24
2 0 0 6

1 hrv - Croatia Airlines...Kratkotrajna imovina Zalihe 24.392 3.294 22.987 3.096 Potraæivanja 70.684 9.624 116.359 15.776 Financijska imovina 6.053 824 9.615 1.304 Novac i novËana

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • 2 0 0 6

  • NAKLADNIK Croatia Airlines d.d., Zagreb, Savska cesta 41

    www.croatiaairlines.hr

    IZVR©NA UREDNICA Ksenija Ælof

    POMO∆NICI IZVR©NE UREDNICE Ana ∆ulumoviÊ, Davor JanuπiÊ

    DIZAJN Ivana IvankoviÊ PrliÊ, Nenad VujoπeviÊ

    FOTOGRAFIJE Damir FabijaniÊ

    LEKTURA Mirjana Miholek

    PRIJEVOD Lancon d.o.o.

    PRIPREMA I TISAK ZRINSKI d.d., »akovec

  • 1 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 6

    2 0 0 6

  • 2 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 6

  • 3 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 6

    IzvjeπÊe Nadzornog odbora

    Na temelju Ëlanaka 300c., 300d. i 263. Zakona o trgovaËkim druπtvima i Ëlanka 24. Statuta,Nadzorni odbor podnosi Glavnoj skupπtini Croatia Airlinesa d.d. sljedeÊe

    IzvjeπÊe Nadzornog odbora o nadzoru voenja poslova Druπtva u 2006. godini iispitivanju financijskih izvjeπÊa

    1. U skladu sa svojim obvezama Nadzorni odbor obavio je nadzor voenja poslova trgovaËkogdruπtva Croatia Airlines d.d. (u daljnjem tekstu: Druπtvo) i utvrdio da Druπtvo posluje u skladusa zakonom, Statutom, drugim aktima Druπtva i odlukama Glavne skupπtine.

    2. Tijekom 2006. godine Nadzorni odbor djelovao je u sastavu od trinaest (13) Ëlanova, jer suradnici Druπtva tijekom 2006. godine imenovali svog predstavnika u Nadzorni odbor. SukladnoZakonu o reviziji, Nadzorni odbor je na svojoj 59. sjednici 11. listopada 2006. imenovao revizorskiodbor.

    Nadzorni odbor tijekom 2006. godine odræao je tri (3) sjednice i proveo jedno glasovanjetelefaksom, te ga je Uprava izvjeπtavala o svim vaænijim poslovnim dogaajima i tijeku poslova,rentabilnosti poslovanja, prihodima i rashodima, te uopÊe o stanju Druπtva. Uprava je redovitopodnosila Nadzornom odboru tromjeseËna, polugodiπnja i godiπnja pisana izvjeπÊa o poslovanjuna koja Nadzorni odbor nije imao prigovora, te ih je jednoglasno usvajao.

    3. Nadzorni odbor u zakonskom roku iz Ëlanka 300c. Zakona o trgovaËkim druπtvima ispitaoje godiπnja financijska izvjeπÊa s miπljenjem revizora koja mu je podnijela uprava Druπtva iutvrdio da su napravljena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama i da prikazuju realno iobjektivno financijski poloæaj i rezultate poslovanja Druπtva za godinu koja je zavrπila 31. prosinca2006. Nadzorni odbor suglasan je s godiπnjim financijskim izvjeπÊem za 2006. godinu imiπljenjem revizora Deloitte & Touche, te su time na temelju Ëlanka 300d. Zakona o trgovaËkimdruπtvima, Uprava i Nadzorni odbor utvrdili godiπnja financijska izvjeπÊa.

    4. Nadzorni odbor ispitao je izvjeπÊe Uprave o poslovanju druπtva te je suglasan da se dobitposlovne godine 2006. u iznosu od 31,521.578,58 kuna upotrijebi za pokriÊe gubitaka izprethodnih godina.

    5. Nadzorni odbor ispitao je i godiπnje izvjeπÊe Uprave o poslovanju u 2006. godini i utvrdio daje u njemu toËno i objektivno prikazana sadaπnja poslovna situacija i stanje Druπtva. U skladus takvim nalazom Nadzorni odbor prihvatio je izvjeπÊe Uprave o poslovanju u 2006. godini.

    6. Na temelju svega navedenog, Nadzorni odbor πalje ovo izvjeπÊe Glavnoj skupπtini sprijedlogom da Glavna skupπtina donese ostale odluke iz svoje nadleænosti u skladu sprijedlozima Uprave i Nadzornog odbora.

    U Zagrebu, 31. svibnja 2007.

    dr. Miomir Æuæul Predsjednik Nadzornog odbora

  • 4 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 6

  • 5 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 6

    »lanovi Nadzornog odbora

    dr. Miomir Æuæul Ratimir AndrijaniÊpredsjednik Ëlan

    Miroslav KovaËiÊ Marija »aËiÊËlan Ëlan

    Bianca MatkoviÊ Boæo JusupËlan Ëlan

    Niko RaiÊ Boπko MatkoviÊËlan Ëlan

    Zdenko MiËiÊ Josip HorvatËlan Ëlan

    Ante NosiÊ Josip GrgecËlan Ëlan

    Petar TurkoviÊËlan

    Predsjednik Skupπtine druπtva

    Boæidar Kalmeta

    Uprava

    dr. Ivan MiπetiÊglavni direktor

    PomoÊnici glavnog direktora

    SreÊko ©imunoviÊ Svemir RadmilopomoÊnik glavnog direktora za pomoÊnik glavnog direktora zaupravljanje marketingom i mreæom prodaju

    Miljenko RadiÊ Vanja RollerpomoÊnik glavnog direktora za pomoÊnik glavnog direktora zapromet tehniËke poslove

    Damir ©prem Josip BiliÊpomoÊnik glavnog direktora za pomoÊnik glavnog direktora zafinancije, raËunovodstvo, kontroling, upravljanje ljudskim potencijalima,obraËun prihoda i investicije pravne poslove, informacijske

    tehnologije i infrastrukturu

  • 6 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 6

    IZVJE©TAJ UPRAVE

    Odgovornost za financijske izvjeπtaje

    Sukladno Zakonu o raËunovodstvu Republike Hrvatske (Narodne novine 90/92), Uprava jeduæna pobrinuti se da za svaku financijsku godinu budu sastavljeni financijski izvjeπtaji u skladus Meunarodnim standardima financijskog izvjeπÊivanja (MSFI) koje je objavio Odbor zastandarde financijskog izvjeπtavanja, koji pruæaju istinit i fer pregled stanja u Druπtvu CroatiaAirlines d.d. (Druπtvo) i Croatia Airlines Grupi (Grupa), kao i njegove rezultate poslovanja zanavedeno razdoblje.

    Nakon provedbe odgovarajuÊeg istraæivanja, Uprava opravdano oËekuje da Êe Druπtvo udogledno vrijeme raspolagati odgovarajuÊim resursima, te stoga i dalje usvaja naËelo vremenskeneograniËenosti poslovanja pri sastavljanju financijskih izvjeπtaja.

    Odgovornosti Uprave pri izradi financijskih izvjeπtaja obuhvaÊaju sljedeÊe:

    n odabir i dosljednu primjenu odgovarajuÊih raËunovodstvenih politika

    n davanje opravdanih i razboritih prosudbi i procjena

    n postupanje u skladu s vaæeÊim raËunovodstvenim standardima, uz objavu i obrazloæenjesvih materijalno znaËajnih odstupanja u financijskim izvjeπtajima i

    n sastavljanje financijskih izvjeπtaja pod pretpostavkom vremenske neograniËenosti poslovanja.

    Uprava je odgovorna za voenje odgovarajuÊih raËunovodstvenih evidencija, koje u svakomtrenutku s opravdanom toËnoπÊu prikazuju financijski poloæaj Druπtva. Takoer, Uprava jeduæna pobrinuti se da financijski izvjeπtaji budu u skladu sa Zakonom o raËunovodstvu (Narodnenovine 90/92). Osim toga, Uprava je odgovorna za Ëuvanje imovine Druπtva i Grupe, te zapoduzimanje opravdanih koraka za sprjeËavanje i otkrivanje prijevare i drugih nepravilnosti.

    Za Upravu i u njezino ime:

    dr. Ivan MiπetiÊ

    Glavni direktor

    Croatia Airlines d.d.

    Savska 41

    10000 Zagreb

    Republika Hrvatska

    22. oæujka 2007.

  • 7 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 6

    IZVJE©TAJ NEOVISNOG REVIZORA

    DioniËarima druπtva Croatia Airlines d.d., Zagreb:

    Obavili smo reviziju priloæenih financijskih izvjeπtaja druπtva Croatia Airlinesa d.d., Zagreb (unastavku: Druπtvo) te Croatia Airlinesa d.d., Zagreb i njegovih ovisnih druπtava (u nastavkupod zajedniËkim nazivom Grupa), koji se sastoje od bilance na dan 31. prosinca 2006. godine,raËuna dobiti i gubitka, izvjeπtaja o promjenama u kapitalu i izvjeπtaja o novËanom tijeku zagodinu koja je tada zavrπila, te saæetog prikaza znaËajnih raËunovodstvenih politika i biljeæakauz financijske izvjeπtaje.

    Odgovornost Uprave za financijske izvjeπtaje

    Sastavljanje te objektivan prikaz financijskih izvjeπtaja u skladu s Meunarodnim standardimafinancijskog izvjeπtavanja potpadaju u djelokrug odgovornosti Uprave, a to obuhvaÊa:ustrojavanje, uspostavljanje i odræavanje internih kontrola koje su relevantne za sastavljanje iobjektivan prikaz financijskih izvjeπtaja bez materijalno znaËajnih pogreπaka u prikazu, bilo kaoposljedica prijevare ili pogreπke, odabir i primjenu odgovarajuÊih raËunovodstvenih politika tedavanje raËunovodstvenih procjena primjerenih danim okolnostima.

    Odgovornost revizora

    Naπa je odgovornost izraziti neovisno miπljenje o financijskim izvjeπtajima na temelju naπerevizije. Reviziju smo obavili u skladu s Meunarodnim revizijskim standardima. Navedenistandardi nalaæu da postupamo u skladu s etiËkim pravilima te da reviziju planiramo i obavimokako bismo se u razumnoj mjeri uvjerili da financijski izvjeπtaji ne sadræavaju materijalno znaËajnepogreπke u prikazu.

    Revizija ukljuËuje primjenu postupaka kojima se prikupljaju revizijski dokazi o iznosima i drugimpodacima objavljenima u financijskim izvjeπtajima. Odabir postupaka ovisi o prosudbi revizora,ukljuËujuÊi i procjenu rizika materijalno znaËajnoga pogreπnog prikaza financijskih izvjeπtaja,bilo kao posljedica prijevare ili pogreπke. U procjenjivanju rizika, revizor procjenjuje internekontrole koje su relevantne za sastavljanje te objektivno prezentiranje financijskih izvjeπtajakako bi odredio revizijske postupke primjerene danim okolnostima, a ne kako bi izrazio miπljenjeo uËinkovitosti internih kontrola. Revizija takoer ukljuËuje i ocjenjivanje primjerenostiraËunovodstvenih politika koje su primijenjene te znaËajnih procjena Uprave, kao i prikazafinancijskih izvjeπtaja u cjelini.

    Uvjereni smo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i primjereni kao osnova zaizraæavanje naπeg miπljenja.

    Pitanja koja utjeËu na miπljenje

    Kako je opisano u biljeπci 6, Druπtvo je viπak nastao revalorizacijom, koji predstavlja razlikuizmeu amortizacije primjenjene na revalorizirani knjigovodstveni iznos sredstva i amortizacijeistog sredstva primijenjene na izvornu nabavnu vrijednost sredstva u iznosu od 24.676 tisuÊakuna, iskazalo u raËunu dobiti i gubitka, πto je u skladu s poreznim zakonima Republike Hrvatske.Ali takav je postupak odstupanje od Meunarodnoga raËunovodstvenog standarda 16Nekretnine, postrojenja i oprema, koji nalaæe da se viπak proizaπao iz revalorizacije prenosiizravno u zadræanu dobit. Tako je zadræana dobit na dan 31. prosinca 2006. godine manjeiskazana, a neto dobit tekuÊe godine viπe iskazana za 24.676 tisuÊa kuna.

  • 8 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 6

    Miπljenje

    Po naπemu miπljenju, izuzevπi uËinka problematike iznesene u prethodnom odlomku, financijskiizvjeπtaji prikazuju realno i objektivno financijski poloæaj Druπtva i Grupe na dan 31. prosinca2006. godine, rezultate njihova poslovanja, novËane tijekove te promjene glavnice za godinutada zavrπenu sukladno Zakonu o raËunovodstvu Republike Hrvatske i Meunarodnimstandardima financijskog izvjeπtavanja.

    DELOITTE d.o.o.

    Branislav VrtaËnik, ovlaπteni revizor

    Zagreb, 22. oæujka 2007.

  • 9 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 6

    KONSOLIDIRANI RA»UN DOBITI I GUBITKA CROATIA AIRLINES Grupe i raËun dobiti i gubitka DruπtvaCroatia Airlines d.d. za godinu koja je zavrπila 31. prosinca 2006.

    2006. 2005.

    Croatia Airlines Grupa Croatia Airlines Grupa

    tisuÊe kuna tisuÊe eura tisuÊe kuna tisuÊe eura

    Poslovni prihodi 1.353.759 184.877 1.410.468 190.598

    Poslovni rashodi (1.368.598) (186.530) (1.374.727) (185.606)

    Financijski prihodi 165.330 16.602 62.655 3.073

    Financijski rashodi (118.206) (10.540) (120.113) (10.999)

    Gubitak/Dobit prije oporezivanja 32.285 4.409 (21.717) (2.934)

    Porez na dobit 166 23 - -

    Neto (gubitak)/dobit tekuÊe godine 32.119 4.386 (21.717) (2.934)

    2006. 2005.

    Croatia Airlines Croatia Airlines

    tisuÊe kuna tisuÊe eura tisuÊe kuna tisuÊe eura

    Poslovni prihodi 1.345.166 183.703 1.402.597 189.535

    Poslovni rashodi (1.360.765) (185.463) (1.367.926) (184.997)

    Financijski prihodi 165.217 16.600 62.406 3.382

    Financijski rashodi (118.096) (10.536) (119.853) (10.998)

    Gubitak/Dobit prije oporezivanja 31.522 4.305 (22.776) (3.078)

    Porez na dobit - - - -

    Neto (gubitak)dobit tekuÊe godine 31.522 4.305 (22.776) (3.078)

  • 10 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 6

    KONSOLIDIRANA BILANCA CROATIA AIRLINES Grupena dan 31. prosinca 2006.

    2006. 2005.

    Croatia Airlines Grupa Croatia Airlines Grupa

    tisuÊe kuna tisuÊe eura tisuÊe kuna tisuÊe eura

    Aktiva

    Potraæivanja za upisani a neuplaÊeni kapital 0 0 0 0

    Dugotrajna imovina

    Nematerijalna imovina 3.571 484 4.127 553

    Materijalna imovina 1.751.826 235.460 1.803.034 242.085

    Potraæivanja 50.774 6.913 90.753 12.304

    Financijska imovina 135.474 18.441 18.744 2.535

    1.941.645 261.298 1.916.658 257.477

    Kratkotrajna imovina

    Zalihe 24.392 3.294 22.987 3.096

    Potraæivanja 70.684 9.624 116.359 15.776

    Financijska imovina 6.053 824 9.615 1.304

    Novac i novËana sredstva 70.972 9.663 78.479 10.640

    172.101 23.404 227.440 30.816

    PlaÊeni troπkovi buduÊeg razdoblja i

    nedospjela naplata prihoda 20.552 2.798 8.937 1.212

    Ukupna aktiva 2.134.297 287.500 2.153.035 289.505

    PasivaKapital i rezerve

    DioniËka glavnica 989.986 134.782 989.986 134.224

    Premije na emitirane dionice - - - -

    Revalorizacijska rezerva 217.794 29.652 242.470 32.874

    Rezerve 8.408 1.145 60.675 8.227

    TeËajne razlike - (3.089) - (2.418)

    Preneseni gubici (535.875) (72.957) (512.247) (69.452)

    Dobit tekuÊe godine 32.119 4.386 (21.717) (2.935)

    712.431 93.919 759.167 100.521

    Manjinski interes - - - -

    DugoroËna rezerviranja za rizike i troπkove - - - -

    DugoroËne obveze 1.111.492 151.325 946.774 128.366

    KratkoroËne obveze 272.942 37.160 409.271 55.490

    Odgoeno plaÊanje troπkova

    i prihodi buduÊeg razdoblja 37.432 5.096 37.822 5.128

    Ukupna pasiva 2.134.297 287.500 2.153.035 289.505

  • 11 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 6

    BILANCA DRU©TVA CROATIA AIRLINES d.d.na dan 31. prosinca 2006. godine

    2006. 2005.

    Croatia Airlines Croatia Airlines

    tisuÊe kuna tisuÊe eura tisuÊe kuna tisuÊe eura

    Aktiva

    Potraæivanja za upisani a neuplaÊeni kapital 0 0 0 0

    Dugotrajna imovina

    Nematerijalna imovina 2.977 403 3.955 530

    Materijalna imovina 1.750.889 235.330 1.801.547 241.882

    Potraæivanja 51.808 7.053 92.511 12.543

    Financijska imovina 136.458 18.561 18.796 2.535

    1.942.132 261.349 1.916.810 257.491

    Kratkotrajna imovina

    Zalihe 24.392 3.294 22.987 3.096

    Potraæivanja 68.124 9.275 113.789 15.428

    Financijska imovina 5.972 813 9.493 1.287

    Novac i novËana sredstva 68.715 9.355 76.105 10.318

    167.203 22.737 222.373 30.129

    PlaÊeni troπkovi buduÊeg razdoblja

    i nedospjela naplata prihoda 20.388 2.776 8.871 1.203

    Ukupna aktiva 2.129.725 286.862 2.148.054 288.823

    Pasiva

    Kapital i rezerve

    DioniËka glavnica 989.976 134.781 989.976 134.223

    Premije na emitirane dionice

    Revalorizacijska rezerva 217.794 29.651 242.470 32.874

    Rezerve 7.827 1.066 60.208 8.164

    TeËajne razlike - (3.104) - (2.425)

    Preneseni gubici (536.886) (73.095) (514.110) (69.704)

    Dobit/Gubitak tekuÊe godine 31.552 4.305 (22.776) (3.078)

    710.233 93.604 755.768 100.054

    DugoroËna rezerviranja za rizike i troπkove - - - -

    DugoroËne obveze 1.111.492 151.324 946.774 128.366

    KratkoroËne obveze 271.056 36.903 408.063 55.326

    Odgoeno plaÊanje troπkova i prihodi

    buduÊeg razdoblja 36.944 5.030 37.449 5.077

    Ukupno pasiva 2.129.725 286.862 2.148.054 288.823

  • 12 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 6

    BILJE©KE UZ FINANCIJSKE IZVJE©TAJEza godinu koja je zavrπila 31. prosinca 2005.

    Saæetak temeljnih raËunovodstvenihpolitika

    Financijski izvjeπtaji sastavljeni su u skladu s Meunarodnim standardima financijskogizvjeπÊivanja (MSFI), koje je izdao Odbor za standarde financijskog izvjeπtavanja.

    Financijski izvjeπtaji sastavljeni su primjenom naËela povijesnog troπka, izuzevπi zrakoplova irezervnih motora, koji su iskazani u sklopu dugotrajne materijalne imovine u revaloriziranimiznosima. Slijedi prikaz osnovnih prihvaÊenih raËunovodstvenih politika.

    a) Priznavanje prihoda

    Prihodi od prodaje robe priznaju se umanjeni za poreze na dodanu vrijednost i diskonte nakonisporuke robe i prijenosa rizika i koristi, koji proizlaze iz vlasniπtva nad robom.

    b) Prihodi od prodaje putniËkih karata

    Prihodi od prodaje putniËkih karata knjiæe se kao prihod u razdoblju obavljanja usluge prijevoza.Vrijednost neiskoriπtenih karata ukljuËena je u kratkoroËne obveze do datuma valjanosti karata,nakon Ëega se knjiæi u prihode.

    c) Nagradni program Frequent Flyer

    Druπtvo provodi nagradni program Frequent Flyer kojim se Ëlanovi nagrauju na temeljuprijeenih milja. Druπtvo ne knjiæi rezerviranja za marginalne troπkove ostvarenih milja jer smatra,na temelju iskustva, da su oni nematerijalni.

    d) Prihodi od kamata

    Prihodi od kamata priznaju se po naËelu obraËunanih kamata na temelju podmirenja glavnicenakon dospijeÊa i po efektivnim kamatnim stopama koje su u primjeni.

    e) Najmovi

    Najmovi se svrstavaju kao financijski najmovi kad se god veÊim dijelom svi rizici i nagradepovezani s vlasniπtvom nad sredstvom prenose na zajmoprimca tijekom trajanja najma. Svidrugi najmovi svrstani su u poslovne najmove.

    f) Grupa kao najmodavac

    Prihodi od poslovnog najma priznaju se ravnomjerno tijekom trajanja najma.

    g) Grupa kao najmoprimac

    Imovina koja je predmetom financijskog najma priznaje se kao imovina Grupe po fer vrijednostina datum stjecanja ili, ako je niæe, po sadaπnjoj vrijednosti minimalnih plaÊanja najma.OdgovarajuÊa obveza prema najmodavcu iskazuje se u bilanci kao obveza za financijski najam.Najamnine se rasporeuju izmeu financijskih troπkova i umanjenja obveza za najam kako bise ostvarila konstantna kamatna stopa na preostali iznos obveze. Financijski troπkovi izravnoterete raËun dobiti i gubitka, osim ako se ne mogu izravno pripisati kvalificiranoj imovini, a utome se sluËaju kapitaliziraju u skladu s opÊom politikom Grupe vezanom uz troπkove posudbe(v. u nastavku).

    Najamnine koje se plaÊaju u sklopu poslovnih najmova terete raËun dobiti i gubitka ravnomjernotijekom trajanja najma.

  • 13 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 6

    h) Strane valute

    Transakcije u stranim valutama, izuzevπi kako je opisano u biljeπci 4, preraËunavaju se poteËajevima koji su vaæeÊi na datum transakcije. Na datum bilance monetarna sredstva i obvezeizraæeni u stranoj valuti ponovno se preraËunavaju u domaÊu valutu po teËaju vaæeÊem na tajdatum. Nemonetarna sredstva i obveze iskazani po fer vrijednosti i u stranoj valuti preraËunavajuse u kune na datum procjene fer vrijednosti. Dobici i gubici nastali preraËunavanjem ukljuËujuse u neto dobit, odnosno gubitak razdoblja, izuzevπi teËajnih razlika proizaπlih iz nemonetarnihsredstava i obveza kod kojih se promjene fer vrijednosti priznaju izravno u glavnicu.

    i) Troπkovi posudbe

    Troπkovi posudbe koji se mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji ili izradi kvalificiranogsredstva, a to je sredstvo koje nuæno zahtijeva znaËajno vrijeme da bi bilo spremno za svojunamjeravanu uporabu ili prodaju, dodaju se troπku navedenog sredstva sve dok sredstvoveÊim dijelom nije spremno za svoju namjeravanu uporabu ili prodaju. Prihodi od ulaganjazaraeni privremenim ulaganjem namjenskih kreditnih sredstava tijekom njihova troπenja zakvalificirano sredstvo oduzimaju se od troπkova posudbe koji se mogu kapitalizirati.

    Svi drugi troπkovi posudbe priznaju se u neto dobit ili gubitak razdoblja u kojemu su nastali.

    j) Dræavne potpore

    Dræavne potpore za naknadu troπkova razvoja priznaju se kao prihod tijekom razdoblja koje jepotrebno da bi se mogle upariti s povezanim troπkovima i odbijaju se prilikom izvjeπtavanjapovezanog troπka.

    Dræavne potpore u obliku izravne financijske podrπke Druπtvu bez ikakvih dodatnih povezanihtroπkova priznaju se u raËunu dobiti i gubitka za razdoblje u kojemu su primljene.

    k) Oporezivanje

    Troπak poreza na dobit zbrojni je iznos tekuÊe porezne obveze i odgoenih poreza.

    TekuÊa porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti za godinu. Oporeziva dobit razlikuje seod neto dobiti razdoblja, iskazanoj u raËunu dobiti i gubitka, jer ne ukljuËuje stavke prihoda irashoda koje su oporezive ili neoporezive u drugim godinama, kao i stavke koje nikada nisuoporezive ni odbitne. TekuÊa porezna obveza Ëlanica Grupe izraËunava se primjenom poreznihstopa koje su na snazi, odnosno vaæeÊe na datum bilance.

    Odgoeni porez jest iznos za koji se oËekuje da Êe biti plativ, odnosno povrativ na temeljurazlike izmeu knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u financijskim izvjeπtajima ipripadajuÊe porezne osnovice koja se rabi za izraËunavanje oporezive dobiti i obraËunavametodom bilanËne obveze. Odgoene porezne obveze opÊenito se priznaju za sve oporeziveprivremene razlike, a odgoena porezna imovina priznaje se u onoj mjeri u kojoj je vjerojatnoda Êe biti raspoloæiva oporeziva dobit na temelju koje je moguÊe iskoristiti privremene razlikeπto se odbijaju.

    l) Dugotrajna materijalna imovina

    Dugotrajna imovina, osim zrakoplova i rezervnih motora, knjiæi se po troπku umanjenom zaispravak vrijednosti i eventualne priznate gubitke od umanjenja vrijednosti.

  • 14 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 6

    Izdaci nastali zamjenom veÊih dijelova materijalne imovine radi poveÊanja proizvodnogkapaciteta ili znatnog produljenja njezina vijeka koriπtenja kapitaliziraju se.

    Dio nabavne vrijednosti zrakoplova Airbus odnosi se na izdatke za redovite preglede zrakoplova.Ovako dobiveni iznosi amortiziraju se u razdoblju od trenutka kupnje zrakoplova do trenutkanastupa pregleda zrakoplova. Troπkovi buduÊih redovitih pregleda kapitalizirat Êe se u trenutkunastanka troπka i amortizirati tijekom razdoblja do sljedeÊega istovrsnog pregleda.

    RotirajuÊi rezervni dijelovi, koji se odnose na odreene tipove zrakoplova, amortiziraju sesukladno njihovu procijenjenom vijeku trajanja.

    Pri nabavi odreenih zrakoplova i motora Druπtvo je dobilo odreene koncesije. Ovisno oprirodi koncesija, za njihov iznos smanjena je nabavna vrijednost zrakoplova ili su prihodiodgoeni i knjiæeni u korist raËuna dobitka i gubitka proporcionalno vijeku operativnog trajanjazrakoplova. (v. biljeπku 6 i 29)

    U troπak nabave zrakoplova ukljuËena je preostala vrijednost za svaku vrstu zrakoplova.Amortizacija se obraËunava pravocrtnom metodom poËevπi od prvog dana sljedeÊeg mjesecau kojemu je materijalno sredstvo stavljeno u uporabu. Stvari i oprema evidentiraju se kaomaterijalna, odnosno nematerijalna imovina ako im je vijek uporabe dulji od jedne godine, apojedinaËna nabavna cijena veÊa od dvije tisuÊe kuna. Pogonski i poslovni inventar vode sekao imovina bez obzira na njihovu nabavnu vrijednost.

    Druπtvo je angaæiralo Hrvatsko druπtvo profesionalnih procjenitelja, koje je na dan 31. prosinca2001. godine obavilo struËnu i neovisnu procjenu vrijednosti zrakoplova i rezervnih motoraprimjenom træiπne metode. UËinci procjene vrijednosti knjiæe se u korist, odnosno na teretrevalorizacijskih priËuva.

    Sadaπnja vrijednost rashodovane, prodane ili na drugi naËin otuene materijalne i nematerijalneimovine iskazuje se u sklopu ostalih troπkova, a vrijednost postignuta prilikom prodaje knjiæi seneposredno u korist ostalih prihoda ili ostalih rashoda (dobit/gubitak od prodaje stalne imovine).

    Troπkovi zrakoplova ATR 42 amortiziraju se pravocrtnom metodom tijekom razdoblja od 20godina, bez ostatka vrijednosti. Zrakoplovi tipa Airbus amortiziraju se pravocrtno tijekomrazdoblja od 20 godina (izuzevπi rabljenog zrakoplova Airbus 320, koji se amortizira tijekomrazdoblja od 12 godina) nakon ispravka procijenjenog ostatka vrijednosti. Vrijednost 12-godiπnjeg pregleda raËuna se po stopi od 8,33 posto, a 6-godiπnjeg pregleda po stopi od16,67 posto.

    Rezervni dijelovi zrakoplova tipa Airbus i ATR 42 iskazuju se po troπku i amortiziraju tijekomoËekivanog vijeka uporabe zrakoplova kojemu pripadaju (20 godina). Oprema za zemaljskeusluge (GSE) i alati iskazani su po nabavnoj vrijednosti i amortiziraju se tijekom 16,6 godina.

    Zgrade se amortiziraju tijekom vijeka uporabe koji je procijenjen na 40 godina, a vijek uporabeostale imovine procijenjen je na 4-10 godina.

    m) Dugotrajna nematerijalna imovina

    Nematerijalna imovina obuhvaÊa software i poËetno se knjiæi po troπku nabave te amortizirapravocrtno tijekom procijenjenoga korisnog vijeka u trajanju od dvije godine.

    n) Ulaganja u ovisna i pridruæena druπtva

    Ovisna druπtva jesu druπtva u kojima Druπtvo ima kontrolu. Kontrola se ostvaruje ako Druπtvoima moÊ upravljanja financijskim i poslovnim politikama druπtva u kojemu ima svoj udio kakobi ostvarilo koristi iz aktivnosti druπtva. Pridruæeno druπtvo jest druπtvo u kojemu Druπtvo imaznaËajan utjecaj, ali ne i kontrolu, sudjelovanjem u donoπenju odluka o financijskim i poslovnimpolitikama pridruæenog druπtva.

  • 15 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 6

    Rezultati, imovina i obveze ovisnih i pridruæenih druπtava u odvojenim financijskim izvjeπtajimaprezentirani su metodom troπka i konsolidirani, a u financijskim su izvjeπtajima Grupe iskazanimetodom udjela.

    o) Zalihe

    Zalihe su iskazane po troπku ili neto ostvarivoj vrijednosti, ovisno πto je niæe. Troπak obuhvaÊaizravno utroπeni materijal i troπkove izravna rada, kao i neizravne troπkove koji su nastalidovoenjem zaliha na njihovu sadaπnju lokaciju i u sadaπnje stanje. Utroπak navedenih zalihaevidentira se po metodi prosjeËnih ponderiranih cijena. Neto ostvariva vrijednost jest procijenjenaprodajna cijena umanjena za sve procijenjene troπkove dovrπenja i troπkove marketinga, prodajei distribucije.

    p) Financijski instrumenti

    Financijska imovina i financijske obveze priznaju se u bilanci Grupe kad Grupa postane stranaugovornih odredbi financijskog instrumenta.

    Ugovoreni derivativni financijski instrumenti poËetno se priznaju po troπku nabave, a poslije seiskazuju po fer vrijednosti. Na datum sklapanja derivativnog ugovora Grupa svrstava derivativekao:

    1) zaπtitu fer vrijednosti priznate imovine ili obveze (zaπtita fer vrijednosti)

    2) zaπtitu planirane transakcije ili Ëvrste obveze (zaπtita novËanog tijeka).

    Promjene u fer vrijednosti derivativa koji se oznaËavaju i svrstavaju kao zaπtita i koji su vrlouËinkoviti, iskazuju se u raËunu dobiti i gubitka zajedno sa svim promjenama u fer vrijednostiimovine ili obveze, koje su predmetom zaπtite. Dobit ili gubitak od derivativnoga financijskoginstrumenta kojim se koristi kao instrumentom zaπtite priznaje se ovisno o prirodi stavke kojase πtiti.

    Derivativi koji nisu instrumenti zaπtite smatraju se instrumentima trgovanja. Politika Grupe sadane dopuπta dræanje derivativnih instrumenata u svrhu trgovanja.

    q) Potraæivanja od kupaca

    Potraæivanja od kupaca iskazuju se u nominalnom iznosu usklaenom za procijenjenenenadoknadive iznose.

    r) Novac i novËana sredstva

    U svrhu izvjeπtaja o tijeku novca, novac i novËani ekvivalenti obuhvaÊaju novac u blagajni,sredstva na raËunima kod banaka i depozite oroËene do 90 dana.

    s) Ulaganja raspoloæiva za prodaju

    Financijska imovina raspoloæiva za prodaju priznaje se na datum trgovanja i poËetno iskazujepo troπku, koji ukljuËuje troπkove transakcije. Rezultati, imovina i obveze povezani s imovinomraspoloæivom za prodaju iskazani su po troπku. Prihodi od ulaganja ukljuËuju se u raËun dobitii gubitka nakon datuma stjecanja i samo do iznosa primitaka ulagaËa na temelju raspodjeleakumulirane neto dobiti druπtva, koje je predmet ulaganja. Ulaganja raspoloæiva za prodajunisu vrednovana po fer vrijednosti.

    t) Zajmovi i potraæivanja

    Zajmovi i potraæivanja koje je kreirala Grupa iskazani su po amortiziranom troπku umanjenomza iznos rezerviranja za eventualno umanjenje vrijednosti. Povezana vrijednosna usklaenjapriznaju se u raËunu dobiti i gubitka. Fer vrijednost zajmova i potraæivanja koje je kreiralaGrupa pribliæna je njihovim knjigovodstvenim iznosima zbog njihove kratkoroËne prirode, te jestoga Uprava uvjerena da su knjigovodstveni iznosi zajmova i potraæivanja pribliæni njihovim fervrijednostima.

  • 16 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 6

    u) DugoroËni krediti

    Primljeni dugoroËni krediti knjiæe se u visini primljenih iznosa, umanjenih za troπkove izravnogodobrenja. Financijski troπkovi knjiæe se po obraËunskoj osnovi i pripisuju knjigovodstvenomiznosu instrumenta u onoj mjeri u kojoj su nepodmireni u razdoblju u kojemu su nastali.

    v) Obveze prema dobavljaËima

    Obveze prema dobavljaËima iskazane su u nominalnom iznosu.

    w) Zaπtitna rezerva i rezerva nastala preraËunavanjem

    Krediti i financijski najmovi za kupnju zrakoplova denominirani su u stranim valutama te jeDruπtvo izloæeno riziku promjene valutnih teËajeva. Druπtvo je svoje devizne prihode procijeniloi utvrdilo da su oni izrazito uËinkovita zaπtita novËanog tijeka po osnovi otplate glavnice ikamata u stranoj valuti. Sukladno navedenom, Druπtvo nerealiziranu dobit i gubitke proizaπleiz preraËunavanja namjenskih zaduæenja u stranoj valuti iskazuje kao zasebnu komponentuglavnice. Uprava prati uËinkovitost zaπtite redovito tijekom cijelog razdoblja.

    Zaπtitne rezerve, koje se odnose na joπ neotplaÊeni dio dugoroËnih financijskih obveza, tretirajuse kao zaπtita samo u iznosu koji se odnosi na plaÊanja πto dospijevaju u roku od tri godine oddana bilance, a teËajne razlike na neotplaÊeni dio glavnice izravno terete rezultat poslovanja.

    x) Koriπtenje procjena pri sastavljanju financijskih izvjeπÊa

    Sastavljanje financijskih izvjeπÊa u skladu s Meunarodnim standardima financijskogizvjeπtavanja, kako ih je objavio Meunarodni odbor za raËunovodstvene standarde, zahtijevaod uprave da daje procjene i pretpostavke koje utjeËu na iskazane iznose sredstava, obveza,prihoda i rashoda te objavu potencijalnih obveza. Procjene upotrijebljene pri izradi ovihfinancijskih izvjeπÊa odnose se na rezerviranja za potraæivanja.

    MoguÊi su dogaaji u buduÊnosti koji Êe uzrokovati promjene u pretpostavkama na temeljukojih su dane procjene, a time i promjene u procjenama. UËinak bilo koje promjene u procjeniiskazat Êe se u financijskim izvjeπtajima kad ga se bude moglo utvrditi.

    Financijski izvjeπtaji izraæeniu eurima

    Hrvatski zakon dopuπta objavljivanje temeljnih financijskih izvjeπÊa jedino u kunama. Zboguvoenja eura veÊina europskih zrakoplovnih kompanija izvjeπÊuje u eurima, pa je tako u2003. godini Uprava Druπtva donijela odluku o promjeni druge izvjeπtajne valute iz ameriËkogdolara u euro, te su zato navedeni Bilance, RaËuni dobiti i gubitka, Izvjeπtaji o stanju ipromjenama na kapitalu, te Izvjeπtaji o novËanim tijekovima iskazani u eurima. PreraËunavanjeu eure obavljeno je u skladu s relevantnim raËunovodstvenim politikama.

    Za izradu priloæenih financijskih izvjeπtaja na dan 31. prosinca 2006. i 2005. godine, Grupa sekoristila kunom kao osnovnom jedinicom iskazivanja poslovnih dogaaja. Sukladno navedenom,financijski izvjeπtaji na dan 31. prosinca 2006. i 2005. godine iskazani su u kunama i preraËunatiu eure na sljedeÊi naËin:

    vaæeÊi teËaj na kraju poslovne godine koriπten je za sve pozicije monetarne aktive i pasive.

    Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina s pripadajuÊom amortizacijom te zalihe iskazanisu kako slijedi:

    - imovina, zalihe: po povijesnom troπku nabave, preraËunatom u eure po teËaju na dan kupnje

    - amortizacija: obraËunana na osnovicu utvrenu na prethodno opisan naËin, primjenom navedenih amortizacijskih stopa.

  • 17 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2006

    ProsjeËni godiπnji teËaj koriπten je za pozicije RaËuna dobitka i gubitka.

    TeËajne razlike nastale preraËunavanjem evidentirane su na teret, odnosno u korist kapitala ufinancijskim izvjeπtajima iskazanima u eurima.

    Odobrenje financijskih izvjeπtaja

    Financijske izvjeπtaje prihvatila je Uprava Druπtva i odobrila njihovo izdavanje dana 22. oæujka2007. godine.

    Potpisali u ime Druπtva dana 22. oæujka 2007. godine:

    dr. Ivan MiπetiÊ Damir ©prem

    Glavni direktor PomoÊnik glavnog direktora za financije

  • 18 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2006

    linije Croatia Airlinesa / Croatia Airlinesê services u suradnji sa stranim zrakoplovnim kompanijama in cooperation with partner airline

    Mostar

    Warsaw

    OSIJEKLYON

  • 19 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2006

    »lanice Star Alliancea

    Code - share partneri

    Partnerstva

    Croatia Airlines od 15. prosinca 2004. godine regionalni je Ëlan Star Alliancea, najuglednijezrakoplovne udruge na svijetu. Toga je dana poËeo vrijediti ugovor potpisan 18. studenoga2004. u Frankfurtu o pridruæivanju hrvatske zrakoplovne tvrtke u Regional Membership StarAlliancea.

    Prvi let Croatia Airlinesa kao regionalnog Ëlana Star Alliancea bio je na redovitoj domaÊoj linijiPula ∑ Zadar ∑ Zagreb, a prvi meunarodni let iz Skoplja u Zagreb.

    Svi zrakoplovi u floti Croatia Airlinesa obiljeæeni su oznakama ove ugledne meunarodne udrugeavioprijevoznika, a zrakoplov Airbus 320, koji je u travnju 2005. godine unajmljen na tri godinei krπten imenom grada ©ibenika, obojen je u boje Star Alliancea.

    »lanstvom Croatia Airlinesa u Star Allianceu putnici dobivaju uslugu visoke kvalitete i sukladnustandardima ostalih Ëlanica. Nudi im se viπe odrediπta, povoljnije cijene u cjelokupnoj mreæiodrediπta Star Alliancea, zajedniËki Star Alliance terminali, pojednostavljena je proceduraregistracije (check-ina), skupljanje nagradnih milja frequent flyer programa moguÊe je na letovimabilo koje Ëlanice Star Alliancea kao i mnoge druge pogodnosti.

    Udruga Star Alliance osnovana je 1997. godine kao prva istinski globalna zrakoplovna udrugakoja putnicima omoguÊuje pristup odrediπtima u cijelom svijetu i udobna putovanja. »laniceudruge su Air Canada, Air New Zealand, ANA, Asiana Airlines, Austrian, bmi, LOT PolishAirlines, Lufthansa, Scandinavian Airlines, Singapore Airlines, South African Airways, Spanair,Swiss International Air Lines, TAP Portugal, Thai Airways International, United i US Airways.Osim Croatia Airlinesa, regionalni je Ëlan Star Alliancea i slovenski avioprijevoznik Adria Airways,a od prije finski Blue1. Prijevoznici Ëlanovi udruge nude viπe od 16.000 dnevnih letova opsluæujuÊi855 odrediπta u 155 zemalja.

  • 20 C R O AT I A A I R L I N E S G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 6

    DIREKCIJA I MARKETING

    Savska 41,

    10000 Zagreb

    Tel. (+385-1) 61-60-066

    Fax (+385-1) 61-76-845

    E-mail: [email protected]

    PUTNI»KA PRODAJA

    BerislaviÊeva 1,

    10000 Zagreb

    Fax (+385-1) 61-60-270

    E-mail: [email protected]

    ROBNA PRODAJA

    Tel. (+385-1) 61-64-573

    Fax (+385-1) 61-64-575

    E-mail: [email protected]

    POSLOVNICE

    AMSTERDAM

    WTC, Tower B, Level 4,

    Schiphol Boulevard 207,

    1118 BH Luchthaven

    Tel. (+31-20) 316-42-80

    Fax (+31-20) 316-42-81

    BE»

    WTC Vienna Airport

    Objekt/Building 645, Room 116

    A-1300 Flughafen Wien

    Tel. (+43-1) 7007-361-63

    Fax (+43-1) 7007-361-64

    A-1300 Flughafen Wien/ZraËna luka

    Objekt/Building 645, Room 115

    Tel. (+43-1) 7007-359-62, 64

    Fax (+43-1) 7007-359-63

    BRUXELLES

    1930 Zaventem/ZraËna luka

    Box 31

    Tel. (+32-2) 753-5133,

    (+32-2) 753-5132

    Fax (+32-2) 753-5130

    DUBROVNIK

    Brsalje 9, 20000 Dubrovnik

    Tel. (+385-20) 41-37-76,

    41-37-77

    Fax (+385-20) 41-39-93

    ZraËna luka

    Tel. (+385-20) 773-224

    Fax (+385-20) 772-266

    FRANKFURT c/o Croatia Airlines

    Schillerstrasse 42-44,

    60313 Frankfurt

    Tel. (+49-69) 92-00-520

    Fax (+49-69) 92-00-52-51

    LONDON

    2 The Lanchesters,

    162-164 Fulham Palace Road,

    London, W6 9ER

    Tel. (+44-208) 563-00-22

    0870 4100 310 (UK ONLY)

    Fax (+44-208) 563-26-15

    ZraËna luka/Airport Heathrow,

    Terminal 2, Ground Floor

    Tel. (+44-208) 745-46-83,

    745-49-37

    Fax (+44-208) 754-73-77

    MÜNCHEN

    ZraËna luka/Flughafen

    Franz Josef-Strauss, Terminal 2,

    Vervaltungsgebäude Nord

    Büro B. 4.1322, Terminal 2

    85356 München

    Tel. (+49-89) 97-592-730/731

    Fax (+49-89) 97-592-736

    PARIZ

    9, Rue du Faubourg St. Honoré,

    75008 Paris

    Tel. (+33-1) 42-65-3001

    Fax (+33-1) 42-66-4327

    PULA

    Ulica Carrarina 8, 52100 Pula

    Tel. (+385-52) 218-909,

    218-943

    Fax (+385-52) 211-998

    RIJEKA

    JelaËiÊev trg br. 5,

    51000 Rijeka

    Tel. (+385-51) 330-207, 336-757

    Fax (+385-51) 335-931

    RIM

    Viale Shakespeare 47/1, 00144 Roma

    Tel. (+39-06) 5421-0021

    Fax (+39-06) 5923-792

    ZraËna luka/Aeroporto Fiumicino

    Palazzino EPUA

    Tel. (+39-06) 6501-2057

    Fax (+39-06) 6501-2056

    SARAJEVO

    KranjËeviÊeva ulica 4/1

    71000 Sarajevo

    Tel. (+387-33) 666-123

    Fax (+387-33) 258-600

    ZraËna luka Sarajevo, Airport

    Tel. (+387-33) 463 158

    SKOPLJE

    Ul. Dame Gruev 3, 1000 Skopje

    Tel. (+389-2) 3115-858,

    3238-940

    Fax (+389-2) 3114-203

    ZraËna luka/Airport

    Tel. (+389-2) 3148-390

    Fax (+389-2) 2561-850

    SPLIT

    Obala Hrv. nar. preporoda 9,

    21000 Split

    Tel. (+385-21) 362-997,

    362-055

    Fax (+385-21) 362-567

    ZraËna luka, Airport

    Tel. (+385-21) 203-305,

    895-298

    Fax (+385-21) 203-125

    ZADAR

    Poljana Natka Nodila 7,

    23000 Zadar

    Tel. (+385-23) 250-101

    Fax (+385-23) 250-109

    ZraËna luka, Airport

    Tel. (+385-23) 343-045,

    Fax (+385-23) 312-930

    ZAGREB

    Zrinjevac 17, 10000 Zagreb

    Tel. (+385-1) 48-19-633

    Fax (+385-1) 48-19-632

    ZraËna luka, Airport Zagreb

    Tel. (+385-1) 61-64-581/582

    Fax (+385-1) 61-64-585

    ZÜRICH

    Limmatquai 138, 8001 Zürich

    Tel. (+41-44) 261-08-40

    Fax (+41-44) 261-08-83

  • AUSTRALIJA

    SKY AIR SERVICES (GSA)

    7/24 Albert Road,

    STH. MELBOURNE

    Vic. 3205

    Tel. (+61-3) 9699-9355

    Fax (+61-3) 9699-9388

    NOVI ZELAND

    CROATIA TIMES TRAVEL Ltd. (GSA)

    182 Lincoln Road,

    HENDERSON, AUCKLAND

    Tel. (+64-9) 837 9897

    Fax (+64-9) 837 9898

    JAPAN

    DARUMA CORPORATION (GSA)

    106 Liberty Hill 3,

    3-30-5 YAKUMO,

    MEGURO-KU TOKYO 152

    Tel. (+81-3) 5701-5651

    Fax (+81-3) 5701-5652

    (GSA = Glavni prodajni zastupnik)

    Odrediπta

    u redovnom

    prometu

    DomaÊi promet

    BraË

    Dubrovnik

    Osijek

    Pula

    Rijeka

    Split

    Zadar

    Zagreb

    Meunarodni promet

    Amsterdam

    BeË

    Bruxelles

    Düsseldorf

    Frankfurt

    Lisabon

    London

    Lyon

    München

    Pariz

    Rim

    Sarajevo

    Skoplje

    Tel Aviv

    Zürich

    PRODAJNI ZASTUPNICI

    EUROPA

    PRAG

    Blue Sky Travel s. r. o. (GSA)

    Ruæová ul. 15

    11000 Praha 1

    Tel. (+420-2) 2222-2235

    Fax (+420-2) 2222-0237

    JUÆNOAFRI»KA REPUBLIKA

    TOP HOLIDAYS-BROOKLYN OFFICE

    Block C Momentum Office Park

    Cnr. Brooklyn Circle & Fehrsen Str.,

    Brooklyn

    Pretoria 0181

    Tel. (+27-12) 346-6869

    Fax (+27-12) 346-8292

    BLISKI ISTOK/IZRAEL

    BIAF AVIATION SERVICES LTD (GSA)

    1 Ben Yehuda St. Migdalor

    blgd. 5th Floor, Tel Aviv 63802

    Tel. (+972 3) 620 0213

    Fax (+972 3) 620 8571

    SAD

    Networld

    INC./CROATIA AMERICA (GSA)

    300 Lanidex Plaza,

    PARSIPPANY NJ 07054

    Tel. (+1-973) 884 3401

    Fax (+1-973) 428 3929

    Toll free 888-462-7628