· 1. SAZETAK Radam se kanstatira da je Plan razuaja Jugaslaulje 1981-1985. preop-timistlcan- Input-output osuvrsmenjenim modBlom i ostalim ekonometrij-akim metodama prognosticira

SUMARSKI FAKULTET ZAGREBZAVOD ZA istra2ivanja u drvnoj industriji

BILTEN

xwww

ft ftfk

GOD. 8 ZAGREB 1980 BROJ ^

B I L T E N Zavoda za istrazivanja u drvnoj industrial

GODISte 8. Zagreb, 1980. Broj 6

S a d r 2 a j strana

I E. SABADI i H. JAKOVAC

^ Realne mogu6nosti razvitkaI Sumsko-preradivaSke industrije

u nas 1 - 95

Redaktori :

Prof.dr Stanislav Badun Prof.dr mr Boris Ljuljka

Doc.dr mr Mladen Figuric Dipl.ing. Vladimir Herak

TehniSki urednik:

Zlatko Bihar

gUNARSKI FAKULTET SVEUÎLIStA U ZAGREBUZavod za istraSivanja u drvnoj industriji41,001 Zagreb, Simunska 25, p.p- 178

Rudolf SobadI *Hranislav Jakovac

REALNE MOGUCNOSTIRAZVITKA

SUMSKD-PRERADIVACKEINDUSTRIJE U NAS*

1981.

• pfwt. ««r>. muf.

Aumaraki w Xa«>>*bu

if •■vrfc.n. « oliv.rw pro,««.««"OPTlM»*ACIJA »ne4ZVOOr<«M P«OCB«AU PnCAAO* 0"VA"; "IBTBAttVAIMJB «KONOM«KIM RCZUVTAT* POSI.O-VANJA IMOUBTPU* PAftAAOS 0«VA. C« tOt.O*« • PAP.OA U aRHiMAKflO- IMiKBOPRlSTUP*. fcOl- •««.ptva, prBr«0« • prpmpfca Za9'"*A

.J

1. SAZETAK

Radam se kanstatira da je Plan razuaja Jugaslaulje 1981-1985. preop-

timistlcan- Input-output osuvrsmenjenim modBlom i ostalim ekonometrij-akim metodama prognosticira be kako bi se razuoj mogao kretatl. Kanstatira se da ce niz djelatnosti imati nizu stopu raata od predvidene. la-trazuju ae uujeti i mogucnoati za ubrzan razuoj aumskopreradiuackihindustrija- Zakljucuje se da je brzi razvoj nuzan s □fizirom na rastucutraznju za proizuodima tih industrija, kako domacu tako 1 izvoznu- Ana-llziraju se uvjeti poslovanja preradiuackih pogona i konstatira ae da aenapori moraju uamjeritl ka povecanju prDizvodnosti. Da bi se to ostva-rilo, mora ae promijeniti sistem mjera ekanomske politike, koja trebapodsticati vecu proizvodnju. □aim toga je nuzno intenzivno ulaganje uprosirenje sirouinske baze. Predlaze se zasnivanje projekata podizanjabrzorastucih suma kratke ophodnje, cime je moguce auladati u kratkomTcku rastucu oskudicu'prostornog materijala za kemijsku preradu drua.Predlazu ae intenzivniji investlcijski zahvati u konuerziju sikara uvisoke sume. S obzirom na Iskustva iz nrnDgobrojnih reorganizacija, predlaze se zajednicko ulaganje u definirane projekte, a jaanim pravima iobuezama ulagaca i motiulranoscu za zajednlcka ulaganja.

2. SUMMARY

The Real Posslbilllles of Fores! Industries'Developmen! in Our Country

The study concludes that the Yugoslavia's Development Plan for 1981-1985

period is too optimistic- By updated input-output model, and by other

econometric methods the possible development is forecasted. Conclusion

is made that many sectors uill probably reach a louer rate of growth

than planned. Research is made on conditions and possibilities for a

faster rate of growth of forest industries- Faster development is re

quired, is concluded, taking into account the growing demand for products

of these industries, domestic as well as for exports. Analysing the con

ditions under which ccmipanies operate, efforts should be directed towards

an increase of productivity. To realize such a goal, the system of mea

sures of economic policy should be changed, which should stimulate lar

ger outputs. Besides, it is necessary to intensify investments in enlargement of rau material supply. Prposal is made to establish projects

for raising of fast growing tree species in short rotation periods, by

which is possible to overcome within the short period the growing scar

city of timber for chemical processing. Prposal is made to intensify

investments in conversion of copse into high productive forests. Bearing♦

in mind the experience from numerous previous reorganizations, joint

investment in defined projects is proposed, with clearly det rights and

obligations of partners, as well as motives for joint venture invest

ments.

3. RESUME

Les possibilit^s rêlles du d^veloppementdes industries forestl6res en notre pays

UriB concluaion a faita qua la Plan du DSvalappement da Yougos-

lavie pDur la pSriade 19B1-1985 ast trap aptimistique. Auac un.madile

input-output modarnisfe at avec d'utres m^thodes fecGnomfetriquas, on pr6-

voit la dSvaloppemant possible. On constate qua baaucoup da sfectaurs

croitraient probablement a un taux d'accroissament plus bas qua plani-fifi. Das racharchas sont faitas sdr les possibilitSs at les conditions

pour attaindre un taux d'accroissamant 616v6 an industries forastiiras.

□n conclua qua la dfevaloppament plus rapida da cas sfectaurs ast nfecas-%saira pares qua la demands da cas produits croit, tant en pays qu'a

I'fetrangar. Ayant analis^ las conditions sous las quellas les antrapri-saa sont gSrSs on conclu qu'on doit fairs des Efforts dans la but d'fil6-var la productivity. En vua.da ryalisar ce but, la systyma das mysuraada la ligne da conduite yconomique dolt itre changS, pour stlmular unaproduction plus yiSuy. A part cela, il ast nycessalra d'tntensifler dasinvastissamants dans l*agrandissamant da provision da la base des mati-yres premiyres. Una proposition a yty faita d'Stablir das projets da laplantation das bois a croissance rapida an rotation courts, pour surmon-ter la raraty croissants da provision das matiyras pr'amiyres. On propose 1'intensification das investlssamant an conversion da coppice anforits y production haute. Par rapport a I'axperianca das nombrausesryorganisations anteriauras, un co-investissamant an projets dyfinisast proposy, avac das droits at obligations des partanairas clairamantdyfinis at avac das partanairas bian motivys y investir.

4. ZUSAMMENFASSUNG.

Die realen Entwicklungsmogiichkelten derFbrsHndusfrien in unserem lande

In der Studie uird festgeatellt, daas dar Entuicklungaplan fur

1981-1985 Jugaalaujiens zu aptimiatisch iat. Mit einem rnDderniaiertan

Input-Output Modell und andaren dkonometriachen Methoden uird voraua-

geaagt uie die Entuicklung auaaehan konnte. Ea uird konatatlert, daaa

eine ganze Reihe der UJirtachaftatatigkeiten sine niedrigere LiJachatuma-

rate haben uird, ala vorgeaen uar. Ea uerden die Bedingungen und die

Moglichkeiten fur eine schnellere Entuicklung der Fors-V/erarbeitungain-

duatrie erfaracht. Man kDinnit zum Beachluaa, daaa eine achnellere Ent

uicklung nctig iat, mit Bezug auf die ateigende Nachfrage nach den Pro-

dukten dieaer Induatrien, und zuar uie nach den einheimiachen, ao auch

nach den fUr den Export beatimrnten. Ea uerden die Geachaftabedingungen

der V/erarbeitungabetriebe analyaiert und ea uird auch feageatellt, daaa

man aich eine groaaere Muhe bei der V/ergroaaerung dea ProduktivitSt

machen muaa- Urn diea veruirklichen zu konnen', muaa daa Syatem der Maaa-

nahmen der lilirtachaftapolitik geandert uerden, und dieae muaa fur groa

aere Produktion aorgen. Auaaerdem la eine intenaive Inueatierung in die

Uergroaaerung der Rohatoffbaaia notuendig. Man schlSgt vor, Projekte

fur achnelluachaende bJSlder kurzer Perioden zu erarbeiten. Damit uare

ea moglich in einer kurzen Zeit den immer grcaaeren Mangel am Holz fOr

die chemiache Verarbeitung zu beaeitigen. Man achlSgt ueiter vor, inten-

aiver in die Ruckgeuinnung der Buachflachen von Hochualdern zu inveatie-

ren. Mit Bezug auf die Erfahrungan aua vielzahligen vorgegangenen Reor-

ganiaationen, uird eine gemeinaame Inveatiarung in die hier angafuhrten

Projekte vorgeachlagan, mit klar dafinierten Rechtan und l/erpflichtun-

gen der Invaatitionapartnarn und mit ainar genCiganden MotivierLing fUr

gemeinaame Investitionen.

8

5. UVOD

□vaj rad razultat je dugotrajnih i opsaznih makro- i mikraekanom-skih istraziuanja realnih razvojnih magucnaati u sumskopreradivackojindustriji Jugoslavije.

Pod Bumskopreradivackom industrijom. razumijevaju ae sve ablaati na-rodne privrede, koja proizvode ili prsraduju drva, tj. sumaratvo, pilan-ska prerada drva, proizvodnja drv/nih ploca, finalna prerada drva, proiz-vodnja celuloze, papira i prerada papira.

Rad nije mogao zaDbi6i istrazivanja funkcioniranja sietEma mjeraekoriDmske politike, kojima se stvaraju uvjeti i mativacija ka poatiza-nju ekonDmskih ciljeva, lato tako nije bilo moguce zaobici iatraziuanja□ cjelokupnam privrednom razvoju narodne privrede, koje je sumakoprera-dlv/acka industrija sama jedan saatavni din, a njom uv/jetouan i na njudjelujuci.

Rezultati takvih iatraziuanja izneseni au u ovoj atudiji aamo kaonalazi, koji aluze kao □anova i'atrazivanjima Dbjektivnih i realnih uvje-ta razvoja aumskopreradiuackih industrija. Autori ce ta iatrazivanja□bjelndaniti drugom prilikom.

Fosto au aagledani temelji razvoja tih industrija, moguce je pri-ci regionalizaciji i detaljiranju, ato takoder oataje da bude objav/ljenodrugom prilikom.

6. PMN 1981-1985.

Planoin razvoja Jugoslauije praduidana je atopa raata druatvenog pro-

Izvoda proajecnD ^t,5 % godlsnje, odnaano kumulatlvriD 2^,6 96-

U "Analiza □ mogucnaatima i praucima druatvBnQ-ekonomskDg razvojaJugoslavlje za period od 1981. do 1985. godine, Savezni zavod za drua-tveno planiranje, Beograd, 16 br. 129/38, D-351/80, od 29-12.198Q."dolazi- do niza kontradiktornoatl 1 konfuzije. Npr. na str. IDl govorise 0 kumulativnoj stopi 1981-1985. od 19,8 96, a na atr. 99 o proajecnojatdpi raata od f+,5 96. U alucaju kumulativne atope raata od 19,8 96 proa-jecna bi godisnja atopa raata bila aamo 3,68 96. Pored toga, u prikazudruatvenog proizvoda (atr. 101) u tekucim cijenama iznoae ae netocnipodaci o druatvenom proizvodu, izgleda cak da su pomaknutl za godinudana unazad, tako da npr. druatveni proizvod prlkazan za 1979. godinulici na atvarnl 1978. godine, ltd. Konsekventno tomu je 1 baznl druatveni proizvod za 1980. pogresan, prema tomu i procjene za 1985.

Ako ae plan kako je prlkazan u "Analiza ...."-1 pazljivo analizira,dolazi se do zakljucka da je to plan zelja, koji a realnoscu gotovo danema nlkakve veze, Razdoblje od pet godina prekratko je za poatizanjekorjenitih promjena, kako u proizvodnji, tako i u atrukturi raapodjele.Kada bi se realizirale ave zapocete investicije u razdoblju 1976-1980.i kada bi nove investicije u razdoblju 1981-1985. zaista bile usmjereneaamo i iakljucivo na uklanjanje strukturalnih neuskladenoati i razvija-nje vlastitih izvora airovina i reprodukcijskih materijala, plan ae nemaze oatvariti bez uvoza u velicini od oko 10-13 96 od druatvenog bruttoproizvoda. Plan ("Analiza ...") je vjerojatno previdio cinjenicu da jenafta poakupjela u 1979. godini u odnosu na 1978. za oko W 96, a u 1980.u odnosu na 1979. godinu za preko 83 96 i da ce se poskupljivanje najvje-rojatnije naataviti. Pri tomu ae u Planu predvida da uvoz nafte u 1985.godini bude 1^* milijuna tona, 3 mlrd. Nm^ prirodnog plina i *,6 miliju-na tona ugljena za koksiranje. U Planu se takoder predvida podvoatrur-cenje proizvodnje domaceg ugljena, sto ne izgleda realno a obzirom na .teskocB na koje nailazi realizacija dosadasnjih planakih ciljeva.

1 0

S DbzlrDm na mjere □ kojinia se u "Analizi.." govorl ("trebalo bl-.",usmsravat ce ae..", ltd.) teska je vjerouati da ce do poboljaanja do-ci, pogotovu ne u tako kratkom razdoblju kakvo je 1981-19B5.

AkcD ae pak ne oatvari poboljaanje atrukture praizv/odnje, teako je□cekivati poraat izvaza od prosjecnD godianje 8,5 56, a da pri tomu nedoda do joa gorih pDremEcaja u anabdijevanju damaceg trzista.

Paznato je da v/iao^d domaca traznja u haa irna negatiuan murtiplika-tivni efekt na proizvodnju, medutim je osabna potroanja posebno pokaza-la tvrdoglavu tendenciju raata unatac cinjenici da su realni dohacl1979. godine jednakl Dnlma u 1978. godini (poraat 1979/78 za 5,67 96 -IIMDEKS, S2S, 2/1981), a raate i u 1988. unatoc cinjenlGi da su realnidohoci smanjeni u odnoau na 1979. za 8 96 (INDEKS, SZS, 2/81).

■ Devalvacija izursena u 1980. godini, nepripremljena kakua je bila,dala je tocno onakve efekte na koje su upozoravali mnogobrojnl autori.Poraat Inflacije, koja mozda nije vise niti pod kontrblom, poaljedlcaje, izmedu oatalih uzroka i takve devalvacije, koja ako nije pouod, on-da je posljednja kap da ae puna caaa prelije. Eudno je da smo ae li tudevalvaciju uopce upustili tako kako smo to ucinill, bar na torn podruc-ju imamo bogata iskuatva. Planom se predvida poraat deviznog priliuaod turizma, poraat radnickih doznaka i poraat izv/oza (sto sv/e naravnonije u "Analizi..." niti izricito konstatirano, niti dokumentirano),najvjerojatnije ce biti potrebno izv/rsiti joa jednu deualvaciju. Dakako,u Planu ae. 0 torn ne govori, all to ocigledno ne cemo moci izbjeci. Da

li ce ona, ako dode do nje, biti izvedena na iati nacin? □ tim problemi-

tna, osim opcih konatatacija, koje lice na kompilaciju iz oarednjih

udzbenika iz ekonomike, "Analiza.." ne gouori, joa manje o nekim ozbilj-:-

nijim mjerama i o meduaobnim utjecajima.

Na padajuci proizvodnoat rada "Analiza..." reagira konatatacijama,niaku drustvenu proizvodnost uopce ne apominje, a od mjera preduidadrustvene dogovore i aamoupravne aporazume. S te nam se strane ne cinida imamo neke perapektive za poboljsanje. Ako smo se u svim ovim godina-ma privikavali i privikli da mozemo izdavati cekove bez pokrica, da sene moramo smatrati obveznima iapuniti ugovorne obx/eze i da uatrajnimgubicima ne gubimo bankaraku ill neku drugu financijaku podrsku, bezkoje bi morali ici pod atecaj i krivicno odgov/arati, onda je tesko oce-kivati da demo nekakvim samoupravnim sporazumima ill dogovorima, opceni-

11

to formullrBnim 1 bez jasno utvrcJenih intereaa, prava i obuaza, te poa-

Ijadica zbog nelapunjenja, to ikada paatifil, Joa je to manja za oceki-vatl s obzlram na clnjenlcu da je velik dio do aada zakljucenih eamoup-

ravnih sporazuma unutar reprodukcijekih cjellna ill prlznanje vec posto-

jeceg, ill pak stvaranje novog monopalnog odnoaa- Poaljedica takuih mo-nopolnih situacija, koja sa na zaloat aue visa mnoza, je napoaredno

amanjivanja prolzvodnoati, motluiranosti ka optimalizaclji prolzuodnje,

stadnje i izvoza, uprauo onoga sto bi nam u ouom casu najv/lae trabalo,

jos visa u razdoblju Plana 1981-1965--

Upotrijabivai hiatorljake kvantitatiuna odnoaa i madosobna zav/lanoa-

ti, pokuaali amo ekatrapolirati oanouna opredjaljenja iz Plana 1981-

1985. ("Analiza-.")- Rezultati koje amo doblll uvalika aa razlikuju od

zelja iz Plana. Kada amo radl provjere pruobitne nase nalaza taatiralipomocu nekoliko oprobanih makramodala, umjeato demantija dobili amo pot-vrdu nasih rezultata, iako amo u oanovi upotrijebill atope preduidane

Planom.

CilJ ovog rada nije madutim kritika realnoati ill nerealnoBti Plana,

ve6 aamo pokuaaj da cim objektivnija utvrdimo "miae-an-acSna" za latra-zivanja realnih razvojnih mogucnoati aumakopreradivackih induatrija unaa. Polazimo dakle od realnih pretpoatauaka razv/oja aumaratva, pilanake

prarade drua, proizuodnje drunih ploca, finalna prerade drua, proizuodnjecaluloze, papira 1 prerade papira, kako u odnoaLj na domacu i inozamnutraznju, tako i u odnoaii na sirovinaku bazu, te raproduktivnu epoaobnosttih induatrija. Zbog toga na zaloat ne mozemo izbjeci a da te djalatnoatina promatramo u njihouoj uskoj meduzauisnosti a cijelokupnim narodnimgoapodaratvom. Rezultati iatraziuanja ukazuju na odredene pravce kojima .bi ae v/aljalo usmjarauati i koji nose u aebi, neizbjezno, nepopularnudugorocnu komponantu, bez koje drzimo da goapodaraki razuoj ne moze bitistabilan.

1 2

7 METODOLOGIJK ISrR4ZIV/4NJK

U nasim istrazivanjima realnih razvajnih mogucnasti sluzlll smo ae

Ekanometrijskim mEtadama u najslrem smialu. Kod proucauanja priurEdnihkrEtanja i mogucnosti tih kratanja u razdoblju 1981-1905. makraEkDnarngkim

mndellma smo izucavali kakus je rszultatE za QCEkivati~na terriElju sadas-njE strukturE privrsde, investicija kojE su u toku, ta ekonamskE palitike

1 inuGsticija tijEkam izucavanog razdoblja," kojs cb tijEkom istag razdob-

Ija stupiti u proizvadnju.

Polazna osnova nam je bila svakako Plan razvaja SFR Jugoslevije za

receno razdablje. Anallzirajuci kvantitativne adnDse iz Plane nlsmo me-

dutim nijednam od racionalnih metoda, adnosno modela doci do potvrde aa-

tuarivostl tog plana. Posavsi od planiranih gtopa raata sveukupne privre-

de, te pojedinih grana i grupacija, unesavsl ih kao varijable, pakusali

smo veriflcirati dEterminante planirane raspodjele drustvenag proizvoda

1 dosli smo do zakljucka da je Plan nekonsistEntan 1 da se najv/jerojatni-

je ns ce moci ispunitl. Kada smo u korekcijske racune uvrstili proizvod-

nju kaja 6e stupiti u proizuodnju, bilo da je ta proizuadnja u pripremi

kao rezultat investicija zapocetih tijekom prethodnog planskcg razdcblja,

bile da se s njima namjerava paci tijekcm planskcg razdchlja 1981-1985.,

mcrali smo zakljuciti da se najvjercjatnije ne moze ccekivati Gno stc je

u Planu 1981-1985. cznacena kao Gkcnomski cilj.

Kako su istrazivanja mogucih privrednih kretanja u nas vecma cpsez-

na, cstavili sma poseban prikaz istih za kasnije da bisfno ga kao poseban

rad cbjavili, zbog toga sto on ne spada toliko u podrucje sumskih industri-

ja, koje smo posebno namjeravali izuciti, vec je izrazito makroekonomski.

Pored toga nasa makroekonomska istrazivanja nisu zavrsena, kao"sto istra

zivanja nikada ne mogu biti zavrsena, jer uvijek ponovo iskrsavaju poja-

ve i cinjenicB, koje imaju odreden, veci ili manji utjecaj, na privred-

na kretanja i zbog cega se saznanja i prognosticka vrijednost modela

moraju stalnn korigirati. Posebno pitanje, zbog kojeg nije moguce odgo-

voriti na neka od bitnih pitanja rialjeg razvoja nase zemlje j[Bst tijek

1 3

monBtarne politike i njezinog utjecaja na opci razvoj, obujam invBstici-

ja, potrosnju i multiplikativni efekt sv/ih vidava potrosnje na zaposle-

nost, razmjenu s inazamstv/Dm itd.

Na temelju -saznanja iz proucavanja makraBkonomskih kretanja priure-

dB prolzlazl medutlm da js 1 daljs maguce odrzati rElativno visoku stopu

raata drustvBnog proizvoda od 3 do U,5 % godisnje prosjEcno. Uisina ta

atbpe CB mEdutlm zauisiti u v/Bllkoj mjeri □ egzogenim cinitBljima, a uprvnm rBdu a realnosti ekanamskB politike i mjerama te polltika u. prak-ticnofn provodenju Plana u realnost. Za sada medutim sa zaloscu moramokonstatlrati, da be takva realna polltika jos niti ne nazire 1 da se podstabilizacionGm polltlkom neselEktiuno guse one djelatnosti koje bl morale ponijEti razvoj, a ostvalja se doyoijno zivotnog prostora djelatnosti-•ma koje ce dalja pogorsavati strukturnu neuskladenost jugoslavanske priu-reda.

Druga Je stvar kada govorimo o raspodjeli medu pojedine sektoranarodne privredE. Plan je izgleda izgublo iz vlda cinjanicu, da be mlje-njanjem stavaka u jadnoj ill auim granama djelatnosti u narodnoj privredi1 izdacima drzave, izaziva uslijed medusobna zavisnosti pojava odredana,VEca ill manja, multiplikatiuna djelovanja, i mogli bi zakljuciti da jePlan posao samo od pruog kruga meduzauisnosti, jednostavno ignorirajuciSUB popratna pojaue koje djeluju jadna na drugu, do izjednacauanja, tj-do nakakuog ekuilibrijo koji sa^ silom stuari uspastavlja. Uprauo je tuproblEm. Analizirajuci medusobnu zauisnost, na tamalju planskih clljaua,dolazimo do potpuno razlicitih podataka o tomu kako ce izgledati npr.

,auodna bilanca jugoslauanake priurada 19B5. godine, od onih kako ih-jePlan postauio.

Was je cilj da procijenimo koje su raalne mogucnosti razuoja sumsko-praradiuBckih induatrija u nas u razdoblju 19B1-1905. Zbog toga amo mo-rali jednostauno korigirati Plan razultatima makroekDnomskih istraziuanjado kojih smo dosli, sto je ouim radom prikazano kao prognosticki model1985. Posausi od takuog realisticnijeg modala, trazimo koje eu td mDgu6-nosti za sumsko-prEradivacka industrije u nas.

Posausi od, kako rakosmo, postauljEnih planskih ciljeua, uerifici-rali smo nizom makroekonomskih modela (Kaldor-Keynesou, Harrod-Domarou,Naoklasicni model, ltd.). Dobismo prognozu kako bi izgledala suodna bi-

1 4

lanca narodne privrede.

Na temelju takue bilance, knju smo korigirali, kako rakasma, sa svimsto je 2a Dcekivati ad onaga sta ce se tijekom planskog razdablja desitisa odrBdenim djelovanjima, postav/ili smo input-output model jugoalavenske

narodne priurede i to polazni u nasim istrazivanjima za 1976. godinu, ihipoteticki, do kojeg smo dosli istrazluanjima, kako hi izgledao u 1985.godini.

Zbog ogranicenog prostora nismo u stanju da u ouom radu prikazemo

metodoloske temalje niti input-output tehnike, pa citatelja upucujemona nasE ranije radoue, radove domacih i stranih autora, koje navodimo

u popisu literature. Kako je dugotrajni i dosta mukotrpan pad bio utro-

sen na izracunauanja, uz koja je"data i kratka rekapitulacija input-out- ■

put metode, ostaje nam da jednom u buducnosti objauimo i taj rad. Oudjecemo BE dakle ograniciti isto tako kao i kod makroekonomskih istrazivanja,

na prikaz rezultata.

Metodoloski, postupili smo slijedecim redom:

(i) Makroekonomskim smo istrazivanjima postauili model kako ce pribliz-no izgledati narodna priureda 1985. godine.

(ii) Input-output motodom smo ispitali kakue efekte ce proizvesti postav-Ijeni ciljevi na intermedijarnu potrosnju.

(iii) Ekonomebrijskim smo metodama istrazili autonomnu potrosnju, tj.:(1) formiranje kapitala, (2) izvoz, (3) oaobna potrosnja i (^t) op-

ca potrosnja.

(iv) Posto smo odredili finalnu potrosnju (iii) ponovno smo prisli veri-

fikaciji intermedijarne potrosnje i dobili konacni model input-out

put 1985. i izveli sv/odnu bilancu,

(u) Za sektore (cetiri ukupno) sumsko-preradivackih industrija smo na-

cinili bilancu materijala, specificirali domace izvore i bstatak

potreban odredili kao izvoz. To smo isto ucinili, agregirano, kod

preostala dva sektora; Dstala industrija i Dstale djelatnosti,

(vi) Analizom pojedinacnih stavaka uvoza u nasa cetiri sektora smo ria-

cinili tabelu uvoza koji je nekonkurentan, tj, onaj kojega nije mo-

guce substituirati domacom proizvodnjom, i konkurentnog uvoza, tj.

onoga kojega je moguce, uz odredene pretpostavke, substituirati do-

macnm proizvodnjom.

1 5

(v/ii) PonDVO smo prisli izradi input-output tabsle, izvrsiugi rastaulja-

nje uVQza na konkurentni 1 nekankurentni i izucauali efekte koje

postizEmo, ako se odlucimD na zamjEHU konkurEntnog uvoza nasim do-

macim izvorima, izracunauajuci pod kojim je to uv/jstima mogucs pos- .

■ tici i kakvE Efekta to dajs na cjElokupnu privredu.

(viii) Pr'onasausl tak\/a povoljnija rjESEnja, vraimo optimizaciju input-

□utputa pod prEtpostavkama rjesenja kojE minimlzira u sEktorima sum-sko praradiuackih industrija uvoznu zauianosti 1 koje tirpE dopri-noBi smanjEnju dEficita platnE bilancE. •

(ix) Dobivsi tako pastavljEne ciljEUE, u postupcima (i) dcrCviii), poku-sauamo formulirati Ekonomaku politiku, koja bi trsbala omogucitipostizanjE takvih ciljeua.

Ualja mEdutim napomEnuti, 'da rszultati istrazivanja Ieze na prstpas-taukama, kojE mozda nisu uv/ijak realns. U pruom rsdu je tu prEtpostavkada je stanovista na razvitak narodnog gospodaratva moguce prilagoditipotrebama optinialnih rjesenja do kpjih se dolazi ov/im radom. Tu poetoji□zbiljna poteskoca iz dva razloga. Prui je u tomu, sto najpouoljnija rjesenja za sektore sumskopreradivackih industrija nisu i ne mogu biti naj-povoljnija za ostale priv/redne grane, nlti ostale priuredne grane mogubiti u razvoju pasivne i prilagodiuati se razvoju drvoprEradlvacke privre-de. Drugi je u tomu, sto najujerojatnije nije moguce u kratkom roku izmi-jeniti neka nacelna stajalista glede daljih i'dejno-politickih osnova na-seg•samoupravnog socijalizma.

Slabosti u polaznim pretpostaykama medutim ne umanjuju vrljednostrezultata do kojih se radom doslo. Kada bi be prihuatio samo dio prijed—loga, znacio bl to ogroman napredak prerria sadasnjem atanju raskomadanos-ti, privrednih promasaja, frustracija, ltd.

1 6

Oenovne pret:posteavke 3 pasLupci

Staticki sistem input-output be u najjsdnoBtavnijem obliku temalji

na tri pretpostavke:

(i) Svaki sektor proizuodi jEdan output a jsdnom strukturom inputa,

bEZ mogucnosti substitucijE izmsdu outputa drugih sEktora.

(ii) Inputi u svakom sFktoru au jEdnoBtavna proporcije eamo razine out

puta tog sektora, .tj. iznos svake vrets inputa kojeg abarorbira

bilo koji od sektora, pada ili raate u neposrednoj proporciji a

povecanjEm ili padom outputa tog sektora.

(iii) Ukupan ucin proizvodnje u nekoliko aaktora zbroj ja posebnih uci-

na.

Gornje su pretpostavke vaoma vazne i mora ih se atalno imati u vl-

du kako kod konstrukcije, tako 1 kod analiza. Prva pretpoatavka, nazua-

na pretpoatavkom homogenosti zasluzuje posabnu paznju, zato sto ae njom

objaanjauaju razlozi za uavajanje klaaifikacije kod.konstrukcije input-

output tabela.

Prema pretpoatavci homogenosti zahtjevi au: (a) da au avi proizvo-

di jednog sektora perfektni aubstituti jedan drugog ili au pak proizvo-

deni u atrogo odredenoj proporciji izmedu aebe, (b) avaki aektor mora

imati same jednu atrukturu inputa i (c) ne poatoji mogucnosti subatitu-

cije proizvoda izmedu razlicitih sektora. To drugim rijecima znaci da ia-

ti ili blizak proizvod odnoano aubatitut ne amije biti ukljucen u dva

. razlicita sektora.

Takve pretpoatavke na zalost nisu uv/ijek kompatibilne, staviae au

one katkada kontradiktorne. Wpr. furnir i plaaticne imitacije furnira

(npr. ultrapaa) au u potrosnji ueoma bliski aubstituti, te ako bi htjeli

iapuniti zahtjev da zamjenjivoati nema, valjalo bi ih ukljuciti u iati

aektor. Ta dv/a proizvoda imaju mesutim potpuno razlicitu atrukturu in

puta, pa ako bi ih ukljucili u iati aektor da zadovoljimo jedan uvjet,

povrijedili bismo drugi, a taj je da proizvodi jednog sektora moraju

imati jedinatvenu sturkturu inputa. Svaki alucaj mora biti poaebno raz-

motren, uzimajuci u obzir ave prednoati i mane avake od mogucih klasi-

fikacija. Dpce pravilo je da izbor treba paati na cuvanje jedinatva

atrukture inputa, pred svim drugim mogucnoatima. U nasem primjeru prema

tomu ne treba ukljuciti furnir i ultrapaa u iati aektor.

1 7

Stupanj agregiranja kod prikaza zavisi ad bezbroj cinltelja, kao

ato je npr. surha izucavanja, padacl kojl atoje na raapolaganju, vrije-■me kojeataji na raspolaganju i sredatva, ltd. Detaljna klasiflkacijadaje uvijek vise podataka i infarmacija od visoka agregirane. Dp6enitamedutim vrijedi pravila, da aim ja veal stupanj ulaaka u detalje, ta je\/e6a maguanaat substituaije medu sektarima- Unatac taj pateskaai, akaJE maguae pastizanje klasifikaaije pa pajedinacnim rabama, utalika ba-Ije, buduai da auaka raba ima jedinstuenu klasifikaaiju inputa.

Ozbiljan prablem naataje usuajanjem visaka dezagregirane.klasifikaai je- Tabela pastaje ueama nespretna i pastaje sue teze slijeditirazlicite takaue- Iz tag razlaga uelik braj istraziuaaa smatra da jebalje zrtuauati izvjestan dia hamagenasti, da bi sa dabila u jasnoai ipreglednaati. Ta je u suakam slucaju subjektiuna atanauiste. Dak netkanalazi nemagucim rad s uelikam tabelam, drugam ta ne predstavlja nikak-vu pateskacu.

Tama gdja rabe maraju biti agregirane, mara se vaditi racuna a dvaklasifikacijska nacela, a ta su:

(i) Praizvadi kaji imaju slicnu strukturu inputa trebaju biti grupira-ni zajedna cak i u slucaju aka im je upatreba razlicita;

Cii) Proizucde za cije cutpute pastaji ujerajatnast da ce se izmije-niti u cvrstiin praporcijama, trebaju biti grupirani skupa-

Aka se vrsi klasifikacija praizuada a da se pri tamu ne ispuniniti jedan ad garnjih uujeta, desit ce se da ce se kad suake pramjeneautputa sastavnih djelatnasti pramjene inputa mijenjati nepraparcicnal-

t

na u adnasu na bazni autput. »

U nasim istrazivanjima na zalast nije bila maguce pridrzauanje,niti jednag ad pabrajanih nacela, i ta iz jednastauncg razlaga, jer nismaraspalagali s adgauarajucim podacima. Karekclje kaje sma u acekiuanji-ma ursili temeljile su se na pcznatim kalkulacijama praizuadnji za ab-jekte, za kaje znama da su u gradnji (npr. praizuadnja lignita i elek-tricne atruje na bazi tag ugljena na Kasavu, praizuadnja DINA u Dmislju,praizuadnja bauxita i glinice, te aluminija u Crnaj Gcri i u Sibeniku,neke kemijske tuarnic^, farmaceutske tuarnice, umjetna gnajiua, itd.),sta medutim nije niti'iscrpna, niti kanacna makar je priblizena realnas-ti kalikogad je to bila maguce. Kad sumska preradiiackih industrija sma

1 8

mEdutim Isli u daleka iscrpnijE detalje. Prnmatrali bitid, na tEtiiEljuplanova vecih radnih organizacija pajedinacne proizuadnja, kajE smoanalizirali pamacu ppdataka iz zavrsnih racuna i za noue proizvadnje,te prosirenje pastajecih, sastavili smo strukturu drustvEnog bruttnpraizv/ada- Pared taga sma za nedastajuci dia parasta tijekam razdablja

nacinili praajenu za aatala neabuhvacena pawscanja, te 1 zanjlh nacinili strukturu bruttn prnizvada. Iza tags ama agregirali takedabiuen drustveni brutta praizvad, prema aektnrima, i njega unijeli uinput-uatput praajenu 1985, Kad simuliranag madela kojeg sma nacinilida je oatvarljiv uz ndredene pretpnstauke, a'ma iata take efekte i pat-rebe, kaje su iz simulacianog madela prcistekle, uknmpanirali u input-□utput 1985. Pretpaatauke kaje sma cinili su imale smisla kad sektnrakaji cine u nasem madelu sumskapreradiuacke industrije (njih cetiri).Ta nije bila laka medutim za prenatala dva sektnra, tj- astala induatri-ja i astale djelatnnati. Dstala induatrija je u v/elikaj mjeri zauisnaa uunznim reprndukcijskim materijalima i neke grane a \/isaknj patrnsnjienergije (npr. aluminij ill kemijska induatrija). lân i kad nstalih dje-letnaati, marali sma uzimati u racun nepnualjna djelavanja paskupljenjanafte kcja su ualijedila 1979. na dalje itendenciju tag poakupljenja,kaja ce se najvjernjatnije naataviti i pnetati jedan ad adlucnih restrik-tiunih cinilaca razvaja. Pnali sma naime ad pretpaatavke Plana, da ce1985. gadine uvaz nafte iznasiti akn 12 milijuna tana i nkn 3,5 milijar-de IMm zemnag plina. Iata sma ta marali uraditi i za ugljen za kaksira-nje, te niz drugih nenphadnih sirnuina. Uzevsi sue ta u racun, u simu-lirannm sma madelu pnsli ad madela raunnteze, dabili sma da pa suemu su-deci stapa raata industrijeake praizuadnje ne ce biti maguca u visiniad 5 % prasjecna gndisnje, niti u astalim djelatnnstima ad akn k,5 %.

Bez nhzira na naglasak dat na pnljapriuredu, sue nase racunice pa-kazuju da uelika pauecanja nisu niti taka lagana, niti jeftina. Rastu-□im cijenama nafte i plina paljapriuredna praizvadnja pastaje veama za-uisna □ uvazu (gnrivc, fungicidi, pesticidi, gnajiva) i nije pa avemuaudeci tnlika atraktiuna kaa sta se knjiput cuje. Dadama li pnteskacekaje magu (mnzda i ne maraju) nastati uslijed veceg izuaza paljnpriured-nih praizunda, paeebnc u zemlje Zajednickng trzista, buducnast uelike,izvazna orijentirane paljaprivrede i nije take ruzicasta kakn se knjiputprikazuje. Mamentalna sklonnst zemalja Zajednickcg trzista da kupuju

1 9

u nas tduljenu junad mozda je vise demanatracija dobre volje, jer je i

njimapaznata da mDmentalna nianiD u atanju laporucivati vece kallcinE,

Tko zna da li 6e se takva bEnEvalsntnoBt nastaviti i nakon pat do osam

godina, ako dotle DBposobiino^ stocni fond za znacajniji tou, tim vIbe

ato poljoprlvrEdi zemalja zajednickog trziata iato tako ne cvatu ruzE.

Oatala djElatnoatl obuhv/acaju oaim pGljopriurEds, kako smo mi to

u modelu specificirali, gradauinaratuo i aaobracaj. Kod procjene UElici-

na smo vodili racuna o eventualnim smanjEnjima gradevinske djelatnosti,

ili baram promjane u strukturi, te o saobracaju, u kojem ca po suamu

audeci, zbog stalnih poakupljivanja nafta, isto tako doci najujarojatni-

ja do krupnijih promjana. Uzvavai sva te promjane, neke a razaruom,

naka mozda prenisko ocijanjana, i promatrajuci Ih u medusobnoj zavianoa-

■ti, Btopa raata nam nikako ne izlazi tako visokom kao ato ju pradvidaPlan.

Vanjska trgovina

Kod izrade input-output tabala prikaziuanja izvoza nije nikakauproblem. Izvoz je dio finalne traznja i najcasca ae unoai po cijanamaproizuodaca. Svrstavanja izuoza ja relatiuno lagan posao, buduci da na-aa statiaticka aluzba uodi izuoz po jedinstuanoj klaaifikaclji djelatnosti i prema BMTK (Standardna medunarodna trgovineka klaaifikacija).Ualja napomenuti da eu poznati i podaci po zemljama izvoza prema SM'i'.K,sto ima poaeban znacaj kod aastavljanja input-output tabela medunarodnarazmjane. Rastavljanje izvoza prema po zamljama u okvirima alozani-ja analizE medunardona razmjena daja dragocjen uvid u prlvradnu atruktu-ru, zavianoati i potrahe, ta uz oatala metode ekonomske analize pruzaogromne mogucnoati zakljucivanja o potrebama usmjeravanja akonpmska po-litike. To madutim pralazi okvir ovih istrazivanja 1 biti ca-posabnoobradeno drugom studijom.

Kod uvoza je postupak medutim znatno alozeniji i zahtijava poeeb-na objasnjenja. U input-output tabelama sav je uvoz uneaen u red uprimarnim Inputima. To ja uobicajan nacin promatranja uvoza uz nedosta-tak pri ocjeni prirode uvoza, zbog cega se upotrbljavaju razlicita -me-

20

tode klaaifikacije.

JugoslavenskE input-output tabele imaju tri kvadranta;

II. KWflDRAWT

Intermadijarniinput-output

III. KUADRAIMT

Finalna potrosnja

I. KV/ADRAWT

Drustveni proizvodRasooloziva sradstva

Prvi kvadrant sadrzi osnov/ne izvore ukupnih raspolozivih aradata-

va koja aB»aaatoje iz domaca proizvodnja, uvoza i aradstava-zaliha. Prl-

kaz atrukture domaca proizvodnja dat ja po alemantima koji cina kata-

gorije primarne raspodjele drustvanog proizvoda: (i) amortizacija; (il)

netto osobni dohoci i (iii) visak proizvoda. Kod proucavanja sumakopre-

radivacke cjaline i adaptacija.koja amo nacinili kod izvoda input-output

tabela, o camu ce biti rijaci kasnije, pokazalo sa nuznim da spomenuta

katagorije raatavimo, tj. da bi dobili uvid u izvora formiranja kapita-

la, te uvid u raproduktivnu sposobnost aaktora, raatavili smo visak

proizvoda na sradstva za prosirenja materijalne osnove rada i druge slic-

ne potrebe i u nasem prikazu ta sradstva nazvali akumulacija. Qstatak

viska proizvoda, dakla po odbitku nasa konvancionalne dafinicije, naz

vali smo opcim imenom porazi. Tarmin nija u uskom smislu aasvim korek-

tan, duduci da sa stavka porazi u nasem znacanju, sastoji iz alijede-

cih stavaka:

(1) porazi i doprinosi iz osobnih dohodaka;

(2) porazi i doprinosi iz dohotka;

(3) poraz na promat;

W kamata na kredita, provizija bankama i premija osiguranja;

(5) sudski troskovi, taksa, najamnina, zakupnina, komunalna i ostala

naproizvodna usluga.

U akladu s tim smo, prema svodnim bilancama, u trecem kvadrantu

prama jugoslavanskoj klasifikaciji (drugom prama nasoj, o tomu kasnije)

stupac koji odgovara redu-poraza nazvali ukratko drzava, podrazumijeva-

juci pod tim imenom drustvanu zajadnicu, tj. neproizvodna djelatnoati.

21

' Prui kvadrant jugaalauenskih input-output tabela saatDji ae dakle

□d primarnih inputa, koji su saatauljEni od nDvoatuorene vrijednoati(narodnog dohotka), amortizacije, uuoza 1 troaenja zaliha, potonîh dvi-;-ju kao akcEaornih atavaka- U jugoslavEnskim input-output tabelama drua-tveni proizvod je, zbrojen a materijalnitn troakouima (intErmedijarniininputima) prikazan kao proizv/odnja, kojoj kada be doda uuoz i amanjEnjEzaliha, dajs raapoloziua aradatva- Direktoo povEzan a kvadrantom II-intErmEdijami inputi, tim aa kvadrantom dobija atruktura vrijsdnoetidru§tvEnog brutto proi/.voda, odnoano raapoloziva aradatva:

M-T. + Am. + N-D- = D.B.P.

D-0.P. + UvDZ + Smanjenja zaliha = Raapoloziva aradatva •

Mi smo madutim u naaim prikazima odatupili od nacina prikazivanjainput-outputa kao ato sa to cini u jugoalavanakim tabalama, za ato ponaaem mialjanju imamo nakoliko jakih razloga. Input-output tabelE au utrnutku kada ae pojava, najceace vec baznadno zaatarjala. Njihovo oauv-remanjivanjE je vaoma otazano, buduci da avjazi podaci, koji nam atojana raspolaganju o drustvanom proizvodu, matarijalnim troakovima i raapo-djali druatvanog proizvoda niau nacinjani u akladu i a nacinom kako aapriraduju input-output tabele. IMaima, izmedu druatvanih racuna i input-

'output tabala uvijak dolazi do znacajnih razlika, koje au poaljadicaBpecificnoati racunica na kojima ae iakazi temeljE. Mi amo koriatefiipodatka o kvantitativnim odnoaima iz input-output tabela prenijeli riaaemu izlaganja avodnih bilanci, i to amo zapoceli a 1976. godinom, zakoju poatoja podaci o input-outputu, i tako dobili input-output tranaak-cijaku tabelu- Iz avodna bilance SFR Jugoalavije amo atavku Cproiz-vodnja proizvodnji) razradili uz pomoc input-output tabala, a iato anotako primarna inputa i finalnu potroanju dovali u aklad aa avodnom bi-lancom, upotrijabivai kvantitativne odnose iz input-output tabele za1976. kao oanovu za raspodjalu izmadu aaktora. Dobili amo tabelu, kojaja u akladu a preporukom UiM za iakazivanja input-outputa:

I, MUADRAIMT

Intarmedijarna proiz-vodnja i potroanja

II. KUADRAWr

Finalni outputi proiz-vodnih aaktora

III. MUADRAIVr

Primarni inputi proiz-vodnji •

lU. MUADRAiyr

Primarni inputi final-noj traznji

22

Pamocu tako dobivene verzije input-output tabala za 197G. godinu,

izuEli smo, na podacima av/odne bilanca, pomocu modificiranE RAS meto-

de, input-output tabalu za 1973. godinu, koja nam sluzi kao polazna u

iatrazivanjima realnih mogucnoati razvoja aumako preradiuaokih induatri-

ja, koje smo prikazali u cetiri sEktora.

UvGZ koji ja prikazan u redu primarnih inputa je namjsnaki uvoz,

tj. uvDZ roba prsma namjani u daljnjoj prsradi ili upotrsbi. I\!pr. pi-

lanaki trupci, furnirski trupci, oElulozno drvo i al,. au trstirani kao

uvoz aumaratva-

Hod tako dsfiniranog uuoza valja nam razlikovati konkuiEntni i na-

konkurEntni uvoz. Konkurantnim uvozom naziuamo onaj, za kojeg poatoji

iatov/ratan ili blizak subatitut domacag porijekla, nakonkurentniin nazi-

vamo onaj uvoz gdja aubatitut iz domacih izvora nija moguc. Kao primjar

mozemo istaknuti da za velik dio oprama koja se upotrablja\/a u aumaratvu

za uzgojne i ekaploataciona radova a koja sa uvozi, poatoji u mogucnos-

tima da domaca atrojogradnja proizvede iate takve atrojave, ato u prak-

ai na cini iz niza razloga. Domaci furnirski trupci mogu biti aubati-

tutom uvDznim egzoticnim trupcima za furnir, ako bi sa moglo prihvatiti

da time na ca trpjati diversifikacija ponude namjeataja na domacem i

stranom trziatu. Sigurno je da u nas nija moguce akonomicno proizvodi-

ti ananaa ili banana, a ta atrana nema aubstituta, ali u nuzdi bi npr.

domaca kruaka ili jabuka mogla biti aubatitutom kao voca opcenito. Pra-

valika preciznoat kod intarpretacije konkurantnoati moze medutim dovaa-

ti u klaaifikaciji do zabluda.

Ako bi cjelokupan uvoz promatrali kao nekonkurentan, tada se nji-

hovB vrijednosti unoaa uzduz reda uvoza u primarnim inputima, kao ato

smo to ucinili kod snimka stanja 1976. U torn slucaju moraju avi intar-

medijarni radovi biti same domaci proizvodi. Wa taj ae nacin vrsi ras-

tavljanja na domaci i uvozni aadrzaj.

Uvozi klaaificirani kao konkurantni, a njihovom vrijadnoatima, uno-

aimo u poaaban atupac a negativnim pradznakom, daano od finalne potros-

nja. U torn slucaju madusaktorski tok aadrzi domaca i uvozna proizvode,

a takav poatupak poboljaava atabilitat koaficijanata inputa, baz potre-

be posabne dioba koaficijanata na domaca i uvozna komponante. Dstali

uvoz, klaaificiran kao nakonkurantan, oataja u radu uvoza u primarnim

inputima. U torn slucaju ja medutim potrahno da ae atupac-vektor vrijed

nosti konkurantnih uvoza unaprijad specificira, kao dio rjesenja koja

23

zelimo pranaci za nas problem.

Unatnc tomu sto za ukljucluanje uv/aza u model ima 1 drugih metodai

vjerajatno je najbalje rjeaenje ako se nekonkurentni uuazi uneau u poae-

ban red, a konkurentni u poaeban atupac, kaa ata ama naprijed apiaall-

Za naae- jugaalavenake prilike bismo citav niz praizvada mogli amatratlkankurentnim (ugljen damacl umjeata uvozne nafte, trupai damaci umjesto

egzata, celulozna drua damace umjeata uuoznag),"adno3na nekankurentnim(pamuk, vuna, banana, apecijalni atrajevi, ltd.).

PrilagodjivanjB za konkurentni uvoz

Paznata je kad primjene input-output metode, da ae razina adrede-

nag autputa izracunava taka da vek-tar aceklvane finalne traznje Cda ka-jeg ama dasli metodama izuan input-output sistema) mnazimo a matricomkaeficijenata meduzauianoati (ili aektarakih multiplikatara), tj.:

(I _ A)"^ Y = X

'u naaem alucaju avi au medusektaraki takaui promatrani kaa da au dama-ceg parijekla, a avi uvazi au klaaificirani kaa nekankurentni 1 kaa ta-kvi ukljuceni u red uvoza u primarnim inputima. 2elimG 11 pranaci maguc-noat aubatitucije, mara ae iz\/rsiti padjela ux/aza na konkurentan i nekan-kurentan, te ih avrstati u atupac, adnaana red, kako je ta naprijed opi-aana. U takvam ae alucaju vrai prilagadivanje za uvezene praizuode kadodrediv/anja praue uiaine autputa iz aiatema, buduci da prema definicijiux/ozni outputi trebaju biti oduzeti.

To prilagadiuanje ae vrai taka da odbijemo vrijednaat konkurentnaguvaza avakag reda ad finalnih traznji reda prije na ata vektar. finalnetraznje mnazimo a matricom kaeficijenata meduzavianoati, kako alijedi:

(I _ A)"^ (Y - M) = X

gdje je (I •- A)~^' matrica kaeficijenata meduzavianoati (matrica aektarakih multiplikatara), X je vektor autputa, a CV - M) je vektar dabijenkada ae ad finalne traznje adbije kankurentan uvaz

24

Iz cinjEnxcB da se uvazi moraju unaprijed odbiti proizlazi taska-ca kod BEpaificlranJa finalne traznje za planiranu evrhy. Npr. ako spa-cifxcirama atanovxtu finalnu traznju za razlinita vrota papxra u autpu-tu BBktara praizvadnja x prarada papira, kaka da specifxairama abujamdaâaxh x uvaznih sxra.ina x matrijala. a da se pri tamu ne upuatama umnastva aajena xzvan axstema, castaput arbitrarnih? Najbalja metoda jeda inxaxjalni uvaz specxfxaxrama kaa niStiaa, tj. da pratpaatavxma daCE Bvx patrabni matarxjalx biti nabavljanx Iz damaaxh xzvara. Razlxai-tx abujmi finalne traznja kaja sma specifiairali (npr. naaa papira)-nnazxma a invarznam matricam koeficiJanata ..aduzaPisnaati, da bi adradi-Ix autputa kansiatantna aa specifikaaiJama. PrimJanJuJuci tahnicka kaa-cijenta na te autputa, dabijama intarne takaue unutar sistama kaji

ukljucuju ukupne iznaaa razliBitih airavina patrabnih za ualiginu npr.praizvadnja papira kakvu ama ai adredili. Tima acjanjujema iznaaa airavina X aatalih matarijala za kaJa Ja vjarajatna da aa magu praizvaatiu zamlji, aaatevljajuai take bilanau airavina. dijalabi Ju na damafiu iuvaznu. Uvaz unasima kaa nagativnu vrijadnaat u atupac uvaza i izvadimanavu xteraaiju, ava dak na paatignama ■zeljeni razultat. Takav Je paatu-pak vaama dug, daaadan i mukatrpan, zbag Saga mnagabrajni akanamiatidaju pradnaat manipulaciji madala u kajem au kankurantni uvazi ukljuca-ni u dijaganalna elamenta inverzne matrica. Ucinivsi taka, maguce Jaobujam uvaza izvaati iz madala a da ga ae ne mara adradivati unaprijadTakvxm ae paatupkam pretpastavlja da au kankurantni uvazi ukljucenikaa red u abliku adradenag amjera ukupnag taka uzduz reda.

Pri avemu tamu ae mara vaditi racuna da ae tim paatupkam kankurantni uvazx kaJi au izvedani iz madala za bila kaJi ad aaktara, biti uvijeku xataj praparciji prema saktarskam autputu kaa sta Ja ta bila u baznajgodini. Ta pretpaatavka nije uvijek raaliaticna, buduci da kad velikagbraja praizvada, tijekam vramena, dalazi da pramjana u prparciji damacihizvara prema kankurentnam uvazu. TuteakaBu Ja maguce djelamicna atkla-niti taka^ da ae kankurantni uvazi inkarpariraju u invarznu matricu (mat-ricu kaeficijenata meduzavisnaati), a aatali aa aatavljaju izvan.

Na temelju garnjih nacala sma izveli ampirijaku analizu nasih pada-taka X daslx da zakljucaka, kaJa cemc prikazati u abradi i zakljuccima.

25

.Pifcabl'eryi cijena u input-output modelu

TEoretskl, stauke tranaakcijske tabela mogu bltl iskazana u flziS-kim uEllcinama. Prakticno je to medutlm nepravedivq zbog toga sto za sue

stavke nemamo na raspolaganju fizicka uelicina u podaclma, a tamo gdje

Ih imamo, nije uv/ljek unutar jedne vrste proizuoda moguce racunatl s

vellclnama kao mjerilom, a Dbzirom na razliku unutar jednog definiranog

proizuoda. Npr. poetoji razlicit namjestaj, pa makar se iskaziuao u gar-niturama, to nikada nije adakvatna fizicka velicina- Jos ueci problemnaataje kada se treba uelicine zbrajati. We bi imalo nikakuog emialazbrajati tone nafte a m^ trupaca, s m^' piljene grade hraata, bukue icetinjaca, drunih ploca i garniture namjeataja, itd. Zbog toga au

tokoui u input-output tabeli prikazani u noucanoj vrijednoati, koje do-

bijamo ako fizicke uelicine mnozimo s cijenom. U aurhu atatiatickog pra-*-cenja korisno je medutim pripremanje tabela za izabrane robe u fizickimuelicinama. Takua bi tabela pokazala kako je ukupna proizuodnja uaznih

roba sastauljena i bacila bi sujetlo na neslaganja u raapoloziuim atatia-ticklm podacima.

Kod pocetka uuodenja input-output tehnike, u mnogim au zemljama trana

akci jake tabele prauljene pruobitno-a ciljem poatizanja konaistentnogokuira za organizaciju goapodarake statiatike. Zbog toga je, radi ata-tiaticke konaiatencije, neophodna tabela u noucanim urijednoatima, pored

auih drugih bezbrojnih namjena i informacija koje takua tabela pruza

posto je jednom nacinjena.

U input-output tabelama mozemo auaku atauku meduaobnih tranaakcijaiakaziuati u cijenama koje poatize proizuodac ili pak u cijenama koje

placa kupac. Razlika izmedu ouih duiju cijena au troskoui prodaje kojiukljucuju tranaportne troakoue, uele- i maloprodajnu marzu, osiguranjei troakoue trgouackog uskladistenja te netto porez na promet, tj. porez

na promet minua subaidije- Pod subaidijama smatramo aue naknade cijena,npr. regreai, premije i al.

Ujedinjene nacije (1960), (1973), predlazu da ae porez na promet uk-

Ijucuje outputima, da bi to odgouaralo definiciji "Urijednoat proizuo-

26

daca". Slstem odredivanja cijena i tErminI kako au definlrani u cit.publlkacijama UI\! au uglavnom upotrEbljeni u a\jam radu. U tam pogledupastDji atanoulta manja razlika u definicijama i tratiranju nekih ata-vaka prema Dnam u jugDslauenskim input-output tabElama. Razing zbog ko-jeg SE nismo mogli drzati dEfinicija i ahvacanja jugoslavsnskih input□utput tabEla au uec iataknuti: mi .nasim radom pokusauamo iz raapolo-zivih drustvenih racuna i bilanca dobijati najsuvrEmEnije input-outputtabElG. Sastaviti ih prsma nacelima kako au sastavljEns jugoslaVEnakEtabelE nijE mogu£e, pa smo oanovnE podatke iz njih transfGrmirali nasvodns bilance godina za koja jos nEmamo input-output tabsla. Na tajnacin, iako vjerojatno a priiicnim grEakama, ipak dobijamo dobar 1 pou-zdan uuid u atrukture aektora koje proucavamo,

Ako au vrijednoati unEsenE u tabels pa cijenama proizvodaca, trosko-j ui trgovine u sirem amialu, moraju biti prikazane u posabnom redu primar-

■nih inputa kao "trgovacka marza i trasportni troakovi". PrEma jugosla-v/enskim input-output tabalama prikaz aadrzav/a dva rada: (i) tranaportnitroakovi i (ii) marza trgovine, Hi pak kao input! odgouarajucih aektora. Zasto ae to mora uciniti ilustrirati cemo primjerom. Pretpoatavimored i stupac naseg saktora "Pilanaka prerada drva 1 proizvodnja drvnihploca", i to iakazan u cijenama proizvodaca. Zanemarimo li za trenutakpovEcanje zaliha i uvoz, stavke uzdu| reda naaeg aaktora bit! ca onekoje au organizacija udruzenog rada tog aektora primile u novcu kao pro-tuvrijednoat za iaporucenu piljenu gradu i drvne place, parket i furni-ra, a zbroj reda biti 6e output tog aektora. Stavke u atupcu tog aektora ce isto tako biti u cijenama proizvodaca za inpute koje taj aektor

■nabavlja od oatalih aektora narodne privrede. Wpr. input pilanaki trup-ci biti ca racunati po cijanama franko vagon (kamion) na utovarnoj ata-nici prodavaoca (npr. sumskog gospodaratva). Kako je ta cijena manjaod ana koju ja pilana stvarno platila, jar ova potonja cijena aadrzavajos znacajne transportne troskove od utouarne stanice prodavaoca doskladista trupaca pilana, a buduci da zbroj rada 1 stupca za svaki sek-tor mora biti jednak, Izjednacujuci iznos koji pradstavlja narodni doho-dak tog sektora mora biti manipuliran ave dok troakovi trgovine i trana-porta nisu nasli mjesto negdje drugdje u atupcu (normalno au ukljucenlkao posebna stavka u redu transport i trgovina), a koje amo mi u nasemS-saktorakom modelu agregirali s ostalim djelatnostima oaim induatrije.

27

AkD pojsdlriE atavks unDsima po nabavnlm cijenatnai zbraj rGdaua sua—kog Dd aaktora ukljucuje troskDue trgouine i transporta kojl suakam lapa-rukam nastaju. Zbroj rada 1 zbraj stupca su prema tamu vial nega u slu-caju kada se racuna a aijenama praizvadaca- Aka ae naradni dahadak, illdruatveni praizvad mara u aba aistema iakazati jednaka vellkim, traaka-ve trgavine i tranaparta ualja u tarn slucaju zaracunati u atupclma duaputa.

Simbollcki mazama ta abjaaniti kaka alljedi:

0 = output u aijenama prGizuodaca

N = input u aijenama prbizvadaea

T = trg. marza i transpartni traakovi na outputs

T^= trg. marza i transportni troskovi na inpute1 = druatveni proizvad

□ + = output po nabavnim aijenamai\] + = input po nabavnim aijenama

zanemarivsi uvaz, imamo druatveni proizvad po aijenama proizvodaaa:I = □ - (N + T^)

a aka druatveni proizvad mara biti jednak kaa u (l)i onda je.I = (□ + T^) - (N + + T^)T je zajedniaka atavka u tranapartu i trgavini, dak ae biti pa-

jedinaano kombiniran a razliaitim Inputima i kaa takav ae ne ae pojav-Ijlvati. Iz tog razloga, a i zata sto ae troskovi trgovine i tranapartavjerojatno variratl a promjenama distribualje outputa, vrednavanje paaijenama proizvodaaa je prihvatljlviji ablik iskazivanja za eve reall-zirane praizvode, ukljuaujual izvaz. Prema torn sistemu vrednovanja morase medutim paziti kad interpretaaije iznasa u stupau Izvoza. Ualja nai-me vaditi racuna da vrijednosti u torn stupau najcesae nisu f.a.b. vri-jednaati, pa ae zavisna a uvjetima pradaje ani biti visi ili nlzi.

Sadrzi 11 cijena koju praizvadac poatize element aubsidija (npr. reg-rea ill izvaznu premiju) sluzbena izvozna vrijednast ae normalno bitiniza ad eksportne vrijednosti kakva je data u input-output tabeli. Ujugaslavenskim input-output tabelama se vrijednost uvaza i izvoza iska-zuje u aijenama na domacem trzis?u, tj. pa aijenama pa kojima se uve-zeni praizvodi prodaju na domaaem trzistu, odnaano u aijenama kaje jedomaai praizvadac ostvaria kod izvoza.

28

U torn smislu napominjEtiiD da ae pod unutrasnjim ili domacim cijenama

podrazumijaua cijena franko jugoslauenska granica po jedinstvenom taca-

ju uvecana za iznas carina i drugih dazbina. Kad uvezanih proizvoda koji

su subsidirani (ako se daje npr. regres), paput damacih proizvoda ista

vrste, Li jugoslav/enskiTn se input output tabelama cijena ne umanjuju za

iznos subsidija. 5 drugs strane, ako vrijadnost robe ne sadrzava ele

ment' subsidija, sluzbena izvozna vrijednost ce biti vjerojatno nesto

visa od one u input-output tabelama, i to zbog transportiiih troskova

izmedu drzavna granica i mjesta utovara.

VREDNOVANJE UVOZA

Ako SB uvoz vrednuje u c.i.f. (uvoznim) cijenama, troskovi trgovine

i transporta koji se pribrajaju uvezenim dobrima ne kompllciraju atvar.

Dni SB jednostavno unose u red troskova distribucija ili u red trgovi

ne, negdje u tabeli. Ako su medutim uvozi vrednovani po cijenama proiz-

vodaca, tada je neophodno troskove transporta i trgovine, koji se na njih

odnose, unijeti kao negativne stavke u stupcu distribucija ili trgovine

reda uvoza. To daje ispravan zbroj c,i,f. vrijednosti za uvozni red, ali

daje cudan stupac za distribuciju ili trgovinu. Zbog toga je najbolje

ako sa uvozi vrednuju u c.i.f. uvoznim cijenama.

POSTUPAK VREDNOVANJA SUBSIDIJA I POSREDNIH POREZA

U input-output analizi postoji-standardna procedura postupka sa sub-

sidijama, ali se takva pravila rijetko mogu primijeniti na sve proizvor-

de i to zbog sarolikog nacina na koji sve proizvodi mogu biti subsidira

ni.

Sa subsidijama koje proizvodaci neposredno dobijaju, postupak je jed-

nostavan. Nesubsidirana trzna vrijednost koju proizvodac prima, unosi sa

u odgovarajuci red, a subsidija je s negativnim pradznakom unosi u stu

pac proizvodaca uzduz reda subsidija. IMegativan predznak ima ucinak po-

vecanja rezidualne stavke drustvenog proizvoda konkratnog proizvodnog

sektora.

Subsidije na primarne inputs je takoder jednostavno obradivati. Ha-

da se cijena inputa uslijed subsidija snizuje, niza se subsidirana cije

na moze unijeti u red primarnih inputa, a subsidiju se maze zanemariti.

Takav postupak daje ispravnu visinu drustvenog proizvoda za konkretan

29

sektor kojeg sb to ties, ali ns prikazuje velicinii subaidija. Ako se

pak zeli prlkazati ukupan iznos subaidija koje drustuena zajednica daje

u input-output tabelama, aubsidirani inputi moraju biti uneaeni po rie-

BUbaidiranim cijenama (tj. po placeniin cijenama plus aubsidije), a aub-

aidije unesens a negativnim predznakom u red aubaidija.

Subsidije placene kroz zajamcEne cijene daleko je teze prikazati,

zbog cega se postupa prema konkrEtnim prilikama razlicito. U alucaju

zajamcenih cijena i njihova vrednovanja kao opce prav/ilo vrijedi ono

kao i kod vrEdnov/anja subsidiranih proizvoda u redu proizuodnog eektora-

Zbog toga ce subaidirana vrijednost izaci kao trosak u stupcu sektora

koji nabaulja. Ako nabavljac mora ili zeli da konkretnu robu proda uz

nizu cijenu od nabavne, pojavit ce as ocigledan gubitak kao rezultat

takve transakcije. Da bi be Eliminirao taj gubitak, subaidija se unosi

noimalno u red subaidija i rasporeduje ae a negativnim predznakom atup-

cu sektora nabavljaca.

Posredni porezi (porezi na potrosnju - porez na promet) mogu ae obra-

divati na razlicite nacine, ali se mora voditi racuna da au urijednosti

roba uneaeni uzduz redova intermedijarne potrosnje po cijenama koje pos-

tizu prodavaoci za proizvod kada on ne bi bio oporezov/an. U torn ae alu

caju porezi unose u poseban red primarnih inputs i rasporeduju se a po-

zitiunim predznakom sketorima koji oporezovani proizvod upotrebljavaju,

Npr. benzin se proizvodnim aektorima prodaje uz cijenu proizvodaca bez

poreza, ali je porez unijet kao dodatni trosak tim aektorima u redu poa-

rednih poreza- Slicno je a duhanom, picem i benzinom koje trose domacin-

atva, koji se unose po neoporezov/anim cijenama, a porezi se unose u re

du poreza stupca domacinstua. To su opca prav/ila kod saatavljanja input-

output tabela i cijena pod kojima se unose razliciti inputi i output!.

Kod jugoslavenskih input-output tabela ima podosta aarolikoati, a tim

da je tijekom godina izgraden vec dosta pouzdan kriterij urednovanjacijena.

S carinama se postupa na isti nacin kao a poarednim porezima. Urijed

nosti unesene u uvozni stupac ili red, uec prema aituaciji, su urijed

nosti uvDza prije dodauanja iznosa za carinu. Carine se zaracunavaju

sektorima koji uuezene proizuode upotrebljavaju otuaranjem reda u pri-marnim inputima za iznose carina. Carine i dazbine se medutim najcesce

unose u isti red a-poarednim porezima.

30

VREDNOVANJE NATURALNE POTROSNJE

U sluzbsnim statistikama naturalna proizvodnja koju trose domacinstva

vrednovana je katkada prema proizvodnim troskovinia, ali je ipak to vred-

novanje ucinjeno prema cijenama alicnih proizuoda kada bi oni 1 kada je-

su predmetom prometa. To je razumno vrednovanje vrijednostl takvih proiz-

VDda, kod pripreme input-output tabala.

Paljopriuredna proizv/odnja koja se trosi za npr. prehranu stoke u

individualnim paljopriv/rednim gospodarstvima tesko ee maze vrednovati

po trzisnim cijenama. Npr. samo je malen dio aijena, kukuruzouine, rape

i si. predmetom prodaje na trzistu, jer najueci dio ide kao naturalna

potrosnja u prehranu stoke.

Vrednovanje takvih proizvoda po trzisnim cijenama bilo bi nerealistic-

no, ako bi se to ucinilo," proizvodnja mesa i mlijska trpjela bi znacaj-

ne gubitke (sto se i ovako desava, posebno kod drustvenog stocarstva;

ako se uvazi da je u nas apsolutno najveci dio mesa i mlijeka proizvod

individualnog sektora poljoprivrede, onda se tek dobija pravi uvid u

velicinu i znacaj). Zbog toga se kod pripreme input-output tabela naj

veci dio proizvodnje vrednuje po cijenama proizvodaca. Kod planiranja

to medutim uzrokuje teskocu, zbog cega ima autora koji preferiraju upo-

trebu jedne cijene, bez ohzira na njezinu upotrebu.

31

8. REZULTATI ISTR^ZIl^NJK

Osnove

Trebalo je da prorfe skoro sto godina otkako je engleski lijec-

nlk lUllllam Harvey (157B-1G57) otkrio krvotok u Ijudskom tijelu, da

Ista nacela budu primijenjena na cirkulaciju dobara u gaspodarskom zi-

votu. WajpDznatiji firlokrat Franpois Quesnay, lijecnik francuakog

kralja Louisa XV i sticenik Mme Pompadour objavljuje 1758. godine svo-

je cuveno djelo "Tableau feconomique", koje 176D. nadopunjuje djelom

"Maximes gfenferales du gouvernement Sconomique d'un royaume agricole".

Polazeci od nacela da je cilj gospodarenja postizanje najveceg dobit-

ka uz najmanje truda i troskova, F. Quesnay (196if-177ii) je neposredno

utjecao na analiticki pristup kod promatranja meduzavisnosti gospodar-

skih aktivnosti. Na tim nacelima L6on lilalras (183^t-1910) uvodi matema-

tiku u ekonomsku analizu. Polazeci od nacela gospodarskog zivota kao

modela opce ravnoteze, dolazi do radova Alfreda Marshalla (18A2-192A),

sir John Maynard Keynesa (1883-19^+6)' i LJassily Leontiefa (1906- ),

kao predstavnika suvremene ekonomske analize.

Na slid 1. prikazujemo pet krugova u medusobnoj zavisnosti, tj.

krvotok gospodarskog. zivota. Proizvodnja nabavlja inputs od proizvo-

daca i od domacinstava (rad), isporucuje proizvode drugim proizvodaci-

ma, domacinstvima, investira, izvozi i placa porez. Slicni su odnosi

medu drugim sektorima. Takva cirkulacija je numericki iskazana svodnom

bilancom, kako se ona na temelju drustvenih racuna sastavlja i vodi,

te pregledno iskazuje kvantitativne zavisnosti pojedinih osnovnih sek-

tora. Prikazemo li tabelarno svodnu bilancu, predstavljenu slikom 1.

npr. za Jugoslaviju 1976. godine i to tako da stupci znace input (tj.

primitak), a redovi output (davanje), dobijamo zatvoreni input-output

model, kojeg je Leontief prvobitno iskoristio za razvijanje metode mo

dela input-output.

U Tabeli 1. prikazujemo svodnu bilancu Jugoslavije za 1976., a

u Tabeli 2. svodnu bilancu Jugoslavije za 1978. godinu. Gotovo sve raz-

vijenije zemlje iskazuju privredna kretanja u obliku input-output tabe-

la, razradenih u veci ill manji broj sektora. Od 1958. godine Jugosla-

vija takoder objavljuje,svake drugs godine input-output tabele. Zbog

32

m

Inozemstvcjll^

Investicije

%#

4i[ Drtava

Proizvodnjali^

C-tIk.ÎDomadin

Kruzni tck u narodnom gospodarstvu

Slika 1

33

TABELfl 1

SFR JUGOSLAVlJA 1B7S. svodwebilanceinozem> I Stanov-

stvo I nistvoProiz- Investi-

vodnia ; cijeOUTPUT

INPUT 1

OUTPUTOrzava

1,526.595

237.569

I5(».6Q6

J.I7.970

268.273

70.122

l»(..631

7.669

125.'♦76

t.D.375

326.191120.651

i -3.876237.569Proizvodnja

InvesticijeInozamstvoStanovniMvoOrzava

771.662

56.6761 (*0.138

1691'46.7'*6

3(*.eou257.690

iU.9122.829210.157

268.273U17.970INPUT 15(*.806237.5691.526.5952,625.013

mil.din.

IZUOH: Prlwreclnl1980.

JU9G=18.1J. 197B., stualje. 8n.llze 1 prlkazl, Or. 102, SZS, Beograd.

TABELfl 2

SVODNE BILANCE

OUTPUT-i- j Proi'-INPUT ♦ J "dnja

Stanov-nistvo

1 Inves- ! Inozem

stvoOUTPUT

Proizvodnja jlStanovnlMvoOrzava iInvesticijeInozemstvo

1,1149.96'*

372.216

3(*Q.265

160.156

220.697

1,67.200

St*. 316

'87.330

5'.7

93.l'.6 !I

196.□'*6 :

60.560

97.897

6.3(40

366.061 1(,6.929

59.129'

2.628

20.698

2,263.320

629.395

- (.56.011

366.081

' 229.56U

INPUT 2,263.320 629.395 (.56.011 366.061 229.56(4 3,966.391

mil. In.

IZVOH: PilvreOnl bllenal ,neo.

JuQDslairtJe 197B.. Sludlje. anBllze 1 prlkazi, bl. 102. 5ZS. BeogrBd,

34

knmplikacija oko izracunavanja input-output tabela, njihovo objaulji-vanjs je skopcano s velikim zakasnjenjam, tako da u trenutku kada su

□bjauljene, one su vac baznadno zastarjele. Wpr. input-output tabeleJugoslavije.u 1976. godini pojavile su se tak krajam 1979. godina. ToJe na zalost neizbjazno zbog, kako rakosmo, dugog vramena potrabnog zaprikupljanje i obradu podataka, unatoc najsuvramenlJim elektronskim■racunarima, Pretpostavljamo da su osnouna nacela input-output tehnikacitateljinia poznata, pa se ne cemo upustati u prikaze, koji hi ovajrad nepotrebno prosirili.

Neki podaci madutim stoja na ragpolaganju veoma brzo. [\!pr. podaci□ odnosima s inozemstvom poznatl su vac krajam sijacnja za proteklugodinu, u svibnju su vac poznati podaci o zavrsnim racunima, drustvanomproizvodu 1 njagovoj raspodjeli za proteklu godinu. S takvim podacimamadutim valja postupati oprezno, buduci su iskazani na tamelju prodaj-nih cijana, dok su input-output tabele iskazane na temelju troskouafaktora. To ja bilo razlogom da smo u matodoloskom prikazu dodali odsjek"Problem cijana u input-output modelu", koji unatoc tomu sto spada utemeljna objasnjenja tehnike, za\/rjeduja posebnu paznju.

Imajuci na raspolaganju zastarjele input-output tabele i dostasvjeze podatke o drustvenim racunima, moguca ja izvrsiti osuvramanjiva-nje input-output tabela, za sto postoji u litaraturi nakoliko matoda.U metodoloskim objasnjenjima smo prikazali,da su jugoslavanske input-output tabele iskazane u tri kuadranta, zbog cega stuara prilicnu tes-kocu pokusaj prilagodivanja uz pomoc sv/odnih bilanci. Manjkajuci cet-urti kuadrant jugoslavenskih tabela smo madutim, uz pomoc svodnih bilanci izradili, i dobili model sa cetiri kvadranta, koji odgovara prepo-rukama (JIM za sastav nacionalnih input-output tabela. Modificirajucitako tabelu svodnih bilanci s tabalom input-output, postigli smo dasa svakom novom sv/odnom bilancom koja se objavi, mozemo prici osuvre-menjiuanju input-output tabela, unatoc tomu sto ce se input-output tabele pojaviti tek za dvije-tri godine. U Tabeli 3. prikazujamo origi-nalnu input-output tabelu SFR Jugoslavije, koju smo za potraba nasihistrazivanja izradili kao sest-sektorski model, a u Tabeli k. prikazu-jemo finalnu traznju, obje tabele za 1976. godinu, koje su se kao zad-nja pojauile. Na temelju svodnih bilanca 1976. (Tabela 1) i input-ou-put tabela (Tab. 3 i izradili smo sest sektorski model input-outputa

TABELA 3

-ouJpuf 1976. u miliiunima dinara

Output

Input 1

Pilan akspre adar 1drvne ecolp Finalna pre rada drvaProizvodnja 1 adarerppapira

□stala industrija

□>4->ID

□stale djleitsonta

Intermedi-'jarna -traznja

f^'nalna

traznja OUTPUT

Pllanska prerada 1 drvne place 776,8 A.598,U 2A,6 1.176,3 1,8,6 2.596,1 9.221,0 3.330,9 12.551,8

Finalna prerada drua 56,6 1.280,9 32 6 1.251,2 9.1 (,.606,9 7.293,5 16.519,6 23.759,1

Prolzvodnja i prerada papira 92,2 276,0 5.3«,6,7 7.863,7 12,9 2.786,9 16.378,U 2.1,81,,0 18.862,1,

□stala Industrija 1.3A1,7 U.1,33,5 2.866,1 302.1,75,6 762,2 99.276,1, 1,11.175,5 338.01,7,7 750.023,3

Sumarstvo 3.69D,3 791,7 1.667,9 lOU.o 1,67,5 1.7',2,7 8.',a',,l 2.51,0,0 11.021,,1

□stale djelatnosti 1.336,'* 2.t*U3,2 2.026,6 lot,.656,8 at.0,3 136.631,,2 2',a.l',5,5 1,03.791,2 651.782,2

Intermedijarhi inputi 7.296,1 13.629,7 11.966,8 ',17.527,6 2.160,6 2l,7.6',3,2 700.61,1,,0 767.513,1, 1,1,68.002,9

Amartizacija 552,7 793,6 6A8,g 31.182,0 976,9 30.160,7 6i,.51i,,l

l\lettQ asobnl dohoci 1.881,0 <,.t»16,a 1.596,6 72.867,0 <,.512,0 170.956,3 256.250,9

Uisak proizvQda 1.7i.5,2 U.339,5 1.935,7 92.287,2 2.535,7 162.676,0 285.519,3

Proizvodnja 11.1*75,o 23.381,0 16.367,1 613.683,8 10.185,2 631.636,1 1,306.926,2

Smanjenje zaliha ' ',',5,2 ',',5,2UuOZ 1.076,6 378,1 2.A95,3 135.69',,3 638,9 20.11,6,1 160.629,5

INPUT 12.551,8 23.759,1 16.662,', 750.023,3 11.021,,1 651.7^,2 1,1,68.002,9

cn

IZUCR: MeOusotDni adnosi priurednih delatnosti iigoslavije u 1976. godlnl, Studije, analize i prikazi, br. 101, S2S, Seograd, 1979.

TABELfl U

SSj Jugoslavija=Finalna traznja 1976. u milijunima dinara

SEKTORI

PovBcanje zallha1 Brutto 1investlcije

Izvoz

□sobna jnsortopa□pea tbprasnja

UKUPPJA

finalima

TRAZNJA

Piljena grada i drvne place 126,9 2.669,6 312,2 3.330,9

rinalna prerada drva t>60.a 1.161,5 3.(*76,£» 10.6<»G,o 760,9 16.519,6

Proizvodnja 1 prerada paplra 223,7 1.097,9 U12,6 7£f9,5 z.uak.o

Ostala industrija 2«».576,5 7t».273,5 71.356,7 133.832,5 3(».612,6 33a.6£»7,7

§uinarstvo '♦I.3 315,8 7'^,7 1.173,7 260, 2.5£»0,o

□stale djelatnastl 12.2Q5,<» 122.(163,2 37.603, 207.667,9 23.650,9 UD3.791,2

S V E G A 37.636,6 197.a3t»,o 117.37(»,9 353.9«46,9 60.566,5 767.513, it

OsJON

IZVGR: Hedusobni odnoal priwrednlh delatnastl SFR Jugoslauije li 1976. godini, Studije, anallze iprikazi, braj IQl, Savezni zavod za statistlku, Beograd, 1979.

37

s cetiri kvadranta, nacin koji smo prikazali u mstDdolDgiji rada, ko-

jeg prikazujemo u Tabeli 5. Uz pomoc avodna bilance za 1970. godinCf

(Tabela 2) i input-output tabele za 1976. (Tabala 5) izradili Bino in

put-output tabelu za 1976. godinu, koju dajemo u Tabeli 6.

Qauvremenjivanje input-output tabele za 1978. na temelju podata-

ka iz tabele za 1976. godinu izradili amo pomocu najcesce upotreblja-

uane metode koju su uv/eli Stone i drugov/i na Sveucilistu u Cambridge.

Metoda se aastoji u tomu da se pronadu dvije dijagonalne matrice "RA

1 S, s kojima se mnoH matrica intermedijarnih koeficijenata oA, da ee

dobije nova matrica intermedijarnih koeficijenata dakle:

A A

R (oA) S = (jÂ)

po cemu se i metoda prozvala "RAS". Pomocu iste metode smo procjenji-

vali, na temelju osnov/nih podataka 1 drugi kvadrant (prema nasoj klasi-

fikaciji) za one stavke, koje nam nisu bile pouzdano poznate iz pris-

tupacnih podataka.

I\la temelju procjena tabela input-output za 1976. (Tab. 5) i za

1970. (Tab- 6) izracunali smo tehnicke koeficijente^za 1976. (Tabela 7)

i za 1970. (Tabela 0), te sektorske multiplikatore za 1976. (Tab. 9)

i za 1970. (Tab. 10).

Iz podataka jugoalavenskih input-output tabela 1976. godine i na-

se modifikacije, izracunali smo tabelu uvoznih transakcija za 1976.

godinu (Tabela 11) i za 1976. godinu (Tabela 12).r

iMa temelju analize pojedinacnih stavaka uvoza svakog od cetiri

eektora, koji bu predmetom nase atudije sastavili smo procjenu konku-

rentnog uvoza, koji bi mogao doci u obzir pod odredenim pretpoatavkama

da bi poaluzio kao zamjena uvoznim materijalima.

Prvo smo analizirali proizvodnju, koju dajemo u tabelama 13, lA,

15, 16 i 17. U Tabeli 18. dajemo prikaz uvoza i izvoza za sest aekto-

ra, dakle na isti nacin kako prikazujemo nas specificni model. U Ta

belama 19, 20 i 21 prikazujemo utroske sirovina i materijala po sekto-

rima i porijeklu.

Na temelju tih podataka dolazimo do.Tabele 22. koja prikazuje

procjenu konkurentnog uvoza prema sektorima.

TABELA 5

SFR Jugoslavija:lnput-outpuf 1976. u milijunima dinara

1

OUTPUT ÎNPUT !

o^ aa

c a aja (. >uoH QJ O

a. o. a. Ftnalna prerada drva

1 1t U -Hn aa a. a

7 aM ..4 D•4 (D U□ so4. o

Q. C 44

1

(4Q 4J

—1 00304J 0 « c0 -4

a>4J04.

J

Oatale djleta noits

5 4.4 0 4-

1 0aQ) -4> uc -4

>-< 4-4

NopN4H

0

C0 >9C Qa 440 *401 □0 a.

0

c>9a

a 44.U 4Ja 0a a

OUTPUT

Pil.prer.i 111.Pln.prer. drvaProlz.l prer.pep.Ost. industpijaSumarstvo 1Ost., djelatnosti

53. ulo2.9

1.516,23.705.2l.t.57,7

£..9oa,61.15S.8

3c6.9(..969,8

769,82.655,1

26,029,2

5.fl(.o.l3.185,31.535,32.161,1

1.220,1l.loo.l6.(49(4,0

33o.127,glal,o

llG.252,8

60.812.922,5

1.3(42,8763,1

l.(.28,9

2.872,(4(4.32o,83.211,8

115.589,81.805,7

153.779,5

9.9(42,56.675.2

17.978,2(456.730,6

8.600.3271.735,2

82.31.796,9

lla,393.(.30,6

257,51(41.891,5

2.369,(4(4.1(40,1

695,071.9(40,3

558,9(4l.l(,7,3

11.021,6, 227,(4

117.361,3762,1

196.618,(4

286,31.0(40,2

5^,639.25(4,9

217,328.792,7

12.680,52(4.67(4.219.5(.1.5

778.717,610.596,1

680.385,1

tNTERMED INPUT! 7.67o,o 1(4.789,0 12.877,0 (.51.295,0 3.651,0 281.580,0 771.862,0 237.569,0 120.851,0 326.191,0 70.122,0 I.526.595.0

UvdZ 'AmortlzacljaAkinuiacl JaPorezi

OsoOnl dabopi

770.5

553,0-7o,o

1.876,0

1.681,0

225,2

79(»,o535.0

3.913,0

(«.(.18,o

2.262,5

6(48,018(4,0

1.773,0

1.597,0

13a.3o3,6

31.182,0I8.II0.0

7(4.9(40,0

72.887,G

dlo.l

977,0335,0

2.006,0

2.817,0

12.376,1

29.7(48,056.9(42,0

125.6(49.0

17(4.o9o,a

1(46.7(48,0

6(4.102,076.036,0

2I0.157.0

257.69a,0

-3.878,0

2.829,0

3(4.80(4,0

189,0

56.678,0

3(4.912,0

7.669,0

(4(4.631,0

(40.375,0

125.(476,0

15(4.606,0

237.569,0

288.273.0

(417.970,0

INPUT 12.680,5 2l».67U,2 19.5(41,5 778.717,6 10.596,1 680.385,1 1,526.595,0 237.569,0 15(4.606,0 (417.970,0 268.273,0 2,625.013,0-

O-J00

IZUQR: Hedueobnl odnosl privrednlh delatnostl STR Jugoalavlje u 1976. godlni; Studlje, 9iallze 1 prikszl, Or. 101, SZ5, Bsograd, 1979.;Prlvrednl bllsnsl Jugaalavlje 1978.; Studlje, anallze 1 prlkezi, Or. 102, 5ZS, Beograd, 19^.

TABELA 6

SFR JugOSlavijQ; Procjena input-output 1978. u milijuniM dlnan

OUTPUT:^

-INPUTO

01>u^ o

a -4c a

ffl -a

C O OfO c

:J e 20. a'D

Fl anlan1 adarerpB drva 1

o

O <09 hi aN U Uw4 M v4

2°-&ck >4 a

Qatala Indua- trlja

g4Jo

Oatale djtale- nolta

1 .£ ui S.S

3 H4 o

NO>NM

1 uaU .4

d uc wh4 44

Oaobna1 top- roanja

D1

n c

a o Q□ a. M

OUTPUT

Pll.prer.l pi.Fln.prer. drvaPr.l prer. pap.Qst. incfciatrijaSumaratvoOat. djelatn.

1.091,597,6

l'»7,32.3o5,35.531,22.U52,2

6.575,72.168,1.

i.5o,o7.7«.o,«.1.2o7,7«..57t.,6

3a,8(.8.2

7.562,(.(..360,62.2o6,o3.266,0

1.515.21.906.3

11.5(.7,9(.76.623,2

1(.3,1176.1o(.,3

90,820,227,6

l.*753,9'978,6

2.o6(.,8

3.523,97.«.q5,(.(*.31(.,o

16(..877,72.528,8

2(.2.676,2

12.827,6ll.6(.7,92(..o(.9,l

657.682,012.597,0

(•31.16a,(.

6.691,05.596,o1.836;6

122.832,61.395,68.375,0

115,82.895,6

193,0151.8(.5,7.

U2U,723a.6o6,2

16.(.e7,(.3Ul,o

I7i.?9(4,6l.]2o,6

293.976,(.

381,91.378,6

7o7,952.11.3.1

268,838.21.5,7

20.216.337.967.527.127.6

1,159.796,0 115.826,9 11,002.363,7 1

INTERM. INPUTI 11.625,0 22.717,0 17.518,0 667.8(.2,o (..1936,0 (.25.326,0 l,l(.9.96(.,o l(.6.929,o 366.081,0 (.67.200,0 93.11.6,0 2,263.320,0

Uvoz

AmortlzacljaAkutulacl ja

Osob. dobocl

Porezl

1.Ull,U

851, Q761,7

2,eU6,3

2.720,9

(.20,0

973,01.599,0

6.593,3

5.665,2

3.071,8

1.195,0(rt2,7

2.28k,1

2.556,0

19(..78o,9

(.3.337,03(..969,3

111.660,6

107.168,2

1.732,5

l.:268,oi.o6a,e

3.892,1

2.929,5

19.280,(.

(.1.268,052.(.(.2,5

2(.(..6(.1,6

2l9.2o5,2

22o.697,o

88.892,091.26(.,a

372.218,0

3(.o.285,0

20.698,0

59.129,0

^2.628,0

51.7,0

87.33o,o

5(..316,o

6.31.0,0

97.897,0

198,01.8,06o.58o,q

229.58(.,o

366.081,0

629.395,0

(*5a.oll,o

INPUT 20.216,3 37.987,5 27.127,6 1,159.798,0 15.826,9 1,002.363,7 2,263.320,0I 1

229.56(.,q1

366.061,0_ 1

629.395,01

(.58.oil,c1

_ 3,966.391,0 0

IZUOR: Medusobnl odnoal prlurednlh delatnoati SFR Jugo3l»/lJe u 1976. godlnl; Studlje, anallze-I prlkazi, br. IDl, SZS, Geoqrad 1979.Privrednl bilanai Jugoslavlje 1978.; Studlje anallze 1 prlkazi, br. 102, SZS, Beograd, 1960. ' 'Statlstlckl godlsnjak Jugoslavlje 1960., SZS, Beograd, I960.Procjene 1 uskledenja: R. Sabadl. 1961.

OJVO

40

TABELA 7

SFR Jugosla/ijg 1976.' Tghnicki koeficijenti

1-^COjr D 01U) "D >Ucooa u

Q. a-4

o oC 13'H (D

o U (D

amU. a.T3

■ ■ 1 1 ■o ki a

03 1> a 1 o 1 1>4-4 o 1 w n (0 t,-4 Ofci . ajo□ (D-Q | E>C-^p [ OCU 5*'act. 10-44J kTS it)

□stale jdleta nolts

PHJ. grada 1 plo£erinalna prerada drvaProlzv. 1 prer. papira□stale industrijaSumaratvoOatale djelatnostl

0,065820,004210,008110,119570,2922o0,11496

0,19894□,□4696G.012440.2O1420,o32ol□,10761

0.00133 ; D,00157□.ool49 ; 0,001410.29886 : 0.010910,16300 1 0,42394□,d8366 I G,aoGl30.11o59 1 0,14156

0,007630,001220,002120,12673□.b72o20,13485

0,oo4220,006350,004720,16989□.002650,226o2

INTERMfDIjARNI INPUTI 0,6o487 0,59937 0,65896 j 0,57954 0.34456 1 0,41385Uvoz

AmortlzacijaAkumulaci JaPorezl

Oaobni dohocl

0,d5o76

0.04361-□.00552

0,14794

0,14834

0,00913

□.□32180,02168

0,15859

0,179o5

0.11578

0.043390,00942

0,o9o73

□.08172

0.16733

0,o4ao40.02326

0.09624

0.09360

0,07645

0,o922o0,03162

0,18931

0,26585

0,01819

D,043720,06369

0,18467

0,25587

INPUT 1,00000 1,00000 1,00000 1,00000 1,00000 1,00000

IZUOH: HecJusobnl odnosl prlvrednih delBtnostl &"n Jugoalavlje u 1976. oDdinl; StudlleBnBlizB i prikazl, br. 101, S2S, Beograd, 1979.Privrednl bllansl Jugaslavije ITW•; Studije, anallze 1 prikazl, br. 102, Beograd, 1980.Procjene I uakladenja: R. Sebadl, 1981.

TABELA 8

SFR Jugosla/ijg 1978.' Tehni^ki koeficijenti

PH. grada 1 ploSerinalna prerada drvaProLz. i prer. paplre□stale IndustrijaSumarstvoOatale djeletnoati

INTERMtDlJARNI INPUTI

Uvoz

AmortlzecljaAkunjlaciJa

Porezl

Oaobni dohocl

INPUT

O -D >UCOO03 U

0,053990, go'«630,007290,114030,273600,12130

< O (0 . O IN C ^ (0 B^ C {• >4 O ^ ^2 T? o. a

0,17310a,o57o80,011850.203760,03179O,12o43

□,001140,001760,278770,161480.O61390,12120

O,0bl310,col650,009960,41g950,000120,15184

0,oo574-0,001280.001740,11082□.061830,13o46

I01

a -4e -4 4444 U Oo o^ôc-

□,00352; 0,00739i 0,00430'■ 0,16449I 0,00252! 0,24210

0,575o3 0,598ol 0,64576 i 0,57583 ; 0,31187 j 0,42432

0,06981 0.g11o6 j 0,11324 j 0,167940,o42o90,03768

0,13459

0,14a79

0,025610,o42o9

0,14966

0,17356

IfOOOOO 1,00000

D,g44q5D,01484

0,09422

□,08788

1,00000

□,037370,o3al7

G,09242

0,09628

1,00000

□,lo947

0,o8ol20,06753

□,18510

0,24592

1,00000

□.01923

a,o41170,o5232

0,21869

0,24426

1,00000

IZUOR: Meduaobni odnoai prlvrednih dalBtnoatl STR 3ugQBlovlJe u 1976. godini; Studije,analiZB I prikazl, br. 101, SZS, Beograd, 1979.Privrednl bllansl Jugoalavlje 1978.; Studlle, anallze I prikazl, br. 102, Beograd. 1980.StetlatlCkl godlsnjak Jugoalavlje 1980., SZS, Beograd, 1980.,Procjene i uakladenja: h. Sobadl, 1981.

41

TABELA 9

SFR Jugoslavija: Sektorskl multiplikafori 1976. (I-A)-1

1g-.

0 □..4 U Mo. Qt a.

Finalna prerada drvaProiz- vodnjai prer. aripap

Oatala indua trija

1h

xn m

1Q» *»

-H O -4O -4

u o

PilJ. grade i pla£e l,o769t. 0,2275'. Q,00667 0,00586 0,01129 0,oo91a

Finalna prerada drva 0,00779 'l,o5329 0,oo5'.3 0.00512 0,00359 0,00985

Proizv. 1 prer. paplra □,□2177 0,03206 1,1.3738 D,o3131 O.ololl Q,Gl6a5

Oatala induatrija 0,395o2 D,53aU9 0,536o7 1,85110 0,31861 0,1.1725

Sumarstvo 0,3l*22U 0,11181 0,13292 0,oo6o9 1,08296 0,00861.

Oatale djelatnostl □,296ob 0,30281 0,3283'. D,3«.573 0,25059 1,371.87

IZ\/GR: Medueobnl oOnosl prlvrebnlh delatnoBtl SFR Jugoalavije u 1976. gadlni; Studlje,snalize i prikazi, br. 101, SZS, Beograd, 1979.Prlvredni bllanal Jugoalavije 1978.; Studije, analize 1 prikazi, br. 102, SZS,Beograd, 1980.Procjene i uakladenja: R. Sabadl, 1981.

TABELA 10

SFR Jugoslavija: Sektorskl multiplikafori 1978. (I -A)D

O Un 1} >ucoo0 M

0. a-4

-4 OO .4 (0

£ K 2L. Q. XI

Proiz- ajnoovi prer. aripap Oatala indua trijaSumar ovts

Oatale jdtale itaon

PilJ. grada 1 ploSe I,06222 0,1971.8 □,ooj6I Q,oo5o8 0,0081.9 a,oo8o2

Finalna prerada drva 0,00887 1,06522 0,0061.5 0,00616 0,00389 O.ollBl

Prolz. L prer. papira 0,01831. 0,02892 l,396o5 0,0271.1 0,00796 0,011.26

Oatala induatrija 0,35615 0521.29 0,5o652 1,81266 0,271.13 0,1.0396

Sumarstvo 0.31252 0,09711. 0,12397 G, 00529 1,06989 0,00781

Oatale djelatnoati 0.29950 0.32725 0,31.799 0,37021. 0,21.233 1,1.0715

IZUOR: Medusobnl odnosl prlvrednlh delatnoatl SFH Jugoalavije u 1976. godlnl; Studije,analize 1 prikazi, br. 101, SZS, Beograd, 1979.Prlvredni bilansi Jugoalavije 1978.; Studije, analize i prikazi, br. 102, Beograd 1980., Savezni zavod za atatistiku.Statisticki godisnjak Jugoalavije 1980., SZS. Beograd, 1980.Procjene, uakladenja i izrafuni: h, Sabadl, 1981.

TABELA 11

SFR Jugoslavija: Uvozne transakcije 1976. u milijunima dinara

OUTPUT

INPUT<!^Pllanaka darerpa1ploce Finaln a]prerada |drva 1 Prolzvod- 1 ajn 1pre -1 ruda pa -1 arlpi

D 1n CO

(D 3C

8) C UO >♦ .♦

uo o

g 3

n

□stale S jdtale -P nolts9

' 1 1CWsl

a uj

2 5 S a 5 E a z

Invea- itjlce ■

No>N

1a >s)c on ua o81 Oa o. c

W1o

D UMJ DO. □a a c

OUTPUT

Pil.prer.l pi. 29,0 526,1 1.1 355,5 0,3 110,6 1.022,5 13,1 . _ 1,0 1.036,1.fln.prer. drva - 2o,8 0,0 <♦0,0

- lo.2 71,0 38,2 - 2'.1,7 12,9 363,9

Prolz.l prer. pap. 16,5 55,1 B9a,5 1.131,'. 0,5 lo'.,'. 2.2o2,t. 37,7 - 66,2 95,3 2.'.ol,7 ■Oat. Industrlja 87,1. 832,9 5o5,6 7o.69o,l '♦2,3 1q.'.2B,2 62.566,5 36.157,6 - 6.712,7 9 13o.6o5,9SijDarstvQ 2U3,2 2,9 '♦'♦5,2 56,1 1.3 37,2 766,0 - - 21,6 - ao7,t.Qst. djelatnosti - 2.6 St.,3 9.373,3 0,2 ,l.'.oo,2 10.670,9 61.5,1 - '..305,'. 73,2 19.390,6

INPUT 376,0 l.t.(.o,6 1.9'.o,7 ai.6(.6,(^ (♦I.,6 12.o9o,9 97.539,2 , 39.091,6 - 13.3'.7,5 '♦.627,'. 15'..6o6,oro

IZUQR: MeCuaobnl odnoal privrednlh delatnogtl SFR Jugoslavlje u 1976. godlnl; Studlje, analize 1 prlkazl, br. 101, SZS, Beograd, 19^.Priuredni bllansl Jugoslavlje 1978.; Studije, analize 1 prlkazl, br. 102, SZS, Beograd, 1980.Procjene 1 uskladenja: R. Sabadi, 1981.

TZ/

TABELA 12

1978.godina

SFR Jugoslavija= Procjena uvoznih transakcija u milijunima dinaraOUTPUT

INFUTO

liP. prer.iplo£eFinalna prerada

drva Pr. Irerp. papira

Oat. In- duatrlJa

110 a

M

Ostale jdtale- nolta

OI gS.5Iss3 M h-

1 OJn

Ql

> act-t *»

Izvoz

m >ncooX3

Q C0) oa □.

XDo O

ffl t, "n•U .J C

OUTPUT

Pll.prar. 1 pi. 1.3,3 700,6 527,8 a,U 165,2 1.517,6 19,0 - - 1,6 1.536,2

Fin. prer. drva - 29,6 - 59,7 16,1 lo5,6 57,1.- , 356,1 16,1. 539,5

Pr.i prer.papira 25.1 02.8 1.327 ,"7 1.679,6 0,7 156,L 3.271,6 51.,? - 97,9 11.1,2 3.565,1.

Ost. Industrlja 13o,l 1.238,0 75o,3 lo<..971.6 63,2 15.«.82,5 122.636,9 52.663,6 • - 12.31.7,5 6.299,7 193.91.7,7

§Limarstvo 359,3 663,2 82,9 2,o 55,2 1.166,3 - - 32.1 - 1.198,1.

Ost. djelatn. t.,2 l'«a,o 13.919,0 0.3 2.078,1. 16.11.2.0 2.01.6,2 - 10.1.26.6 176,0 28.791.,8

MNPUT 557.9 2.139.7 2.601,3 121.21.1,0 66.6 17.953,5 lt.(..Bl.G,0 51. .61.2.9 - 23.261.,2 6.636.9- 229.561.,0

IZVQR: Medijsobni odnosl prelvrednlh delatnostl STR Jugoslav/lje u 1976. godini; Studlje, anallze i Prlkazl, br. 101, 5ZS,Beagrad, 1979.Prlvrednl bllansi Jugoslavlje 1976.; Studije, anallze 1 priVazi, br. 102, 5ZS, Baograd, 1960.Statlatlcki godlsnjak Xgoalavlje 1960.. SZ5, Beograd, 1960.Procjena 1 uakladenja: R. Sabadl

04

44

TABELA 13

SFR Jugoslavija - Proizvodnja piljene grade i ploca

SFR of Yugoslavia - Lumber and Board Output

Jadinica Btoj

P R 0 .1 Z V 0 D 1 j Rjtri ptiiiviBiia1978. ■

197G. 1977. 1971.

Plljens QradB EetlnJaEa 000 2UU 2.163 2.261* 2.263

Pilj. grade hradta 1popruge 000 tn' 121* 2SD,9 276,1* 296,1

Piljene grade bukve ipopruge 000 tn' 205 971,1* 1.179,5 1.216,3

Piljene grade topole 1Dstellh mekih lietoEa 000 95 117,6 93,1 95,6

Pll^na grada jaoena 1□Qtallh tvrdlh llataSo OOG Ri' loa 65,6 62,0 93,3

Plljena grade egzotePlljenl pregovl

Slljepl fumlr

Plemenltl fumlr

000 tr?««« 3OOG rn

CDO m'000

II*

26

y*

27

16,6

191,0

1*3,7

l*i*,9

15.1

171,7

1.7,2

1.6,7

19,7

163,5

50,6-

SperploEe neoplomenjeno 1gredevlnakePanelploSe, neoplonenjcneLseonltploEe, neopl.

PloEe iverice, neopl.Hedlapen ploEeOplecnenjene ploSeiTnpregnaclja drva

OOG m'000 tn^

2OOG m

000 tf?n,3„ 2OOG m

000 m'

22

11

U

20

1

22

e

120,6

55,7

27.571

1*61*,1*

16.561

133,2

132.6

69,7

26.1*35

626,0

^.132

15.621

121.7

131*,9

60,1*27.1*20

632,3

29.891*

17.788

176,3

IZUQR: InduBtrljo 197B., StetiotlKkl bllten br. IIUS, Savaznl zevad ze ststietlku, Bsograd, 1979.

45

TABELA

SFRJ' Prodaja sumskih sortimenata

SQRTIMiNTI 1970 197S t97E 1977 t97B 1979 1S8D

Pllangxi Irupcl hrasta 368 t.2o t.37 J.52 U69 1.81 1.59

Pilanskl trudcl bukwe i.eiî 2.023 2.072 2.376 2.1*06 2.55c 2.235

Pllanskl trupcl cetinjaca 2.837 3.'.59 3.375 3.671 3.51.9 3.6ol 3.51.6

Pllanskl tropci oslali 3o2 -11 1.13 i4(.g 1.70 519 e«9c

r i L irupcl U58 5o6 uea 553 816 593 61.0

Rudno drvo t.73 523 J.79 1.18 1.89 (.1.0

Dstalo obio drwD 532 i.37 1.91 578 633 59o 623

Celulozno srvo 1.539 1.713 1.585 1.681 1.1.26 1.1.51 I.5I0

Ogrjevrio drvo 2.805 2.996 3.137 3.258 3.281 3.237 3.072

Oatall sum. soriimentl 113 151 130 156 136 126 11.9

IZUDR; INDEKS, br. 2, 1981, SZS, Beogres

TABELA 15

SFRJ Proizvodnja industrije papita:

VRSTA PROIZVODft itdioica nitx 197B 1979 19S0

Celuloze t 1.9b. o62 503.1.83 1.91.111

Orvenjace t 115.630 I01..736 11U.B59

Roto papir t 96.373 61..339 1.5.1.83

Plaaf.l I tlakaraklpapir t 211..61.8 227.520 291.51.5

Natron papir t 11.9.216 11.6.337 127.61.3

Ostall paplri t 377.256 1.03.657 1.81.1.72

Karton t 67.762 lZa.1.61. 150.617

Ljepenka t ^9.951 1.9.1.36 1.7.338

Proizvodi preradBpaplra t 51.6. oUS 598.361. 637.171

IZVCP: INDEKS, br. 2, 1981.• SZS, Beograd

46

TABELA 16

SFRJ' Proizvodnja piljene grade i drvnihploca

VRSTA PRDIZVDDA

lidinicaffljcte m 1979 19BQ.

PI 1Jena grada Cetlnjaca □DO 2.283 2.3901

2.3t.l

Plljenja grada listaca 000 1.771. 1.082 1.865

Furnir 22U.aU7 229.5o7 25o.t496

Sperploce 13U.951. 1140.1.67 116.826

Panelploce 6d.37«4 53.122 «45.192

Lesonllplo£c 000 27.««2o 3o.2o9 32.700

Plo£e Iverice 632.38U 726.160 811.610

IZUOR: IN[«KS, fir. 2, 1981..'SZS, Beograd

TABELA 17

SFRJ= Proizvodnja finaine prerade drva

VRSTA PnOlZVODA |tdinica mjtrf 197B 1979. I9SD.

NamJestaJ u garniturama gam. 288.559 275.%1 271.26t.

Kofnadnl namJeStaJ 000 kom 16.653 17.7««1 19.151.

Urate 1 prozori 000 kom 3.872 t».«.7o 1..72U

Punl parket 87.135 91.823 êi.t.66

IZUQR: 1NDEK5, br. Z, 1981., SZ5, Beograd

47

TABELA IB

SFRJ: Kretanje izi'oza i uk'oza

Izvoz 1976. 1979. 1980.

Pilanaka prerada i plo£e, tek. cljeneIndeks Izwoz. cljena {werlZnl)pQ cljenama 1978.

7.263

loo

7.263

6.842

116

7.493

10.473

120

7.396

flnalna prerada drva, tek. cijeneUeriZni Indeka izvoz. cijenaPo cljenama 1976.

5.666

loo

5.866

6.875

111

6.194

9.665

113

7.681

Prolzv. i prcr. paplra, tek. cijeneUeriSni indeka izvoz. cijenaPo cljenama 1978.

1.928

loo

1.928

3.176lie

2.692

4.482

125

3.039

Sumaratvo, teku£e cijeneV/erlSni Indeka izvoznlh cijenaPo cljenama 1978.

1.466

loo

1.468

1.9o7

116

1.644

2.192

122

1.549

□atale induatrlja, tekuie cijenePo cljenama 1978.

129.360129.360

154.653134.7o6

2o6.567153.670 .

□stale djelatnostl, teku6e cijenePo cljenama 1978.

6.6186.616

9.8176.551

11.4876.618

Uvoz

Pilanska prerada i plo£e, tek. cijeneIndeks uvoznih cijena (veriZni)Po cijenama 1978.

1.743loo

1.743

2.2o7117

1.686

2.124118

1.539

rinalna prerada drva, tek. cijeneUeriinl indeka uvoznih cijenaPo cijenama 1976.

519loo

• 519

463112413

365112291

Prciz. i prer. paplra, tek. cijeneUerilnl Indeks uvoznih cijenaPo cijenama 1978.

3.793loo

3.793

4.623114

4.231

5.726132

3.805

Sumaratvo, teku6e cijeneUerilni indeks uvoznih cijenaPo cijenama 1976.

2.000loo

2.000

1.963lo9

l.Bol

3.132123

2.336

□stala induatrlja, teku6e cijenePo cijenama 1978.

240.520240.520

339.756282.644

365.740256.239

□stale djelatnoati, teku6e cijenePo cijenama 1976.

23.94723.947

33.49727.749

34.17023.786

I2U(W: INOEKS, 2,1961, S2S, BeogrBd; SAOPgTEIVJE S2S, 25:29, 24.lo.198I.

48

TABELA 19

SFR Jugoslavija= Utro&ci osnovnih sirovini i miterijila uproizvodnji piljone grade i drvnih ploca

JlrilBICI 1977 ! 1978

■jitiUkupiQ Uvii Ukipoe Uvil

Slntetl£ka Ijeplla tona 62.372 523 67.926 (tl9

Ind. otpacl SetlnJaSe tona 235.936 - 23(«.c(.a -

SHJepl fumlp 000 62.663 56.636 -

Plemenltl fumlr 000 6.795 173 7.066 87

Bukovl pll. trupci 2,d52.153 - 2,213.oo<< . -

Hraatoul pll. trupci m' 5i«7.193 - • 51.5.«.97 -

Pll. trupci o.t.l 13o.25'« - 155.1«35 -

Pll. trupci topolo 110.755 - 121.766 -

Pll. trupci o.m.l. Bo.269 - 62.W*9 -

Pll. trupci Jele.i mr. ffl' 3,219.351 - 3,21(».o61 -

Pll. trup. oat. £et. 192.691 2.559 193.667 -

Qukovl trupci F 1 L 37o.52«« - 391.5o6 -

Hraatovi F trupci - 36.752 -

L trupci tcpole 59.636 - 61.500 -

Qatall F 1 L trupci 73.195 15.7a6 I06.71.7 17.5o6

Proatomo drvo llataSa1 SetinJaSa za Iverlce1 leaonit plo£e 6di«.G76 . 62(*.6<«

Trupci egzota za pllje-nje 1 L trupci 69.7<48 87.960 9<4.9o7 92.5i*l

IZUOR: StatietiCki bilten br. - Induetrljs 1976.1979.

SZS, Beograd,

49

TABELA 20

SFR Jugostavija= Utrosci osnovniti sirovina i materijalau finatnoj preradi drva

1977 1978o

e t•o SL

A ■

Koiicma Uvot Xeiicini Uvoi

Opruge za namjestaj tone 3.714 . 4.067 _

□kov 1 pritjor za gradev.atolariju, namjestaj 1drvnu galanteriju tons 3.216 19a 3.276 162

Slntetlcko IJepllo tone 13.417 1.154 12.025 1.177

PllJ. grada CetlnJaSa 643.283 44.295 996.5a3 59.191

PllJ. greda hrastovine m' 127.4o2 - 146.956 153

PilJ. grada bukovlna 3ol.549 - S59.095 -

Pilj. grada m. list. 64.6ol - 67.965 741

PilJ. grada o.t.l. 20.654 723 24.9o4 60I

PilJ. grada egzota 23.395 21.0B7 26.611 24.069

Slijepi fumlr COOrT 10.379 336 1g.5o3 566

Plemeniti furnlr □OOn^ 56.325 9.657 65.627 14.315

3perplo£e neopleinenjene 45.933 - 35.0I0

Panelploce neoplenenjene m' 11.663 - 16.632 -

LesonitploCe neoplemenj. 000m2 16.6o7 16.656

Place iverlce neoplem., 395.473 1.516 4o6.366' 657

Hediapan place 363 6.194 237

Oplemenjene drvne pla£e:sperplo., luerlce, panel1 lesonit

000

17.662 1.499 2o.ol4 635

Tlskana 1 netlakana aoiba'-laza od papira, kertona,.pune 1 ualov. IJepenke tone 2.691 4.265

Pam. tkan. za tapec. QDOn: 6.85o 1.797 7.514 951

Uun. tkan. za tepee. n 2.129 16o 2.123 262

- Tkan. od aint. filam. 5.642 369 7,121 167

IZVCR: Indugtrlja 1976., Statlstlcki bllten Qr llitS, SZS, Beagrad, 1979.

50

TABELA 21

SFR Jugoslavijs' Utroici osnovnih sirovina i matorijala

Jiiiuu1977 1978 1

■jiti Koliiiia U¥01 Koliciat Uvii

Koncentrat pirlta tone 103.376 - 12.757 -

Klor tona li*.229 - l<*.ol2'

Sufflpoma kleellna tana 1.7B0 - 2.<485-

NaOl - Solvay tona 61 - 66

NbCX elektrolit. tona 16.367 (♦.itoB 17.20B <».771

Natrijev Îfet bezv. tona 11.583 - 19.872 -

Alutn. sulfat tona 2(«.73a - 23.736 -

KolofonlJ tona 1.9<«6 - 2.«»71-

Sunpor tone 20.116 9.7M* 19.719 9.590

Organake boje tona 211 12 326 15

Premaz. aredatva zagrariSku induatrljj tona 713 lU 687 79

Sintetifika IJepila tona 87 65 136 28

Induatr. otpacl tone loo.l2i* 1.15<* 113.369 2.7a6

ItebiJ. auirit. cal. tone 33.967 2.772 <♦2.522 7.368

BIJ. Buirit. ceiulo.SetinjaSa za paplr tona lo9.128 <♦<♦.(♦99 122.603 ti5.7o9

BlJelJ. sulfltna ce-luloza llataia za paplr tona 62.130 7o.69<^ 9.376

BiJ. Buirit. celul.od bllj. atabljlka tone 8.037 1.763 6.673 <♦97

NebiJ. Bulfat. cel. tona 177.066 5.0U0 169.356 5.761

BlJelJ. aulfat. cel. tona 75.906 15.966 loo.66<4 16.929

Polukein. celuloza tona 65.2(*5 - 61.180 -

Drvenjaâ tone 112.21(« - 11<^.119 5.076

Bezdrv. tlakafakl 1plea£l paplr tona 11.3l.a 21a 13.1<il lo5

Sred. flnl tlakarokli plaadl paplr tona 2.3oB - 1.935 -

Paplr ZB tapete tone 5.228 - 5.819 -

Oat. tlak. 1 pls.pap. tona 9.660 - 11.356 1Natron paplr tone 138.002 9,969 1<^6.653 13.113

Ckictnl 1 amb. paplr tona 230.'♦13 1.166 2<^9.1<^3 1.535

□blSnl tankl paplr tona 2.19'« -1.6i^<^ ]

Qatall psplrl tone <♦1.025 1.6l4l« 36.997 2.366 1Karton tone 65.7o2 21.767 59.909 2<^.oCa

LJepenka tona 23.036 - 23.517 -

Uelovita IJepenka tona 15i4.75o -167.091 -

Starl paplrr

tona 3(4a.963 2ii.3S6 358.075 23.o<46

Celul. drvo bukoulne prm l.SoS.lt^S 67.69'4 1,587.957 169.217

Celulo. drvo topole prm 196.936 62.619 2<45.5l<. 73.119

Celul. drvo o.llBtaEa prm 3W.'#33 2.762 29<^.2ol 7.257

Cel. drvo Eetlnjaâ prm 2,257.267 IQU.lUl 2,3ai.'^7o 961.632

IZUCP: Industrija 197Q., StetlatlfiKl bllten Dr. SZS, Beograd, 1979.

51-

TABELA 22

SIR Jugoslavija 1978.= Procjena konkurenfnog uvoza

OUTPUT-^

IIMPUT^Pilaksna adarerpi place Fi anlanpre adardrva

(0

c toto "□□ (D> Ph (0N Q) Ph•H Ph "H□ [3.

(0Q. -H □.

□stala industrija

. a

+3CflutoE□

>cn •

OstaleIjdleitsonta

1

£ 8i 3

C ..0 c

Pil. prer. i pi. - - -- - - -

Finalna prerada - - - - - - -

Pr.i prer. papira - - 60Q,D 1.0DD,Q r 100,0 1.700,0

□at. industrija - - - - - - -

Sumarstvo 59,3 - 663,2 82,9 2,0 55,2 862,6

Ost. djelatn. - - - - - - -

SVEGA 59,3 - 1.223,2 1.082,9 2,0 155,2 2.522,6

u milljunima dinara

r\la tEmelju prethodnih racuna i podataka iz Tabele 22., konstruiralismo Tabele 23, 2it i 25. kao polazne tabele za procjene sto bi nam va-Ijalo ciniti da bi postigli realne Iznadprosjecne stope rasta u cetiriaektora koji cine sumakopreradivacku cjelinu.

Najpriradnija upotreba multiplikatora u analizi, sto se u najno-vije urijeme naziva analizom utje.caja (Impact Analysis) je u gospodar-skcm planiranju. Takvu analizu mozemc rastaviti na tri odjeljka.

Prvi razmatra elementarne magucncsti pristupa planiranju upotre-bam input-output metode, radi dobijanja sektorskih outputa 1 primarnihinputa konsiatentnih sa apecidiciranim finalnim traznjama. Unutar tihpristupnih .okvira planiranju detaljnije cemo se posvetiti razmatranjumultiplikatcra finalne traznje, koji generiraju zaposlenost.-

Drugi dio se naziva anallza utjecaja, kojom se opisuje relativnospedjaliziran razvitak u analizi multiplikatora, ukljucujuci osobnanetto primanja i osobnu potrosnju, kao dio prosirene meduproizvodne(ill meduindustrijske) matrice.

Konacno u trecem dijelu promatramo djelovanje promjena cljena ko-je proizlaze iz promjena koeficijenata primarnih inputa i njihovo kon-sistentno djelovanje kroz cijeli gospodarski sistem.

52

Moramo medutim upozoriti na cinjenicu da je krutost strukture i potpun

nedostatak prilagodivanja traznje promjenama cijena jedan ad postula-

ta msduproizvodne matrica. Izracunavanje cijena, kao sta cema prikaza-

ti, temelji "sE na ovoj matribi, bez ukljucivanja reda domacinstva (osob-

na pcimanja) i stupca damacinatva (osobna potr.Dsnja). Agregatna efekte

-cijena cemc medutim radi poaljedica kcje cni imaju i lakseg razumije-

vanja ilustrirati primjerom poskupljenja uvczne nafte.

Input-output: u planiranju narodnog gospodarstva

Input-output sistem se maze u gGspodarskom planiranju upotrijebi-

ti na vise nacina. Jedna od metoda kojom smo se djelomicno sluzili jest

kada zeljeni vektor finalne traznje pomnozimo □ matricoin koeficijenatameduzavisnosti (sektorskim multiplikatorima), •kako bi na taj nacin□dredili potrebe proizvodnje. Znatno sira metoda, a kojom smo se tako-der djelomicno sluzili jest matematsko programiranje, pristup kojegje upotrijebio Geary (1963-^+) kod izrade modela za Irsku, a koji setemeljiD na input-outputu 1960. Slican tip linearnog programiranja jeizraden i u nas (Sabadi, 198D.) temeljen na strukturi gospodarstva Ju-goslavije. Za sire poznavanje upucujemo citatelja na izvrstan prikazmetoda, Chenery & Clark, 1959.

Metodom konsistencije, kojom smo se sluzili u ovom radu se odredivektor finalne traznje u 1985. godini. Kompliciranim metodama uz pomocmakro i mikroekonomskih modela odredili smo kakva ocekivanja mozemo ima-

ti u 1985. uzevsi u dbzir historijske trendove i njihovom ekstrapola-cijom, uz korekcije dogadaja koji mogu nastupiti (npr. dalje poskuplje-nje nafte, plina, ogranicenja u vanjskoj trgovini i iz toga proisteklebarijere za ekspanziju naseg uvoza, ubrzane demografske prdmjene - kaosto je npr. starenje stanovnistva i iz toga proizlazeca sve veca soci-jalna davanje, penzije i si., strukturne privredne promjene kao stoje npr. brzi rast sektora usluga od proizvodnje i si., ltd.) dosli smodo ocjena drustvenog proizvoda i meduzavisnosti njegove raspodjele, pasmo na temelju takvih opseznih istrazivanja priredili novu tabelu input-output. Prognoziranu finalnu traznju"smo na taj nacin mnozili smatricom procijenjenih koeficijenata meduzavisnosti i dobili potrebeproizvodnje. Pomocu svih metoda koje smo spomenuli dosli smo do proc-jena. U Tabeli 26. dajemo prvo prikaz strukture svodnih bilanca SFR

TABEU 23

SFR Jugoslavija: Input-output 1978. pod pretpostavkom zamjene konkurentnoguvozo domodom prolzvodnjom Sumarstvo, proizvodnje I prerode paplra^.|^.^

OUTPUT :i>INPUTO Pllanaka darerp a1 drvne plo£e

O 03c -0^ nn Pi o

U. O.'D

Prolzvodnja1 prerada paplra1 Oatala Induatrlja

o>**nu

J

e

□c

ei **(9

n

o n

inUPNAINTERHEOUIR-HATRAiNJA ^ u

c♦Ac

2> 3>4 NA c 0S 0 >O ^ 3

DOMAdiOUTPUT

Pll.prer.l pi.Fln.prsr.drvaPr.l prer.pap.Oat.lnduatrljaSumaratvQOst.djelatnoatl

1.091,597,6

H.7,32.305,35.531,22.t.52,2

6.575,72.166,(4

(»5o,o7.7(40,U1.2o7,7(..57(4,0

30,6UQ.Z

7.562,(4<4.360,62.200,o3.266,o

1.515.21.908.3

11.5(47,9(.76.623,2

1(43,1176.1o(4,3

9o,62o,227,6

1.753,9976,6

2.06(4,6

3.523,97.(405,(4(4.31(4.0

16(4.077,72.526,6

2(42.676,2

12.627,611.6(47,92U.d(.9,1

657.662,012.597,0

(431.160,(4

7.300,726.339,63.076,5

502.116,03.229,9

' 571.203,3

l.7oo,o

662,6

16.66(4,237.567,525.279,0

966.loo,01(4.0%,(4

963.236,5

INTERMEDIJARIII INR 11.625,0 22.717,0 17.510,0 667.0(42,0 <4.936,0 (425.326,0 1,1(49 . 96(4,0 1,113.356,0 2.522,6 2.0(45.1(45,6

Nekonk. uvoz

Orustv.prolzv.

1.352,1

7.179,9

(.20,0

1(4.65o,5

l.8U6,S

6.537,0

193.696.0

297.175.1

1.73o,5

9.15e,U

19.125,2

557.757,3

210.17(4,(4

692.659,0

DOMAdi INPUT 16.66(»,2 37.567,5 25.279,0 966.100,0 1(4.o96,<* 983.236,5 2,0(45.1(45,6

cn

IZVOR: Medusobnl ocfrioal prlwrednlh delatnostl SFR Jugoelavije u 1976. godlnl; Studlje, anallze 1 prikazl, br. 101, S2S, Beograd,1979. - Prlvrednl bllansl Jugoalavlje 1970.; Studlje, anallze 1 prlkazi, bp. 102, SZS, Beograd, 1960. - Statiatickl go -disnjak Jugoalavlje I960., SZS, Beograd, 1960. - Prccjene 1 uakladenja: R. Sobadl, 1961.

54

TABELA ZU

SFR Jugoslavijo: TehniCki koeficijenti 1978. pod pretpostavkom

OUTPUT :>INPUTO

CD ^.V n a

Zitla. a o

*■ C Bleeb. a T3

o

> b BN 01 b

Ea a

IhO^ n

II1E

i*

0) *>'H B ffl,

PilenekB prerads 1 drvne ploSe 0,05766 0,175g(4 0,00122 0,aol57 0,oo6i.<* 0,00356 0

rirtalna prerada diva O.ooSl? 0,05772 0,00191 0,00196 0,ooli.3 0,00753 0

Prolzv. 1 prarada paplra 0,00781 0,01196 0,29916 0,01195 0,00196 0,001.39 0,06725Datala Induatrlja O.L2?21 Q,2g6oU 0,17329 0,1.9335 0,12(*i.2 0.16769 G

Sumaratvp 0,29321 0.03215 0,06735 0,oool5 0,0691.2 0,oo257 0,06119

□atele djelatnosti 0,12999 0,12176 0,13oo7 0,16226 0,11.61.6 0,21.661 0

INTEHMEOIJMNI tNPUTI 0,61625 0.6ot<7o 0,69299 0,69126 0.35O16 0,1.3256

Dru§tveni prolzvod 0,36061 0,3953a 0,25663 0,3o76o 0,61.970 0,56727

INPUT l.OOOOQ 1,00000 l,caooo 1,00000 l,ooooo 1,00000

Uvoz (nekonkurantnl) 0,07166 0,oUie 0,07313 0,2ooi*9 0,12276 0,0191.5

TABELA 25

1978. (l-A+M).-1

OUTPUT ÎNPUTO

IIa

■

H

1ea

g

^2B O

B ^sg

*»B

IIS! II EC

a. a II Jm ph

siPllanaka prerada i drvne plo£e 1,06770 0,20150 0,0061.1. 0,0071.2 0,0091.7 0,00681

rinalna prerada drva 0,01026 1,06703 0,00736 0,00897 0,001.63 0,01277

Proizv. i prerada paplra 0,02120 0,03121 1,311.30 0,03706 0,00965 0,01636

Oatala Induatrija 0,1.6605 0,61.570 0,61622 2,17111 0,35091. 0,1.9665

Sumaratvo 0,3188? 0.09801 0,11903 0,0071.7 1,01291 0,00631

Oatale djelatnoatl 0,361.66 0,36802 0,1.0156 0,53602 0,28601 1,1.5596

TA0ELA 26

SFR JUGOSLAVIJA 107B. Sl137B.

STRUKTUR^ skODNiH mm

Tehnicki koeficijenti 1976. Tehnicki koeficijenti 1978.INPUT ;

PRQIZ. INVEST. INOZEM. STANOU. or2ava PROIZ. INVEST. INOZEM. STANOU. DRÂUA

PROIZUOOIVJA

INUESriCIJE

INDZEMSTUO

STANDUIMISTUO

dr!ava

0,50561□,D918Q0,096130,168800,13766

1,00000 0,78167-0,02508

0,225110,01830

0,780^20,13560Q,OOOU5

0,08353

0,2t»325a,15<«820,02660a,'.35270,1<*0Q6

0,508090,079600,09751a,16Ct>60,15035

1,00000 0,639980,09015

0,257550,01232

0,771*080,136750,00087

0,08630

0,203370.2137U0,018210,«.32<*10,13227

INPUT 1,00000 1,00000 1,00000 1,00000 1,00000 1,00000 1,00000 1,00000 1,00000 1,00000

OUTPUT-" Koeficijenti strukture raspodjele 1976, Koefici enti strukture raspodjele 1978.PRDIZ. INVEST. INOZEM. STANDU. dr2ava .OJTPUT PROIZ. INVEST. INOZEM. STANOU. ORZAUA GOTPUT

proizuddnjaINVESTICIJEINOZEMSTVOstanouniStuoDRZAVA

0,505610,589660,9t.9170,616530,72902

0,15562 Q,cn916-0,01632

0,063270,00981

0,213670,238570,00122

0,12111

0,(^.5930,18787a,0U9600,300200,1<*006

1,000001,000001,000001,000001,00000

0,508090,(*66630,961290,591390,71.296

G,17058 o.osusz0,05361

0,093950,00617

0,215260,225200,00238

0,11860

0,0^.1150,253570,036330,31'.660,13227

1,000001,00000l.KDOOO1,000001,00000

onon

I2U0R: Privredni bilansi Jugoslavije 1978., Swodne bllanse 1976. I 1978., Studije, analize i priWazi, broj lEE, Izdanje:Saveznl zauod za statistiku, Beograd, 198Q.

56

jugDslavije za 1976. i 1978. godinu. U Tabeli 27. dajemo kretanje drus-

tvenog proizvoda JugoslavijE i acjenu relanih izgleda u 1985. godini,

u cijenama 1978. godine, s usporednim stopama rasta kakve smo modelima

izracunali i kako ih je zamislio Plan razuoja Jugoslavija 1981-85.

U Tabeli 28. dajemD procjenu raspalozivih sredstava 1985. godine

u cijenama 1978.

U Tabeli 29. dajemo procjenu finalne traznje po njezinoj struktu-

ri za 1985. godinu u cijenama 1978. godine, a u Tabeli 30. dajemo proc

jenu raspodjele raspolozivih aredstava 1985. godine u cijenama 1978.

godine.

l\Ja temelju tih procjena dajemo konacno procjenu svodne bilance

SFR Jugoslav/ije za 1985. godinu u cijenama 1978. godine ,i to transak-

cijsku svodnu bilancu, tehnicke koeficijente i koeficijente strukture

raspodjele, Tabela 31.

Moramo upozoriti da ima razlicitih nacina dekomponiranja primar-

nih inputa, a isto tako i finalne traznje. U jugoslavenskim input-out

put tabelama dekompozicija primarnih inputa izvrsena je kako smo to

prikazali u Tabelama 3. i Jedan od nacina kod planiranja pociva na

pretpGstavci je da razliciti inputi u svakom od datih sektora u plani-

ranoj godini ima isti odnos prema outputima kao u baznoj godini. To

maze biti kojiput racionalna pretpostavka za neke od sektora, ali ni-

pDsto za sve. Npr. nije realisticno reci da razina osobnih dohodaka

obracunata u planiranoj godini stoji u istoj proporciji prema outputu

u svim sektorima, kao u baznoj godini. Zbog toga v/ecina planera racuna

s dohotkom kao rezidualnom stavkom i predskazuje ostale primarne in

puts na temelju informacija izvan i unutar sistema, kao sto smo to mi

u ovoj studiji uradili.

Ima isto tako razlicitih nacina specificiranja finalnih traznji,

od jednostaune ekstrapolacije trendova proslosti do kompliciranih me-

toda ekonometrijske tehnike. Mi smo se unasim istrazivanjima, kao sto

smo istakli, posluzili ovom posljednjom metodom. U torn se slucaju final

ne traznje za izvjesne grupe proizvoda proucavaju pomocu veceg ili ma-

njeg broja varijabli, kao opr. rast broja stanounika i struktura stanov-nistva, trendovi u oblicima potrosnje, izvoz, prirodni resursi u i iz-

van zemlje, mogucnosti povecanja izdasnosti resursa, itd. Warijable se

izrazav/aju u obliku simultanih jednadzbi i sistem se rjesava s ciljem

da se dobiju agregirane varijable pomocu kojih se dobija dezagregirana

57

TABELA 27

Kretanje drustvenog proizvoda u Jugostaviji i reaini izgledi u 1985, godini 'uzmodeloin i uz objektivrna ogranicenja

S E KT 0 R 1

Profi.g.stoaa1985/19aa

1978 1979 1980 19B5Model Plan

Plljena greda L ploSe 7.180 7.683 7.606 12.136 9,8

rinalna prerada drva li^.BSl 16.188 17.159 28.181 10,4. 6.5

Proizuodnja I prerada paplra 6.538 7.126 7.4.83 8.892 3,5 4.,D

Oatala Industrija 297.175 317.977 327.517 371.909 2,6 5.0

Sumarstuo 9.158 9.158 8.975 . 14..009 9,3 2.0

Ostale djelstnosti 557.757 596.800 614..704. 706.052 2.8 '•.s

U kup n 0 892.659 95U.932 983. UU 1,14.1.176 3.0

u milijunima dinara, cijene 1978.

TABELA 26

SFR JUGOSLAVIJA= Procjena raspolozivih sredstava 1985. godine u milijunima dinara.cijene 1978.

Od toga>

SEKTOR

Raspoloziva sredstva

MititijalDi

Itoihovi

Uvai

Atnotliiicijai

akumulactja

Nillo

osoboi

dohoei

Potezt

PILOEMA GRAOA I ORUAC PLOCE

FIMALI\IA PRERADA DRUA

PflOIZUODNOA I PRERADA PAPIRA

GSTALA INDUSTRIJA

SlMARSTUO

□STALE DJELATNQSTI

36.4.19

74..767

4.0.24.7

1,624..397

26.053

1,306.623

20.711

4.5.4.04.

25.102

885.602

8.037

564..24.9

3.572

1.183

6.253

366.887

4..007

36.321

2.4.35

4..356

1.94.0

88.037

3.166 ,

105.366

U.617

11.903

3.110

134..77a

5.767

295.64.3

5.084.

11.921

3.84.2

14.9.09U

5.076

305.04.3

Ukupno 3,108.506 1,54.9.106 4.18.225 205.300 ' 4.55.817 4.80.059

58

TABELA 29

SFR JUGOSLAVIJA' Procjena finalne traznje 1985. godine u milijunimadinara po cijenama 1978. godine

S E KT 0 RBtullo

invesitcijeInotemslvo Stanovnis*

Ivo

DrtavaUKUPNOFINALNA .tra2nja

Pilanska prerada 1prolzuoanja drvnih ploca. ItiD 13.678 562 114.1.00

Finalna prerada drva 3.'.97 16.000 35.939 2.101 57.1.2G

Proizv/odnja celuloze, pa-pira i prerada paira 233 3.6(i6 I462 1.079 5.1.20

□stala Industrljs 163.366 230.929 232.195 79.I47I 733.981

Sumarstvo 513 2.771 1.517 I4I4O 5.21.1

Ostale djelatnostl 278.507 16.6214 339.I4OO 58.290 71.2.821

UKUPNQ ««66.276' 291.6146 659.513 11.1.963 1,559.1.00

TABELA 30

SFR JUGOSLAVIJA= Procjena raspodjele raspolozivih sredstava 1985.godine u milijunima dinara, cijene 1978.

Inletfliedijarni Finalna RASPODIJEIJENA

SEKTOR tiainja Itaioja SREOSTVA

PILJENA KflOA I DRVNE PLOCe 22.019 111.1.00 36.1.19

FINALNA PRERADA DHWA 17.230 57.537 71..767

PROIZUOONJA I PRERADA PAIRA 311.827 5.1.20 1.0.21.7

OSTAU INDUSTRIJA , 69D.1.16 733.981 l,62l..397

gLMARSTUO 20.612 5.21.1 26.053

OSTALE DJELATNOSTI 563.802 71.2.821 1,306.623

Ukupno 1,51.9,106 1,559.1.00 3,108.506

59

TABELA 31

SFR JUGQSLAVIJA 1SB5.la) Svodna bilanca u mil.din.-cijene 1978.

OUTPUT-

INPUHPROIZVQO. INUESTIC. INOZEMST. stanoun. dr2ava OUTPUT

PROIZl/ODNJA I.5(»9.1o6 <.66.276 291.6<.e 659.513 1<.1.963 3,Ioe.5o6

inuesticije: 2q5.3oo - 3<..755 lao.ao6 126.216 <.66.276

IN0ZEH5TU0 U1B.225 - - l.oO 17.880 <.37.1'.8

stonouniSti/o <.55.817 - Io6.696 - 27<..39o 836.905

dr2aua <.80.059 - <..□<.9 76.3<.3 68.6o9 6<.9.o6d

INPUT 3,lod.5o6 <.66.276 <.37.1<.6 836.905 6'.9.o6a 5,<.97.895

(b) Tehnicki koeficijenti

XftPUTiPROIZVOD. INlCSTIC. INOZEMST. STANOUN. dr2aua

PRGIZVODNJA 0,<.983<. l,Qoooa 0,66716 0,768o<. 0.21872INUESTICIJE O.o86o<. - 0,o795o 0,11950 0,19<.<.6

INOZEMSTVO D,13<.5<. - - D,00125 0,02755

stanquniStuo 0,1<.66<. - 0,2<*<.o7 - □,<.2275

dr2av/a "0,15<.<.3 - 0,00926 0,09122 0,13652

input 1,00000 1Iooaoo 1,00000 1,00000 1,00000

(c I Koeficijenti strukture raspodje

OUTPUT- PROIZVOO. INVESTIC. INOZEMST. STANOVN. wIaua OUTPUT

PnOIZVODNJA 0.<.963<. 0,15ooo 0,09382 0,21216 G,o<.5b7 1,ooooo

INVESTICIJE Q,<.<.o3o - □ ,o7<.5<. 0,21<.<.6 0,27o69 l,OOOOD

INOZEMSTVO 0,95671 - - 0,00239 Q,o<.o9o 1,00000

stanovniStvo □ ,5<.<.&5 - 0,127<.9 - 0,32786 IfOoo'bodr2ava 0,73962 - Q,oo62<. 0,11762 0,13652 1,00000

60

finalna traznja. Prilikom specifikacije ta finalne traznja mora se pa-

ziti da se sacuva konsistencija izmedu sektora, sto je posebno vazno,

npr. kod poljoprivrednih proizvoda zbag njihave koniplEmentarne priro-

de. Isto tD.v/rijedi i za Dstale sektora. Ako npr. zelimo pouEcati proiz-

uDdnju npr. namjestaja, radi zadovoljenja domace i izvozne traznje,

mora be realisticno predvidjeti odgovarajuca povacanja pilanakih i

furnirskih trupaca, drvnlh ploca, zatim Ijapila, lakova, okov/a za nam-

jastaj, spacijalnih alata, materijala za pakiranje, itd. Kpnsistentne

procjene finalna traznje mogu biti specificirane na razlicita nacine,

zavisno □ kojeni se sektoru radi. Za neka sektora maze biti razboritospecificirati da je finalna traznja u planiranoj godini u istim propor--cijama kao sto je to bilo u baznoj godini, dok se kod drugih to nikakone smije uciniti, posebno kod promatranja proizvodnji koje su visokodazagregirane. U torn je slucaju potrebno prov/esti dug i mukotrpan po-sao preracunavanja, upotrebljavajuci podatke izvan sistema, sto smomi, posebno u sektorima naser. primarnog interesa ucinili. U slucaje-vima gdje su proizvodi medusobno komplementarni (npr. govedarstuo, mlje-karstvo, uzgoj svinja, prerada mlijeka, proizvodnja stocne hrane, itd.)specifikacije mogu postati veoma komplicirane i mora se kroz simulacio-ne eksperimente, mijenjajuci razlicite razine uolumena najrazlicitijihproizvodnji, doci do konsistentnih finalnih traznji. Detaljno smo uDvoj studiji proveli takve postupke samo u nasa cetiri sektora, doksmo za preostala dva izvrsili one poznate korekcije, na temelju informa-■cija 0 objektima u proizvodnji, planiranim prosirenjima ill objektimau gradnji, dok smo za sve sto nam je bilo nepoznato korekcije izvrsili na temelju makro procjena.

Jedno od pravila racionalnog planiranja je da se u pogledu finalnetraznje moraju postaviti realisticni i konsistetni ciljevi-.Ta je i naj-veci nedostatak Plana Jugoslavije 19B1-19B5. sto su ciljevi zelja, kojibojimo se nemaju previse veze s realnoscu. Kada su postavljeni realisticni i konsistentni ciljevi, pomocu input-output analize sa ispitujudjelovanje tako postavljenih ciljeva na narodno gospodarstvo kao cjeli-nu. Ustanovi li se da su postavljeni ciljevi takvi da bi doveli do ne-realisticnih internih tokova, projekcije valja revidirati sve dok sene postigna realistican sistem. Postavljeni ciljevi najcesce ne mogubiti dostignuti bez usmjeravanja drustvene zajednice (drzave). Zbog to-

61

ga, cim je sastavljan nacrt konsistentnog plana, inarala bi biti defini-

rana ekonDmska politika uz pomac koja je moguce, uz adrEdEnE pretpoatav-

ke, pastici pastavljene ciljeve.

• NajvEci problEin planoua temeljenih na input-output modelu potje-

CB iz pretpDstavke □ stabilitetu tehnickih kQEficijenatq tijekom vreme-

na. Upotrijebi li se mudsl bez prilagodivanja, pretpostavlja se da ce .

msdusektoraki ndnDsi biti iati u godinama za kaje se izraduje plan kao

i u baznoj godini. Ta p'êtpostavka u najvecem broju slucajeva nije odr-

ziva. \/Boma je dobro puznato da se strukturalni koeficijenti tijekom

vremena mijenjaju zbog promjena u tehnologiji i velicini proizvodnih

jedinica. Te promjene nose u sebi substitucionG djelauanje koje je tes-

ko anticipirati, a stb moze prouzrociti znacajne promjene u proizvodnjii Gblicima potrGsnje. hakvu god metodu planiranja medutim usvojili,takvi su rizici uvijek priautni, oni au izuzetno kriticni kod upotre-be input-output metode zbog nefleksibilnoati siatema.

Mogucnost promjene koeficijenata medutim postoji. Mi smo naprijedprikazali sistematicnu metodu alteracija RA5. Koriateci razlicite eko-nometrijske metode procjena i prognoziranja, pokuaali smo utvrditi naj-vaznije makro velicine, koje su nam testovima dale visok stupanj signi-fikantnosti, te smo iza toga ursili anticipiranje koeficijenata siatema.

Analiza ekonomskih utjecaja

U prethodnom smo odajecku prikazali kako svaka novcana jedinicafinalne traznje jednog proizvoda posredno i nepoaredno generira ucin-ke na gospodarstvo kao cjelinu. Ddnosi izmedu pocetnih izdataka i ukup-nih generiranih ucinaka naziua se multiplikativni ucinak sektora, opce-nitije kao utjecaj sektora na gospodarstvo kao cjelinu. To je razlog .zbog cega se proucavanje multiplikatora naziva analizom utjecaja. Dabi mogli biti sasvim jasni u izlaganju, ukratko cemo se osvrnuti nateorijeske oanove na kojima se sistem temelji.

lako je originalna ideja multiplikatora potekla od engleskog eko-nomiste R.F. hahna (1931), moderan koncept multiplikatora vezan je uz

f

djelo Sir John Maynard Keynesa (1936) i maze se opisati otprilike ovako;

62

Jedinica povecanja autonomnih invasticija uzrakuje inicijalno po-

VEcanje dohotka koji ganErira sukcesivne krugove potrnsackih izdataka

i dahodaka, svaki od krugova proizvodi numericki sve manji dohodak,

dok se proces potpuno iscrpi, tj. dak se re paatigpE raunotEza- Potpu-

no iscrpljena reakcija na stimulans dajs (a) stednju koja je jednaka

ppcEtnoj jEdinicl pavecanih invEsticija i (b) potrasackE izdatks (pot-

rasnju dnmacinstava ill osobnu potrosnju) koja je znatno vEca od ini-

cijalne jedinicE povBcanja invEsticija. Potrasnja domacinstava umno-\

zak JE jedinicE pavecanja investicij'a, gdjE je multiplikator dat izra-

zom l/(l-c), gdjE "c" oznacava granicnu sklonast potrosnji (Marginal

propERsity to coRsumE). Dstali autoRomRi izdaci, poput npr, opce pot-

rosnje ili izvaza, imaju slican ucinak.

Gornje DbjasnjeRje je razumljivQ samo jako pajednastauljena sllka

realnosti i preuvelicava multiplikator, jar se ov/aj smanjuje uslijed

uvGza, poreza ltd., tako da je on znatno manji od izraza l/(l-c) u da-

nasnjim, nazovimo ih, normalnim uvjetima priv/redivanja. Ono sto medu-

tim proizlazi kao jasno jest nacelo da potrasnja domacinstava u medu-

sobnom djelovanju dohotka prouzrokuje na razini ravnoteze vecu potros

nju od pocetne jedinice autonomnih inuesticija.

Najjednostavniji oblik multiplikatora dohotka domacinstava koji

SE da izracunati jest parcijalni multiplikator. Taj oblik multiplikato

ra se iz input-output sistema izracunava tako da se red tehnickih koe-

ficijenata netto osobnih primanja mnozi sa stupcem meduzavisnih koefi-

cijenata (sektorskih multiplikatora) sektora kojeg promatramo. Ualja

imati na umu da su svi ti parcijalni multiplikatori manji od jedinice

te prema definiciji i ne mogu- prijeci tu velicinu. Koliko su oni manji

od jedinice zavisi o sadrzaju uvoza, stopi oporezovanja iâkumuliranog

viska proizvoda gospodarstva. U zatvorenom gospodarstvu, bez poreza,

parcijalni bi multiplikator bio jednak jedinici, tj. dohodak bi bio

jednak izdacima. U otvorenom i oporEZovanom gospodarstvu ce velicina

multiplikatora zavisiti o uvozu i porezu, te ostalim odljevima iz sis-'

tema. Cim su oni veci, zajedno uzevsi, multiplikator je manji. Daleko

je medutim interesantnije da se narodni dohodak dekomponira, odnosno

jos bolje ako se uzmu u razmatranje primarni inputi dekomponirani, ta

ko da sE svaka kategorija moze posebnou svojem djelovanju na sistem

moze posebno promatrati. To je posebno vazno kod uvoza, jer se time

dobija uvid kako djeluje porast jedinice finalne traznje sektora na

porast uvoza.

63

Ako bismo zelJEli izracunati potpune multiplikatore, morali bi u

sistem ukljuciti sektor domacinstva i pramatrati ga kao proizvodni sek-

tor, dakle idEnticno kao stvarno proizvodne sektore. Slika bi medutim

bila nerBaliaticna, jar je ukljucivanja domacinatava kao proizvodnog

aektora bila jadna od glavnih nedostataka zatvorenog input-output sia-

tama koji je izmedu oatalog i zbog toga bio napuatan (iako ne potpu-

no, jar ima autora u novija vrijeme, koji su dosli do intarasantnih

rezultata u iatraziv/anjima uprav/o ea zatvoranim input-output aiatamom)

Moore, F.T. & Peteraon, J.U)., 1955, i Carter, H.D. & Heady, E.D., 1959,

Ako bi mi ukljucili domacinatva kao proizv/odni saktor, a obzirom

na specificnosti raapodjele drustvenog proizvoda, dobili bi za oaobnu

potrosnju negativna multiplikatore. To je u neku ruku razumljiuo, jar

ima nesto iatina u tomu, kada ae veli da pretjarana oaobna potrosnja

negativno djeluja na raat privreda kao cjalina. Wegativnost medutim

najvjerojatnije nija tako viaoka, kao ato bi proiateklo iz modela poa-

to bi domacinstva bila ukljucana kao proizvodni aektor.

§to ae tice multiplikativnog djelovanja pojedinih kategorija pri-

marnih inputa, odnosno koliko porast finalne traznja izaziva multipli

kativnog djelovanja.na proizvodnju pojedinih aektora, moramo konstati-

rati da su razlike izmedu aektora malene i veoma je tasko uzimati par-

cijalne multiplikatore pojedinih aektora kao nekakva mjerila za rangi-

ranje npr. prioriteta. Bitno je medutim to, da ava cetiri aektora ko

ji sacinjavaju sumako-preradivacku cjelinu, uzeti zajedno, generiraju

daleko manju uvoznu zavisnost od bilo kojeg drugog aektora, kako naseg

modela, tako i u dezagregiranijem obliku. Kada bi upotrijebili multipli

katore kao nekakav korektiv za odluke oko usmjeravanja, proizaslo bi

da je forairanje izvoza proizvoda od drva daleko povoljnije za konac-

nu aliku cjelokupne narodne privrede, jer takvo uamjeranje -izaziva naj-

manje potrebe za zavianim uvozom, cak mnogo manje od poljoprivrede,

za koju mozemo reci da je temeljena na domacim reauraima kao i aumako-

preradivacke djelatnoati.

64

LJt:jecaj promjena cijena

Uarijacije multiplikatora narodnog dohotka i njihivi racunanje

sastoji ae u procjeni promjena cijena outputa kao posljedice pavecanja

sektorskih narodnih dohodaka kada nije doslo do promjena proizvedenih

kolicina dobara i usluga. U zatvorenom gospodarstvu, gdje ne bi bilo

uvoza niti izvoza, povecanje cijena na domacem trzistu ne donosi real-

ni dobitak u cjelokupnom narodnom gospodarstvLi, vec samo v/odi preraapod-

jeli narodnog dohotka izmedu razlicitih sektora narodnog gospodarstva.

Kao sto je prirodno, promjene cijena mogu biti izazvane promjenama vanj-

skih cijena (u uelikom broju alucajeua se to i dogada), pa onda zavisne

i nezaviane promjene domacih cijena izazivaju ne aamo promjene koje au

nastale kao rezultat promjena vanjakih cijena, vec i ineroiju ka preras-

pcdjeli narodnog dohotka, slucaj kakav imamo u nasoj zemlji. Posljedica

je dvostruki izvor mijenjanja cijena: uslijed vanjskih cijena mijenjaju

se domace i uslijed poremecaja koje takva promjena izaziva, domace cije-

ne tendiraju ka promjenama s ciljem preraspodjele narodnog dohotka medu

proizvodnim i neproizvodnim sektorima. Takvo spiralno povecavanje imamo

u nas narocito naglaseno ili kada dolazi do promjena vanjskih cijena,

npr. nafte i derivata nafte, ili uslijed devalvacije, kao posljedice

uglavnom nerealne pripreme devalvacije, kakav je slucaj bio manje-vise -

sa svim dosadasnjim devalvacijama u Jugoslaviji.

Metodu koju cemo prikazati razradili su Geary i Pratschke, 1968.,

i data je obrascem:

P = /(I - (pb) (1)

gdje je P vektor stupac promjena cijena outputa, (pb) je transponirani

red vektor primarnih inputa (tj. red-vektor napisan kao stupac-vektor

nakon sto su promjene uslijedile), b je vektor tehnickih koeficijenata

primarnih inputa (amortizacija, netto osobni dohoci, akumulacija, pore-

zi, uvoz i smanjenje zaliha), a "p" je postotna promjena utvrdena u pri-

marnim inputima (razlicito prema razlicitim promjenama koje su nastupi-

le). /(I - ft) /' je transponirana inverzna matrica s redovima napiaa-nim kao stupci. Alternativna formulacija je:

65

P' ='(pb)' (I - A)"^ . (2)

Prlmjer poskupljenja uvozne nafte

Kretanje ukupnog uvoza i uuoza nafte je pa godinama u SFR Jugos-

lavijl biln kako slijer-l;

Tabela 32 u milijunlma dinara

U U □ Z 197B. 1979. 19BD.

Nafta 29.itB3 i*S.OZQ 'B1.756

Derlv/atl nafte U.5UD 6.066 7.327

Ukupan uudz 272.522 3B2.709 All.257% od ukupnog uvoza:- nafte 1 derluata 12,A8 1A,AQ 21,66- nafte 10,B2 12,B1 19,68- deriv/ata 1,67 1»59 1,78

U istom SB razdoblju koliclnaki uvoz kretao:

Tabela 33 u □□□ tons

U U 0 Z 1978. 1979. 1980.

.Nafta 10-380 11.81A 1D.9AAPlinako ulje 219 106 201Tesko ulje za loz. 961 ■ 1-015 695

Prema tomu cijena se za 1 tonu uvozne'nafte kretala:

Tabela 3A u dinarima . _ . - -

UUDZNA NAFTA 1978. 1979- 1980.

za 1 tonu 2-8A0 A-150 7.A70

indeks cijena 100,0 1A6,1 253,0

Izvor za podatke tabela"32"^:INDEKS, br- 2., 1981., SZS, Beograd

6 6

Uuoz nafte u ukupnam uvozu sektora "Dstala industrija" gdje smoga u nasem modelu razvrstali, iznosi

29.ifa3/19it.7aD,9 = 0,151^4 = 15,1^4 %

i sada, ne mijenjajuci nista drugo, poatavljamD pitanje sto ce se de-

siti s cijenama svih sektora, ako se taj dio poveca za 1,63 puta?, tj.

19^.730,9 X 0,151^ X 1,63 = 48,056 mllljuna dinara

GdnosnQ uvoz sektora "Gstala industrija" ce poskupjeti za 2^4,67 %, pa

ce tehnicki koeficijenti primarnih inputa po sektorima biti:

1. 0,42^497 + 0 = 0,^42^4972. 0,^40199 + 0 = 0,^401993. 0,35^42^4 + 0 = 0,35^42^4U. U.kZUll + O,0i4li43 = 0,^465605. 0,63313 +0 = 0,638136. 0,57563 + 0 = 0,57563

Pomnozimo li gornji uektor sa transponiranoin matricom koeficijenata

metJuzav/isnosti u skladu s obrascem (1), dobijamo pouecanja cijena po

sektorima:

Pilanska prerada i ploce P = 1,01^477 = 1,^48

Finalna prerada drva P = 1,02172 = 2,17 %

Proiz. i prer. papira P = 1,021U1 = 2,1^4 %

Ostala industrija P = 1,07510 = 7,51 %

Sumaratvo P = 1,01135 = 1,1^4 %Ostale djelatnosti P = 1,01673 = 1,67 %

Na opce povecanje domacih cijena ce takvo poskupljenje uvozne naf

te izazvati slijedecim opcim porastom cijena Cinvesticije + osobna pot-

rosnja opca potrosnja pomnozena sa sektorskim poekupljenjima):

1. ^497 , 7 X l,01i477 = 5052. 20.7^41,6 X 1,02172 = 21.1923. 1.2i4l,9 X 1,021^41 = 1.26a^4. 379.283,«4 X 1,07510 =^407.7675. 1.83^4,1 X 1,01135 = 1.3556. 562.023,3 X 1,01673 =512,

966.^427 1,00^4.332

odnosno P = 3,97 %

67

Ako QSQbnu patrosnju po sektorima 1978. godine pDmnozimo a povE6a-

njima cijena Izazvanim u svakom ad sektora zbog pQakupljenja uvozne naf-te, dobit cemo porast traskova ziv/ota, za nal primjer to iznoal

P = 3,79 %

68

9. UVJETI UBRZANOG R4ZVOJA

IMacela

Privreda je zivi organizam koji tim bolja prosperira cim dozlulja-

va manje intervencionistlcklh trauma u lancu adlucivanja, od ideje □proizvodu dn njegove realizacijE na trzistu. Istakll smo u prethadnimizlaganjima, da je konaistentan plan ujedno i dobar plan, za priv/rednujedinlcu kao i za cijelu zemlju, aka je na teirtelju reallstlcnih pretpoa-tavaka predvidid velicine proizvodnje, Daigurao trziste za njih, aaigu-rao patrebne materijale i ako au proizvadni pastupci raciona izirani i□ptimizirani. Da bi ae Datv/arlli predvideni ciljevi, u malom se predvi-daju mjere za dosizanje tlh ciljeva, koje atoje na raapolaganju na odre-denoj razinl adlucivanja. Za cijelu zemlju ae plan ne da zamisliti bez□dredene intervene!je drzave, take da au mjere sastavni dio konaisten-tnog plana.

Podemo 11 od oanova, moramo ukratko rekapltullratl neke poatulatena kbjlma poclva nasa ekonomlka 1 moramo raavijetlltl ato je to ato naau pojedlnlm fazama razvoja aprjecava da ne oatvarujemo poatavljene cllje-ve.

Od 1965. godlne smo prlhvatlll koncep't da je naaa ekonomlka trzis-na, koja ae najveclm dljelom oalanja na druatveno vlaaniatuo. Pored toga, ona je aamoupravna, tj. o prolzvodnjl 1 raapodjell rezultata radaodlucuje avakl proizvodac. To je ujedno jedina zabrana u Uatavu SFRJ,da ae proizvodac ne moze odrecl avojlh aamoupravnlh prava.

Buducl da avaka poalovna odluka, aa avlm avojlm dalekgaeznlm poalje-dicama mora bltl verlflclrana na trzlatu, loglcno je da aamoupravna je-dinlcB moraju imatl motive, materljalne 1 nematerljalne, da- atalno atre-me ka optlmlzacljl prolzvodnje 1 time poatlzu makaimalno zadovoljenjematerijalnlh 1 nematerljalnlh potreba.

Pod pretpoatavkom da nema Intervenclja izvana, avaka ce radna orga-nizacija naatojatl u v 1 j e k : (a) poatizatl makaimalno veliku proiz-vodnju unutar datlh tehnlcko-tehnolosklh" mogucnoati, (b) poaticl takvumjesavlnu razllcltlh proizvoda, koji ce nacl najboljl prljem na trzlatu,.(c)atalno povecavatl prolzvodnoat 1 time amanjlvatl troakove, Xd) atalno

69

CE podBtlcati tehnickQ-tehnlQskI razvoj i (e) usnijerauati ce se na ana

trzista i praizvodE, kod kojih postize maksimalan dohodak. Izuzetno cs

radna organizacija, ako je na trzistu aama, nastojatl maksimizacijui

dohotka poatizati manopolnom cijenoin, kan rszultatom monopolnDg pola-

zaja na trziatu.

Kako to da ciljeve ka kajima radna Drganizacija normalno strsmi

HE uspijEvamo paatici? Odgovor je cak prajEdnostavan, pa se cini smi-

jesnim cak i raspravljati □ taka jEdnoatavncm prEdmEtu. (\laime, samcup-rauncj bazi je ostalo ma zalost samo cdluciv/anje, all bez sredstava, jerJe □ aredstvima kaja be stvaraju, odluka donesena izvan udruzencg radai samoupravljanja, unaprijad. Na taj nacin udruzani rad gubi motiviranoatda strami ka ciljEuima ka kojima bi ncrmalna strEmio kada bi ga pustlllda izvrsava auoju ekDnomsku i drustvenu funkciju. Madutini, u takvim us-lov/ima, udruzeni rad pokazuje veliku moc adaptiranja. Ako za maksimi-zaclju dohotka visa donosi spekulativna aritmatika preraspodjele drus-tuenog proizvoda od proizuodnje, taj Istl se udruzeni rad logicno odlu-Duje za bolja rjasenja.

U ranijim smo poglavljima krltizirali nacin na koji je donesenDrustueni plan razuoja 1981-19B5., konstatirajuci da je to plan zelja,koji sa stvarnoscu nema gotovo nikakve veze. Dsim toga mjere koje suprateci dio plana, nisu uopca mjarB ekDnomske politike, vec nakakua kon-atatacije, koje Je moguce naci u osradnjim udzbenicima iz ekonomike.Ako bismo zeljeli postici prestruktuiranje nasa privrede, kako bi onanajboljE zadouoljila potreba stanounistva, oeigurala visoku proizvodnosti konkurantnost, izuoz ne bi predstav/ljao problam. Ako medutim odluke□ i 0 najmanjoj proizvodnji budu donesane izvan udruzenog rada koji tre-ba prsuzeti poslovanja, donositi poalouna odluka i trpjati ako ee radi0 promasaju, nije nikakvo cudo da au radnici frustrirani i nezaintere-sirani za suoju radnu organizaciju i njezin uspjah. Drzava treba i morada BE odluci izmedu maslaca i topoua, tj. mora se opradijeliti'za potro-sacku snagu nacije. Kada ja ona utvrdena i kada je mjarama dohodaka iporeza kupovna moc ragulirana, svako domacinstvo rasporaduje svoj raspo-lozivi realni disponibilni prihod tako da postigne optimum podmiranjaavojih potreba. U takvim uujetima organizacije udruzenog rada, ako mora-ju ostuarivati pozitiuan bilancni rezultat, inace ca im banks obusta-viti kredite, pa ce morati u stecaj, znaju ueoma dobro koliko proizvoda

70

trebaju donljetl na trzlste i u kakvoj kakvoci. Kada bi aamo to podruc-

Je oetavill bez intervencija, dobill bi enormno pav/ecanje prolzvodnoati

a iato tako bi veoma brzo daslo da uakladiuanja strukturnih neujednace-

noatl, koje danaa egzistiraju. Nacianalna priv/reda ne maze racunati na

dugi rok a ra3tu6im ili atalnim izvozom, ako joj pada prGizvodnost ili

ako ima padaju6i granicnu atopu proizv/odnosti sredstava, kao sta Ja u

naa alucaj. Tamo gdje je potrebna dalja intervencija drzave je podruc-

je onemogu6ivanja monopala. Poreakom palitikom se mGnopoli moraju pri-

siliti na racionalnu proizvodnju kao u uvjetima perfektne ili pribliz-

no perfektne konkurencije. Ako bi na taj nacin oaigurali da poalovne

odluke zaiata budu u udruzenom radu i da ae o njima donoae aemoupravne

odluke, problem integracije Jugaalavenakog trzista postaje automataki

aekundaran problem. Kapital tece a mjeata manjeg dobitka na mjeata ve-

6eg, te ako o torn odlucuje udruzeni rad, ne 6e biti problema za razvoj

nerazvijenih krajeva, u koje ae ulaze nedopuativo neekonomicno, a to se

poput bumeranga vra6a na trHstu poremecajima i daljim smanjenjima proiz-

vodnje i prolzvodnoati.

Trece podrucje potrebne drzavne intervencije je zastita domace proiz-

vodnje. Na zalost, zastita domacih proizvodaca je takva danas, da na

trJiatu ima mjeata i ona proizvodnja, koja ni pod najtolerantnijim uvje

tima nema mjeata na njemu. Zasticeno je sve i ava. To je ujedno neka

kompenzacija udruzenom radu, da moze zivjeti bez "kisnih dana" i onda

kada u normalnim uvjetima to ne bi mogao ni pomisliti. Oodamo li tomu

Bve brojna inatitucije, avratane ili neavrstane u udruzeni rad, koje

umjesto njega unaprijed odlucuju, nije cudo da je razina opce drustvene

produktivnoati u naa alarmantno niska a tendencijom pada. Pokazali smo

da poskupljenje uvozne nafte moze izazvati povecanje cijena u naa i to

poraate li cijena uvozne nafte za ^6 opci bi porast cijena amlo bi

ti samo 3,9 Inflaciju ne stvara poskupljenje uvozne nafte, vec pada-

ju6a proizvodnoat, kao rezultat nemotiviranoati. Drzava smije politiku

zaatlte voditi oprezno. Vise tamo gdje ima bezbroj proizvodaca jedne

vrste proizvoda (namjestaj, konfekcija, obucarstvo), a manje ili nikako

tamo gdje je broj proizvodaca malen ili gdje poatoji aamo jedan proiz-

voda£, koji bi uz zastitu dosao u monopolni polozaj i time poceo rusi-

ti op6u proizvodnost.

Kada bi shvatili ta jednostavna pravila i preobratili ih u konaia-

tentan aiatem mjera ekonomske politike u zacudujucem vrmenu bi niz inati-

71

tucija za raspodjelu drustvenog praizuDda ill lijEcanje privrednih prob-

lema poatao napotreban, sto bi dalja doprlnijElo pavEcanju drustvsne

proizvodnQati.

Magucii rezult;aî

U poglavlju 8. smo izvall racunicu zamjEnE konkurEntnog uunza za

cEtirl aaktora aumskapreradivackih induatrija, za ciju zamjanu poatoje

uz □bjektivne prEtpoatauke uvjeti. Uneaav/si te iznoae u korlgiranu input-output tabalu, uz pretpostavku finalne potrosnjE kakvu ocEkujEino u dru-goj polov/ici □aamdeaetih godina, dobijamD rezultats koji zapanjuju iprikazujEmo ih u tabsli 1. Uz prstpoatavku da uamjerimD aredstva u po-

. BumljivanjE, podizanje vEllkih pov/raina brzorastu6iin vrstama listaca iCEtinjaca kratke Dphodnjs, zatim u otvaranje suma mrEzom prlncipalnihi aakundarnih putoua, kojima bi as Enormno anizili troakoui uzgojnihradova i EksploatacijE, te uz pretpoatavku da bi ae-u slobodnDm trzia-nom pDslov/anju udruzeni rad orijEntirao na zadauoljEnje trzisne traz-nje, odjEdnom bi odnoa izuoz:uvoz od danaanjeg omjera 0,5:1 doaao naIjiiaill Sigurno je da be ne bi baa sue odvijalo kako je inodEl preduidia,ali je.aaavim eigurno da bi ae kretanja uamjEravala u torn praucu. Tre-balo bi daklE npr. aamo usmjeriti inveaticijaka aredstva, koja cak ipostojE, barem uelik dio unutar aimog kompleksa sumakopreradivackih in-duatrija- Da bi ae to ostvarilo, udruzeni bi rad u avojim odlukania mo-rao biti potpuno samostalan, i zakonu pnnude i traznje bi ee moralo oe-taviti da djeluje potpuno slobodno. linjetno poatavljanje nekakvih krite-rija 0 tomu koliko u dohotku priznati radu radnih ljudi, a koliko sred-stvima, ciato je doktrinaratvo i mozE aamo upropaatiti projekt.

U Dodatku smo kao primjer, u cijenama 1978., izracunali koliko ato-Ji podizanje 100.000 ha alobodne zemlje brzorastucim vratama drva lia-taca uz ophodnju oko 25 godina, zajedno a nuznim melioracijakim radovi-ma i mrezoni putova. Kada bi aredstva usmjerili u ostvarenje takvih pro-jekata, vec bi nakon osam godina poatali neovisni o uvozu celuloznogdrva cetinjaca, a nakon 15 godina bi mogli postati znacajan avjetskiizvoznik celuloze i paplra. Pri tomu bi akumulaciju koju oatvaruje su-

Si? Jugoslavija' MogucnosM razvoja u drugoj polovici osamdeserih godina ako

OUTPUT-^

INPUT^

o•DOa

QJ OU C KJa. 'O oo —

a a.X NO •-< £c aO U c^ a. 5^ h0. '□

Fl anlanprerada drva Proizvodnja 1 prerada paplra

o-n

uO^ o

5ô ca

od

O

Ostale jdelatnoitsIntermedtjarna traznja

e>

Uk anpufinalna traznjaOUTPUT

Pil. prerada i ploSe

Flnalna prerada drva

Praiz. 1 prer. paplrt

Ostala Induatrlja

SunaratvaOstale djeletnostl

2.256

202

\ 305

«..7e9

5.072

13.575

t..t.7S

929

15.979

2.t.93

9.UUU

59

93

It*. 551

6.<.29

t..2t.9

S.32?

3.156

3.966

2I..039

992.t.32

3CE

366.676

179

<.0

55

3.<.62

1.932

t..076

5.392

11.3t.l

6.612

252.567

3.671

371.73<.

2U.621

20.135

(.6.t.91

1,277.636

2(..2ea

763.331

16.t»7t»

16.663

3.933

6t»2.23d

i».t*87

<♦5.929

17.196

56.263

5.707

1,137.290

6.957

772.120

<♦1.617

78.tîa

52.196

2,t^lt^.92e

31.2U5

l,535.t451

INTERMEDIJARNI INPUTI 2'».D'47 <.6.696 33.708 1,390.592 3:7Ut* 651.517 2,iS^.50t. 729.92U 1,997.553 U,15t».D57

DflUSTVENI PROI2VOO It.. 973 30.655 lt..933 621.027 16.0B5 65t..639 l,55t..312

DQMAl!! INFUTI 39.020 77.551 <.6.6t.l 2.011.619 27.629 1,506.156 3.710.616 cijene 1S7S.

UVOZ 2.797 667 3.557 t.03.309 3.t.l6 29.295 t»t.3.2t»l

INPUT t.1.817 7a.<»18 52.196 2,i.lU.926 31.2t.5 1,535.U51 t.,15£».057

N>

73

marstva mogli ostaultl za normalnu repradukciju pDatoJefilh aumakih pa-vralna. Aka bl prajakti abuhuatlll kanverziju slkara u vlsake aume, da-bHi bl agramne kaligine matarijala za induatriju kaja bi magla naatatlna bazl tih airavina, a a abziram na aujataku aakudicu u druu i drunimpraizvadlma, dabili bi Izvazni pragram, kajl ne bl nlkada bla lzla2enpreprekama preleumana kaa nakl pralzuadl, za kaje ae turdl da au par-spektivnl.

Da zakljucimo, anako kako ama iapitaZi sumskopreracJiuackE aektare,valjalo bi, ako nam be ne vjeruje, ispitati dezagregirano eve Datalesektore narodne privrede, pa se odluciti za najboljl koncept realnagrazvoja, uz uvjete koje amo nahrojali, ill neke druge, koji bi bili bo-Iji Qd predlozenih.

Ekonomika udpuzivanja rada i aredafcava

Uz pretpostavku da bi bilo maguce oatvariti u sagledivom vreiuenu

potrebnu motiviranoBt, razraditi kDneiatentne mjere ekonomske politike,

ukljuciv mjere podsticaja i zastite, na temeljima koje amo opisali (ili

boljim), ekonomika udruzivanja rada i aredataua bi se magla definiratikako elijedi:

(1) Za sumaka privredna podrucja valja razraditi projekte, koji bi is-

punili uvjet da magu biti, makar na duljl rok, interesantni za za-

Jednicka ulaganja.

(2) 2a objekte konatatirane ad (1) se razraduje projekt i predracun,te izraduje prljedlog financijske konetrukDije.

(3) Pozivaju ae interesenti u prvom redu a tog podrucja (zbog smanjenjatranaportnih troskova), da udruze rad i sredatva.

(U) Odreduje se nosilac projekta, sumsko gospadarstvo, koje je duzno

voditi projekt uz potpuno izdvojene racune.

(5) Suulagaci upravljaju, uz organe radnickog aamoupravljanja aimog

projekta putem skupstlne osnivaca i biraju organe rukov/odenja.

(6) Nosilac projekta duzan je uoditi poslovne knjige, podnositi zavrS*

ne racune i ursiti raspodjelu dohotka 1 ostatka dohotka u akladu

74

aa zakonom i statutoin prajakta.

(7) Waljaln bi izbjegavati velike rBorganizacije, s obzirom na dosa-

dasnja iakuatva, kada se puna rEorganiziralo, a malD sustinaki mi-

janjalo.

C0) Projekti zajednickih ulaganja u atvaranje sirovinske baze 1 njezi-

nag prDairsnja zaanivaju ae a drustvenim ciljem pravladavanja

kudicE sirovina 1 povecavanja izvoznE Ekapanzije.

(9) Kod aanivanja Gbjekata (projakata) a dEfiniranim ciljem ad (8) od-

lucni au aama 1 iskljucivo EkDnDmaki mativi, koji se maraju mani-

featirati kao rentabilna ulaganja.

(10) Praua koja proiaticu iz ulagackng ndnnaa au prenDsiua. IMjihova vri-

jednoat odrEdena je ne viainom ulaganja, vec trzianom cijenom koja

BE za pra\/a moza poatici.

75

lO. BIWNCE RESURSA

Sadasnje stanje suma, pDsumljenost i klasifikacija suma data ja

Tabalama 1-7, koje au nastale kao rezultat invanture suma izvrsene

1961. godine. Dd tada su daduaa nastale izvjasna pramjane, kako u povr-

□inama, taka u drvnoj masi i prirastu, no ta pramjana nemaju bitan ut-jacaj na opcu sliku stanja suma, drvne mass i prirasta, pa smo aa rade□dlucili kod prikaza da damo inventurno stanja, no da sa upustamo u ar-bitrarna ocjane promjena koja au od inventura do danas nastale.

Iz prilozenlh tabala aa vidi da je prirast nko 21 mllijun m^, pre-ma podaclma sjaca iznoai nasto nize. Taj podatak madutim nismo prikaza-li u tabalama, jar je napouzdan. Naima aijeca se vise nago sto je sluz-benom statistikam prikazano. Ta je lako vidljivo iz podataka □ ispilje-nom drvu. Prema nekim DDjenama sjaca sa u SFR Jugaslauiji kraca godis-nje oka 2^-27 milijuna m , sto takodar valja uzeti a krajnjom razervam.

Bez Gbzira koliko se sjaklo, kakav stvarna prirast bio, ostaje

binjanica da su nam kapacitatl vaci ad mogucnosti sirovinske baza. Ka-pacitati pilana su iskoristani veama nisko, prama nekim ocjenama same

oka 50 %. Kapacitati finalna prarada drva, kako proizvodnje namjastaja,taka i ostalih proizvoda, jednako su nisko karisteni. Razlog ra nisko

koristanje kapaciteta namjastaja najcesce nija sirovina, vac trzisna

traznja. Upravo u toj proizvodnji imama paradoks. Velik broj proizvo-

daca prisiljen je proizvaditi onolika, kolika je domaca i izvozna traz

nja. S porastam izvozna traznja maguce je uvijek, uz adradene napora,rabunati, madutim tu su prablemi mnogobrajni, od cijene, kvalitete,rokova iaporuke, do najaitnijih detalja, koji svi zajadno u madusobnom

djelovanju mogu izvoz ubiniti vecim ili manjim. Paradoks bi se sasto-jao u tomu, sto u pogledu trzisna traznja imamo uvjete gotovo .perfektne

konkurencija, bima je voluman proizvodnje raguliran. Madutim-, zbog na-djelotvornih i neekonomskih mjera ekonomske politika, omogucuja se i

proizvodabima, koji kapaciteta na korista razumno, da ostvaruju pozi-tivan financijski rezultat. 0 torn smo problemu madutim rakli dobar dioranija.

76

Sltuacija je posebno kriticna kod Dgrjevnog drva i prostornog dr-

va za celulozu 1 preradu u iveraste plocE i Issonit plbce. Zbog ener-

getske krize drva poataje opet sve vaznijim gorivom i najvjerojatnijE

je da ce se tendencija rasta traznje ogrjEva nastav/iti i dalje. U torn

alucaju prljstl ozbiljna Dpasnost da industrija ceIuIdzb i ploca osta-

ne bsz sirovina. ProblEm nsdastatka tih sirovina se apsolutno he mozE

rljesiti orijentacijom na uuoz, zbng toga ato zsmljs, doaadasnje izvoz-

nicE, pokazuju sve vise tEndencijE, da svoje drvo prerade sami. Zbog

takve sltuacije postoji zapravo samo jedno rjesenje, a to je da postro-

jenja za preradu celuloze ne bi smjela rasti iznad mogucnoati da se

snabdiju iz domacih izvora sirovinama. Za preostatak potrebne celuloze

odnosno papira, valja nam se okrenuti uvozu. I to je najvjerojatnije

da bi, ne poduztnEmo li nista, ucinili najbolje kupujuci finalne proiz-

vode, tj. papir, preradevine papira, drvne ploce ili cak namjestaj.

IMaravno da bi to moglo zvucati apsurdno, ali nije nevjarojatno da nam

se moze desiti. Ako ne bi nista poduzeli za prosirenje sirovinske baze,

moramo racunati da cemo nase preradivacke pogone morati podrzavati uz

ogromne cijene zastite, sto ce prouzrociti radikalno smanjenje izgleda

za izvoz.

Druga alternativa je da sada odmah pocnemn ulagati u prosirenje

sirovinske baze, kako podizanja novih sastojina, tako i konverzije deg-

radiranih. Na koncu, prvi prihodi kod podizanja suma i nisu tako beskraj-

no daleko, kao sto se to uglavnom istice, kada se otpisuje zahtjev su-

marstva za invEsticijskim sredstvima. U brzorastucim nasadima listaca i

cetinjaca, prvi upotrebljivi prihodi u nemalim kolicinama, dolaze vac

nakon osam godina. Toliko traje i izgradnja neke vece tvornice, s prob-

nim pogonom i svladavanjem pocetnih teskoca.

Ako bismo htjeli osigurati sirovina za podmirenje kapaciteta drvne

industrija i industrije celuloze, morali bi enormno povecati izdasnost

sirovinske osnove. U Dodatku smo izveli priblizan racun troskova podi

zanja nasada brzorastucih vrsta drva listaca kratke ophodnje. U obracunu

smo racunali s kamatom od 3,5 % p.a., racunajuci da drustvena zajednica,

koja takoder ima opce koristi od suma, iste dobija jeftino vodeci poli-

tiku jeftinog kapitala kada se ulaze u objekte koji ce veoma brzo prev-

ladati oskudicu jednog veoma.vaznog materijala. Uz takve uvjete moguce

TA0ELA 1

77

SPR JUGOSLAVIJA 1 SR HRVATSKA - SUMSKI POND

(u hektarlna)I. UKUPNO SUMA

SFRJ SRH

Ukupno 6,687.741 1,949.309

V Prlvrediia 8,204.440 1,815.153

aZaBtltna 320.502 101.248

MAS poseb'. namjanom 162.799 32.908

Uredjene Sume 3,959.972 921.214

Ukupna povrllna 25,580,400 5,653.800

fiumovltost u % 33,96% 34,48%

II. druStvene Suhe

SFRJ SRH

Ukupno 5,905.456 1,482.597

tt

aPrlvradne 5,552.851 1,417,672

a ZaBtltna 199.097 35.458

MA

29.467S poaab. namjanom 153.508

Uradjene Sume 3,620.071 906.047

ill. PRIVATNE SUHE

SFRJ SRH

Ukupno 2,762.285 466.712

Prlvredna 2,651.589 397.481

ZaBtltna 121.405 65.790

S poaebi namjanom 9.291 3.441

Uredjene Buma 339.901 15.167

IZVORt StatlstlCkl bilton, SumaratvOr br. 321»Izd,i Saye^nl zavod za statlstXkUf Beogjra|d^ 1964»

78

TABELA 2

SPR ffUQOSIAVXJA I SR HRVATSKA - POVRSINE SOMA PO OCUVANOSTI

(u hektarlma)

SFRJ SRH

UKUPNA POVRSINA-SUMA 6,667.741 1,949.309

oc.It} 01

1: 0.(1 MOc

Svega 5,450,162 1,271.867

LlstaSaCutlnjaCe 'Lista&e 1 CetlnjaCe

3,436.620457,922

1 ,555,610

956.08952.565

263.213

Svega 1,703.521 328 .894

Q O}i £(>• 901 MA> )

ListaCa

CetinjaCaLi8ta£a i detlnjaCa

1,439.59984.335

179.586

306.678

1 .671

16.345

l.iunlftke fiume 218,644 16,242

Mkare 1,211.175 231,685

Maklja 111.049 100,621

TABELA 3

IZVORi Statletlfikl bllteHf Suinarstvo, br, 321, IzdanjetSaveznl zavod za Btatlstlku, Beograd, 1964,

SPR JUGOSLAVIJA I SR HRVATSKA - DRVNA HASA SUMA PO OCUVANOSTI

(u

UKUPNA DRVNA MASA

O KOK>

0

4«UAi

•H

■u oim E

9{)■ KT)01CJ

LlstaCa

CetinJaCa

Mo

v->

x:

LlstaCa

CetlnjaSa

Llstafia

Cetlnja&a

r

LlBtaCa

CetJLnjada

Llsnidke Aune

'ikare

Maklje

SFRJ

983,476.335

421 ,018.268

77,656.264

156,566.479

178,745,811

86,402.951

7,055,662

10,336,332

7,215.239

7,976.756

29 ,103 ,026

1 ,377 .498

SRH

195,172,189

107,350.7284,592.771

37,374,525

31,125,835

9,668,684

87.193

328.956

154,260

184,719

3,151.496

1,153.020

IZVORi StatistlCkl bilten, Sumarstvo, br, 321, IzdanjetSaveznl zavod za statlstlku, Beograd, 1964.

79

TABELA if

SFR JUGOSLAVIJA I SR HRVAT5KA PRIRAST DRVNB MASS U SUMAMA

PO OCUVANOSTI (u ra^)

UKUPAN PRIRAST

SPRJ SRH

21,007,723 4,266.315

C 01

> 9^ MAlU

o

Vcigu•H

'O 01

Z HOS •«

V

o

Lletada

CetlnjaCa

9,565.215

. 1 ,544 .356

2,550.366

100.342

K/l

01'r\

Llstada

CetlnjaCa

2,903.024

3,562.759

591.777

"631.739

LlstaCa

CetinjaCa

1,940.216

143.219

245.284

3.350

MO

0)•rv

a:

LlstaCa

Cetlnjafia

225.025

131.443

17.368

5.359

Msnlfike 5ume 209.629 20.760

.Îkare 663.558 49.327

Maklje 79.079 72.621

IZVORi StatlBtlCkl bllten, Sumaretvo, br. 321, IzdanjeiSaveznl zavod za statistlku, Beograd, 1964.

(n en

0 t*

< 0

(D rt

N H-

9 0

H- ft

N O

0 X

<; ►

-

a,

N 0 r

r nO

9

ft"

0 ft W

*

O 3

ft 0 n

xa

C ft < o

ea

«a o

cIQ

ts

►1 -

0 D<

U* N

Dru

§tv

.S

um

eU

kupn

oS

um

e

Nl eksSumeVis

oke

Su

me

U k u pn oz o X a Of

a

Vls

oke

Su

tne

Ukupno

PreblrneJe

d-

ncx

So

b 1 Svega

1 enrlberP1Je

d'

no

do

.(A < a <£

)0

n o •a n a o

n o K-

0 QU

k

O Ot

o o *0 M m a rx

e n»

o 0 Q i_fc a rx

*809

.805776135.99509

K)

0% i/i

vO o\

A

•j

U)

& A M

141,0861 798.8461?!

842.392.389874SFRJ7

)99

MM

Z•.j

<tl

■sj

sJ

NO

-j

SO

<o

sj

a>

9>

VC

WO

N0

0U

t

•si

00

SP

V9

Oe

»"W

M

a>

CO

CO

00

o•s

J•s

Jo

iji

Mto

SO

K>

KJ

to11

DruStv.SuineUkupnoSameM(A

jn•V

0•o

99zVlsokeczVlsokeco<

Coc<

ZBSameP9f

n$umeXs

COoo>XM(A

a•0Jed-71Ca•vJed-(nczrZ>ox

►1a 1bodo

<a•0CON abodon

<a0•

3»<

tocca«coOnCH>3DB093nB09C|

aatiZ>c90o>O9omoa

a•0M-a•ot-XMoB)-•Btf

o••.•0COoQBB•1z

t_hBl_ht*3aaa3z

Ulo»o«aOf0o«.<2

(A

K)towtnNOto»in>

%wsssst(«*U1t-U1osJsyitoONON37

K>KJoJsotooot/itnnUtotCD00U>101JstnONOStoCDJs■C..0■....■ftftft3

oSOtoto9sJsX-oo•nO•yiUfa>Js101JsoOstftiONis

oou>*a9stotntnONONt-•0o

o .Dr*

CAHsft

3)3U1toON£s00toJsONZc

MONK>tont00totoXsAOsoONJstooOsJ•N*t00ONc

0..s.m.•ftftNOttoe>ONONu»9Stn1ô<ONwn

o•£s00toON£soONONONeooONW1o•JstotoONin£ftONCo>

X>

m m i- 33

«J1

00

o

81

TABELA 6

SPR JUGOSLAVIJA I SR HRVATSKA -• POVRSINE 5UMA POVRSTI 8AST0JINA u ha

SFRJ SRH

IJKUPNA POVRSINA SUMA 8,687.741 1,949.309

Svega 2,576,927 269,927

*1a>

o

Bukve

Krasta luSnjakaHrasta kltnjakaCera

Krupne granlce*Bagrema

Ost. tvrdih listaCaTopoleOst. nieklh liataCa

Smreke

Jele

Crnog boraBljelog boraOstalih Cetlnjafia

1,397.736167.940300.759131.591

59.22458.864

157.94420.976

30.74_1_

93.848

27.88980.931

27.43221.081

126.98831,53225.3335.4413.28912.734

25.2814.175

460

4.44112.2141.5428.779

Svega 6,110.814 1,679.382-

ra

Q> >oC 10-H ■w•n n0

U)rQ — —

VI c•H

OU 01■H KJ••0 >o •M ID 4J41 4J u

•(-> (Q fO

Bukve-hrasta-grabaLuSnjaka^jasenaKltnjaka grabaGranlce-ceraOstallh

Smreke-jeleBljelog 1 crnog boraOstallh

Smreke-jele-bukveBljelog 1 crnog bora-hraataOstallh

2,080.937170.237246.894279.134

1 ,308.611209.20551.54630.063

1.392,27199.011

242.908

595,075119.87438,4589,375

J08,2474,2829,342

13,006

"230'.734"31.10119,888

IZVORi StatlatlCkl bllten, Sumarstvo, br. 321, IzdanjeiSavezni zavod za statistlku, Beograd, 1964.

82

TABELA 7

SFR. JUGOSLAVIJA I SR HRVATSKA - DRVNA MASA SUMA PO VRSTAMA

SASTOJINA u

SPRJ SRH

SVEUKUPNA DRVNA MASA SUMA 983,470.335 195,172.240

Ciste sastojlneUkupno 292,097.249 30,923.460

u)0.du«

.J

Svega 255,554.329 28,763.314

BuVve

V asta lu2njakaiirasta kltnjakaCera

Krupne granlce*DagremaOst, tvrdlh llstaCa

TopoleOst. meklh llstaCa

188,869.36612,104.71622,756.82510,129.4454,649.4542,784.7259,516.6291,726.7423,016.440

17,815.4633,904.7772,758.631230.932

49.774

375.808

1,892.247445.462

1,290.220

d>ud

d"H

o>u

Svega 36,542.865 2,160.146

Smreke

Jele

Crnog boraBljelog boraOstalih CetlnjaCa

18,159.6545,598.8167,064.4023,514.2722,205.721

49.1951,041.528663.301

120.752

285.370

jH etlvoSesastojlne

ukupno 691,381.185 164,246.780

d>0d.

n

•H

Svega 290,665.489 92,745.687

I

Bukve

Hrasta

Graba

106,491.25249,477.51521,079.905

24,156.28313,383.1768,140.218

IILu2njakaJasena

3,089.7236,104.219

533.9695,168.361

III

KltnjakaGraba

9,741 .7005,176.282

2,005.9871,055.272

IVGranlce

Cera

6,634.5949,549.364

68.106

810.574

VOstalih llstaSa

62,245.794 26,403.741

d>ud

c•H

0)

>CJ

Svega 48,361.407 ' 2,519.710

ISmreke

Jele

20,269.897

19,496.900169.151

1,314.028

II

ill

Bljelog boraCrnoq bora

2,688.528

2,717.811

3, 188.271

153.701

155.390

Ostalih Cetinjada 727.439

jM etivoSesastojlne

d>ud•r-i

B

4J

d>o

•H

dKJ

d

n

■J

Svega 352,354.253 68,983.383

ISmrekeJeleBukve

58,036.61598,802.252

140,563.404

1,247.16029,120.65935,909.206

IIBljelog boraCrnog boraHrasta

3,903.0983,425,0703,619.089

30.089346.801176.392

IIILlsta&a(etlnjafia

22,317.40721,687.341

1,617.647533.429

iZVORi StatistiCki bilten, Sumarstvo^ br. 321, Izdanje: Saveznlzavod za statistlku, Beograd, 1964.

83

je znacajno povecati airovinsku Dsnovu, dati poticaj za razvoj prerade

i izvDza. Uz pratpastauku da bi bg radikalna prDmijenlle mjGrE Bkonam-

ske politike, takva bi arijentacija donijela apce □zivljav/enjE struk-turalnih pramjena u praizv/odnji 1 rezultati koje bi ae moglo ocekivatibili bi upravD nevjerojatni, ali maguci, kao sto to pokazuje izvsdeniracun input-output modGla, kojeg smo prikazali u poglavlju 9.

U Tabeli 8. prikazujemo bilancu nekih vaznijih sirov/ina 1978. go-dine, kako slijedi:

TABELA 8 u □□□ m^, u ODD tona (papir i celuloza)

U R S T A PRQIZUDDNJA UUOZ IZUDZ PDTRDSWJA

Trupci za piljenje,F i L trupci, BOD ni3(a) cetinjaca(b) liataca

3.9572.803

Zk103

5£fl5

3.9762.^191

Celulozno drvo idrvo za iverice 1.536- 906 253 2.269

Dgrjevno drvo

Drvne place i furnir 1.172 65 IkS 1.092

Celuloza 605 157 32 730

Papir i karton 7U 123 80 757

Kako vidimo iz podataka Tabele 8, aituacija sa airov/inama je vec

aada kriticna. S obzirom na povecanje traznje i viaok elaaticitet traz-nje drvnih proizvoda u odnosu na dohodak, traznja ce raati veoma brzo,posebno za Finalnim drvnim proizvodima, ogrjevam i papirom, a to ce na-ravno prouzrociti da poraate i intermedijarna traznja, tj. za piljenomgrarfom i plocama. Prema prognozama, na temelju podataka koje amp dobiliistrazivanjima razvoja druatvenog proizvoda u Jugoslaviji, te analognotomu otpadajucih sredstava osobne potrosnje, na temelju studija razvojapotrosnje (Sabadi, Suic, 1981.) dolazimo do potreba koje pri danasnjimuvjetima apsolutno nije moguce podmiriti iz domacih izvora. Uec smo is-takli kakve je nevolje za ocekivati, ako nista ne poduzmemo za povecanjesirovinske osnove. Procjenu priblizne materijalne bilance za 1985. go-dinu dajemo u Tabeli 9. Njoj nije potreban nikakav komentar.

84

TABELA 9

PRIBLI2nA MATERIJALNA BILANCA IMAJUAZWIJIH PRDIZUDDA gLJMSKB-PRERAOIUACSKIHINDUSTRIJA SFR JUGOSLAVIA

1985. G.

Vrats sortlmenata Jedinlca mjere Kcllclna

Pllanakl trupcl lletaca ODD. n? k,ZU2

Pilanski trupcl catinjaca □□□ 5.531

□stall pllanakl trupcl GOD 7Bk

F 1 L trupcl □GD 998

Celulczno drvo GGG 2.355

□grjEvnc drvo QGG ^♦-792

Plljena grada cetlnjaca □GG 3.73G

Piljena grada llstaca □GO 2.976

Furnlr 398.981

Sperploce IBS.UliB

Panelploce■ 72.123

Ploce iuerice 1,295.266

fyamjaataj u garniturama garn. iftfL.875

Komadnl namjestaj GOG kcm. 31.^*13

85

11. ZAKLJUCCI

1. Druatvenl plan razuoja privrade JLigDslavije u razdoblju 19B1-19B5. *

nijB raalistican, kako po postav/ljenim ciljevima, tako nlti po mje-

rama ekBnDmske palitike, kojima bi on trebao biti DBtvaren.

2- Dcekluane atrukturne promjene, da kajih bi trebala docl na ce vje-

rojatno ualijaditi nlti u naradnam srednjoracnam razdoblju- To ca

naj\/jarojatnije izazvati dalja padanje produktivnoati, proizvodnje

i reproduktlvne sposGbnoati narodne privrede.

3. Mjere akonomaka politike valja medutim mijanjati i to radlkalno,

tako da udruzani rad postane jedini 1 odlucan cinitelj kod donose-

nja poalovnih odluka. Drustvana zajednica sa mora ogranioiti na

elementarne uujate tvorbe konaiatentne akonomaka politika i nju

traba aprovoditi suptilnim mjarama politike poraza, eakontna poli

tike, carinake politike i politike aubaidija.

k. Nije tocna tv/rdnja da organizacije udruzenog rada ne poduzimaju

dovoljno napora na podizanje akonomicnoati i rentabilnoati poalo-

vanja, te povecanja proizvodnje i proizvodnoati. Organizacije udru

zenog rada ae poatavljaju uvijek u odnoau na uvjete poalovanja a

ciljem optimalizacija dohotka- \/alja atvoriti uvjete i motiviranoat

za vecu proizvodnoat i proizvodnju, pa ce ona poraati.

5. Traznja za prqizvodima aumakopreradivackih induatrija u avijetu i

u naa raata i krajem razdoblja aradnjerocja ce Ougoalavija biti

u ozbiljniin "potaskocama oka anabdijavanja airovinama za potrebe

prerade, od koje je velik dio organiziran izvozno.

6. Poatoji objektivna mogucnoat da ae zadovolji domaca traznja, inter-

medljarna i finalna, uz pretpostavku mijenjanja uvjata poalovanja

i orijentacija inveaticija u posumljivanje, obnovu i otvaranje au-

ma-

7. Udruzivanja rada i aredatava mora biti ragulirano trziano, a ne

dogmatski, samo ce u torn alucaju biti moguce prikupljati aredatva

akumulacija prerade drva za prosirenje airovinake oanove,^ umjâtoulaganja u prosirenje kapaciteta, koji ualijed nedoatatka airovina

86

ne 6e bit! iakorlatenl, sto ce dalje dovadltl da padanja prolzuod-

noatl sredstava.

B. Ulagacima kod udruzlvanja rada i aredataua ualja aniaguciti da ad

ulaganja imaju korlat. Ako ja kariat jaana deflnlrana i atvarna,

te aka je ve6a ad neke drugs invaaticijakB alternativa, daci ce

da ulaganja i dablti 6ema zdrauu aanavu daljeg praslrenja slravln-

ake aanavB, kraz to do ekapanzije aak cjelokupnE naradne privrede.

87

12. LITER4TUm

1. Ackley, Gardner, (1976), MacrDeconDmics: Theory and Policy, London, Collier Macmillan Publiahera

2. Allen, R.B.D., (1967), Macro-Economic Theory, London, The Mac-Millan Preaa Ltd.

3. Babic, Mate, (1977), Makroekonomski modeli, Zagreb, Narodne no-vine

k, Bablc, Mate, (1976), Qanove input-output analize, Zagreb, Narod-ne novine

5. Babifi, Mate, (1961), Mikroekonomska analiza, Zagreb, Narodne no-• vine

6. Bajt, Aleksandar, (1979), Qanove ekohomske analize 1 politike,Zagreb, Informator

7. Bautnol, Id.J,, (1972), Economic Theory and Operations Analysis,3rd Ed., London, Prentice/Hall International Inc.

a. Beare, J.B., (1976), Macroeconomics, Cycles, Grouith, and Policyin a Monetary Economy, London, Collier Macmillan Publishers

9. Carter, H.D., Heady, E.D., (1959), An Input-Dutput Analysis Em-. phaslzing Regional and Comnodlty .Sectors of Agriculture,Am. Exp. Stat., louia State College, Bull. No. L69

10. Cooper, R.N., (1966), The Economics of Interdependence, EconomicPolicy in the Atlantic Comnunity, Neiu York, McGrau-HillBook Co.

11. Chenery, M.S., Clark, P.G., (1959), Inter-Industry Economics,Neuj York, John lijiley & Sons

12. Oernburg, T.F., McDougall, D.M., (1972), Macroeconomics, The Measurement, Analysis, and Control of Aggregate Economic Activity, Uth Ed., Tokyo, McGrau-Hill Kogakusha

13. Forget, J.P., Grymberg, Guy, (1977), Financement et rentabilitfedes investissement, Paris, Les Editions d'organisation

Ik. Geary, R.C., Pratschke, J.L., (19GB), Some Aspects of Price Inflation in Ireland, Dublin, Paper No- LO of the Ec. & Sac.Research Inst.

15.. Haberler, G. (1975), Idirtschaftsuachstum und StabilitMt, ZEirich,Uerl. Moderns Industrie AG

16. Hirach, Fred, (1976), Social Limits to Grouth, London, Routledge& Paul Kegan

17. Inagaki, M., (197D), Optimal Economic Growth, Amsterdam, North-Holland Publ. Co.

18. Keynes, sir J.M., (1936), The General Theory of Employment, Interest, and Money, London, Macmillan

88

19. Kraljic, 0., (1962), Trajno iskoriscav/anje sumskog bogatatv/aFNRJ u cilju podlzanja proizvodnih snaga, Zagreb, Poljop-rivradni nakladni zavad

2D. Leontief, U. (1966), Input-Output EcDnomica, IMeu York, Oxford.University Press

21. Lipsey, R.G., (1978), Positive Economics, kth Ed-, London, Ueiden-feld & Nicolson

22. Rettig, R-, Uoggenreiter, D., (1976), MakroBkonomische Theorie,2. Aufl., T"bingen, XB Mohr (P. Biebeck)

23- Rich, S-U., (1970), Marketing of Forest Products, Text & Casea,Neu York, McGrau-Hill Book Co.

2L. Sabadi, R-, (1977), Proizvodne funkclje drvne induatrije Jugos-lavije u razdoblju 1962-197'*., Zagreb, Sumarski list 5-7,259-269

25. Sabadi, R., (1978), Funkcije troskova za drvnu Industriju SRHrvatske u razdoblju 1966-1977., Zagreb, RZDP

26- Sabadi, R., (1978), Dinamicki model jugoelavenskog goapodaratva,1959-1975, Zagreb, Habilitacionl" rad-predavanje

27- Sabadi, R-, (1978), Strukturne promjene i znacaj drvne induatrije Jugoslavije promatran kroz sukcesivne input-output ana-liticke modele u razdoblju 1958-1972., Zagreb, Habilitacionl rad

28- Sabadi, R., Sui6, D., (1980), Uvozna zavisnost u sumsko-preradi-vackom kompleksu SR Hrvatske 1 privredni razvoj 1981-1985-,Zagreb, Orvna industrija, 31:301-311

29. Sabadi, R., Suit, D., (1981), Traznja namjestaja u Ougoslavlji1952-1978-, Zagreb, Drvna industrija, br. 3 i 't, u tlsku

30. Sekulit, Mijo, (1968), Primjena atrukturnih modela u planiranjuprivrednog razvoja, Zagreb, Narodne novine

31. Sekulit, Mijo, (1980), Medusektorski modell 1 strukturna anallza,Zagreb, Informator

32. Sekulic, M., Uojnic, D-, (1980), Uvod u analizu 1 planiranje In-VBsticlja, Zagreb, Informator

33. Sengupta, J-K-, Fox, H.A-, (1969), Optimization Techniques inQuantitative Economic Models, Amsterdam, North-Holland Publ-

3L. Theil, H., (1970), Economic Forecasts and Policy, Amsterdam,North-Holland Publ. Co-

13.D0DATAK89

PRIMJER PROGRAMA PODIZANJA

NASADA KRATKE OPHODNJE

Prije oka cEtvrt stoljeca splasnuo je entuzijazam za podizanjem suma

kratke ophodnje u nas. Razlnga ima vise zasto se to desilo» Wajvise je

medutim pagodana industrija cbIuIdze i drvnih ploca, ostavsi na taj na-

cin bez sirovina koje je mogla dobijati iz takvih zasada. "Ual" brzo-

rastucih suma u nas zapoceo je prenosenjEm tudih iskustava i sadnica

(klonova) koji nisu bill prilagodeni nasem podneblju, na kojem su be

pakazali InfEriDrnima i nisu davale ni priblizno rezultate kao u zem-

Ijama odakle su transplantirane.

U prvam su redu adredena premala sredstva za znanstvena istraziva-

nja na toni polju, sve ili skoro sue bilo je prepusteno transplantaciji

iskustava drugih bez da be vodilo racuna □ nasoj oparoj kontinentalnojklimi, bez ravnomjerno rasparedenih precipitacija, nemeliDriranim tlimai b1.

Kako se to cesto dogada, radije be dobra ideja odbacuje zbog neus-

pjeha, nego da se istrazuju razlozi zasto nismo uspjeli, a drugi jesu.

Osim toga, zbog zamaha investicijske djelatnosti u svim granama.narodne

privrede, bilo je konforno odbaciti ideju ulaganja u sums kratke ophod

nje, koja mjerena a podizanjem jedne tvornice koja traje 3-5 godina i

nije tako kratka, vec traje od 10 do 25 godina.

Sumarstvo je, mozemo to slobodno reci, jediria privredna oblaBt u nasgdje se dugorocno planski gospodari. Rokovi planiranja, predvidanja irazvoja u gotovo svim granama postajali su s vremenom sve kraci, cije-na takvog ad hoc razvoja sve skuplja. Poslije svakog "vala" investiranjakonstatiramo ponovno da imamo teske strukturalne neuskladenoBti, uspore-

dene s onima iz prethodonog "vala" te su neuskladenosti teze. Razlog:ad hoc koncepcije razvoja, bez nuznog elementa dugorocnosti. Tada nijecudno da se sumari proglasavaju za konzervativce. Pogledavsi s druge"atrane, sumarima je data na upravljanje drvna masa, kao proizvodna baza, kapital, koji treba da donosi prirast, kamatu. Svako zahvacanje utu produktivnu siJpstancu protivi se nacelu potrajnog gospodarenja i si-romasi naslijede generacija. Sumari su odgovorni da ne samo sacuvajunaslijedenu proizvodnu drvnu masu, vec da ju poboljsaju. Svaki zahvat

90

u to produktivnu drvnu masu smanjuje mogucnosti prirasta u buducnosti.

Kada je netko odgovaran za kasu punu novaca, narmalno je da se protiv/i

nekDntraliranam uzimanju iz ts kase. Tako je i sa sumarima. S te su stra-

ne nase aimpatije s njima.

Energetska Je kriza Izazvala pouecan pritisak na sumarstvD u pravcutraznje pavEcanja iaporuka.ogrjevnog drva. S drugs strane narasli kapa-

citetl za praizuodnju drvnih placa i celulaze i papira, koji koriate

isto tako prostorno drvo, HEmaju sirovina.

Potrosnja papira u' nas raste gotovo vrtoglavo. Dcekuje se da ce se

potrosnja povecati za samo pet do sedam godina oka 50 96 u odnosu na da-

nasnju. Danas vec uvazimo skara jedan milijun prostornih metara proator-

nog drva za place i celulozu. Buducnast je Joa crnja e abziram na velik

parast traznje kaja se ocekuje kaka kad agrjeva, take i kad celulaze i

placa.

Saavim je Izvjeana da je gatava emijesna traziti aredatva za duga-

racna ulaganja u pasumljivanja velikih razmjera, kada cijela zajednica

grca u kanvulzijama krize, inflacije i skarasnje nelmastine. Bila bi

u najmanju ruku neprakticna kanstatirati da je najveci dia krivice za

tezinu stanja u kajem se nalazima u nama: da sma trasili vise na sta

sma privrijedlli, Bila bi s drugs strane nerealisticna acekivati da mo-

zema presjeci ad danas na sutra sve ana sta sma da sada cinili, da bi

jednastavna "ad sutra pnstali dabri". Precesta sma ta pakusavali drus-

tvenim i palitickim akcijama, a rezultati su pakazali da se nije pas-

tigla gatava nista.

Praces stabilizacije, kaka ga gledama, dugaracan je i nije maguce

acekivati rezultate ad danas na sutra, a da pri tamu ne dazivima nave

teskace. I u gradevinarstvu su radni ljudi, knji nisu angazirani za

rad svajam krivicam. Zasta ani maraju trpjeti, aka ih amanjenje inuea-

ticija astavi bez pasla? Da ne gavarima a pnsljedicama emanjenja aktiv-

nasti na druge sektare naradne privrede. Zbag taga praces stabilizacije

ne smije biti naglasena paliticka akcija, kaja je kratkag daha, bez

elemenata dugaracnasti i sagledavanja meduzavisnasti.

Inuesticije za slijsdece planska razdabljs 1981-1985. predvidiva ce

iznasiti aka 13 96 ukupnih sredstava u razvaj siravinske baze i prpizvad-

nje sircvina. Aka tu ubrajima prospektiranje nafte i plina, gealcska is-

trazivanja i otvaranje ugljenakopa, paljoprivredu itd, mislima da za

91

sumarstvo oataje mala Hi nista. Za Gsiguranje snabdijevanja tvornica

cbIuIdze 1 tvornica drvnih ploca, ako bismo htjeli u doglednom vremenu

postati nezavisni □ uvozu, bilo bi potrebno osigurati godisnje iz nasa-

da makih liataca i cetinjaca kratks ophodnje oka 1,5 do 2,o milijunaprostornog drva. U2evsl u obzir da se u nasadima a kratkom ophodnjom

maze za nese prilike raSunati a prosjecnom ophodnjom od oko 20 do 25godina i a godisnjim priraatom od oko 10 m (konzervativno ocijenjeno)neto drvne maae, izlazi da bi za buducnost morali podizati avakih pet

godina oko 100.000 ha novih naaada. Glede potrebnog zemljista vjerojat-

no ne bi bilo vecih problema, buduci da zemljista nepodeanlh za poljop-

rivredu, a veoma podesnih za takve nasade ima. Problem je u oaiguranju

aredstava za minimalne melioracione radove i podizanje naaada.

Grubo ocijenjeno, troskovi melioracija po jednom hektaru bi u proa-

jeku mogli da se krecu (cijene 1978.) oko 10.000 dinara. Kada ae radi0 topolama, pod pretpostavkom da dobijemo podesne klonove za nase te~rene i otporne na boleati, i uz aadnju oko 200 stabala po hektaru, tros

kovi podlzanja naaada topole bi se kretali oko 19.200 do 31.000 dinarapo jednom hektaru (cijene 1978.), odnosno proajecno zajedno s meliora-cijom oko 35.000 dinara po jednom hektaru. Uz ophodnju od oko 20 do 25godina, uz dvije proredne sjece, moze se ocekivati urod od oko 250 m^drvne mase, od cega oko 65-70 % predstavlja prostorno drvo. Tim tros-kovima moramo jos dodati oko 10.000 dinara po jednom hektaru kao tros-kove njege sastojina, cuvanja i administracije za razdoblje ophodnje(cijene 1978.),

Mod podlzanja cetinjaca kalkulacija podlzanja novih sastojina je nes-to drugacija. Mogli bi opr. recunati kao s prosjekom podlzanja sastojina bijelog bora (cijene 1978. - gruba ocjena):

- ciscenje terena 1 iskop llnija 0,6 m- 2.500 sadnica

- aadenje

- trl prorede po 1.170 din svaka

5.000 din/ha

t*.600 din/ha

U.200 din/ha

3.510 din/ha

U k u p n o : 17.310 din/ha

Uzevsi ophodnje od samo 60 godina, zatim minimalne troskove zastl-te od divljaci 1 ljudi, 1 u ovom bi slucaju mogli racunatl sa samo10.000 dinara troskova zastite, njege i actninistracije za cijelo razdoblje ophodnje.

92

Ako uzmBma da za vrijeme ophodnje vrsimo prorede i ciscenja avakih

15 godinaCtj, dabljama oko 26 prorEdnog materijala), nakon 60 gadina

racunamo da imairiD ukupnu sjecivu masu od ako 260 po jednom hektaru.

□d toga nko AO imamo otpadak, oka 110 trupaca i oko 110 proa-tornag drva i tanjeg tehnickng matErijala. IMapaminjemn da su gornjl Iz-racuni samo najgrublje uprosjEcene spEcifikacijs, jer se traskaui podi-zanja uvelikE razlikuju prsma stanistu, kmfiguraciji, plodnosti i ri-zicima (pozar, stetnici, sumske krade ltd.).

Kao nEophodnB inveaticije valja da racunamo jos i putnu mrezu, pomo-cu koje se omogucuje uredno gospodarEnje sastojinama. Postoje razlici-ti nacini izracunav/anja optimalne mrezE puteva u sumama. V/Eoma je dob-ro poznata formula svedskog profesora Sudberga □ optimalnoj Gkanomskajgustoci puteva. Bezsumsklh puteva kojima je sumi moguce prici radinjege, proreda i iskoriscivanja, suina gubi u potpunosti sav znacaj kaoobjekt ulaganja.

Dobro pristupna suma treba bit! otvorena tako da je moguc prilazsvim parcelama na kojima se vrse radovi. Kod Eksploatacije se racunada privlacenje ne bi smjelo prijeci udaljenost od 200 m, buduci da sutroskovi manipulacije neproporcionalno visoki s rastucom udaljenascuprivlacenja.

Moderna mreza sumskih puteva, zadovoljavajuce gustoce", nije medutimpotrebna u podrucjima gdje su sums jos ispod sjecne zreloati. S drugestrane, u podrucjima bogatim sjecivom zrelom masom vrijednost drvne ma-se raate neproporcionalno s gustocom puteva, jer zahvaljujucl putevlmatroskovi ekploatacije (sjeca, izrada 1 privlacenje) jako padaju cim jegustoca puteva veca.

To bi trebalo znaciti da bi se u vecim kompleksima novopodignutihsuma kratke ophodnje trebalo racunati s podizanjem samo osnovne putnemreze, koja moze biti veoma rijetka, a postepeno, vec s prvim proreda-ma tu gustocu povecavati do optimalne gustoce.

Cijena izgradnje 1 km puta je veoma razlicita i krece se (cijene1978.) od 350.000 pa do 1,000.000, sto ovisi o terenu. Troskovi odrza-vanja puteva su isto tako razliciti, krecu se (cijene 1976) od 3.800do 7.000 godisnje po jednom kilometru. Troskovi odrzavanja kakvi setrose u nas su daleko nizi, uglavnom zbog toga sto uslijed nestasicesredstava ceste bivaju zapustane.

93

Cijena aekundarnih puteua krece se od 200.□□□ din da oka 520,000 dinpa jednam kilametru, zaviana od kanfiguracije terena (cijene 1978.).I\la mrazLi primarnih, a posebno sekundarnih pateva izgraduju se i pavezujuputevi priulacenja, koji po jednam kilametru stoje ad oka 38.000 dinarsdo 180.000 dinars, prvi u nizinskim krajevima, patonji u planinskim.

U gornjim sasvim grubim i okvirnim praracunima uzeli sma u obzir sum-gke ceate sirine kolovoza od U,a m, s bankinama 1,5 m i jarcima s abjestrane ad l,o m. Na stjenavitim terenima kolovoz maze biti 3,5 ill ask3,0 m sirine, s mjestimicnim mimailaznicama.

Ekonomicna gustoca puteva vrednuje se prema simplificiranom obrascuprof. Sundberga, kojom se urednuje i acjenjuje razmak izmedu dua pri-v/azna puta S: _

S = 2q(dc^ + ic^)

gdje pajedine aznake znace: '

r = traskovi tzgradnje putae ss prosjecni traskovi odrzavanja putaq = prDsjecan prirast po hektaru pavrsins sumskog nasada ill realizirana

masa u razdoblju regenerativne sjece narmalne sumsdc^ = troskovi privlacenjaic^ = troskoui prijevoza radnikaUrijednost "r" sadrzava ne samo troskaue podizdnja puteva uec isto takoi amortizaciju (20 do UO godina), te astale traskoue (npr. zakupninei si.).

Bmatra be zadouolJavajucom gustocom puteva ana od 2 km na 100 ha,od toga oka 800 m prlncipalnih puteva i 1,2 km sekundarnih.

Da bi mogli sagledati pravi red velicina i sustinu ideje podizanjasums kratke ophodnje, pokusat cemo na temelju gornjih podataka i pretpas-tavaka izveati racuniou koliko bi stajalo podizanje npr. 100.000 ha nasada mekih listaca ophodnje 25 godina, pa cema na temelju izvedenih racu-nica pokusati vidjeti kako se to maze reflektirati na cjelakupnu privre-du, vanjskotrgovinsku bilancu, te kojim putem mozema eventualno realizi-rati takav pothvat ako je on ekonomski prihvatljiv.

94

AkQ bi npr. zapoceli sa sadnjom 25.D0D ha 19S2. gadine i svake sli-

jedece godina, da 1985. zasadimo po 25.DDQ ha adgov/arajucim klonav/imanpr. topDle, da IDD.DOO ha, trabali bi na temelju gornjih pratpastavki(cijene 1970.), zaJedno s meliaracijam, ta troskav/ima cuvanja, njegei admlnistracije (lO.DOD din/ha za cijela vrijema Dphodnje) ukupna'i-BOD milijuna dinara (u jednakim Dbrocima kroz cetiri godine). Pret-pGatav/ljamo da se na inuesticijska sredstva placaju gadisnje kamate od3,5 %. Pretpostavljama da imamo *dvije proreda, jednu nakon 10 godina□d sadnje, drugu nakon 20 gadina. U pruoj proradi se maze ocakiuati s

pDursine, tijekam cetiri godina ukupno oko milijuna m^ tankogprorednog matarijala od kojeg je oko^ 7D?6 upotrebljivo za preradu u ca-lulozu ili za izradu drunih ploca, tj, 2,8 mil. U drugoj proradimoguce je ocekivati, kroz cetiri godina ukupno oko 8 milijuna m^ prorednog matarijala i to oko 1 milijun m^ tanjih trupaca, oko 6 milijunam prostornog drv/a za kemijsku preradu ili za drvne ploce i oko 1 milijun m nastandardnog matarijala i otpatka.

Nakon 25 godina, kroz cetiri godine ( od npr. 2007. do 2011. g.)mDgu6B je ocekivati oko 250 m^ drv/ne mase po jednom hektaru, odnosno25 milijuna m matrijala brutto, odnosno oko 22,5 milijuna m^ netto,od cega oko 6,5 milijuna m trupaca i oko 16 milijuna m^ prostornog ca-luloznog'drva ili drv/a za izradu drvnih ploca.

Kroz 25 godina osnov/na investicijska sv/ota s kamatama rasta na8.308,6 milijuna dinara.

Da bi troskov/i eksploatacije, cuv/anja, ciscenja i ponov/nog posumlji-vanja mogli biti ciin nizima, pred kraj ophodnje potrebno je zapocet'i3 izgradnjom mreze putev/a i to za povrsinu od 100.000 haktara, a

gustocom od i km puteva na 100 ha:

- kUU km primarnih putov/a 160 milijuna dinara- 600 km sekundarnih putoua 150 milijuna dinara

Racunajuci ukamacenje na 3,5 % kroz tri godine, taj iznos se penjena 3't3,7 milijuna dinara.

Dodav/si minimalno odrzav/anje cesta 3,8 milijuna dinara, ukamaceno na1,5 godinu daje iznos milijuna dinara. To ukupno cini 8.656,2 milijuna dinara na kraju razdoblja od 25 godina. Iz toga izulacimo zaklju-cak da bi cijena drva na panju po 1 m^ za otplatu glavnice i kamatana kraju razdoblja iznosila po cijenama 1978. oko 350 do ^tOO din/m^.

95

Postavlja SG pitsnje, imajuci cjenovnu strukturu npr. proizvodnjeceluloze i drvnih ploca, da H je moguc takav pothvat. S Dbzirom da suu proracunima ukljucene ceste, troskoui eksploatacije (ajeca, izrada

i privlacenje) mogu biti minimaini, a isto tako i traskovi transporta.Maramo dakle adgovariti poturdno. Za potvrdni odgovor imamo jos jedanjak argument, a to je da bi, odlucivsi ae na takau pothuat, poatali upotpunoati nezaulsni □ uuozu. Jos i vise. Mogli bi izvozitl celulozui papir, a to ce u godinama izmedu smjene stoljeca biti itekako aktual-no, 3 obzirom na eve osjetljiviju oakudicu drva u cijelom svijetu.

S druge atrane moramo, ako bi ulozili ne tako malena sredatva u takav pothvat, racunati a izgubljenim prilikama. Naime, ulaganje na takodug rok kojlm ae sredatva potpuno imobiliziraju kroz cetvrt atoljeca,sprjegava ulaganja u druga podrucja, gdje izgradnja traje do pet godinai vec aeste pocinje otplata, tj. oalobadaju ae sredatva za nova ulaganja. Medutim, ako bi htjeli biti korektni u racunima, moramo uzeti u ob-zir i cinjenicu, da bez takvog materijala koji bi bio proizveden, nebi bilo potrosnje papira i drvnih ploca na domacoj sirovini. Cijeneceluloznom drvu ce najvjerojatnije vrtoglavo rasti u slijedeca dva de-cenija, pa ae moze postaviti pitanje, da li bi ulaganja u druge grane,bez obzira na brzi obrt, dale efekte koji bi mogli kompenzirati povecanuvoz, raatuce cijene i nedostatak izvoza? Ne amijemo ae upustati u spe-kulacije, jer to ne bi bilo ozbiljno, ali poatoje jaki argumenti zarazmatranje takvog pothvata.

Isto tako mozemo izvesti racunicu za cetinjace, rezultati su sll£-ni, pitanja koja ostaju au iata.

Kako doci do sredstava? Ddgovoriti na to pitanje i nije tako tesko.Uzvevsi u obzir prednje racunice, mozemo pokazati (o cemu je govora unasem radu) da ae ta sredatva mogu pribaviti, doduse ne u tako zbijenimterminima kao u nasem primjeru) u samoj proizvodnji i da to moze bitiizazvano bez potresa za narodno goapodarstvo.

Documents

· 1. SAZETAK Radam se kanstatira da je Plan razuaja Jugaslaulje 1981-1985. preop-timistlcan- Input-output osuvrsmenjenim modBlom i ostalim ekonometrij-akim metodama prognosticira