015.26. Željko Radić, *01. 09. 1961. - + 25. 10. 2015.27. Desanka Kapor, *10. 09. 1938. - + 04. 11. 2015.28. Diana Staničić, *15. 02. 1955. - + 09. 11. 2015.

32

dan sjećanja na Vukovar

Hrvatski pjesnik Ante Nadomir Ta-dić Šutra, autor poznatih uglazbljenih pjesama Stina pradidova i Ne daj se Ce-tino, gostovao je u našoj školi 12. stu-denog 2014. u sklopu projekta posveće-nog sjećanju na grad Vukovar

dili su terensku nastavu u izviđačkom domu u Kreševu brdu. Tom prilikom učili su o orijentaciji, vezivanju čvoro-va, sudjelovali u igrama i proveli pre-krasan dan u prirodi.

dan kravata

Učenici nižih razreda obilježili su Dan kravata izradom istih te svojim dizajnom uljepšali hodnike i panoe. Učenici 3. razreda su i nosili kravate na nastavi.

Događanja u OŠ BARIŠE GRANIĆA MEŠTRAtijekom 2015. godine

Pjesnik je učenicima 7. i 8. razreda predstavio svoju desetu samostalnu zbirku domoljubne poezije Luč Hrvata koju je priredila i uredila naša učiteljica Vanja Sokol, koja nam je i upriličila ovaj zanimljiv i poučan susret.

kreševo brdo

Sukladno nastavnom programu pri-rode i društva , učenici 3. razreda odra-

posjet svetog nikole

Uoči blagdana svetog Nikole našu školu posjetio je sveti Nikola i darivao sve učenike.

33

svjetionik

Božićna priredba

Uz sudjelovanje učenika nižih razre-da , dramskih skupina te školskog zbo-ra školska Božićna priredba ove godine je održana u Omladinskom domu.

Istog dana navečer održan je Valen-tinovski ples za učenike viši razreda. Organizatori su bili učenici sedmih ra-zreda. Iznos koji su sakupili prodajom ulaznica i sokova učenici će iskoristiti na ekskurziji.

maškare i valentinovo

Tradicionalno povorka školskih i vr-tićkih maškara održana je i ove godine. Na školskom igralištu okupljene maš-kare i gledatelje zabavljao je ravnatelj koji je pročitao ostavštinu za svakog nastavnika škole. Sve mašakrane grupe su se predstavile. Prvaši su bili likovi iz priče o Pipi Dugoj čarapi, drugaši su bili mornari, trećaši životinjsko carstvo, četvrtaši slavni slikari i njihova djela a vrtić lječnici i pacijenti. Na kraju je za-paljen i karneval. Ove godine je to bila crvena kemijska olovka kriva za sve loše ocjene.

34

Međunarodni dan

materinjeg jezika

Već tradicionalno ovim povodom naši učenici čitaju poeziju sugrađanima na rivi, u dućanima pekarama, u pro-lazu...

Pletionica maslinovih palmica

Tradicionalna radionica pletenja maslinovih palmica za blagdan Cvjetnice i ove je godine održana za roditelje i učenike 4. r. Voditeljica radionice bila je gđa Roza-rija Granić.

O uspješnosti radionice govori broj od preko 80 ispletenih palmica. Palmice su prodane, a sav prihod četvrtaši su iskoristili za svoje potrebe.

35

svjetionik

stolnoteniski turnir

Održan je 4. Memorijalni stolnote-niski turnir Ante Kristić. U školskom dijelu turnira sudjelovale su ženske eki-pe OŠ Aržano te naše škole, te muške ekipe OŠ Zmijavci, OŠ Aržano, OŠ Za-gvozd i naše škole. U ženskoj konku-renciji pobijedila je ekipa naše škole. U muškoj konkurenciji pobijedila je ekipa OŠ Aržano, naša škola bila je druga dok su ekipe OŠ Zmijavci u OŠ Zagvozd po-dijelile 3. mjestio.

Tijekom veljače odražana su škol-ska natjecanja iz matematike, fizike, biologije te njemačkog. Na županijsko

Škola u prirodi 4.r

Učenici 4. razreda u pratnji učiteljice Zdravke i vjeroučiteljice sestre Ankice odradile su školu u prirodi i posjetili Hrvatsko Zagorje i grad Zagreb.

natjecanje iz matematike plasirali su se Luka Roso(5.r.) i Kim Staničić(8.r.); iz njemačkog Kim Staničić, Marija Divić i Lea Čovo; iz fizike i biologije Kim Stani-čić. Učenica 5.r. Nina Topić prošla je na državnu smotru iz Lidrana , ove godine održane u Šibeniku, u kategoriji pojedi-načnih nastupa.

jednodnevni izleti

1., 2. i 3. razred za jednodnevni izlet izabrali su Radmanove Mlinice uz vo-žnju rijekom Cetinom od Omiša .

5. i 6. razred obišli su izor rijeke Grab, Trilj, Klis i Salonu.

7. i 8. razred posjetili su Cavtat i Du-brovnik.

36

dan škole

15. svibnja obilježen je Dan škole. Organizirali smo Dan otvorenih vra-

ta za učenike i sve zainteresirane te po-nudili niz zanimljivih radionica. Učite-ljice su tako organizirale radionice pod nazivom“Sretno dijete-sretan roditelj“ i „Čuvajmo prirodu“, na kojima su uče-nici nižih razreda crtali svoju obitelj i sliku ukrašavali zanimljivim okvirom te od recikliranog papira izrađivali okvire za slike. Pod vodstvom č.s. An-kice učenici, a bome i zainteresirane nastavnice plele su košarice, također od papira. Najglasnija ja bila radionica „Kako instrumenti sviraju?“ pod vod-stvom Nikoline Radojković na kojoj se okupio prilično veliki broj učenika, po-laznika glazbene škole sa svojim instru-mentima. Svaki učenik je nešto rekao o

svom instrumentu i potom nešto odsvi-rao. Radionica stripa je već tradicional-no radionica koja okuplja puno zainte-resiranih učenika, a gospodin Renato Vladimir na veoma zanimljiv način uči učenike kako nastaje strip. Nastavnica kemije Vesna Šarić na svojoj radionici upoznala je učenike sa E-brojevima koje nalazimo na svim prehrambenim arti-klima. Nastavnica se potrudila te popi-sala one e-brojeve koji su jako opasni za zdravlja, a koje usprkos tome nalazimo u pojedinim artiklima. Učenici su jako zainteresirano tražili na ponuđenim artiklima koje sve e-brojeve sadrže. Sportska natjecanja, pod vodstvom na-stavnika Zorana i ove godine su okupi-la najviše učenika. Nakon nogometa na svoje su došle i učenice u natjecanju u rukometu. Kvalitete vrsnog sportskog

37

svjetionik

komentatora prikazao nam je učenik VIII. razreda Tomislav Marina, koji je duhovito i zabavno komentirao sve utakmice. Za to vrijeme stolnotenisači su u školskoj dvorani odigrali mini tur-nir, a na sve je pazio Antonio Ribarević. U pauzi utakmica ravnatelj je podijelio priznanja najboljim prijateljima u dru-gom polugodištu, a naša Kim Staničić dala je svoj prvi intervuj za novine, go-voreći o svojim uspjesima na natjecanji-ma u znanju

U školskim novinam je povodom 170 godina škole izašao članak na du-plerici.

tehnogume. U kuhinji postavljen novi strop. Potpuno novi pod je postavljen i u knjižnici. Ovi radovi financirani su od vlastitih sredstava. Nadstrešnica koja je predstavljala opasnost, u potpunosti je obnovljena i sanirana. U toaletima na katu u potpunosti su izmijenjene vodo-vodne i kanalizacijske instalacije te po-stavljene nove podne pločice. Ovaj dio radova financirala je županija.

Školska godina završila je 16.06.1.07. podijeljene su svjedodžbe uče-

nicima. Učenicom generacije proglaše-na je Kim Staničić te je od strane Općine nagrađena novim tabletom.

Tijekom ljetnje stanke u školi su iz-vršeni mnogi radovi. Tako je u dvijema učioniocama postavljen novi pod od

Školska godina započela je 7.9.Po prvi put u školske klupe sjelo je

novih 23 prvaša. Svečano su ih primili učiteljica Zdravka, pedagoginja i rav-natelj

Učenici 8.a i 8.b proveli su 4 dana na ekskurziji u Istri. Noćili su u mjestu Rapcu. Upoznali su ljepote i zname-

38

nitosti Poreča, Trsata, Pule i Rovinja. Učenici su ipak najviše uživali u vožnji kartinga i paintballu. Nisu propustili posjetiti Memorijalni muzej Nikole Te-sle u mjestu Smiljanu.

Dan učitelja obilježen je svečanim ručkom u restoranu Matrioška. Tom prilikom oprostili smo se od kolegice Darinke koja je nakon 40 godina preda-nog rada otišla u mirovinu.

Prometni policajci posjetili su naše prvaše i upozorili ih na opasnosti koje vrebaju u prometu. Tom prilikom podi-jelili su im reflektirajuće prsluke

Dani zahvale za plodove zemlje obi-lježen je prodajnom izložbom na Trgu fra Jure Radića. Učenici od 1. do 4. ra-zreda pod vodstvom svojih učiteljica prodavli su pekarske proizvode , a sav prihod namijenjen je za troškove posje-ta kazališta. Župnik fra Petar je svojim blagoslovom otvorio ovu manifestaciju.

39

svjetionik

U organizaciji Osječkog sveučlilišta u našoj školi je održano istraživanje o opasnostima interneta. Sudjelovali su učenici 4., 6. i 8. razreda.

Učenici od 1. do 4. razreda pogleda-li su u kazalištu lutaka Split predstavu Zašto je more slano.

Učenici 7. i 8. r. pogledali su film Kradljivica knjiga - s temom holokau-sta dok su učeniici 5. i 6. pogledali film Ljubav ili smrt- treći dio priče o dječaku Koku.

U svim razredima održane su radio-nice na temu tolerancije.

40

Kao i svake tako i ove godine, Ma-karsko primorje krenulo je na hodoča-šće Čudotvornoj Gospi Sinjskoj. Svoje molitve i zahvale prenijeli smo našoj Majci koja nas čuva i brani. Ujedno smo došli zatražiti oprost za naše grijehe i propuste.

Na svečanoj svetoj misi don Stjepan Lončar svojom propovijedi nam je unio radost i ljubav u srca koju nosimo na-trag u svoja mjesta.

Naš župni zbor iz Baške Vode uzve-ličao je misno slavlje. Svećenik nam je predložio odlazak u Muzej alke koji je otvoren 8. kolovoza 2015. Godine, u sam osvit proslave velike obljetnice. Muzejski postav uključuje mnoštvo odora, opremu i oružje sinjskih alkara te alkarske statute. Nikad do sad nije bilo moguće sve o Sinjskoj alci doživjeti u jednom prostoru, a upravo je to ono što Muzej alke nudi.

Pri povratku smo zahvalili Gospi na ispunjenom i obogaćenom danu u na-šim srcima.

Anita Erstić

Župski zbor Crkve sv. Nikole

Župski zbor djeluje neprekidno već 15 godina . Redovito uveličava nedjeljna mi-sna slavlja kao i sve blagadane i mjesne zaštitnike,sv. Nikolu, sv. Lovru, sv. Roka , Veliku Gospu i blagdan Svih Svetih.

Svoju nesebičnu ljubav prema pje-vanju članovi zbora iskazuju redovitim sudjelovanjem na misama. Valja napome-nuti da skladnom pjevanju prethodi mu-kotrpno vježbanje tri puta tjedno tokom cijele godine.

Kao aktivni sudionik svih župnih zbi-vanja, Zbor je tu i u najtužnijim trenutci-ma ispraćaja naših dragih na vječni poči-nak kao i u vremenima veselja prilikom vjenčanja.

Vjerni je pratilac naših vjernika prili-kom hodočašća u Sinj gdje i predvodi mi-sno slavlje.

Svoj trud i rad osim na misnim slav-ljima Zbor predstavlja i na koncertima koji se redovito održavaju na Sv. Stjepana (božićni koncert), te tijekom ljeta kad su iznimno posjećeni od strane turista.

Nadalje osvijetlava obraz naše Župe na susretima zborova u makarskoj župi Kraljice mira, a ove godine i na Božićnom koncertu u Pločama.

Glas našeg zbora ove godne dospio je i do drage nam Bosne i Hercegovine, gdje smo u tri navrata sudjelovali u mi-snim slavljima. Tom prilikom posjetili smo Kraljevu Sutjesku, Sarajevo, Livno, Skopaljsku Gračanicu,Vojniće.

Ove jeseni cijelu župu zatekla je vijest o tragičnoj pogibiji Željka Radića, dugo-godišnjeg člana našeg zbora. Svojom ve-drinom i osmijehom činio je naša druže-nja veselijima, a svojom spremnošću da u svakom trenutku bude na pomoći poticao nas da budemo bolji ljudi.

Hvala ti Željko na svakom trenutku s tobom. Fališ. Počivaj u miru Božjem.

Hodočašće GospI sInjskoj

41

svjetionik

ZLATNA HARFA31. smotra dječjih crkvenih zborova ˝Zlatna harfa˝ za Splitsko-makarsku nad-

biskupiju održala se zadnje svibanjske subote u marijanskom svetištu Vepric. Oko 700 mladih sa svih strana Nadbiskupije počelo je pristizati već oko 9 sati. Svaki zbor imao je neki svoj modni detalj po kojem su bili prepoznatljivi: košulju, ma-ramu, kravatu ili cvijet u kosi. Naše majice su bile narančaste s bijelim natpisom župe.

Svečana sveta misa započela je u 10 sati. Uz još deset svećenika, predvodio ju je don Mijo Šurlin, upravitelj Veprica. Bilo je posebno, sunčano i svečano. Pjevalo se od srca i sa 100% srca.

Nakon mise, predstavnici zborova izvlačili su brojeve nastupa. Naša Paulina izvukla je broj dva. Baš meni pripala je čast danas uakratko najavim okupljeni-ma. Bila sam najponosnija na svijetu. Pjevali smo skladbu ˝Kolike li radosti˝, a na klavijaturama nas je pratila profesorica Nikolina Radojković. Časna sestra Ankica Džajić, naša vjeroučiteljica i voditeljica, bila je zadovoljna. Naš zbor predstavljao je Makarsku rivijeru tako da smo bili još ponosniji na svoje pjevanje i nastup. Na smotri je sudjelovalo još 17 zborova: četiri iz Splita, te zborovi iz Dugopolja, Vra-njica, Segeta, Slatina, Opuzena, Prološca, Otoka, Runovića, Zmijavaca, Šibenika, Vinjana, Vrgorca i Imotskog.

Svi smo dobili pohvalnice za sudjelovanje, a našu je u ime zbora preuzeo Ma-rino. Nakon podjele priznanja, za uspomenu smo se zajednički fotografirali na stepenicama svetišta.

Organizatorica ovogodišnje smotre bila je časna sestra franjevka Nedjeljka Mi-lanović – Litre iz Splita koja je obavila velik posao. I za kraj, što reći nego ako i Vi želite s nama na sljedeću ˝Zlatnu harfu˝ ne zaboravite redovito dolaziti na probe.

Tko pjeva, dvostruko moli.Nina Topić, 6. razred

HVala Ti, BožE, za oVU doMoVinU

Hvala ti, Bože , za ovu domovinu.Za svu sreću koju si nam dao,

za svu našu imovinuI za sve do čega nam je stalo.

Hvala ti , Bože, što nam daješ srce svoje,izvor vode bistre,

odjeću koje žene kroje,sastojke za spravu manistre.

Hvala ti, Bože, za ove prostore,najljepšu zemlju na svijetu,Za kuće, tunele i mostove.

Hvala ti, za Hrvatsku,Najljepšu zemlju na ovom planetu.

Laura Radić, 6.r.

42

Slobode koji nema taj o slobodi sanja

Ah, ponajljepši san...

(S. S. Kranjčević)Svako jutro budim se, doručkujem,

idem u školu, živim normalnim ži-votom. Ni svjesna nisam koliko sam zapravo sretna. Sterna što živim u slobodnoj državi, imam pravo glasa, sretna što nisam ničiji rob. Kada pogle-dam sve one ljude koji su zbog tuđih zlih namjera ostali bez svojih domova i izgubili sve što su u životu postigli, upitam se zašto bi to netko činio. Bez ikakvih povoda uništavao nedužnim ljudima živote. Ti ljudi zaista razumiju pojam slobode jer tek onda kad ostaneš bez nečega, shvatiš koliko ti je to bitno.

Sloboda je širok pojam i nije ga lako opisati. Bez slobode je teško živjeti i onaj koji ju nema to zaista zna. Narod pod tuđom vlašću ne može biti slobo-dan jer slobodan je samo onaj koji ne služi drugima već samostalno odlu-čuje. Mi u Hrvatskoj nismo ni svjesni koliko smo bogati. Bogati slobodom. Kad se samo sjetim kroz što su naši pradjedovi morali proći, kolike svađe, nemire i ratove, a sve to kako bi mi da-nas imali slobodu. Uspjeli su i unatoč velikim posljedicama podigli državu na noge. Osigurali su nam život koji danas imamo i mi smo tu da nastavi-mo što su oni započeli, mi smo njihova budućnost. I zahvalni smo im na tome. Djeca su budućnost, mi smo budućnost i moramo nastaviti boriti se kako bi nam poslije bilo barem jednako dobro kao sada.

Trebamo znati cijeniti ono što ima-mo i uživati u tome. Jer uistinu, onaj koji slobode nema, taj o njoj sanja i to zaista je najljepši san i zato se svi za-jedno moramo boriti kako bi taj san po-stao i ostao stvarnost.

Karla Erstić, 8.a

zapalit ću svijeću

Upalimo lampion za naše heroje koji su hrabri i koji se ne boje.

Zahvali se Bogu za oslobođenje grada, pomozi mu da nikad više ne strada.

Neka se 18. studenog tog grada svatko sjeća i neka u našim dušama

grad Vukovar ostane vječan.Zapalit ću i ja jednu svijeću

i Vukovar nikad zaboravit neću. Laura Matić, 8.a

Hvala ti, Bože, za ovu domovinu

Hvala ti,Za svaki sunčani dan,

Hvala ti, što u tebi živim svoj san.Karlo Eterović Sorić, 6.r.

Hvala za Hrvatsku

Hvala za Hrvatsku moju domovinuHvala na kruhu, suncu, moru i vinu.

Hvala tlu što je plodno,Hvala žitu štoje je zlatnoHvala suncu što nas grije

Hvala ljubavi što ne mrije.Luna Divić, 6.r.

Hrvatska

Ratnicima čiji se grob ne zna

Hvala Vam , ratnici,bojovnici,

za brižno djetinjstvoza miran san

za život bez raketa i minaza školu

u koju veselo idemNa kraju

Samo četiri riječiBože, čuvaj našu Hrvatsku!

Danijel Kocijan , 6.r.

43

svjetionik

Hrvatska

Nakon godina i godina stradavanja, nemira i ratova konačno živimo u svo-joj domovini, slobodni i u miru. Uspjela je opet oživjeti u punom sjaju. Zar ig-dje na svijetu ima ovoliko ljepote kao u našoj domovini? Vide li drugi ljudi ono što vidim ja? Naše Jadransko more, ljepotu naših rijeka Neretve, Cetine, Krke. Vide li Vukovar, obnovljeni grad heroja. Samo oni koji su proživjeli rat, znaju što znači ta riječ. Ja ne znam, ali učeći povijest naše domovine, saznao sam kroz što je sve prolazila, da bi bila ono što je danas. Za to su zaslužni naši djedovi i očevi. Kad bih mogao nekome nešto poželjeti, poželio bih mu da vidi ovo plavo prostranstvo ljepote očima kojima ja gledam.

Luka Roso, 6.r

moje veliko ne ratu

Tisuće i tisuće ljudi susreli su se s gorkom i mračnom sudbinom rata. Po-litika, rasizam, nacionalizam... Sve su to uobičajni razlozi zbog kojih se vode ratovi. Kakav god bio ishod, možda do-bit, oni ne mogu biti vrijedni masovnog uništenja i stradanja država i naroda. Svaki poginuli čovjek veliki je gubitak za čovječanstvo . Čak i sada, negdje u

svijetu, vodi se još jedan oružani sukob. Masa odraslih ljudi i nevine djece pro-življava užas koji donosi rat.

Svaki proživljeni dan i prospavana noć za mene su sreća i mir. Svi ratuju zbog mira, a u miru shvate koliko su izgubili ratovanjem.

Laura Kapor, 8.b r.

moje veliko ne ratu

Ne znam zašto se ratovi događaju, ne znam kakvi su to ljudi koji mogu raznijeti kuću, bolnicu, ubiti dijete. Kako se osjećaju nakon toga? Svake go-dine na televiziji se može vidjeti strada-vanje grada Vukovara. Svaki put kad to gledam, teško mi je , javi se bol u srcu zbog napaćenih ljudi i djece koja plaču u koloni. Zašto ljudi ne ostave puške, bombe, svo oružje? Zašto ljudi ne mogu učiniti Zemlju boljom i mirnijom.

Iva Matković, 8.b r.

moje veliko ne ratu

Mnogi su nam Hrvatsku otimali, ali nikad nisu uspjeli. U Domovinskim ratu mnogi su umrli, mnogi nestali, mučeni, pogubljeni, poginuli. Gradovi su pod kišom granata i metaka, padali na koljena, ali opet su se dizali još po-

44

nosniji nego prije. Da nije bilo hrabrih Hrvata, ne bi bilo ni Hrvatske, a možda ni mene. Zahvaljujući svim poginulim Hrvatima i drugima koji su se hrabro borili u ratu, mi imamo slobodnu Hr-vatsku, Hrvatsku u društvu velikih eu-ropskih zemalja.

Antonio Ribarević, 8.b r.

moje veliko ne ratu

Ja sam još dijete i ne znam što je rat i ne shvaćam što znači ratovati, ali kad odrastem želim da se moja djeca i djeca mojih prijatelja bezbrižno igraju jer je i moje djetinjstvo bilo bezbrižno. Volio bih kada bi oni, koji se spremaju na rat , pročitali sve ovo i promislili o buduć-nosti nas mladih.

Ante Crnogorac, 8.b r.

moje veliko ne ratu!

Rat je riječ koja većinu ljudi asocira na nešto loše, a ja se trenutno pitam što je zapravo rat?! Rat je sukob dvoje ljudi koji se doga-đa zbog različitog mišljenja, vladanja, upravljanja. U ratu mnogi ljudi poginu i ostanu velike posljedice poslije njega. Dok jedna skupina ljudi slavi svoje rat-ne heroje koji su dali svoj život u ratu, oni koji su izgubili rat i oni koji su izgu-bili svoje bližnje zapravo su svjesni da taj rat nije dobro i zato kažemo NE ratu. Rat ne donosi ništa dobro, samo ostav-lja strašne posljedice za sobom. Izričem iskrenu tugu i žaljenje za po-ginulima, a pobjednicima koji su ubili puno ljudi i napravili mnoge loše stvari želim da im to svi oproste, ako mogu, i da obečaju da će popraviti sve što se može popraviti. Iskreno želim da u svijetu bude sve više mira, a sve manje rata. Izričem veliko NE ratu i veliko DA miru, ljubavi i zajedništvu.

Luka Ursić, 8.a

recimo ne ratu!

I u miru i u ratu ljudi nikako da shvate:

rat dobro ne donosi, samo živote odnosi.

Na ljudima tužna lica, mori ih nesanica.

Razna mjesta stanovanja daju im do znanja da neće biti lako

polako shvaća svatko.Hrane, vode niotkuda,

žednih, gladnih posvuda.Bombe i tenkovi, puške i avioni pucaju ko ludi, loše nam se sudi.

Pozivam vas i ja sada dok pucnjava ne vlada,

da kažemo NE ratu jednom za svagda!

Andrej Dedić, 8.a

45

svjetionik

recimo ne ratu!

Pružimo ruke jedni drugima i držimo se zajedno.Pomozimo očuvati mir u svijetu jer ljudi su dobri, mi to znamo,

samo treba malo potpore da im damo.Zapalimo svi svijeće

za vukovarske heroje najveće.Prisjetimo se davnih vremena

kad su Hrvati kao braća stajali zajedno rame do ramena.Kad su se naši djedovi borili

kako bi sve što danas imamo stvorili.Zato 18. studenog ustanimo svi

kako bi se protiv rata borili.Još jednom u zagrljaju

za sva vremena recimo NE ratu! Karla Erstić, 8.a

Domovina je najljepša imenica koju poznam. Imenica koja nema zamjenicu.

Domovina je jedna i jedina.Domovina je smještena tamo gdje je srce, a moje srce i srca ljudi koje volim

kucaju u Hrvatskoj.Lijepa naša.

Neki kažu da je mala, ali meni je sa svim svojim prirodnim ljepotama najveća i najljepša.

Moja Hrvatska zaslužila je najljepše atribute i najljepše pjesme.Tu se ljube more, planine, kamen i ravnice.

Ima tu mjesta za sve ljude dobre volje i za sve ljude s dobrim idejama.Imala sam tu sreću da se rodim i živim u ovom komadiću raja,

i baš zato osjećam se sretno, posebno i ponosno.Tu sam dobrodošla i tu sam sigurna.

Slobodna i neovisna.Još jednom veliko hvala mom tati i ostalima koji su nam omogićili živjeti i

školovati se u miru.Moja domovina ima dušu i tradciju i uvijek ću je braniti mislima, riječima i

djelima.Zaslužila je.

Hrvatska je moj dom i moja domovina.Jedna i jedina.

Draga i najdraža.Nina Topić, 6.r.

46

MOJA PRVA SV. PRIČESTHvala Bogu osvanuo je i taj dan. Nije

mi bilo teško ustati tako rano. Svi smo već bili na nogama. Cijelu godinu ima-li smo pripreme za ovaj dan. Fra Petar je uporno radio s nama, a mi razigrani, znatiželjni, a neki i glasni, slušali smo fratrove poučne priče. Dobili smo pr-vopričesničke haljine. Ushićeno sam ju-rila kući da je probam. Zamišljala sam kakva ću tek biti s vjenčićem na glavi. Sutra je prva moja ispovijed. Ležim i razmišljam o svojim grijesima. Ujutro me mama probudila, a ja neispavana jer sam cijelu noć razmišljala o grijesima. Stajali smo u redu za prvu ispovijed. Nitko nije htio biti prvi na redu. Petra je prva probila led i otišla na ispovijed. Izašla je s osmijehom na licu. Pomislim, pa nije to tako strašno. Odjednom na-stala gužva, svi žele biti prvi. Okuplja-mo se oko crkve, svi u bijelom, ozarenih lica, nasmijani, a meni srce lupa kao da se priprema za nešto veliko. Ali znam zašto je tako jer to veliko je Isus. A sada naše recitacije – uglavnom, svi smo to dobro odradili. Ja se osjećam neopisivo sretna. Pogledi naših obitelji nisu sila-zili s nas. Primam hostiju i shvaćam da postajem odraslija i odgovornija osoba. Približio se kraj proslave i osjećam tako lijepu blizinu moje majke koja mi govo-ri:” Bravo, ponosim se tobom!”. Odlazi-mo svojim domovima da i u krugu obi-telji proslavimo svoju prvu sv. pričest. A ja osjećam mir, sreću i uspjeh.

Ana Arapović

MOJA PRVA SV. PRIČESTBio je to najljepši dan u mom živo-

tu. Prije mise smo se fotografirali. Po-slije fotografiranja smo polako ulazili u crkvu. Kad sam vidjela koliko je ljudi

bilo, imala sam tremu, ali mislim da su i svi drugi. Svi smo bili mirni i pozorno slušali fratra, ali smo bili uzbuđeni. Ja sam se osjećala lijepo i jako sretno. Bila je cijela crkva uređena i sve je bilo sve-čano. Kad je bio moj red da izrečem re-citaciju, bila je veća trema, ali ja mislim da sam sve dobro napravila. Iako je bilo treme i svega, ja sam bila jako sretna i nikad mi nije bilo ljepše. Molili smo i slušali fratra, a onda je došao trenutak kad smo svi mi po prvi put primili dra-gog Isusa u posvećenoj hostiji. Taj dan je bio tako lijep da se ne može opisati. Ja sam bila tako sretna kao nikad, osjećala sam se kao nikad u životu. To je bio taj dan koji me učinio jako sretnom i to je bio taj dan koji nikad neću zaboraviti.

Antica Matković

MOJA PRVA SV. PRIČESTU rano jutro sam se ustala uzbuđena

jer je danas moja prva pričest. Obukla sam bijelu haljinu. Bila sam uzbuđena jer ću po prvi put primiti Tijelo Kristo-vo. Kada smo se vozili prema crkvi, po-mislila sam kakvog je okusa posvećena hostija. Kad smo došli ispred crkve, snimao nas je kamerman. Bilo mi je ne-ugodno. Nakon snimanja fotografirao nas je fotograf. Poslije je fratar po ime-nu Petar pozvao nas u crkvu. U crkvu smo ušli u paru. Kad smo došli pred oltar poklonili smo se i išli sjesti. Preko sv. mise smo recitirali . Molili smo se i pričestili. Taj dan nikada neću zabora-viti.

Petra Lozić

MOJA PRVA SV. PRIČESTJa sam svoju prvu svetu pričest pri-

mila ovo proljeće. Kada sam se probu-

47

svjetionik

dila, bila sam uzbuđena i nestrpljiva. Jedva sam čekala da odemo u crkvu. Spremila sam se za pričest i krenuli smo. Tamo su me dočekali prijatelji i prijateljice obučeni u bijelo kao i ja. Cr-kva je bila prekrasno okićena, a pred oltarom nas je dočekao naš fra Petar. Kada sam primila hostiju zbližila sam se s Bogom i bila sam sretna. Poslije svete mise smo se fotografirali s obitelji i svećenikom. Moji su roditelji rezervi-rali mjesto u restoranu Panorama. Na ručku je bila moja

rodbina te najbolji prijatelji. Svi smo se zabavljali i smijali. To će zauvijek ostati poseban dan u mom sjećanju.

Ana Eterović Sorić

MOJA PRVA SV. PRIČESTJako sam se veselila svetoj pričesti.

Odbrojavala sam dane i bila pomalo nestrpljiva. Zadnji tjedni bili su puni obaveza. Na samoj ispovijedi osjećala sam se nekako drugačije, pomalo uz-

buđeno. Nakon ispovijedi osjetila sam mir i radost. To je bio prvi i važan ko-rak za našu prvu svetu pričest. Kad je došla nedjelja, obukla sam bijelu halji-nu i s roditeljima otišla u crkvu. Pažlji-vo sam slušala najavu i pozdrav našeg župnika. Naša pjesma i molitva je bila jača neko ikad. Najsvečaniji trenutak u mom malom životu je bio kad sam primila Isusa u svetoj hostiji. Tada sam osjetila veliku sreću. I dalje u životu ću se redovito pričešćivati i nikad neću za-boraviti svoju prvu svetu pričest.

Ela Eterović Sorić

MOJA PRVA SV. PRIČESTVečer prije prve pričesti bila sam jako

uzbuđena i nisam mogla spavati. Vrti-la sam se po krevetu i govorila samoj sebi da moram zaspati inače sutrašnji dan neću moći izdržati. Na svu sreću, nekako sam zaspala. Ujutro sam se od uzbuđenja, ali i treme probudila u pet sati. Došlo je vrijeme da se moja obitelj i ja obučemo i krenemo u crkvu. Crkva je bila puna. Puno djece sjedilo je na svo-jim roditeljima. A puno ljudi bilo je na nogama. Kada sam vidjela toliko ljudi, trema je bila još veća. Cijelo vrijeme po-navljala sam svoj tekst, koji sam trebala naučiti do dana prve pričesti. Došao je i taj trenutak da moj razred i ja po prvi put primimo Krista u posvećenoj hosti-ji. Napokon došlo je vrijeme za mene. Primila sam Isusa u hostiji. Trema je na-kratko nestala, ali opet se vratila kada je došao moj red na recitiranje. Srećom odrecitirala sam sve točno. Trema je prošla, a moji roditelji na izlasku iz cr-kve rekli su mi da su ponosni na mene. Bila sam sretna i ponosna na sebe.

Matea Staničić

48

Čovjek je kao more, u sebi nosi svoje oluje i svoje tišine

Čovjek je jedno neobično biće. Nekad ima svoje oluje, a nekad i tišine.Zna se dogoditi da smo posve opušteni i tihi poput poput mora u zoru kad

ga nježno obasjavaju prve zrake sunca. Tada često razmišljamo o životu i svojim postupcima. Sanjarimo o nestvarnim događajimai o osobama za koje bi htjeli da su tu s nama, ali iz nekog razloga nisu. Dočaravamo slike nekih lijepih mjesta koja imaju neki značaj za nas. Sve to izaziva ta tišina. Ona je stvarno kao more, čini se jednostavna i dosadna, ali kad malo dublje uroniš u nju, puna je puna je svojih bogatstava i ljepota.

Dok smo još bili djeca, nismo bili svjesni u kakvoj tišini živimo. Djetinjstvo je razdoblje u čovjekovu životu kada je ta tišina najzastupljenija. Kroz našu maštu i razigranost prolazilo je polako, ali lijepo. Sad već polako odrastamo i češće nam se događa da imamo svoje oluje, nego tišine. Tome je razlog što previše razmišljamo o nekim stvarima koje nas znaju često pogoditi i ostaviti trajne posljedice u nama. Razdoblje odrastanja je razdoblje nemira i zabrinutosti. U glavi su nam često oluje, ne znamo što da radimo i stoga si stvaramo velike probleme. Ti problemi mogu utjecati i na naše bližnje. U životu ima puno oluja i nemira baš kao i na moru, ali mi se moramo držati čvrsto i ne dati tim olujama da nas unište. Baš kao što to i more svakodnevno radi.

Svi mi imamo svoje uspone i padove i moramo se potruditi da naši padovi ne budu trajni već da se ponovno uspnemo na vrh. Zaista, čovjek je kao more, trpi svoje oluje i tišine, ali s razlogom. Tako će biti i s vašim životom. Ako se nalazite u oluji, ne brinite, uskoro će proći i zavladat će tišina. Samo trebamo biti strpljivi i sjetiti se one stare izreke da nakon svake oluje ponovo zasja sunce.

Josipa Erstić, 8. a

49

svjetionik

mojon materi

Volila je dicu i molila Boga,Dala svima škicu za života svoga,I znala nan reći da Bog nije šala,

Da je on najveći ponos, dika fala…

Učit nas je znala u kužini, poju,I kad je o’truda plivala u znoju,

I kad je jidna navračala lozu,U pojati bidna, dok je muzla kozu.

Pivala je mati pod brimenom svojinI užala reći; samoće se bojin!

Dico, dok je zdravja i uja u svići,Bi’će kako vaja – vira dušu liči!

Smiljan Radić

obiteljski sonet

Obitelj je moja sreća,Znamen sveti, plamen svijeća,

Kremen – kamen, svijetlo bijeloŠto napaja moje tijelo,

Što mi daje svu tu snaguDa uspravno živim smjerno,

Ne gubeći nikad naduLjubeći je neizmjerno;

K’o djevicu lijepu mladuK’o nebesku zvijezdu sjajnuK’o krunicu svetu marnu,

Pa joj kličem s’punim žaromKao galeb na svom valu

Držeći je – Božjim darom!Smiljan Radić

oda radosti sv. nikoli putniku

(Povodom, svečanog otvaranja spomenika

sv. Nikoli u Baškoj Vodi 06. 12. 1998. g)

Virova san u te BožeDa će jednog danaDoći, sve na svoje.Da će sveti Niko

Baškovoški patronS’ mula gledat priko

I rukaman svetimBlagoslivjat more,Brode i mornare.Siromahe i ribare

Uputit će zvizdi DaniciI srići…

A putnike namirnikeŠto nan amo dođuBlagoslivjat on će

Dok nevera ne prođe,A more ne zbonaca

Onako – k’a uje.

Virova san u te BožeIz dna svoje grišne duše,

Fala ti za ovo ˝Svitlo˝,Novi vitar sa Levanta puše.

Stoga Danas, zaštitniku našemU spomen se pisma piva;

Diči ga se fali, štuje…Bože daj da Baškovoškin portun,

Kano organ, iz svih grla zvoniNauk putnika nan Blaženoga,

Do nebesa da se ori,Poput umilnoga glazbala zazvoni

Rič njegova topla, blaga,Da zaživi, da poteče

K’o nebeska rijeka harnaU venaman mista moga.Rič blažena Sveca tvoga

Putnika nam Nikole – Baškovoškoga!Smiljan Radić

50

Pratila te pisma Evanđelja

Ti si vrila iskra, vatra što se skriva,Sa osamnaest lita cviće koje skriva.Ispo’ kose bujne k’o da nešto ludiPlamen živi bukti – to se jubav budi.

Prid tobon su vilo daleki vidici,Svi svodovi, sunca, svi pusti zlatnici.Prid tobon su viruj; srića, sva ufanja,Sve radosti tvoje, jubavi bez mana.

Zato, nek te zoron budi miris žuti’ ruža,Digod da si; bez anđela, muža,U buketu strepnji, zanosa i želja,Pratila te s’ neba – pisma Evanđelja!

Smiljan Radić

majko…

Ti si ona koju o’ ditinstva štujenBilo da si mati il’ supruga ćaći…

Ti si ona koju kad nevidin, čujenBilo da si u kužini, poju, drači…

Ti si ona Dalmatinska matiKoja dilon vedri i oblači…

Ti si ona srića, ufanje i nadaŠto mi sa visina anđeoski zrači…

Ti si ona koja svituje i lićiKad mi duša plače i s’ tebon se dići…

Ti si ono cviće za kojin se žudi,Što mi cviton cvita, što me zoron budi!

Smiljan Radić

moja zvizda

Moja zvizda me i nadalje pratiNe dvojeći nikad u nevojan pustin

Kako molitva je Božja(H)rana juskoj dušiI božanska snagaU grišnom tilu!

Smiljan Radić

kolona (mojoj supruzi)Ja san tvoj brod,A ti moja kolona;

Trabakul stari,Ka Baril srid riveZa mulon fermoAkoštan usidrenBez imalo vitraA kamoli brive.

Ja san tvoj brodA ti moja kolona;

Radost mi žićaSvi’ primalića

Moj križ i srića,Lanterna, svića,

Zvizda najstarija,Ka’ zdravomarija.

Ja san toj brod,A ti moja kolona;Ka’ fortuna jugaNa Luciju svetu,Sve me živo boli

Stare kosti škripjuI sveci mi tilo stišću

Navigaju noćas s’ višću;

Ja san tvoj brodA ti, moja kolona!

Smiljan Radić

51

svjetionik

pismo roditelja djeCi

* Za vas koji imate roditelje* Za vas koji ste roditelji

* Za vas koji ste imali roditelje* Za vas koji poznajete nečije roditelje i

* Za vas koji ćete biti roditelji

Dragi sine/kćeri, sada još nisam star, a kada me budeš vidio takva, budu strpljiv sa mnom i pokušaj me razumjeti. Ako se zaprljam za vrijeme ručka, i ako se ne mogu sam odjenuti, budi strpljiv. Sjeti se sati koje sam potrošio dok sam te tomu naučio. I ako u razgovoru postavljam iste stvari uvijek nanovo, nemoj me prekida-ti, saslušaj me! Kada si ti bio malen, morao sam ti istu priču čitati i ponavljati sve dok nisi utonuo u san. Ako se ne budem želio kupati, ne ismijavaj me i ne vrijeđaj. Sjeti se kako sam te morao loviti i izmišljati tisuću razloga kako bi ti napokon ušao u kadu.

Kada opaziš moje nepoznavanje nove tehnologije, daj mi vremena i nemoj me gledati s podsmjehom. Ja sam tebe naučio mnogo stvari: pravilno jesti, pravilno se obući, suočiti se i nositi se sa životom. Ako nekada u razgovoru zaboravim ili izgu-bim nit razgovora, daj mi malo vremena da se prisjetim. A ako mi to ne pođe za ru-kom, nemoj se uznemiravati. Nije mi naj-važnija stvar na svijetu naš razgovor, već to da sam s tobom i da me znaš slušati, naj-više srcem. Ako pak ne budem želio jesti, nemoj me prisiljavati. Ta sam znam najbolje kada mi je hrana potrebna, a kada ne.

Kada mi umorne noge više neće omogućavati da hodam, pruži mi ruku jednako kao što sam je ja pružao tebi kada si tako nesigurno činio svoje prve korake. I ako ti jednom kažem da više ne želim živjeti, da želim umrijeti, ne ljuti se na mene, jednoga ćeš me dana razumjeti. Jednom ćeš spoznati da sam ti, usprkos svim uči-njenim greškama, želio samo najbolje i da sam te pokušao pripremiti na putovanje života kako sam najbolje znao i mogao. Ne žalosti se, ne ljuti se i ne osjećaj se bes-pomoćno kada me budeš takva gledao pored sebe.

Ti budi pored mene i pokušaj me razumjeti i pomoći mi kao što sam ja pomagao tebi kada si počinjao živjeti i kada si tio bio nemoćan. I budi mi sigurni oslonac u svemu; pomozi mi završiti životno putovanje s ljubavi i sa strpljivosti, a ja ću ti uzvratiti opet kako najbolje znam i mogu: s osmijehom i neizmjernom ljubavi, koju sam oduvijek čuvao za tebe i samo za tebe! Volim te neizmjerno, moj sine/kćeri!

Tvoj tata/tvoja mama

nepoznati autor

52

BaŠkovoŠke udruge

Nogometni klub Urania

Višegodišnja rezultatska kriza ove je godine, nakon nekoliko pridošlih poja-čanja, otišla u zaborav. Na koncu jesen-skog dijela prvenstva Prve županijske nogometne lige seniori zauzimaju vrlo visoko drugo mjesto na ljestvici, svega četiri boda iza vodećeg Orkana iz Du-gog Rata, s velikim izgledima za osva-janje naslova prvaka.

Što se tiče mlađih kategorija, tu ima dosta osciliranja. Pioniri i mlađi kadeti plaćaju danak neiskustvu i svojoj mla-dosti, dok momčad U 13 ostvaruje vrlo dobre rezultate. U upravi kažu da kvan-titeta ima i samo dobrim radom naših vrijednih trenera možemo očekivati još bolju budućnost. Urania je proširila svoj krug djelovanja, tako da okuplja znatan broj djece iz susjednih općina: Brela, Zadvarja, Šestanovca i Zagvozda, oda-kle organiziranim prijevozom više puta tjedno dolaze u Bašku Vodu na trenin-ge i utakmice.

Osim trenera prve momčadi i dva trenera za mlađe kategorije, u klubu

rade još sportski direktor kluba, domar i održavatelj terena.

Što se tiče financiranja, najviše pri-hoda dolazi iz općinskog proračuna, a ostatlo su razne donacije i vlastiti izvori sredstava, kao što je pružanje ugosti-teljskih usluga na ribarskim večerima tijekom turističke sezone, usluge na prigodnim manifestacijama i svečano-stima i sl.

Boćarski klub Baška Voda

Otkako se BK Baška Voda odružio s BK Berinovac, došlo je do priliva igra-ča u domaći klub tako da su se ambi-cije umnogome povećale. Došle su do izražaja naročito nakon pristizanja ne-koliko kvalitetnih igrača iz Imotskoga i Naklica. Bolji igrački kadar je uvjetovao bolje rezultate, tako da su kao prvaci Prve županijske boćarske lige ove jese-ni postali članovi Treće HBL. Trenutno se, na koncu jesenskog dijela prvenstva, nalaze u gornjem dijelu ljestvice, svega nekoliko bodova iza vodećeg.

Iako ove godine nije dostojno obilje-žio svoju dvadesetu obljetnicu teškog i mukotrpnog rada, to ne umanjuje činje-

53

svjetionik

nicu da klub ima ambicija i prostora za napredovanje, posebice kada se uzme u obzir da dvadesetak ljudi marljivo tre-nira. Neki često odlaze na razne turnire, a sam klub neobvezno učestvuje, kao i do sada, na zimskom boćarskom turni-ru u Vrgorcu.

Boćarski klub Biston Brela

Iako mnoge ime kluba zbunjuje, nje-govo je sjedište u Baškoj Vodi, a dodat-ni naziv Brela je pridodan radi sponzor-stva te općine.

Inače, klub igra svoje utakmice u dvorani Mate Jozipovića – Pupa u Ba-stu. Prošle sezone je igrao u Prvoj hr-vatskoj ligi, ali zbog pomanjkanja kva-litetnog kadra nije mogao opstati pa je trenutno u Drugoj hrvatskoj ligi na vodećoj poziciji s velikim izgledima da se ponovno vrati u najelitniji rang natje-canja. Pošto je kadrovski dosta ojačan, u klubu su u povratak posve sigurni.

Najveći uspjeh postignut je kvalifi-ciranjem u finale Europskog C 2 kupa kada im je malo nedostajalo za pobjedu

protivMonaca. Uspjesi se nastavljaju i ove jeseni kada su na pozivnom turni-ru u Budvi, gdje su zastupali Podbio-kovlje, postigli izvanredne rezultate. U konkurenciji 12 klubova iz Crne gore, BiH, Srbije i Hrvatske u disciplinama krug i preciznome izbijanju bili su tre-ći, a u igri trojka prvi, što ih je prema sistemu bodovanja dovelo do pozicije pri vrhu turnira.

Prema riječima članova uprave klu-ba doznajemo da ih muče financijski problemi jer su izdaci veliki, a općina izdvaja minimalno ( gotovo ništa ) te da je sponzore vrlo teško naći pa se snala-ze na svakojake načine.

Hrvatsko planinarsko društvo

Sv. Ilija

Baškovoški planinari su svojim ak-tivnostima ove godine iskazali golem napredak.Osim svojih redovitih dje-latnosti (vježbanja, educiranja i radom radionica), najviše su truda i vremena uložili u organizaciju trodnevnog Su-sreta planinara Dalmacije koji se od 23. do 25. svibnja održao u Baškoj Vodi. Sjedište okupljanja se održalo na zarav-ni Greben gdje je podignut veliki šator. Organizacija je bila vrhunska prema izjavama nazočnih, a za oko 1000 po-sjetitelja planinara iz cijele Hrvatske, pa i šire, u šatoru se pripremala hrana i piće, družilo se uz živu glazbu, uz odgovarajuće osiguranje. Organizirane su razne igre i vesela nadmetanja, kao i odlazak na više planinskih biokovskih vrhova.

54

Tijekom cijele godine organizirali su se razni izleti i odlasci na mnoge hrvat-ske planine (Biokovo, Mosor, Dinara, Velebit) pa i one u susjednim država-ma gdje su prikupljena mnoga različita iskustva.

Od vodećih ljudi u društvu doznaje-mo da se učlanjuje sve veći broj muška-raca i žena, a posebice djece za koje se organiziraju razne radionice. Uz razne izlete u biokovsko podnožje, djeca se educiraju i uživaju na svježem zraku uz nadzor svojih roditelja i iskusnijih pla-ninara.

Pjevačka klapa Basca

Angažranost i upornost pjevačke klape Basca ove su godine došle do izra-žaja jer su postignuti izvanredni uspje-si. Na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, u konkurenciji novih skladbi, osvojili su prvu nagradu publike pje-smom Svitli dani baškovoškoga autora Smiljana Radića.

Na finalnoj večeri Festivala mješovi-tih pjevačkih klapa u Komiži osvojili su također visoko drugo mjesto po mjerili-ma stručnog ocjenjivačkog suda.

Članovi klape su vrlo vrijedni, vjež-baju dva puta tjedno, učestvuju na go-tovos svim smotrama širom Dalmaci-je, a neizostavni su sudionici svih ma-nifestacija i društvenih događanja na području općine.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Baška Voda

Iako ova godina nije obilovala uče-stalim požarima, vatrogasci DVD-a Baška Voda su uvijek bili spremni na intervencije. Imali su svega dvadesetak intervencija gašenja požara na područ-ju općine i šire, te nekoliko intervencija spašavanja ljudi i životinja iz zatvore-nih prostora, stanova i saobraćajnih ne-sreća.

Godina je započela akcijom čišćenja šume i javnih prostora u Dječjem selu te pilanjem grana i oborenih borova nakon većeg nevremena. Kao i svake godine. tako su se i ove turističke sezo-ne redovito prale plaže, ulice i trgovi u svim mjestima baškovoške općine. Učestvovalo se u dobrovoljnom dari-vanju krvi i na mnogim memorijalnim malonogometnim turnirima.

Dostojno je obilježena 30. obljetnica društva u hotelu “Horizont” koju su svojom nazočnošću uveličale kolege iz susjednih vatrogasnih društava i brojni uzvanici iz političkog i vatrogasnog ži-vota.

Koncem godine je uslijedio tradici-onalni nagradni izlet članova DVD-a u Osijek i Vukovar, a financiralo ga je samo društvo te Općina Baška Voda.

Detalj sa Susreta planinara u Grebenu

55

svjetionik

Stolnoteniski klub Urania

Već je postalo uobičajeno da nas stol-noteniski klub Urania uveseljava svojim rezultatima. Niz godina su tu najjače žene koje se natječu u Prvoj hrvatskoj stolnoteniskoj ligi – zapad, gdje postižu

izvanredne rezultate. Na kraju jesen-skog dijela prvenstva se nalaze pri sa-mom vrhu ljestvice, dok njihove muške kolege igraju u Drugoj stolnoteniskoj ligi – regija Dalmacija, a oni najmlađi ( kojih brojčano ima i najviše ) učestvuju na turnirima određenih kategorija ši-rom Lijepe Naše. Povodom blagdana Sv. Nikole organizirali su turnir u ka-tegorijama mlađe kadetkinje i početnici te najboljima udijelili osvojene medalje.

Udruga maslinara Balabra

Nakon nekoliko posljednjih kriznih godina u maslinarskoj udruzi kada se članstvo počelo osipati, ove se godine stanje znatno popravilo, najvjerojatnije zahvaljujući ostvarivanju zacrtanih ci-ljeva postavljenih na posljednjoj skup-štini udruge.

Najveći iskorak napravljen je u or-

DVD Baška Voda

Stolnotenisačice Uranie sa svojom trenericom

Sanjom Jurišić

56

ganizaciji Dana maslina – susreta ma-slinara sjeverozapadnog Biokova i šire koji je održan posljednje subote u trav-nju mjesecu, na kojem je bilo nazočno preko stotinu maslinara, te suorgani-zacijom u edukaciji i polaganju ispita u svezi pravilnog načina rada i rukovanja raznim pesticidima. Maslinari se diče organizacijom tog susreta jer su mogli nešto više naučiti kroz predavanja ( uz videozapise ) koja su održali viši struč-ni savjetnici za poljoprivredu, a išlo se i na praktičnu obuku čišćenja maslina u obližnji maslinik.

Dakako, nije izostalo ni zajedničko druženje uz živu glazbu i prigodni do-mjenak za sve uzvanike.

Iz programa rada za četverogodišnje razdoblje preostaje ustrajati na izgrad-

nji uljare, organiziranoj nabavci umjet-noga gnojiva i sadnica masline, te na-staviti daljnje educiranje svojih članova i simpatizera.

Općinska glazba Baška Voda

Uz obogaćivanje kadrova putem ra-znih audicija, te usavršavanja glazbene tehnike na raznim instrumentima i na-bavke novih instrumenata, općinska li-mena glazba iz godine u godinu postaje sve bolja i prepoznatljivija.

Pod dirigentskom palicom poznatog profesora i dirigenta koji ujedno ravna i imotskim orkestrom, maestra Ivana Glibote – Crnog, vježba i uči preko če-trdesetak djece i odraslih. Učestvuje se gotovo na svim društvenim događanji-ma, raznim manifestacijama i koncerti-ma diljem naše općine te na smotrama širom Lijepe Naše, pa čak i u inozem-stvu.

Pred glazbarima je svijetla buduć-nost jer svake godine školuju nove čla-nove društva.

Sa susreta maslinara u Baškoj Vodi

57

svjetionik

ViJESTi iz oPćinE

Općina Baška Voda kontinui-rano poduzima radnje u cilju podizanja kvalitete života na

području općine. Pored povjerenih po-slova, obavlja se niz postupaka u cilju uspješnog odvijanja turističke sezone, poboljšanja uvjeta života i ulaganja u dugoročni razvitak mjesta.

U razdoblju koje je prethodilo turi-stičkoj sezoni poduzimane su radnje radi što bolje organizacije i odvijanja turističke sezone, obavljeno je niz sasta-naka s turističkom zajednicom, polici-jom, komunalnim poduzećem, koncesi-onarima, vatrogascima i sl. Pristupljeno je uređenju mjesta, sanacijama ošteće-nja, poboljšanju prometne signalizaci-je (kako bi se izbjegle gužve i zastoji u mjestu), uređivanju plaža i javne povr-šine.

Izvršena je sanacija prometnica as-faltiranjem ulica: Oborske, Podspiline, ulica u Bastu prema crkvi Sv. Roka i konobi Biston; uređen je plato ispred crkve u Bastu, ulica u Bratušu, ulica Put Granića u Promajni.

U Krvavici je montirana zaštitna ograda duž glavne prometnice.

Sanirane su i betonirane vododerine na protupožarnim i poljskim putovima u Topićima i Bastu.

Popravljen je i betoniran most na ulazu u Bast (Božja Njivica); uređeno izletište Smokvina, postavljene su vi-sinske rampe na svim protupožarnim putovima i lokalnim cestama u svrhu suzbijanja nelegalnog odlaganja građe-vinskog i glomaznog otpada; donirano je i postavljeno zvono na crkvici sv.Ilija; postavljeni su putokazi i tabele oznaka zaseoka u Bastu; uređeno je parkiralište

i odmorište Božja Njivica u Bastu; na-bavljeno i postavljeno 5 dalmatinskih kućica za obavljanje uslužnih djelatno-sti; obnovljena je cjelokupna horizontal-na signalizacija; ugrađena je elektron-ska rampa za regulaciju prometa do-stavnih vozila; iz sigurnosnih razloga ograđena je raskrsnica „Trokut“ ispred TZ-a zbog nekontroliranog parkiranja vozila.

Realizirana je I. faza projekta Gre-ben:

- očišćen cijeli lokalitet-izravnat teren- izvedena drenaža - posijana trava

Kultiviziran je prilaz lokalitetu Gre-ben, te je usađeno 3000 sadnica lavande.

Pristupljeno je uređenju spilje Vo-lača u Bastu. Obavljeni su radovi be-toniranja podova u kompletnoj spilji i postavljene su instalacije za elektroin-stalaterske radove, završeni su poslovi betoniranja krovišta te spoj postojećeg

58

betonskog pročelja sa spiljskim otvo-rom, izvršeni su iskopi pristupnog puta buduće ceste i uređenje armirano-be-tonske konstrukcije svodova unutar spilje.

Izvedena je sanacija oborinskih voda po mjestima Promajni i Baškoj Vodi te uređenje pješačkih staza na ulazu u Bašku Vodu.

Provedena je uknjižba nerazvrstanih cesta: Ikovac, Ulica Podluka, Obala Sv. Nikole i Obala Petra Krešimira IV.

Dohranom plaže kamenim mate-rijalom obogaćuju se i znatno šire po-stojeće plaže na području općine Baška Voda, što je prioritet razvoja i održanja turizma.

Tijekom prošle godine izvršena je dohrana i uređenje plaža na području Općine Baška Voda s više od 10.000 m3 drobljenog žala.

Općina Baška Voda je uspjela po-novno dobiti, bez naknade, dio viš-ka iskopa-mineralne sirovine tehnič-ko-građevnog kamena u količini od 15.000,00 m3 u svrhu dohrana plaža na području općine Baška Voda, slijedom čega je raspisan natječaj za izvođenje radova koji su u tijeku. Očekuje se zavr-šetak radova dohrane plaža do početka turističke sezone.

Uspješno je realizirano niz kulturnih događanja na području općine, održan je susret planinarskih društava Dalma-cije, realiziran sajam autohtonih proi-zvoda „Okusi hrvatsko“, ribarske veče-ri, koncerti i dr.

Postavljena panoramska kamera u centru Baške Vode dobila je najpozitiv-nije ocjene svjetskih medija.

Ponovno se možemo pohvaliti da je naš trud i ulaganje prepoznato od stra-ne stručnih tijela i vjernih posjetitelja, plaža „Nikolina“ proglašena je jednom od 10 najljepših plaža na svijetu (po Da-

ily mail-u).

59

svjetionik

Hrvatska turistička zajednica do-dijelila je priznanje plaži “Nikolina” u Baškoj Vodi, kao finalistu Godišnje hrvatske turističke nagrade u potkate-goriji PLAŽA GODINE unutar katego-rije ATRAKCIJA GODINE. Priznanje je Baškoj Vodi dodijeljeno 14. listopada 2015. godine u Poreču na dodjeli Go-dišnjih hrvatskih turističkih nagrada u okviru Dana hrvatskog turizma.

Općina Baška Voda može se pohva-liti i znatnim ulaganjima u obrazovanje mladih. Kao i svake godine, i ove godi-ne je donesena Odluka o dodijeli stipen-dija studentima s područja općine Baš-ka Voda, sufinanciran je prijevoz svim studentima i učenicima srednjih škola, sufinancirana je kupnja računala svim učenicima završnih razreda srednjih škola s područje općine Baška Voda s iznosom od 2.000,00 kuna. Svim učeni-cima s područja općine Baška Voda osi-gurani su besplatni školski udžbenici, radne bilježnice i likovne mape.

Roditeljima koji imaju prebivalište na području općine Baška Voda za sva-

ko novorođeno dijete dodjeljuje se nov-čana naknada.

Izdvajaju se znatna financijska sred-stva iz proračuna za financiranje borav-ka djece s područja općine u dječjim vr-tićima, sufinancira se rad glazbene ško-le i općinske glazbe, izdvajaju se znatna financijska sredstva za financiranje no-gometnog kluba.

Završen je postupak izrade prostor-no-planske dokumentacije i donesen je Urbanistički plan uređenja „Luka nau-tičkog turizma Promajna“ koji je temelj za daljnji razvoj lučice i samog mjesta.

Izrađena je kompletna projektna dokumentacija za projekt „Luka nau-tičkog turizma Baška Voda“ U tijeku je natječaj za izvođenje građevinski rado-va, te se očekuje skori početak izvođe-nja radova. Završetak grubih radova se očekuje do sredine travnja, a po zavr-šetku turističke sezone nastavit će se s daljnjim radovima.

Izrađena je cjeloukupna projektna dokumentacija za kanalizacijski sustav Bratuš-Krvavica. Ishodovana je građe-vinska dozvola i raspisan natječaj za izvođenje radova.

Postavljena je kamena ograda oko kipa sv. Nikole na mulu u Baškoj Vodi.

Općina Baška Voda financijskim sredstvima znatno podupire rad udru-ga, športskih klubova i drugih tijela čiji su korisnici stanovnici s područja opći-ne Baška Voda, financijski potpomaže potrebitim obiteljima s područja opći-ne, sufinancira kulturna događanja, sve u cilju podizanja razine kvalitete života.

60

Dječji vrtić JEŽIĆ

Dječji vrtić Ježić je jedini vrtić u Općini Baška Voda koji poha-đaju djeca iz okolnih mjesta

Basta, Promajne, Bratuša i Krvavice. Rad vrtića financira općina uz sufi-nanciranje roditelja, korisnika usluga.

Odgojno-obrazovni rad se odvija u četiri odgojne skupine u dvije smjene.

U vrtiću je u pedagoškoj godini 2014./15. upisano 66 djece, od toga 23 predškolaca.

Sve skupine su bile uključene u program proslava i obilježavanja

blagdana i svečanosti koje su bile obi-lježene u vrtiću.

Mjesec rujan - period adaptacije djece na vrtić, je uz pomoć roditelja bio uspješan te su djeca, novi polazni-ci, brzo počela aktivno sudjelovati u svim vrtićkim aktivnostima.

U posjet vrtiću došli su policajci koji su upoznali djecu s temom «Si-gurnost u prometu«. Mališani su lije-po dočekali policajce, a tema im nije bila nepoznata.

Iako u Baškoj Vodi nema semafora

61

svjetionik

djeca su znala što koja boja znači - kad treba stati, a kad prijeći preko pješač-kog prijelaza te kako se odgovorno ponašati u prometu.

Dječji tjedan je obilježen sportskim aktivnostima na nogometnom stadio-nu «Urania» i predstavom Dječje ča-robne scene s klaunom Čupkom koji uvijek djecu oduševi svojim trikovi-ma i veselim pjesmama.

Dane kruha i Dan jabuke obilježa-vaju dane kad vrtić miriše po tijestu i kvascu te se sve bijeli, od kecelja ma-lih pekara i slastičara te brašna, jabu-ka i slastica.

Uoči blagdana Sv. Nikole – zaštit-nika Baške Vode 3. 12. 2014. održana je i radionica-pravionica djece i rodi-telja pod nazivom «Vesela pahuljica» – izrada veselih šarenih pahuljica od spužve. Dan prije blagdana Sv. Niko-le djeca su se zajedno sa svojim tetama uputila na rivu te pahuljice objesila na veliko božićno drvce. Dan je bio hla-dan i očekivala se kiša sa burom, me-đutim mališani nisu posustali. Sve su pahuljice sa njihovim imenima obje-šene. Nihov trud je nagrađen jer je Sv. Nikola uspio stići prije nevremena i to na motoru u pratnji lokalnih motori-sta te ih obradovao svojim dolaskom i poklonima. Radost djece je bila ne-izmjerna te su Sv. Nikolu nagradila pjesmom, plesom i veselim licima. Sv. Nikola je obradovao svu djecu koja su se tu zatekla.

Atmosfera je u vrtiću posebno sve-čana i posebna za Božićne blagdane; izrađuju božićni ukrasi kojima se ukrašuje božićno drvce i postavljaju

jaslice, prave čestitke, uče i slušaju božićne pjesme. Djeci se na prigodan način dočara svetost Božića, rođenje malog Isusa i razgovara o glavnim porukama blagdana; svetosti obitelji, toleranciji i ljubavi prema ljudima, pomaganju potrebitima, načinu na koji će taj blagdan najbolje obilježiti.

U izvedbi kazališta Šareni svijet održana je predstava «Djed Mraz u panici» nakon koje je na sveopću ra-dost Djed Božićnjak posjetio djecu, slikao se s njima i donio im čokoladne poklone.

Mjesec veljača - dani maškara i kar-nevala - vrtićka su djeca s nižim razre-dima osnovne škole Bariše Granića Meštra sudjelovala na Dječjim maška-rama u Baškoj Vodi zajedničkom po-vorkom kroz mjesto i prezentacijom maski na školskom igralištu.

Ove godine djeca su formirala tim doktora- kirurga, a njihove tete su bile medicinske sestre. U istom izda-nju su sudjelovali na Velikom dječjem karnevalu u Makarskoj samo su ovaj put poveli i svoje pacijente iz bolnice u koje su bili obučeni njihovi roditelji.

Bilo je tu štaka, zavoja, modrica, lomova, gipsa, mantila samo nije bilo tuge i bola već lica puna osmijeha i sreće. Putujuća bolnica je bila jako za-pažena zbog brojnosti, orginalne ko-reografije i vesele pjesme.

Valentinovo - dan zaljubljenih – proslava i otkrivanje skrivenih i jav-nih simpatija, recitiranje ljubavnih pjesama, pravljenje i poklanjanje srca.

Djeca su obilježila Svjetski dan voda i planete Zemlja, te su naučili

62

kako voljeti i brinuti se o majci Zemlji i njenim prirodnim ljepotama te kako očuvati okoliš u kojem živimo. Djeca uče kako se pravilno brinuti i o sebi : kako pravilno oprati zube, ruke, za-što odlazak zubaru ne smije biti težak ako je i bolan, kako se zdravo hraniti i pospremiti za sobom; kako pomoći prijatelju , izviniti se kad je potrebno, i koristiti četiri najvažnije male riječi . Djeca nikad ne zaborave ni svoje naj-bliže, obilježi se Dan obitelji, Majčin dan, Dan očeva –obitelj kao početak i temeljna vrijednost svakog života.

Uskrsni blagdani su obilježeni pri-godnom radionicom; jutarnje skupine djece sa svojim roditeljima i tetama pravili uskrsnu koku od slame, a po-podnevne skupine uskršnjeg zeku i piliće od vune. Djeca su roditelje izne-nadila prigodnim recitacijama te ih pozvali na zajednički ples.

Svoje radosti znaju podijeliti i s prijateljima. Posebno se znaju zajed-no radovati i obilježavati rođendane kad su pravi kraljevi i kraljice okićeni krunom i plaštom. Djeca slavljenici-ma rado poklone svoj crtež popraćen dobrim željama, a onda se svi oslade dječjim slasticama.

Djeca su pogledala i predstave: «Tko je Videku napravio košuljicu?», «Zeko i povrtnjak» i «Zaljubljeni ža-bac».

Nakon zimskog perioda dolazi nam proljeće s lijepim vremenima što posebno obraduje vrtićku djecu koja odlaze na nogometno igralište «Ura-nie», na plažu sa svojim grabljicama i lopaticama te na dječje igralište.

Mjesec svibanj– završavanje rad-nih obaveza predškolaca, spremanje radova u mape, prvi odlazak u pro-storije škole, pripremanje tekstova i kostima za završnu priredbu. Nakon obavljenog testiranja predškolaca, za-vršenih radnih bilježnica i odrađenog predviđenog programa sva djeca su sa svojim tetama otišla na poludnevni izlet u Radmanove Mlinica gdje su se sve skupine lijepo družile i igrale.

Tradicionalna završna priredba «Vrtiću na rastanku» održana je 20. lipnja u prepunom Omladinskom domu. Sva djeca, a posebno predškol-ci su pokazali što su naučili u vrtiću te se se oprostili recitacijom , pjesmom i plesom od jednog perioda svog živo-ta. Njihovi roditelji i rodbina koja ih je došla gledati su izuzetno ponosni na njihov uložen trud i diplome za uspješno savladan vrtićki program.

Tako svake godine jedna genera-cija djece odlazi u školu, odgojitelji-ce planiraju novu pedagošku godinu i raduju se novom početku i novim mališanima.

Posebna zahvala Općini Baška Voda i

trenerima nogometnog kluba «Urania»

od vrtićke djece i djelatnika.

63

svjetionik

IZ ŽUPNOG LJETOPISA 2014.

8. prosinca – Počele zornice u Baškoj Vodi u 6 sati i 30 minuta. Na misi bilo oko 70 osoba.10. prosinca – Župnik u splitskoj tiskari Dalmacijapapir uređivao list Svjetionik.15. prosinca – Župnik fra Petar do pod-ne ispovijedao je starije i bolesne osobe u Baškoj Vodi, a poslije podne osnov-noškolce u crkvi sv. Nikole.16. prosinca – Župnik ispovijedao uče-nike osnovne škole iz Baške Vode.17. prosinca – Župnik pošao u Krivo-dol čestitati svojoj majci Ivi osamdeseti rođendan.18. prosinca – Održana božićna ispovi-jed u Baškoj Vodi. Ispovijedalo je osam svećenika. Igor Staničić dovezao list Svjetionik iz tiskare u Splitu.19. prosinca – Župnik pomagao ispovi-jedati vjernike u Podgori i Makarskoj (u crkvi Kraljica mira).20. prosinca – Do podne u Bastu i Pro-majni ispovijedali su vjernike župnik fra Petar i fra Stanko Milanović, a po-slijepodne župnik fra Petar pomagao je ispovijedati u Tučepima i u Makarskoj (sv. Marko). U 18,3o sati učenici glazbene škole iz Baške Vode u Crkvi sv. Nikole izveli božićni koncert.21. prosinca – Splitski solisti izveli bo-žićni koncert u crkvi sv. Nikole. Župnik pomagao ispovijedati u Vepricu.22. prosinca – Nina Divić i Marita Bilić s ekipom napravile jaslice u crkvi sv. Nikole, a bor su učvrstili Frane Divić, Zvonko i Ivan Čuljak te Zoran Jažo.

23. prosinca – Župnik na sjednici učite-lja osnovne škole u Baškoj Vodi.24. prosinca – Badnji dan. Završile zor-nice u Baškoj Vodi. U 24.00 sata slav-ljene su sv. mise Polnoćke. U Bastu je slavio župni vikar fra Stanko Milanović Litre, u Promajni fra Ivan Jukić i u Baš-koj Vodi župnik fra Petar Vrljičak. Na sva tri mjesta u tišini molitveno je pro-slavljeno Spasiteljivo rođenje.25. prosinca – Božić. U župi su slavljene sv. mise kao i nedjeljom. U Baškoj Vodi održana je jutarnja misa u 9.00 sati, a poslijepodne u 17.30 sati. U Bastu je održana u 9.30 sati, a u Promajni u 11.00 sati. Crkve pune vjernika.26. prosinca – Sveti Stjepan. Mise su slavljene kao i nedjeljom. Župnik otišao u Brela čestitati imendan don Stjepanu Lončaru te u Makarsku fratrima čestita-ti Božić. Kišovito vrijeme.27. prosinca – Sveti Ivan. Na misi u 9.00 sati u Baškoj Vodi bilo oko 70 osoba.30. prosinca – Župnik počeo blagoslov obitelji u Baškoj Vodi.31. prosinca – Sivestrovo. Puše olujna bura, jako je hladno. Na misi zahvalnici u 17.30 u crkvi sv. Nikole bilo prisutno 53 vjernika. Iza popričesne molitve ot-pjevali smo pjesmu Tebe Boga hvalimo. Istog dana u 23.10 počelo je bdijenje i klanjanje pred Presvetim. Na klanjanju je bilo prisutno l3 hrabrih osoba. Na kraju čestitanje. Pjenušcem častio Ivan Skenderović.

DA SE NE ZABORAVI

64

IZ ŽUPNOG LJETOPISA 2015.

01. siječnja – Nova godina. Sveta Bogo-rodica Marija. Svete mise u župi održa-ne kao i nedjeljom. Pročitana je duhov-na statistika za 2014. godinu. U crkvi sv. Nikole u 9.00 sati i u 17. sati bilo po oko 60 vjernika.04. siječnja – Klapa Basca i župni zbor iz Baške Vode izveli božićni koncert u Cr-kvi sv. Nikole.06. siječnja – Bogojavljenje. Blagoslov vode u župi održan za vrijeme mise.07. siječnja – Završen blagoslov obitelji u Baškoj Vodi.08. siječnja - Blagoslov obitelji u Bastu, Topićima i dijelu Krvavice uz magistra-lu.09. siječnja - Blagoslov obitelji u Krva-vici i Bratušu.10. siječnja - Blagoslov obitelji u Pro-majni.11. siječnja - Župnik pošao u Vrgorac glasovati na izborima. Za predsjednicu Hrvatske izabrana je Kolinda Grabar Kitarović.14. siječnja – Župnik u Splitu podmi-rio sve obaveze prema Nadbiskupskom ordinarijatu i Franjevačkom provincija-latu. Počeli radovi na kući u Topićima koju je Ivana Jurišić r. Topić darovala da bude kapela sv. Križa. Radovi su u režiji općine Baška Voda.26. siječnja – Župnik otišao u Zagreb na 55. teološko-pastoralni tjedan.27. siječnja – Župnik fra Petar predao Davorinu Horvatu na obnovu jedan ka-lež i dva ciborija te kod istoga nabavio za crkvu sv. Nikole jedan veći ciborij.02. veljače – Svijećnica. Na početku sv. mise, koja je započela u 17.30 sati u cr-kvi sv. Nikole, održan je blagoslov svi-jeća. Na misi je bilo oko 100 osoba.03. veljače – Sveti Blaž. Na misi je bilo

oko 130 osoba. Iza mise je održan obred grličanja.06. veljače – Lozu (odrinu) ispred žu-pne kuće obrezao je Frane Topić.10. veljače – Stepinčevo. Na misi u 17.30 sati u crkvi sv. Nikole bilo oko 60 vjernika. Župnik održao sastanak s ro-diteljima ovogodišnjih prvopričesnika. 11. veljače – Gospa Lurdska. Na misi u 17.30 u crkvi sv. Nikole bilo oko 70 vjernika.17. veljače – Susret župnika fra Petra s mornarima. Dogovoren raspored za pobožnost Put križa.

18. veljače – Pepelnica. Na misi u 17.30 sati u Baškoj Vodi bila puna crkva svi-jeta. 20. veljače – Na pobožnosti ˝Put križa˝ crkva sv. Nikole bila je puna vjernika.25. veljače – Župnik fra Petar bio je u Vepricu na korizmenoj rekolekciji sve-ćenika Splitsko-makarske nadbiskupije. 27. veljače – Župnik fra Petar čestitao 103 rođendan Ani Staničić (Anđinoj). Na proslavi s najbližom njezinom rod-

65

svjetionik

binom bilo prisutno desetak raspjeva-nih Baškovođana.28. veljače – Radnici iz Šumeta posta-vili su kosi betonski kroz na crkvi sv. Križa u Topićima.

02. ožujka – Mijo Bojka popravio ka-zaljku na zvoniku u Promajni te crjepo-ve na crkvi u Promajni koje je bura bila pomakla.11. ožujka – Dekanatski sastanak sve-ćenika makarskog dekanata održan je u Baškoj Vodi. Župnik u Runovićima na sprovodu pok. Josipu (Joki) Jukiću, ocu fra Nediljkovou.21. ožujka – Na čišćenju župnih masli-na na Balabri sudjelovali su: Mate Gra-nić Repuj, Sofija Granić, Frane Topić p. Mate, Frane Topić p. Jure, Jakov Topić Jurin (petogodišnjak), Ante Puljić, Ivo Staničić i župnik fra Petar.23. ožujka – Ivo Sikavica odvezao je maslinove graničice iz naše župe u Tu-čepi odakle će biti prevežene kamio-

nom Caritasa Zagrebačke nadbiskupije za potrebe Caritasa.25. ožujka – Blagovijest. Do 12.30 sati župnik fra Petar ispovijedao je starije i bolesne u Baškoj Vodi. Održana je u popodnevnim satima uskrsna ispovijed u Baškoj Vodi. Vjernicima je na raspo-laganju bilo deset ispovjednika.26. ožujka – Župnik fra Petar pomagao je ispovijedati u Podgori i u Makarskoj u Kraljici Mira.28. ožujka – Do podne u Bastu i Pro-majni ispovijedali su župnik fra Petar i fra Stanko Milanović, a poslijepodne župnik fra Petar pomagao je ispovijeda-ti u Tučepima i Makarskoj u crkvi sv. Marka.29. ožujka – Cvjetnica. U 9.00 sati je kod kipa sv. Nikole na muliću obavljen blagoslov maslinovih grančica. Mnoš-tvo vjernika je sudjelovalo u procesiji. U 14.00 sati započelo je četrdesetsatno klanjanje pred presvetim. Poslijepodne je župnik otišao u Vepric ispovijedati.30. i 31. ožujka te 01. travnja – U 6.00 sati održana sv. misa, iza popričesne molitve uslijedilo je izloženje Presve-tog, a u 18.00 sati bio je blagoslov s Pre-svetim. U klanjanjima su se svako sat vremena izmjenjivali vjernici po ulica-ma. (3l. ožujka Nikola Dujmović popra-vio crjepove na crkvi sv. Nikole koje je Bura bila odnijela.)02. travnja – Veliki Četvrtak. Na misi večere Gospodnje u 18.00 sati u Baškoj Vodi crkva SV. Nikole bila je puna svi-jeta. Župnik je apostolima oprao noge. Iza popričesne molitve održala se pro-cesija s Presvetim oko crkve. Mornari su bili u pratnji Presvetog. Sve je lijepo i pobožno proslavljeno.U 20.15 sati na pjevanju Gospina plača bilo 82 osobe.03. travnja – Veliki petak. U 7.00 sati

66

je iz Basta krenula procesija. Prvi križ nosio je Goran Ribarević, a druga dva križa su naizmjenice nosili pjevači koji su sudjelovali u procesiji. Usprkos pro-hladnom vremenu, veliko je mnoštvo vjernika sudjelovalo u procesiji. U Pro-majni, u crkvi Svih vetih, kada je došla procesija, nagovor je održao fra Stanko Milanović Litre, a kad se procesija vra-tila u župnu crkvu u Bastu, nagovor je održao župnik fra Petar. U 14.30 sati započeli su obredi Velikog petka u Ba-stu, a u crkvi sv. Nikole u Baškoj Vodi u 18.00 sati.04. travnja - Vazmeno bdijenje u crkvi sv. Nikole počelo je u 22.00 sata. Crkva i crkveno dvorište bilo je puno svijeta. U Bastu su obredi počeli u 20 sati, a u Promajni u 22 sata.05. travnja – Uskrs. Svete mise slavljene su kao i svake nedjelje. Mise su bile do-bro posjećene.06. travnja - Uskrsni ponedjeljak. Mise su u župi kao nedjeljom. Mornari, njih 16, pošli u Vidonje-Mlinište u Neretvi na smotru čuvara Isusova groba.12. travnja – U restoranu ˝Putnik˝ žu-pnik počastio mornare.15. travnja – Na čišćenju župnih masli-na na Veloj Meji sudjelovali su: Frane Topić, Ivan Topić, Ivo Staničić, Mate Granić Repuj, Sofija Granić i župnik fra Petar.24. travnja – Župnik fra Petar bio u Si-nju na sprovodu pok. fra Petru Janko-viću. Župnik u 20 sati u Bastu blagoslo-vio zvono za kapelicu sv. Ilije na vrhu Biokova Sv. Ilija. Zvono je izliveno u Insbrucku u , u ljevaonici Grasmajer. Teško je 8 kg. Na zvonu je natpis ˝Sv. Ilija, darovala općina Baška Voda 2015.˝ te utisnut hrvatski grb i grb ljevaonice Grasmajer. Zvono su donijeli iz Novog

Marofa Ivan Bosilj i njegovi prijatelji planinari.25. travnja – Sv. Marko. Održan je u Baškoj Vodi Dan maslinara u sklopu čega su održana predavanja te kultur-no zabavni susret maslinara sjevero-zapadnog dijela Biokova (općine: Baš-ka Voda, Brela, Zagvozd, Šestanovac i Zadvarje). Maslinare i poljoprivrednike te polja blagoslovio je župnik fra Petar. Ivan Bosilj iz Novog Marofa danas je sa svojim prijateljima postavio zvono na kapelicu sv. Ilije na Biokovu u nazočno-sti načelnika općine Baška Voda Joška Roščića i još trojice Baškovođana.26. travnja – Župnik imao susret s ro-diteljima ovogodišnjih prvopričesnika i krizmanika.27. travnja – Župnik u Stankovcima na sprovodu pok. Josipu Klariću, ocu fra Petrovu.29. travnja – Župnik u Makarskoj na regionalnom sastanku Provincije Presv.Otkupitelja.

67

svjetionik

01. svibnja – Započela svibanjska po-božnost.02. svibnja – Održana je ispovijed pr-vopričesnika i njihovih roditelja u Baš-koj Vodi.03. svibnja - Svečanost prve sv. pričesti u Baškoj Vodi za 20 prvopričesnika.05. svibnja - Župnik na Voštanima na sprovodu pok. don Petru Đonliću. 07. svibnja – Župnik u Splitu na prosla-vi blagdana Sv. Dujma.10. svibnja – U Promajni prvopričesnič-ko slavlje (četiri prvopričesnika) pred-vodio župnik fra Petar sa župnim vika-rom fra Stankom.16. svibnja – Susret nadbiskupa Marina Barišića s krizmanicima, njihovim ku-movima i roditeljima u crkvi sv. Nikole u Baškoj Vodi. Ispovijed krizmanika, kumova i roditelja krizmanika.17. svibnja – Nadbiskup Marin Barišić podijelio je u crkvi sv. Nikole krizmu za 38 krizmanika.20. svibnja – Župnik fra Petar na svee-ničkom danu Splitsko-makarske nadbi-skupije.23. svibnja – Župnik fra Petar pomagao ispovijedati krizmanike u Tučepima. Na Grebenu u Baškoj Vodi otvoreni Dani planinara dalmacije 2015. Planina-re blagoslovio župnik.24. svibnja – Duhovi.Velik broj plani-nara na misi u crkvi sv. Nikole. Župnik fra Petar u Tučepima na proslavi podje-le sv. krizme.26. svibnja – Župnik fra Petar u druš-tvu don Pave Banića i fra Nediljka Šabi-ća obišli Ploče i Staševicu.27. svibnja – Župnik fra Petar u druš-tvu fra Nediljka Šabića i fra Vinka Prli-ća obišli fratre u Drnišu i Kninu te obišli crkvu (u izgradnji) Gospe hrvatskog ve-likog krsnog zavjeta.

30. svibnja – Mali dječji crkveni zbor iz Baške Vode nastupio na Zlatnoj harfi u Vepricu.02. lipnja – Župnik fra Petar u Im. Polji-cima na sprovodu pok. Tomislavu Ku-jundžiću, bratu don Vjenceslava.04. lipnja – Tijelovska procesija je po-slije mise prošla ulicama središnjeg di-jela Baške Vode. U procesiji sudjelovalo mnoštvo svijeta.05. lipnja – Župnik s četvoricom mini-stranata na izletu u Splitu.

13. lipnja – Sveti Ante. U crkvi sv. Ni-kole na misi u 9.00 sati bilo oko 70 oso-ba, a na misi u 19.00 sati i blagoslovu djece crkva i dvorište bili su prepuni djece i odraslih. U 21.00 sat crkveni zbor je održao koncert u crkvi sv. Nikole.15. lipnja – Župnik u Makarskoj na du-hovnim vježbama.

68

17. lipnja – Mate Grbavac popravio motor za dvorišna ulazna vrata u Baš-koj Vodi.24. lipnja – Župnik u Imotskom na imendanu fra Ivanu Vuletiću i fra Iva-nu Režiću.29. lipnja – Sv. Petar i Pavao. Crkva na misi u 19 sati dobro popunjena. Župnik je proslavio imendan s fratrima u samo-stanu Makarska.30. lipnja – Župnika posjetili i čestitali imendan fra Marko Babić, fra Petar Lu-bina i Ivka Kaurinović.01. srpnja – Župnik u Sinju na Danu

Provincije.03. srpnja – Župnik na sjednici osnovne škole u Baškoj Vodi.06. srpnja – Župnika posjetili fra Denis Šimunović i fra Ivan Rozić.

15. srpnja – Župnik u Imotskom na sprovodu pok. fra Brunu Pezi.16. srpnja – Župnik fra Petar u Soli-nama u Brelima na proslavi Gospe od Karmela o tristotoj obljetnici izgradnje crkve Gospe od Slavodobića.18. srpnja – Župnik fra Petar Vrljičak predvodio sv. misu na vrhu Biokova, Sv.Ilija, a u koncelebracji su bili fra Ivica Udovičić i don Dražen Balić. Na misi je bilo prisutno 107 osoba.20. srpnja – Župnik fra Petar na Studen-cima na proslavi blagdana Sv. Ilije.25. srpnja – Župnik u Kučićima na sprovodu pok. Tomislavu Tomasoviću.26. srpnja – Župnik u Im. Poljicima na proslavi Sv. Ane.03. kolovoza – Župnik u Brelima na proslavi Sv. Stjepana.

69

svjetionik

05. kolovoza – Župnik u Kninu na pro-slavi Dana domovinske zahvalnosti i Dana branitelja.08. kolovoza - Župnik pošao u Tučepi čestitati imendan fra Nediljku Šabiću. Župniku u Bašku Vodu došao fra Fra-njo Radman.10. kolovoza – Sv. Lovre. Svetu misu kod crkve sv. Lovre predvodio fra Fra-njo Radman, profesor na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom.15. kolovoza – Velika Gospa. Župnik fra Petar slavio je mise u 7.00 i 9.00 sati u crkvi sv. Nikole koja je bila ispunjena vjernicima. U Bastu u 10.30 sati održa-na je svečana sv. misa koju je također predvodio župnik fra Petar, a u konce-lebraciji je bio župni vikar fra Stanko. Tog istog dana je u 19.00 sati u crkvi sv. Nikole održana i večernja misa, cr-

kveno dvorište bilo je puno vjernika. U 21.00 sat crkveni zbor sv. Nikole imao koncert u crkvi sv. Nikole.16. kolovoza – Sv. Roko. Procesija i sve-čana sv. misa na vrhu Basta održana je u 10.30 sati pred crkvom sv. Roka, a misu s lijepim brojem župljana slavio je župnik fra Petar.26. kolovoza – Župnik u Staševici na proslavi Sv. Staša.30. kolovoza – Župnik fra Petar u Sliv-nu na proslavi ˝zlatne mise˝ don Vlade Mikruta.31. kolovoza – Župnika posjetili fra Ne-diljko Jukić i fra Ivica Udovičić.03. rujna – Radnik firme Bumbal iz Ka-štela popravio je elektroniku zvona u Bastu koja je bila stradala od groma 16. kolovoza.

70

07. rujna – Započela nova školska godi-na. Cijelo poslijepodne župnik fra Petar ispovijedao u Vepricu. 08. rujna – Mala Gospa. Župnik je do podne ispovijedao u Vepricu. U 19.00 sati u Baškoj Vodi održana je svečana sveta misa. U 21.00 sat crkveni zbor sv. Nikole održao koncert u crkvi sv. Niko-le.12. rujna – Počeo župni vjeronauk. Upis kandidata za krizmu.13. rujna – U crkvi sv. Nikole slavljena sv. misa za početak nove šk. Godine, a iza mise bio je sastanak s roditeljima učenika 3. razreda osnovne škole.15. rujna – Župnik u Imotskom na spro-vodu Anti Marijanoviću.16. rujna – Sveta Eufemija. Misu kod kapelice sv. Eufemij u Krvavici u lučici slavio je župnik fra Petar sa 30 vjernika.17. rujna – Rane sv. Franje. U svetištu Gospe Sinjske petorica franjevaca pro-slavila je četrdesetu obljetnicu dolaska u sjemenište, među kojima je bio i žu-pnik fra Petar.23. rujna – Župnik na studijskom danu svećenika Splitsko-makarske nadbisku-pije.29. rujna – Na proslavi Sv. Mihovila u Krivodolu sa župnikom Im.Poljica don Petrom Čondićem i svećenicima domo-rocima, bio župnik fra Petar.01. listopada – Počela listopadska po-božnost.03. listopada – Na hodočašću makar-skog dekanata Gospi Sinjskoj, u Sinj su iz župe Bast-Baška Voda vozila tri au-tobusa.04. listopada – U Baškoj Vodi proslav-ljena Gospa Ružarica. U 9.00 sati krenu-la je procesija iz crkve sv. Nikole rivom. Na čelu procesije je bio križ koji je no-sio Ivan Lozić, zatim su slijedila djeca,

muškarci, crkveni barjaci, mješoviti zbor, ministranti sa župnikom fra Pe-trom, Gospin kip (kojeg su nosili mor-nari) te ostali pobožni svijet. Župnik je danas pošao čestitati blagdan Sv. Franje fratrima u Imotskom i Makarskoj.07. listopada – Župnik fra Petar u Imot-skom na sprovodu pok. fra Danku Gli-boti.09. listopada – Župnik pošao u Vinjane čestitati imendan fra Denisu Šimunovi-ću.11. listopada – Župni zbor iz Baške Vode gostovao u župi Šipovača-Vojnići.17. listopada – Dobrovoljno vatrogasno društvo iz Baške Vode proslavilo tride-setu obljetnicu djelovanja.21. listopada – Osnovna škola iz Baš-ke Vode proslavom je obilježila Dane kruha. Organizirana je izložba peciva i krušnih proizvoda koje su pripremila djeca i njihovi roditelji, a održana je u središtu Baške Vode pod Goricom. Žu-pnik fra Petar sve je prisutne pozvao na zahvalnost Bogu za darovani kruh te blagoslovio kruh i sve prisutne. Hodo-časnike provincijale OFM Europe Gos-pi Sinjskoj sa ostalim fratrima Provinci-je Presvetog Otkupitelja pozdravio je u Sinju i župnik iz Baške Vode.22. listopada – Radnici Ante Sablje po-čeli su radove na sanaciji vlage na crkvi sv. Nikole.25. listopada – Župnik se sastao s uče-nicima 1. razreda srednje škole.01. studenog – Svi sveti. U crkvi sv. Ni-kole održana je misa u 9.00 sati, a u Ba-stu u 9,30 sati. Svečanu misu u crkvi Svih svetih u Promajni u 11.00 sati predvodio je žu-pnik fra Petar Vrljičak, a u koncelebra-ciji su bili župni pomoćnik fra Stanko Milanović Litre, makarski gvardijan fra

71

svjetionik

Ante Čovo, fra Ivan Jukić, fra Dominik Radić i fra Vladimir Tadić. Svečanost je uveličalo pjevanje zbora sv. Nikole. Na proslavu naslovnika ove crkve došao je veliki broj vjernika. U 16.00 sati u ka-peli sv. Josipa na groblju u Baškoj vodi, župnik fra Petar slavio je sv. misu, a iza popričesne molitve izmolio je molitve za sve pokojne te prošao grobljem škro-peći grobove.02. studenog – Dušni dan. U 8,30 s. žu-pnik fra Petar slavio je sv. misu u gro-bljanskoj kapeli sv. Josipa, a fra Stanko u 9,30 s. u župnoj crkvi u Bastu. U l7,30 s. u crkvi sv. Nikole bila je misa zaduš-nica za pok. Željka Radića, crkvenog pjevača. Crkva puna svijeta.09. studenog – Crkvene masline na Ba-labri brali su: Frane i Nina Divić, Ivica i Olga Topić, Milanka Jozipović, Ante i Dragica Puljić, Nikola Jakir, Joško Dža-ja, Zvonko Čuljak, Mate Granić Repuj, Ljubica Pezer, Rade Erceg i župnik fra Petar.

10. studenog – Župne masline na Veloj Meji i Podcađu brali su: Ante i Dragica Puljić, Milanka Jozipović, Zvonko Ču-ljak, Mate Granić Repuj, Edo Divić, So-fija Granić te župnik fra Petar.11. studenog – Župnik bio u Brelima na sastanku svećenika makarskog dekana-ta. Masline na turnjanje u Marušiće od-vezao Frane Divić.12. studenog - Župne masline brali su: Frane i Nina Divić, Edo Divić, Diana Divić, Filka Eterović Sorić, Sofija Gra-nić, Jasna Vidović, Marija Lukač, Marija Omrčen, Nevenka Bilić, Anđelka Jurić, Rade Erceg, Nediljko Granić Šebica, Ante i Dragica Puljić, Ljubica Pezer, Iva Matković, Ivan Lozić, Zvonko Čuljak, Mate Grnić Repuj, Vjeko Baković, Mate Granić Šeba, Stipe Drmić, Branko Šu-njić, Vladimir Vrljičak, Marija Jakir, Lila Vranić, Olga Topić, Danaka Topić, Magdalena Jerković, Ljiljana Josipović i župnik fra Petar.

Berači crkvenih maslina

72

13. studenog – Na Skoznom crkvene masline brali su: Ante i Dragica Puljić, Ivan Lozić, Iva Matković, Rade Erceg, Marija Omrčen, Anđelka Jurić, Sofija Granić, Branko Šunjić Zvonko Čuljak te župnik fra Petar. Kod turnjanja maslina u Marušićima sa župnikom bio je Frane Divić. Na imendanu fra Stanku Milano-viću u Makarskoj bio župnik fra Petar.16. i 17. studenog – Više Baškovođana sa župnikom fra Petrom obrali su ma-sline Zdravki Mihaljević r. Jurišić koja se u vrijeme branja maslina nalazila uz bolesnog muža Đuru u Zagrebu.20. studenog – Župnik fra Petar dao je Makarskom samostanu 70 litara masli-novog ulja. Ante Sabljo i Mijo Ujević vršili su sanaciju vlage oko prozora na crkvi Svih svetih u Promajni.21. studenog – Župnik bio u Makarskoj na proslavi blagdana Sv. Klementa.

27. studenog – Župnik bio u Imotskom na regilo-nalnom sastanku fratara Provincije Presvetog Ot-kupitelja.28. studenog – U Makar-skoj na Šetalištu dr. fra Jure Radića svečano ot-krivena bista dr. fra Jure Radića. U 10 sati na grad-skom groblju sv. Križa bilo je polaganje vijenaca na grob fra Jurin i mo-litva koju je predvodio gvardijan fra Ante Čovo. U 10,30 sati bilo je sveča-no otkrivanje biste. Zbor franjevačke crkve izveo je nekoliko prigodnih pje-sama. Svečanom skupu u ime obitelji Radić obratio

se gospodin Ivan Skenderović, u ime grada Makarske gradonačelnik Tonći Bilić, te u ime franjevačkog samostana gvardijan fra Ante Čovo. Bistu su otkri-li gradonačelnik Tonći Bilić i Vjekoslav Radić (u ime obitelji Radić). Uz brojne i odane poštovatelje djela dr. fra Jure Radića ,ovom svečanom skupu bili su prisutni fra Petar Vrljičak, župnik fra Jurine rodne župe Bast-Baš-ka Voda te župnik Tučepi fra Nediljko Šabić. 03. prosinca – Fra Domagoj Volarević započeo trodnevnicu sv. Nikoli u Baš-koj Vodi.05. prosinca – Sveti Nikola podijelio da-rove djeci u Baškoj Vodi.06. prosinca – Svečanu svetu misu u cr-kvi svetog Nikole u Baškoj Vodi pred-vodio fra Domagoj Volarević, profesor na Teološkom fakultetu u Splitu.

Jakov Topić Jurin bere masline

PRILOZI ZA POTREBE CRKVE

1. MARTA JELIĆ 5OO KN2. ZORAN JAŽO 150 EURA3. ANĐELKA ROSO 500 EURA4. OBITELJ BANOVIĆ 1000 BIH M.5. JOSIP ŠARIĆ 100 EURO6. IVO I MARIJA DUJMOVIĆ 100 EURO7. LJILJA JURIĆ 100 EURA8. ZORAN STANIČIĆ BAKRAČEV 2000 KN9. TOMISLAV LOZIĆ 1000 KN10. ZDENKA BOŠNJAK 150 KN11. IVKA VIDOVIĆ 300 KN12. ANKA STANIČIĆ 100 EURA13. MARIJA RAKIĆ 100 KN14. VESELKO BUŠIĆ 50 EURO15. MANDALENA JERKOVIĆ 100 USA DOL.16. FRANKA JURIŠIĆ 500 KN17. MARTA JELIĆ 100 EURO18. OBITELJ SKENDEROVIĆ 1000 KN19. OBITELJ BRANKA ŠUNJIĆA 300 KN20. KATARINA GRANIĆ 500 KN21. OBITELJ ŠIMOVIĆ 500 KN22. ROBERT RADIĆ 500 KN23. MIJO BOJKA 1500 KN24. OBITELJ STIPE CAREVIĆA 50 EURA