1

9

Z

8

S

1 2

U

U

u

5 6

S

4

3

O

7

Z

A

A

T

2

Ĉovjeĉanstvo je na svom najvišem vrhuncu kada je najslobodnije. Dante Alighieri 1265 - 1321

S A V J E S T - IZREKE

Odabrao i uredio www.warningforseamen.info

Dugujete ispravno ţivljenje ne samo ĉovjeĉanstvu nego i samima sebi. Peace Pilgrim

U ĉitavom svijetu ljudski duh vapi za slobodom. Ljubav prema slobodi i potraga za njom su dvije osnovne teţnje ĉovjeĉanstva. MeĊu svim rasama i u svim podnebljima, u svim zemljama i u svim vremenima, osnovni moto namuĉenog, od patnji otupljenog ĉovjeĉanstva, oduvijek je bila samo - sloboda! . . . Samo je duhovna sloboda apsolutna i neograniĉena, i, kada se upornim ulaganjem napora jednom ostvari, onda je vjeĉna. Iako se ispoljava kroz svijet dvojnosti, ona je utemeljena na spoznaji o neraskidivom jedinstvu. Meher Baba 1894-1969

Prvo nekoliko izreka kao podsjetnik što je vaţno u ţivotu

Nesreća oblikuje ĉovjeka i prisiljava ga da spozna samoga sebe. Johann Goethe 1749-1832

Sve dok se ĉovjek ne uputi na ovo traganje za istinskim ja, sumnja i nesigurnost će slijediti svaki njegov korak u toku cijelog ţivota. Najveći kraljevi i drţavnici pokušavaju vladati drugi-ma, kada u svom srcu od srca znaju da ne mogu vladati ni sami sobom. Ipak najveća moć je pod zapovjedi ĉovjeka koji je prodro u najunutarniju dubinu. Postoje ljudi velikih umova koji provode cijele svoje ţivote u sakupljanju znanja o mnogim stvarima. Upitaj te ljude da li su riješili misteriju ĉovjeka, da li su pobijedili sami sebe, i oni će pognuti svoju glavu sa sramotom. Kakva je korist od toga da znamo bilo što kada još ne znaš tko si ti? Ljudi izbjegavaju ovo ispitivanje o istinskom ja, ali što bi drugo bilo vrijedno poduzeti? . . . - Ti nisi tijelo, nisi um - ti si ĉista svjest - sveproţimajuće Sebstvo. Ramana Maharshi 1879-1950

- Potraga za stvarnošću je najopasnija od svih poduhvata jer će to uništiti svijet u kojem ti ţiviš. Ali ako je tvoj motiv ljubav prema istini i ţivotu, ti se ne trebaš bojati. . . - To nepokretno stanje, na koje ne utjeĉe roĊenje i smrt tijela ili uma, to stanje ti moraš opaziti. Stvarno ne umire, nestvarno nikada nije ţivjelo. Nisargadatta Maharaj 1897-1981 - JA SAM TO

Svaki ţivot, koliko god bio dugotrajan i sloţen, sastoji se od jednog jedinog trenutka - trenutka u kojem ĉovjek otkriva, jednom i zauvijek, svoj istinski identitet. Jorge L. Borges 1899-1986 Propovijedajte Ţivot umirućima, a Smrt ţivućima. Ali onima koji ĉeznu propovijedajte oslobo -Ċenje od oba. Mikhail Naimy 1889 - 1988 - KNJIGA MIRDADOVA

Naše “društvene znanosti“, sociologija itd. imaju u vidu samo ĉovjeka. Budućnost, meĊutim, ne pripada ĉovjeku, već natĉovjeku, koji je već roĊen i ţivi meĊu nama. Viša rasa brzo niĉe iz mase ĉovjeĉanstva i izdvaja se vlastitim posebnim shvaćanjem svijeta i ţivota. Oznaka ljudi nove rase jest nova svijest i nova savjest. Prepoznat ćemo ih po tome što će oni više razumjeti, više vidjeti i više znati od obiĉnog ĉovjeka. . . . Oni nikada neće biti ponizni izvršitelji tuĊe volje, jer će imati svoju volju. Oni će prije svega od sebe zahtijevati jasnu svijest o tome što i zašto rade. . . - To će uistinu biti viša rasa - i tu neće biti moguće nikakvo krivotvorenje, podmetanje ili otimanje. Ništa neće moći biti kupljeno ili prisvojeno na prevaru ili na silu. . . I moţda će se društveni i politiĉki problemi, koje je naše vrijeme tako oštro naglasilo, riješiti na posve drugaĉijoj razini i na posve drugaĉiji naĉin nego što mi mislimo, naime, izlaskom na pozornicu nove rase, svjesne sebe, koja će suditi staroj. No, u zbilji, samo nas naša nesposobnost da osjećamo i razumijemo to "novo" odvaja od njega, jer mi ţivimo u njemu i usred njega. P. D. Ouspensky 1878-1947

3

Sadrţaj: - Što je savjest, - religije i vlade - savjest, povijest, prigovor savjesti, medicina i savjest, kako ne imati savjest - vrlina zakon napretka, smrt-savjest.

Bez ruku, bez nogu - bogalj, bez savjesti - pola ĉovjeka. Poslovica Ĉista savjest se ne boji svjedoka, ali neĉista savjest se boji ĉak i samoće. Ako mi ne ĉinimo ništa osim onoga što je ispravno, neka onda za to zna cijeli svijet. Ali, ako je to suprotno, od kakvog je znaĉenja da za to nitko drugi ne zna,sve dok ja sam za to znam? Bijedan je onaj tko omalovaţava tog svjedoka. Seneca 5 pr.n.e.

Istina je krajnji cilj ljudskog ţivota i ako se primjenjuje mislima, rijeĉima i djelom, cilj se moţe postići. Istina se moţe postići nelaganjem i neizvršavanjem svega što je protiv naše savjesti. Savjest je najbolji vodiĉ.

Swami Rama - ŢIVOT SA HIMALAJSKIM UĈITELJIMA

Razum i savjest ne mogu biti lišeni svojih prava. Oni mogu biti nagnjeĉeni, ali ne mogu biti prevareni. Johann Goethe - - Dobra savjest se ne boji klevete. Poslovica

Dajte mi slobodu da znam, da govorim i slobodno raspravljam po savjesti, prije svih sloboda. John Milton

Istinsko samopoštovanje je osjećaj u ĉovjeku, ako ţeliš nazovi to savjest, koja ga spreĉava da se prepušta ţivotinjskim impulsima i nepoštenim djelima. Paul Brunton Samopoštovanje i ĉista savjest snaţne su sastavnice integriteta i osnova su za obogaćivanje vaših odnosa s drugima. Denis Waitley Ako ste u ţivotu saĉuvali ĉistu savjest, ne morate strepiti kad vam neko u ponoć zakuca na vrata. Xiao He

Kome savjest nareĊuje da ĉini dobra djela, taj ih ĉini i ĉinit će ih makar i po cijenu svog ţivota. Drevna izreka Ĉovjek je jedino biće obdareno savješću. Paradoksalna i tragiĉna ĉovjekova situacija je da je njegova savjest najslabija kada mu je najpotrebnija. Erich Fromm Smiješno je moţda, bio sam ĉovjek s onim od juĉer i hoću da budem ĉovjek s ovim od danas, drukĉijim, moţda i suprotnim ali me to ne buni jer ĉovjek je promjena a zlo je ako ne poslušamo savjest kad se javi. Meša Selimović - DERVIŠ I SMRT

Pokazat ću ti, o dušo, vjeĉne principe. Primi ih u svoje biće tako da postanu tvoje vlasništvo i da budeš toliko proţeta istinom, kao što si sada uvjerena u to da vatra sagorijeva stvari i da je po prirodi vruća i suha, a da voda gasi ţeĊ i da je po prirodi hladna i mokra. Ako ti se neke stvari ĉine pomalo nerazumljive, moraš se u sebe samu, u svoju savjest povući, tako da tvoje moći ostanu slobodne od suprotnosti i zabune. Onda ćeš kroz vanjske stvari biti odvedena ka unutrašnjem gledanju. Hermes Trismegistos - OPOMENA DUŠI Svako ljudsko biće ima ĉetiri dara - samo­svjesnost, savjest, neovisnu volju i kreativnu imaginaciju. Ovo nam daje konaĉnu ljudsku slobodu. . . Moć da biramo, reagiramo, mijenjamo. Stephen Covey OdreĊena ekonomska i društvena struktura koja danas postoji, dovodi ljude do to -ga da lakše odbace uvjerenja koja osuĊuju njihovo ponašanje i tako su sposo-bni da ignoriraju svoju savjest. Derrick A. Pike ­ CREATING PEACEFUL PEOPLE, 1989

Kad jednom priviknemo svoju savjest da nešto primi kao nuţno zlo, to nam us-koro poĉinje sve više izgledati kao nuţno, a sve manje kao zlo. Ivan S. Turgenjev

4

Cijepljenje je barbarska praksa i jedna od najsmrtonosnijih od svih zabluda koje su prisutne u naše vrijeme. Prigovaraĉi savjesti protiv cijepljenja trebali bi stajati sami, ako je potrebno, protiv cijelog svijeta, u obranu svog uvjerenja. Mahatma Gandhi Brini se više za svoju savjest, nego za svoj ugled. Jer savjest je ono što ti zaista jesi, a ugled je ono što drugi misle o tebi. A ono što drugi misle o tebi. . . to je njihov problem. Meša Selimović

Grijeh nije u djelu, nego u namjeri. Da bi zaista poĉinio grijeh, izvršitelj mora povri -jediti svoju vlastitu moralnu savjest; ne samo onu drugih ljudi.

Pierre Abaelard 1079-1142 Mnogi se plaše glasa, a malo njih savjesti. Gaius Plinius Secundus Maior Plinije Nesavjesnost nije nedostatak savjesti, nego sklonost da se ĉovjek ne obazire na njen sud. Immanuel Kant - - - - - Savjest je ĉuvar vrline. Johann Kaspar Lavater Nanošenje okrutnosti s mirnom savješću uţitak je moralistima. Zato su izmislili pakao. Bertrand Russell - - - Znanost bez savjesti je smrt duše. Francois Rabelais

Ne moţete ţivjeti bez savjesti i s velikim umom. Poslovica Savjest je prozor našeg duha, zlo je zavjesa. Douglas Horton Nijedan svjedok nije toliko uţasan, nijedan tuţitelj toliko okrutan kao savjest koja prebiva u srcu svakog ĉovjeka. Polibije Nijedno laskanje ne moţe izlijeĉiti lošu savjest, pa niti jedna kleveta ne moţe naštetiti dobroj. Thomas Watson - - Dobra je savjest vjeĉita gozba. Robert Burton Savjest je Boţja nazoĉnost u ĉovjeku. Emmanuel Swedenborg Svako ljudsko biće je jedinstveni pojedinac. Bilo koji pokušaj da se osobna savjest zamijeni kolektivnom savjesti stvara nasilje prema pojedincu i to je prvi korak ka totalitarizmu. Hermann Hesse ­ 1877­1962 U pitanjima savjesti, zakonu većine nije mjesto. Mahatma Gandhi

Duhovna savjest vodi nas izvan granica osobne savjesti kroz ljubav prema svima. TakoĊer nas štiti od zanemarivanja zakona kolektivne savjesti jer je svima okre-nuta u istoj mjeri. Na poseban naĉin poštuje zakon prioriteta, jer idući u pokre-tima duha znamo da smo povezani sa svim ljudima, na isti naĉin, nogama na zemlji kao i svi drugi. U duhovnim obiteljskim konstelacijama uvijek ostajemo u ljubavi prema svima i prema svemu onakvom kakvo jest. Samo su duhovne obiteljske konstelacije uvijek i svugdje u sluţbi ţivota . . . ljubavi . . . i mira.

Bert Hellinger - On Consciences (Family Constellation) (O savjesti)

Shakespeare je napisao: "Savjest je riječ koju koriste samo kukavice, kako bi se obranile od jakih." (Richard III.). Zaista, savjest moţe biti izgovor za porok ili se netko na nju moţe pozvati kako bi izbjegao izvršiti svoju duţnost. Kada je duţnost prava duţnost, prigovor savjesti je pogrešan i nemoralan. Kada postoji teška obveza, to bi trebalo biti ilegalno. Lijeĉnikova savjest zauzima malo mjesta u modernoj zdravstvenoj skrbi. . . . . Ukoliko ljudi nisu spremni ponuditi legalno dozvoljenu, uĉinkovitu zdravstvenu skrb pacijentu zato što je ista u sukobu s njegovim vrijednostima, onda oni ne bi trebali biti lijeĉnici. Lijeĉnici ne bi smjeli nuditi djelomiĉne medicinske usluge ili djelomiĉno ne izvršavati svoje obveze koje se tiĉu skrbi za njihove pacijente. Julian Savulescu https://cijepljenje.info/julian-savulescu-prigovor-savjesti-u-medicini/

5

"Zašto bi netko svjesno izdao sebe i poĉeo ţivjeti u laţi?" - "Izvrsno pitanje. Kad ustvari izdaš sebe, tvoj dublji dio zna što ĉiniš. Svatko od nas ima svjedoka - duboko mjesto spoznaje koje ţivi u našoj izvornoj jezgri - koji nadgleda sve što ĉinimo. Ovo mjesto spoznaje se obiĉno naziva savjest. Svjedok vidi kad ne ţivimo istinski. Svjedok vidi kad varamo ili laţemo, ili se sebiĉno ponašamo. Kad igramo na malo, kad odbijamo ispuniti veliĉanstvene mogućnosti koje su nam podarene, svjedok to vidi. Ova izdaja nas samih vodi nas u polaganu i bolnu smrt. Svjedok ne moţe vjerovati što sebi ĉinimo. Ne moţe vjerovati da smo tako nedosljedni. Ne moţe gledati ove zloĉine protiv naše vlastite ĉovjeĉnosti. Stoga se poĉinje povlaĉiti i gasiti. Ljudi poĉnu gubiti samopoštovanje. Osjećaj naše vlastite vrijednosti se gubi. Poĉinjemo se osjećati nesretno, ljutito i razdraţeno. Na tjelesnoj razini nedostaje nam energije i poleta te obolijevamo. Sve sebi to sami ĉinimo, ali to se obiĉno dogaĊa na podsvjesnoj razini. Vjerujemo u laţ o tome tko moramo biti i kako moramo ţivjeti. I na kraju nas to ubije. Onda, na samrtnoj postelji, napokon shvatimo da nismo ţivjeli onako kako smo trebali. Ali, tada je već kasno". Robin Sharma - OTKRIJTE SVOJU SUDBINU Kako je Vojni tribunal utvrdio, svi eksperimenti navedeni u presudi „koji su ukljuĉivali brutalnosti, muĉenja, nanošenje teških tjelesnih ozljeda i smrt, izvedeni potpuno kršeći meĊunarodne ugovore, zakone i obiĉaje rata, opća naĉela kaznenog prava koja su izvedena iz kaznenih prava svih civiliziranih naroda i Zakona br. 10 Kontrolnog Savjeta za Njemaĉku. Eksperimenti izvedeni pod ovim uvjetima oĉito su protivni 'naĉelima meĊunarodnog prava (law of nations), proizašlog iz prakse uspostavljene meĊu civiliziranim narodima, zakona humanosti i diktata javne savjesti“.59 Sud je dodatno istaknuo kako je za osudu za ratne zloĉine i zloĉine protiv ĉovjeĉnosti koji su stavljeni na teret toĉkama 2. i 3. optuţnice nuţno bilo dokazati „izvan razborite sumnje da su optuţenici u bilo kojem svojstvu sudjelovali u poĉinjenju barem jednog medicinskog eksperimenta ili drugih zloĉina koji su bili predmet optuţnice (npr. u programu T-4, op. a.). Niti pod kojim drugim uvjetom osuda nije moguća“.60 Zabrana istraţivanja (eksperimentiranja) bez informiranog pristanka, explicite priznata Nürnberškom presudom, u Nürnbergu je zapoĉela svoj prodor u meĊunarodno obiĉajno pravo, a što ćemo nastojati dokazati i u nastavku rada. Takva istraţivanja predstavljala su i kršenje njemaĉkog kaznenog zakonodavstva koje je bilo na snazi za vrijeme nacistiĉke Njemaĉke.61 Kao što smo naveli, u presudi je potvrĊeno kako su kaznena prava civiliziranih naroda zabranjivala takve eksperimente. Dr. sc. Sunĉana Roksandić Vidliĉka* - Vinko Galiot** UDK: 341.48:342.347 - 341.48:343.615/.617 - 341.645:341.48 - Primljeno: lipanj 2015. Izvorni znanstveni rad EKSPERIMENTI NA LJUDIMA KAO ZLOĈIN PROTIV

ĈOVJEĈNOSTI: OD NÜRNBERŠKOG MEDICINSKOG SUĐENJA DO PREDMETA PFIZER https://www.bitno.net/academicus/filozofija-academicus/vargic-priziv-savjesti-treba-biti-zakonodavno-ureden-u-hrvatskoj-a-ovo-su-smjernice-za-to/ https://www.bilten.org/?p=27575 Vodi primjerom. Budite uzorni uzor, uĉinite ono što je ispravno, i uvijek neka vam savjest

bude putokaz. Frank Sonnenberg - LISTEN TO YOUR CONSCIENCE (Slušaj svoju savjest) Ne zadovoljavajte se prelistavanjem poglavlja (Biblije) samo da biste zadovoljili svoju savjest. Sakrij Rijeĉ Boţju u svoje srce. Billy Graham

Svrha je te zapovijedi ljubav iz ĉista srca, ĉiste savjesti i vjere neprijetvorne. 1Timotej 1:5

6

RELIGIJE I VLADE - SAVJEST - POVIJEST

Ne osuĊujmo nikoga, jer svatko osuĊuje samog sebe svojim nepoštenim, pokvarenim i neistinitim djelima, ali gledajmo i razumimo što je savjest.

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Pojam savjest potjeĉe iz stoiĉko kršćanske tradicije. Sam izraz savjest kovanica je prema grĉkoj rijeĉi ”suneidesis” (suznanje), koja u sebi nosi korijen eid - etimologijski povezana je s hrvatskim korijenom vid. Ciceron je grĉku rijeĉ suniedesis preveo na latinski kao conscientia. Oblikovanje struĉnog izraza savjest razvijala se od prvotnog znaĉenja izraţenog preko suznanja, zatim u svijesti, te se preko znaĉenja svijesti o vlastitom moralnom ĉinu, razvija u struĉni izraz za ono što i danas podrazumijevamo pod pojmom savjest. Rasprava o savjesti je jedno od temeljnih i najvaţnijih poglavlja katoliĉke teologije, a njeno povijesno ishodište leţi u patristici i skolastici. Kao svjesno biće ĉovjek ima sposobnost samo-opaţanja. To znaĉi da moţe drţati pod nadzorom i izraţavati svoje vlastite postupke. Preispitivanje svojih postupaka ĉesto se naziva "glas savjesti", a to znaĉi da mi svojim umom objašnjavamo, opravdavamo i analiziramo svoje praktiĉno djelovanje. Tako se savjest javlja usporedno s opaţanjem kao analiza našeg djelovanja. Savjest je spoznajni proces kojim provjeravamo jesmo li toĉno odredili nešto prema onome što je u stvarnosti, to je, je li nam procjena ispravna i je li primjena našeg postupka odgovarajuća situaciji. Ona se odvija u procesu opisa situacije sa svim okolnostima-ponovno proţivljavanje. Moţemo govoriti o prethodnoj savjesti, kada prije djelovanja prosuĊujemo što je dobro, a što zlo i naknadnoj savjesti, kada nakon djelovanja otkrivamo dobro i zlo. Izvor: hr.wikipedia.org Nanošenje okrutnosti s mirnom savješću uţitak je moralistima. Zato su izmislili pakao. Bertrand Russell Pri izvršenju tjelesne kazne, inkvizitorovo lice mora odavati samilost, dok on sam mora ostati nepokoleban. Tako se neće doimati oholim, te će izbjeći općem gnjevu i optuţbama za okrutnost. Bernard Gui - svećenik dominikanac - inkvizitor - umro 1331 napisao djelo INKVIZITORSKA PRAKSA 1324 koje je namjenio svojim kolegama

Neki, su odbacujući dobru savjest, doţivjeli brodolom vjere. 1 Timotej 1:19 BIBLIJA

Konačno, neka sudac obeća da će biti milostiv, misleći pritom da će biti milostiv prema sebi ili Državi; milostivo je sve što je učinjeno radi zaštite Države. Katoliĉki svećenici - Heinrich Kramer i Johann Sprenger - autori knjige MALLEUS MALEFICARUM (ĈEKIĆ VJEŠTICA) 500 stranica napisano oko 1486 godine - Ova dva dominikanska svećenika imenovana inkvizitorima oko 1486 godine. Heinrich Kramer inkvizitor za Salzburg i Tirol i Johann Sprenger, prior dominikanskog samostana u Kolnu, koji je 1480. postao dekan Teološkog fakulteta Sveuĉilišta u Kolnu. 1481. godine je imenovan inkvizitorom Kolna, Mainza i Trevisa. 1488. godine je postao poglavar cijele njemaĉke provincije dominikan-skog reda. Malleus zapoĉinje izjavom: - Vjerovanje u postojanje bića poput vještica toliko je ukorijenjeno u katoličkoj vjeri da je suprotno mišljenje očit znak hereze. “16. novembra 1922, skupština je izabrala Musolinija sa 306 glasova naspram 116 i na tom zasedanju, katoliĉka grupa don Sturzo-a, navodno kršćansko-demokratska, glasa-la je jednoglasno za prvu fašistiĉku vladu” Lateranski sporazum, kojim je Musolini pokazao svoju zahvalnost papi, dao je Svetoj Stolici, osim novĉanog iznosa od 750 milijardi lira (oko 20.000.000 funti), zemaljsku vlast na teritoriji grada Vatikana. Monsinjor Kristijani, prelat Njegove Svetosti, objašnja-va znaĉaj ovog dogaĊaja: “Nesumnjivo je da je Ustav grada Vatikana bio od suštinske vaţnosti za uspostavljanje papstva kao politiĉke snage” 25 – (25. Monseigneur Cristiani: "Le Vatican politique", Imprimatur 15th of June 1956 (Ed. du Centurion, Paris 1957, p. 136).

7

- Fašistiĉki poluvojni odredi (squadre d’azione) brzo su se širili sjevernom Italijom. Na izborima 1921. ipak su dobili samo 35 zastupnika (od 535). Nakon toga preustrojili su se u centraliziranu stranku Partito Nazionale Fascista na kongresu u Rimu (studeni 1921). Na vlast su došli ”maršem na Rim” (27–28. X. 1922), ĉime su prisilili kralja Viktora Emanuela III. da Mussolinija postavi na ĉelo koalicijske vlade. Mussolini je odmah ishodio izvanredne ovlasti za vladu (3. XII. 1922), osnovao Veliko fašistiĉko vijeće (15. XII. 1922) I fašistiĉke odrede institucionalizirao u stranaĉku vojsku (Milizia volontaria di sicurezza nazionale). Uskoro je koncentrirao svu vlast u svojim rukama, novim izbornim zakonom osigurao je za svoju stranku dvotrećinsku većinu u parlamentu (travanj 1924), a ubojstvom G. Matteotija, voĊe reformnih socijalista, pokrenuo je obra-ĉun s oporbom (lipanj 1924). God. 1925-26. faš. zakonima (legi fascistissime) smanjena su politiĉka prava, zabranjene nefašistiĉke stranke, ograniĉena sloboda tiska. Zakonom o proširenju prava izvršne vlasti od 24. XII. 1925. Mussolini je dobio neograniĉenu vlast i uveo diktatorski reţim kojemu je na ĉelu bio on kao duce (voĊa). - Lateranski ugovor, ugovor što su ga u Lateranskoj palaĉi u Rimu sklopili 11. II. 1929. Sveta stolica (papa Pio XI.) i talijanska drţava (B. Mussolini). Ugovorom je riješen spor talijanske drţave i Svete stolice nastao 1870., nakon pripojenja Papinske Drţave (s Rimom) Italiji. Lateranski ugovor sastoji se od drţavnoga ugovora (Trattato di Stato), konkordata (Concordato) i financijske nagodbe (Convenzione finanziaria). Njime je talijanska drţava priznala drţavni suverenitet Svete stolice, Vatikanski grad kao novu drţavu i papu kao drţavnoga suverena te potvrdila katoliĉku konfesiju kao drţavnu religiju u Italiji. Papa je za uzvrat priznao Rim glavnim gradom Italije. Konkordatom se Svetoj stolici priznaju duhovne ovlasti; crkveno zakljuĉeni brak ima pravnu jednakost s civilnim brakom. U pitanju naknade za izgubljenu Papinsku Drţavu, novoj drţavi bilo je doznaĉeno, u gotovini i zajmu, ukupno 1750 mil. lira. Nakon pada monarhije Lateranski ugovor prihvatila je 1947. Ustavotvorna skupština Italije, pa su na toj osnovi utvrĊeni odnosi talijanske drţave i Katoliĉke crkve u republikanskom ustavu od 27. XII. 1947. - - - Citiranje: Lateranski ugovor. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleţa <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35553>. Ustaški pokret je zasnovan na religiji. Posao koji obavljamo poĉiva na našoj privrţenosti vjeri i Katoliĉkoj Crkvi. Mile Budak - ministar religije, ustaške drţave NDH izjavio je u kolovozu 1941. godine u Karlovcu Za nevjerova‟t, naĊe se i u nas institucija sistema koje rade svoj pos‟o. Jedna od njih je puĉki pravobranitelj, ĉija analiza te problematike, izraĊena po donošenju Rezolucije Europskoga parlamenta (u studenom 2018.), jasno govori i o općem stanju društva Analiza pod naslovom „Relativizacija zloĉina NDH narušava temeljne vrijednosti Ustava, a izostanak reakcija otvara prostor mrţnji“ sluţbeni je dokument koji daje presjek stanja, kako (ne)djelovanja institucija sistema, tako i (posljediĉnoga) stanja duha u društvu. “Revizionistiĉke interpretacije karaktera NDH i licitacije oko broja jasenovaĉkih ţrtava, uţasne su uvrede ţivućim ĉlanovima obitelji ţrtava, kao i pripadnicima naroda koji su bili ţrtve ustaškog reţima. ... Zabrinjava i što se promocije revizionistiĉkih djela odrţavaju i u prostorima Katoliĉke crkve, a posebno što se meĊu osobama koje negiraju ili relativiziraju karakter ustaške drţave i razmjere zloĉina nalaze pojedinci visoko rangirani u crkvenoj hijerarhiji.“ izvor i više o ovome dokumentu vidi iz ĉlanka od Miše Galjuf - DEMOCRATIA CROATICA NA (E)U-PUTU Politiĉka (ne)volja Politiĉka (ne)volja iz Glas Grada - PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA br. 737 od 3. Svibnja 2019

Neki, su odbacujući dobru savjest, doţivjeli brodolom vjere. 1 Timotej 1:19 BIBLIJA

8

Krivi uĉitelji - 1Timotej 4:1 Duh izriĉito govori da će u posljednja vremena neki otpasti od vjere i prikloniti se prijevarnim duhovima i zloduhovskim naucima. - 1Timotej 4:2 A sve to pod utjecajem himbe laţljivaca otupjele savjesti – BIBLIJA Moram priznati, štoviše, moţda neće biti lako, u svakom mogućem sluĉaju, liniju razdvajanja, izmeĊu prava vjere i civilne vlasti, pratiti tako jasno, da se izbjegnu kolizije i sumnje na nebitnim toĉkama. Tendenciju uzurpacije s jedne ili s druge strane ili korumpirajuće koalicije ili saveza izmeĊu njih najbolje će ĉuvati cjelokupna apstinencija Vlade od uplitanja, na bilo koji naĉin, mimo potrebe za oĉuvanjem javnog reda i mira. i štiteći svaku sektu od prekršaja njezinih zakonskih prava od strane drugih.

James Madison - predsjednik USA - Pismo Jasperu Adamsu, rujan 1833 Što drţava radi sa djecom koju na silu oduzimaju roditeljima? Najsretniji odlaze kod udomitelja, i troškovi za njihovu brigu povećavaju nacionalni dug. Nesretna djeca zavr-šavaju kao stoka za elitu i sluţe kao svjeţe meso. Koriste se za medicinska testiranja, mraĉne filmove (pornografiju/muĉenje/ĉedomorstvo), “pedofilske manijaĉke” grupe, i sotonske ceremonije. (iz Personocratia knjizice br. 9: Porodica. . .sijeĉanj, 21, 2013). Knjiga objavljena pod naslovom: Kevin D. Anett - HIDDEN NO LONGER - Genocide in Canada, Past and Present (VIŠE NISU SKRIVENI - Genocid u Kanadi, prošli i sadašnji - ovo je novo prošireno izdanje). Knjigu izdao Tribunal za kriminal Crkve i Drţave - Prijatelji i rodbina nestalih - vidi i download besplatno knjigu: www.hiddenfromhistory.org Iz knjige - Neke domorodački starješine su već poduzele ovaj korak, poput nasljednog siemije Skamasti narod, Kiapilano, kada je javno deložirao katoličke, anglikanske i Ujedinjene crkve s njegovog tradicionalnog teritorija Vancouvera, Kanada, u ožujku 2007 - 2008. Kipailano i drugi ponovno uspostavljaju plemenske sudove u kojima oni koji su ubili i ozlijedili djecu u lokalnim rezidencijalnim školama će im bit suđeno i presuđeno. - - - http://canadiangenocide.nativeweb.org/ Što reći o savjesti svećenika pedofila i njihovim biskupima koji su štiteći ih su-uĉesnici u njihovom zloĉinu – umjesto da su im pomogli? – Da li oni imaju savjest? – To oni znaju.

Nema savjesti Ţidovi su izmislili savjest. Adolf Hitler

Savjest bez Boga je kao sud bez suca. Alphonse De La Martine

Savjest je besprijekorni tumaĉ ţivota. Karl Barth

Mir ponad svih zemaljskih veliĉina, mirna i spokojna savjest. William Shakespeare

Ĉista i osjetljiva savjest, postojan karakter koji se pridrţava skrupula i u malim i u velikim stvarima, najvrjednija je od svega, kako naciji tako i pojedincu. Henry Van Dyke

Ne govori kao istinito za ono što znaš da je laţno, jer će te savjest peći kad laţeš. 293 Niski ljudi su sretniji od ljudi koji poznaju dobrotu, jer ih nikada ne muĉi griţnja savjesti.

1072 - Tiruvalluvar - TIRUKURAL

Pravi Uĉitelj, koji zahtijeva našu paţnju i poslušnost, Uĉitelj je u Srcu, duši, obitavaju-ćem Kristu. Ovaj Uĉitelj prvo osjeti Njegovu prisutnost kroz "još uvijek mali glas" savjesti, potiĉući nas na viši i nesebiĉniji ţivot, i oglašavajući brzu notu upozorenja kada postoji odstupanje od strogog puta ispravnosti. Kasnije će ovo postati poznato kao Glas tišine, ta rijeĉ koja dolazi iz "utjelovljene rijeĉi", a to smo mi sami.

Alice Bailey - FROM INTELLECT TO INTUITION

Savjest ljubavi je ţivjeti u skladu s “intuitivnim znanjem o višim zakonima Sunĉevog sustava.“ Laurence Newey

9

Kongres ne bi smio uspostaviti religiju i nametnuti zakonsko pridrţavanje toga zakona, niti prisiljavati ljude da štuju Boga na bilo koji naĉin suprotno njihovoj savjesti. James Madison - predsjednik USA Origenova su djela zabranjena, a zatim spaljena. Nakon ĉetiri godine progona,Teofila je "pronašla njegova vlastita savjest" i on se tajno povezao s nekolicinom Origenovih sljedbenika koji su u planinskoj zabiti i dalje prakticirali Origenovo uĉenje. Ali, bilo je već kasno, jedan kroniĉar je zapisao: Od poĉetka petog stoljeća, otvoreno pozivanje na Origena postalo je nezamislivo zbog surovih progona koji su crkveni oci vršili nad svakim tko se drznuo posumnjati u njihovo pravo da Origena odbace i proglase heretikom. Uredbe koje je sluţbena hijerarhija donijela, da bi što efikasnije izbrisala mistiĉno uĉenje iz sjećanja ljudi uglavnom su postigle cilj. Profesor Bretell Ovaj svijet je samo ispitno mjesto Boga u kojem nas On iskušava da vidi hoćemo li razviti neograniĉenu duhovnu moć u nama ili ćemo se ograniĉiti na materijalne privlaĉnosti. On je ostao tih i na nama je da odluĉimo. . . - . Poĉnite sada, prije nego izgubite priliku i prohujate s ovog svijeta. Paramhansa Yogananda “I must admit, moreover, that it may not be esasy, in every possible case, to trace the line of separation, between the rights of Religion and the Civil authority, with such distinctness, as to avoid collisions and doubts on unessential points. The tendency to a usurpation on one side, or the other, or to a corrupting coalition or alliance between them, will be best guarded against by an entire abstinence of the Government from interference, in any way whatever, beyond the necessity of preserving public order, and protecting each sect against trespasses on its legal rights by others.”

James Madison, Letter to Jasper Adams, September 1833 Da na našoj planeti nije uništena ravnoteţa izmeĊu muških i ţenskih energija, rast ega bio bi vrlo ograniĉen. Ne bismo objavili rat Prirodi, i ne bismo se tako potpuno otuĊili od vlastita Postojanja. . . Nitko ne zna toĉan broj, jer nisu voĊene bilješke, ali se ĉini sigurnim da je tijekom tristo godina “sveta inkvizicija“, institucija koju je utemeljila Rimokatoliĉka crkva za potiskivanje krivovjerja muĉila i usmrtila izmeĊu tri i pet milijuna ţena. Ta pojava moţe stajati rame uz rame sa holokaustom kao jedno od najmraĉnijih poglavlja u ljudskoj povijesti. . . Sveto ţensko naĉelo proglašeno je demonskim . . . I druge su kulture i religije, kao judaizam, islam pa ĉak i buddhizam, potiskivale ţensku dimenziju, iako na nešto manje nasilan naĉin. . . . Što je nenadno muškarce navelo da osjete kako ih ţena ugroţava? Njihov ego koji se razvijao. Znao je da bi potpunu vlast na našem planetu mogao preuzeti samo kroz muški oblik, a da bi u tome uspio, morao je oduzeti moć ţenama. S vremenom je ego preuzeo i većinu ţena, iako se u njima nikada nije uspio ukopati tako duboko kao u muškarcima. Danas imamo problem u kojem je potiskivanje ţenskog naĉela postalo internalizirano, ĉak i kod mnogih ţena. Sveto ţensko naĉelo budući da je potisnuto, mnoge ţene osjećaju kao emocionalnu bol. . . No, stvari se danas brzo mijenjaju. Mnogi ljudi postaju svjesniji i ego gubi svoju vlast nad ljudskom rasom. Eckhart Tolle - NOVA ZEMLJA, 2005 Religija znaĉi pomagnje ljudima da razviju religioznost u skladu sa univerzalnim moral-nim standardima etike izgraĊenim na vlastitoj moralnoj savjesti, a ne na iz prošlosti autoritarnom moralu Boga, grupe ili drţave. Ako se to temelji na tvojoj vlastitoj savjesti Boţjem-daru, onda više neće biti naĉina na koji bi ljudi bili natjerani da ubijaju kada im to narede takozvani laţni viši autoriteti. www.cosmosofy.org

10

Zakonsko pravo za svjesno odbijanje sluţenja vojske u Britaniji je odavno priznato. Smatramo da one ljude kojima savjest nikada nebi dopustila da ubiju drugo ljudsko biće, ne bi trebalo prisiljavati da plaćaju za ratne pripreme. To je nepodnošljiva ljudska dilema. Zbog toga traţimo od Parlamenta da se savjesnim ”protivnicima poreza za naoruţanje” uvaţi molba da se njihov iznos, koji se kao dio direktnih i indirektnih poreza odbija za vojsku, umjesto toga svake godine odbija za ne­vojni Fond za izgradnju mira. PEACE TAX CAMPAIGN ­ London U Njemaĉkoj pravo da se odbije boriti je ljudsko pravo. Isto pravo bi trebalo biti dopušteno onima koji savjesno odbijaju plaćati za rat. Canon P. Oestreicher ­ IX International Conference on War Tax Resistance and Peace Tax Campaigns, 5­8,/9/2001 Kakav je pakao rat nego ubijanje ljudi? Ja sam gledao ljude My Lai; tijela, i to me nije zabrinjavalo. Ja sam sa time završio, ja sam uništio Vietkong, zadatak za taj dan. Ja sam mislio, to ne moţe biti pogrešno inaĉe bi osjećao griţnju savjesti zbog toga. . . Osobno, ja nisam ubio nijednog Vijetnamca tog dana; ja mislim osobno. Ja sam predstavljao Sjedinjene Ameriĉke Drţave. Moju zemlju. Pukovnik ­ William Calley Dogodilo se u vrijeme USA agresije na Vijetnam. 18 Oţujak 1968 pukovnik William Calley i “Charlie Company” su proveli ĉetiri sata u Vijetnamskom selu My Lai, i ubijali, ubivši preko dvjesto starih muškaraca, ţena i djece. Iako je bilo mnogo sela poput My Lai za mnogobrojne zloĉine nitko nije osuĊen osim pukovnik Calley kojemu je bilo oprošteno - nije odsluţio višegodišnju kaznu odleţao samo tri dana u zatvoru, premje- šten u kućni pritvor? - jer je bio veliki patriota, i vjernik, politiĉari i predsjednik koji su ga poslali ubijati nisu odgovarali za genocid i ekološke zloĉine? Da li njih peĉe savjest? Calley-a je oslobodio je savezni sudac Robert Eliot, koji je 1948 godine zatvorio Martin Luther Kinga nakon demonstracija. (Tko je profesionalnog “vojnika” nauĉio da ubija?) Po definiciji, vlada nema savjesti. Ponekad ima politiku, ali ništa više. Albert Camus Recimo to općenito: ako je reţim nemoralan, njegovi su subjekti osloboĊeni svih obveza prema njemu. Aleksandar Solţenjicin Ja sam imao devetnaest godina, i uvijek mi je bilo ponavljano da radim ono što od mene traţi vlada. . . Ali sada ja govorim mojim sinovima, ako vas vlada pozove, . . . da rade po svom vlastitom mišljenju,. . . da zaborave vlasti. . . da koriste svoju savjest. Ja bi bio ţelio da mi je to netko rekao prije nego li sam otišao u Vietnam“. Vojnik ratovao u Vietnamu - www.vietnamese­american.org - - https://www.prisonersofconscience.org/ Netolerancija je oblik podijeljene svijesti u kojem apstraktna, konceptualna, ideološka mrţnja pobjeĊuje konkretne, stvarne i pojedinaĉne trenutke identifikacije.

Michael Ignatieff - RATNIĈKA ĈAST: ETNIĈKI RAT I MODERNA SAVJEST Rat je toliko nepravedan i ruţan da svi koji ga vode moraju pokušati ugušiti glas savjesti u sebi. - Lav Tolstoj Naše duţnosti prema drugima temeljne su i uvjetovane društvenim nasljeĊem i ĉesto zvuĉe kao glas boţji, glas ljudske savjesti. Ĉovjek je slobodni ĉinilac i snaţni motivi koristoljublja ĉesto dolaze u sukob s društvenom dobrobiti? Moralni zakoni se ĉesto ne poštuju i što se dogaĊa? Mahatapasvi Shri Kumarasvamiji ­ DIMENZIJE YO

11

Mi vjerujemo da ljudi od savjesti moraju preuzeti odgovornost za djelovanje svojih vlastitih vlada ­ mi se prije svega moramo suprostaviti nepravdi koja je uĉinjena u naše vlastito ime. Tako pozivamo sve Amerikance da se SUPROSTAVE ratu i represiji koja je bila usmjerena na svijet od Bushove administracije. To je nepravedno, nemoralno i ilegalno. . . Mi se nećemo odreći naših prava da postavljamo pitanja. Mi nećemo predati našu savjest zauzvrat za prazna obećanja o sigurnosti. Mi kaţemo NE U NAŠE IME. Mi pruţamo ruku onima širom svijeta koji pate od ovakve politike; pokazat ćemo solidarnost u rijeĉi i djelu. Mi, koji potpisujemo ovu izjavu pozivamo sve Amerikance da se pridruţe da se suoĉimo sa ovim izazovom. . . Umjesto toga, neka svijet ĉuje naše obećanje: mi ćemo se suprostaviti ratnoj mašineriji i represiji, i pridruţiti se ostalima da bi ĉinili sve što je moguće da to zaustavimo. Iz Izjava savjesti - ne u naše ime 2002 godina, koju su potpisale na tisuće Amerikanaca. Po općim principima zakona i razuma, zakletve vojnika da će sluţiti odreĊeni broj go-dina, da će izvršavati nareĊenja pretpostavljenih ĉasnika, da će istinski biti vjerni vladi i tako dalje, nemaju nikakvu obavezu. Neovisno o kriminalnosti takve zakletve, da će odreĊeni broj godina ubijati sve one za koje mu to bude nareĊeno, bez da to procjenjuje po svojoj vlastitoj savjesti, pravednosti ili potrebi toga ubijanja.

Lysander Spooner 1808­1887 EBCO, Evropski biro za prigovor savjesti ­ lobira za prigovor savjesti kao ljudsko pravo. Veliko otkriće devetnaestog stoljeća, da smo svi mi povezani krvno sa niţim ţivotinja-ma, je stvorilo nove etiĉke obaveze, koje se još nisu probile u javnu savjest profesija svećenstva je tako ţalosno nemarna u propovijedanju ove oĉite duţnosti. William Ralph Inge 1860-1954 Dean, Inge (crkveni starješina Inge) iz propovjedi Ĉovjeĉanstvo se ne moţe više vraćati unazad u svome razvitku više nego ĉovjek pojedinac. Ljudi su prevazišli društvene, porodiĉne i drţavne koncepte ţivota. Sada moraju ići naprijed i prihvatiti sljedeći viši koncept ţivota, to je ono što se sada dogaĊa. Ova promjena se dogaĊa na dva naĉina: svjesno kroz duhovne uzroke, i nesvjesno kroz materijalne uzroke. Mi se rukovodimo u ekonomskim, politiĉkim, i internacionalnim pitanjima pomoću principa koji su bili podobni za ljude prije tri ili pet tisuća godina, iako su oni direktno suprostavljeni našoj savjesti i uvjetima ţivota u kojima se mi sada nalazimo. Ljubav prema moći nije u skladu sa dobrotom; ali je u skladu sa suprotnim osobinama: ponosom, lukavošću, okrutnošću. Bez uzdizanja sebe i poniţavanja drugih, bez licemjerja i obmana, bez zatvora, tvrĊava, izvršavanja smrtnih kazni, i ubojstava ne moţe moć doći u postojanje ili biti odrţavana. Sve drţavne obaveze su protiv savjesti kršćanina ­ zakletva lojalnosti, porezi, zakonske procedure i vojna sluţba. Cijela moć vlade se temelji na ovim samim obavezama. Oni odbijaju da vrše policijske duţnosti, jer u obavljanju tih duţnosti oni moraju koristiti silu protiv svoje braće, prema njima ruţno postupati,a kršćanin ne moţe to ĉiniti. Oni odbijaju sudjelovati na zakonskim suĊenjima jer oni smatraju svako obraćanje zakonu ispunjenje zakona osvete, što nije u skladu sa kršćanskim zakonom opraštanja i ljubavi. Oni odbijaju bilo kakvo sudjelovanje u vojnim pripremama i u vojsci, jer oni ne mogu biti ubojice, i oni sami nisu spremni sebe pripremati da to postanu. . . Ne da samo moramo prekinuti našu trenutnu ţelju za rastom drţave, nego moramo ţeliti njeno smanjenje i slabljenje.

Lav Tolstoj 1828­1910 - BOŢJE KRALJEVSTVO JE U VAMA 15. sijeĉanj 2018.- https://www.youtube.com/watch?v=sjOtrqWKieg video Soldiers of Conscience (Vojnici sa savješću) video skinut sa youtube.com više se ne prikazuje pogledati filmski trailer (uvod) filma https://www.journeyman.tv/film/4245

12

JA SE PROTIVIM Sljedeći izvještaj prigovora savjesti je bio podnešen od Joseph Samuel Hilton, bibliote-kara iz Leigh u Lancashire, sudu na dan 21 Oţujak 1940 godine. On govori isto i protiv plaćanju poreza za vojsku. (ovdje samo mali dio; nije cijeli izvještaj) Ja odbacujem zahtjev Britanske Vlade da moram sluţiti vojsku. . . Ja ne mogu odobravati rat kao instrument politike, jer je to vrhunsko pogoršavanje nadmetanja meĊu ljudima koje ja kao socijalist moram teţiti da izbjegavam, i zato jer to krši najviše od ĉovjekovih prava: pravo da ţivi. Ni jedna nacija ne moţe sebi dati zakonsko pravo sudske nadleţnosti nad ţivotom i smrću. Zato jer ĉovjekovo pravo da ţivi proizlazi iz samog nasljeĊa što je roĊen u ovom svijetu, njegov ţivot mu nije bio dat, niti mu po zakonu moţe biti oduzet od bilo koje vlasti. Ja ne mogu ni jednom ĉovjeku negirati to pravo, bez obzira koja je njegova nacionalnost ili vjera ili boja koţe. Obaveze koje ja dugujem odreĊenoj zajednici u kojoj ţivim (i potvrĊujem da ih imam), ne mogu prevladati obaveze koje imam prema ĉovjeĉanstvu. Rat ĉini nešto više nego što krši ljudska prava. On ugroţava njegovu cijelu budućnost. Kazati da je ovaj posao samouništavanja uĉinjen u ime obrane zemlje, ili slobode, ili demokracije je van svakog pitanja. Takvi stavovi mogu biti iskreno zastupani - ja vjerujem da je to u većini sluĉajeva istinito ali oni su u potpunosti van svakog smisla. Suvremeni rat ne moţe biti ograniĉen takvim izrazima, jer su tu obuhvaćene daleko više stvari. Suvremeni rat znaĉi pokoravanje ĉovjeka oruĊima koja je on nauĉio proizvoditi, ali ne i kontrolirati; to znaĉi poraz ĉovjeka kao razumne ţivotinje. Ako to pokoravanje, taj poraz, postane apsolutan, onda sama svrha ljudskog postojanja nestaje. . . . Ja ne mogu prihvatiti demokraciju kao sistem koji tvrdi da ima pravo da (silom) regrutira muškarce i ţene; sistem u kojem je vlada sebi dala moć da vlada bez da se savjetuje sa predstavnicima ljudi. Ako mi damo bilo kojoj vladi ta prava ĉak i u sluĉaju kojeg većina smatra ispravnim; ako jednom dopustimo, iz bilo kojeg razloga, da ljudska bića mogu biti tretirana kao nekakav komad namještaja; onda mi dajemo moć diktatorima, Hitlerima ovog svijeta, onda se krivo zaklinjemo na naše demokratsko ime. . . . - Vjerujem da je najveći doprinos koji mogu dati društvu jeste da se drţim istine onakvom kakvom je ja vidim. Napokon, moja savjest mora biti svoj vlastiti sudac (ona koja prosuĊuje). Ja sam ove stavove imao zadnjih desetak godina. Oni nisu došli tek tako. Iako se protivim sistemu regrutacije, po svojoj slobodnoj volji izabrao sam da se regrutiram, jer sam ţelio da se pojavim pred ovim Sudom. Ovdje se pojavljujem da bih mogao zauzeti svoje mjesto sa svima onima koji se protive ratu, a ne da bih traţio oslobaĊanje. Ne mogu dati pravo Drţavi da mi garantira oslobaĊanje od sluţenja vojske, jer joj ne dajem pravo da od mene traţi da to obavljam. J.Samuel Hilton - izvor: 1998. g. Newsletter of Conscience the Peace Tax Campaign Grupna etika ĉini pogrešku jer savjest ne smješta u ĉovjeka nego neodreĊeno u ljude. Institucionalizam pravi parodiju od ĉovjekovih snova o savršenstvu. Što god je pojedi-nac više izgubljen u velikoj masi ljudi, to je veća opasnost da njegova finija zapaţanja budu uništena. Katoliĉka crkva je ovo otkrila kao istinu, na malom nivou u monaškim redovima. Otkriveno je da male zajednice jesu sklonije odrţavanju kršćanskog duha. Kako broj ĉlanova raste vidljiva je sklonost ka nestajanju toga duha. Tada se poĉinju nametati pravila nad spontanom ljubaznošću i suradnjom. Pojedinaĉnim potrebama se daje sve manje duţne paţnje. INDIVIDUALNA SAVJEST I INICIJATIVA BILO, DUHOVNA ILI

INSTITUCIONALNA, SE SVE VIŠE OBESHRABRUJE SMATRAJUĆI SE PRIJETNJOM ZA

FUNKCIONIRANJE CJELINE. . J. Donald Walters - CRISIS IN MODERN THOUGHT - Solutions to the Problem of Meaninglessness (Kriza u modernoj misli . . . .)

13

- Licemjerje u našem dobu je podrţavano od dvije strane: laţnom religijom i laţnom znanošću i to je doseglo takve proporcije, da ako mi u tom okruţenju nismo ţivjeli, mi ne bi mogli povjerovati da ljudi mogu doseći takav nivo samo-obmane. Ljudi današnjeg doba su došli u takvo krajnje stanje, njihova srca su tako otvrdla, da gledajući oni ne vide, slušajući oni ne ĉuju, i ne razumiju. - To je nemoguće. Ipak svaki ĉovjek našeg doba vidi da je to tako i oĉekuje katastrofu. I situacija postaje sve više i više neodrţiva. I kao što i ĉovjek koji sanja ne vjeruje da ono što mu izgleda stvarno jeste stvarno, te pokušava da se ponovo probudi za stvaran svijet, tako i obiĉan suvremeni ĉovjek ne moţe u dubini svoga srca vjerovati da je uţasan poloţaj u koji je bio stavljen i koji postaje sve gori i gori - moţe biti stvarnost, i pokušava se probuditi u istinski, stvaran ţivot, kao što postoji u njegovoj savjesti.

Lav N. Tolstoj 1828-1910 - BOŢJE KRALJEVSTVO JE U VAMA Htut - nije njegovo pravo ime - prisjeća se noći kad je vojna hunta srušila vladu, nakon što je internet ugašen i postavljena vojna prepreka u blizini njegove policijske stanice. "Nekoliko sati kasnije saznali smo da je vojska izvela puĉ." Htut, koji ima 22 godine, kaţe da su on i druga policija bili upareni s pripadnicima vojske dok su patrolirali ulicama. Prosvjednicima koji su mirno lupali posuĊem podrţavajući prodemokratski pokret prijetilo je uhićenje. Htut, koji je iz velikog grada u Majanmaru, kaţe da je i od njega zatraţeno da puca na prosvjednike, što je zahtjev odbio. "Glavni vojni ĉasnik naredio nam je da pucamo u ljude koji su izlazili u skupinama od više od pet osoba. Znam da su ljudi pretuĉeni. Imao sam neprospavane noći. "Kad sam vidio nevine ljude kako krvare, savjest mi nije dopuštala da sudjelujem u takvim zlim djelima." Htut kaţe da je jedini iz svoje policijske postaje pobjegao, putujući motorom. Kaţe da se prestrašio dok je prolazio od sela do sela da bi stigao do granice s Indijom. Oni s kojima smo razgovarali prešli su u Indiju preko rijeke Tiau, koju smo posjetili. Reka od 250 kilometara ĉini dio granice izmeĊu Indije i Mijanmara. https://www.msn.com/en-xl/asia/asia-top-stories/i-was-told-to-shoot-protesters-i-refused/ar-BB1erx2Q?ocid=wispr&li=BBJDXDP – 10. 3. 2021 Majnamar Policajac koji ima savjest koji je napustio Bjelorusiju Andrej Ostapoviĉ bio je mladi policijski istraţitelj u Bjelorusiji kad su poĉetkom ove godine izbili prosvjedi nakon osporavanja predsjedniĉkih izbora u zemlji. Bio je toliko uţasnut premlaćivanjem i muĉenjem demonstranata u pritvoru da je napustio zemlju. On je jedan od stotina bjeloruskih policajaca koji su sada u emigraciji u Poljskoj i baltiĉkim drţavama. . . . "U policijskoj sam uniformi posljednjih 10 godina," kaţe. "Ali nakon izbora u kolovozu, mislio sam da više nisam siguran da li da je nosim zbog naĉina na koji ljudi sada osjećaju policiju. Moja uniforma me posramila". . .

By Lucy Ash BBC News, Warsaw - Published 1 December 2020

Desno oko dobre savjesti. . . smatra da su ţelje tijela bez vrijednosti i ne gledaju na svjetlo istine. Tko god se ponaša razuzdano sa sramnim djelima kasnije će biti zahva-ćen patnjom. Hildegard od Bingena 1098 ­1179 nadstojnica benediktinskog samostana

Bez obzira na to je li maska oznaĉena kao fašizam, demokracija ili diktatura proletarijata, naš veliki protivnik ostaje aparat - birokracija, policija, vojska. Ne onaj suoĉen s nama preko granice borbenih crta, koji nije toliko naš neprijatelj koliko neprijatelj naše braće, već onaj koji sebe naziva našim zaštitnikom i ĉini nas robovima. Bez obzira na okolnosti, najgora izdaja uvijek će biti podrediti se ovom aparatu i gaziti pod nogama, u njegovoj sluţbi, sve ljudske vrijednosti u sebi i drugima. Simone Weil 1927 - 2017

14

MEDICINA I SAVJEST Zabrana istraţivanja (eksperimentiranja) bez informiranog pristanka, explicite priznata Nürnberškom presudom. Kao što su pri kodifikaciji ratnog zloĉina izriĉito navedeni eksperimenti kao teška kršenja Ţenevskih konvencija, ĉime je svijet dao odgovor na nacistiĉku praksu koja je šokirala savjest ĉovjeĉanstva, drţimo da bi i buduća univerzalna konvencija o zloĉinu protiv ĉovjeĉnosti kojom bi rad Komisije za meĊunarodno pravo trebao rezultirati trebala izriĉito navesti i eksperimente kao modalitet poĉinjenja ovog zloĉina. Osim nacistiĉke prakse, koja je bila na umu tvorcima Ţenevskih konvencije, i brojna podvrgavanja civilnog stanovništva nedopuštenim eksperimentima nakon Drugog svjetskog rata daju dodatno opravdanje za ukljuĉivanje eksperimenata u prvu univerzalnu konvenciju o zloĉinu protiv ĉovjeĉnosti. Kako zloĉin protiv ĉovjeĉnosti moţe biti poĉinjen i u stanju mira, izriĉitim ukljuĉivanjem eksperimenata bilo bi neprijeporno da pod doseg meĊuna-rodnog kaznenog prava ulaze i „mirnodopski“ kriminalni eksperimenti. Dr. sc. Sunĉana Roksandić Vidliĉka* - Vinko Galiot** - Eksperimenti na ljudima kao zloĉin

protiv ĉovjeĉnosti: od nürnberškog medicinskog suĊenja do predmeta pfizer

PRAVO ZDRAVSTVENIH RADNIKA NA „PRIZIV SAVJESTI“ Dr. sc. Jozo Ĉizmić, redoviti profesor UDK: 174:614.253 Pravni fakultet Sveuĉilišta u Splitu Ur.: 23. veljaĉe 2016. Pr: 9. oţujka 2016. - Prikaz Saţetak Institut „priziva savjesti” štiti graĊansku slobodu svake osobe u odnosu na izbor u skladu s vlastitom savjesti. Radi svojih etiĉkih, vjerskih ili moralnih nazora odnosno uvjerenja zdravstveni radnik ima se pravo pozvati na priziv savjesti te odbiti provoĊenje zdravstvene njege ako se to ne kosi s pravilima struke te ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrozi ţivot pacijenta. O svojoj odluci mora pravodobno izvijestiti pacijenta i odgovornu ili nadreĊenu osobu. Radi se o multidisciplinarnom problemu kod kojeg se rješenje moţe naći samo zajedniĉkim i istovremenim pristupom više znanstvenih disciplina i struka (medicinara, pravnika, etiĉara, teologa, sociologa i sl.) kao i interesnih skupina (udruga pacijenata i zdravstvenih radnika, komora i sl.), polazeći pritom od meĊunarodnih i nacionalnih propisa u najširem smislu rijeĉi, recentne sudske prakse meĊunarodnih i domaćih sudova, pravila i protokola struke, rješenja iz etiĉkih kodeksa, nauka vjera i sl.

Izvor: - www.hrcak.srce.hr cijeli rad preuzmite sa ove adrese Zapravo nema većeg manipulatora od krivnje, a ona sigurno odvodi u nemir, oĉaj, patnju i robovanje osjetima. U teškim vremenima, savjest je ta u koju se treba pouzdati. Trebamo se upitati, osloboĊeni osjećaja krivnje, što odluĉiti i kojim putem krenuti dalje. Savjest je govor duše i kao takva pokazuje jedini pravi put. Ako ne poslušamo govor savjesti, krećemo stopama uma koji nas vodi putevima većine i izvanjskog sustava društvenih vrijednosti te se prepuštamo tzv. sudbini. Ista se stvar dogaĊa zbog nestrpljivosti koja je uzrokovana strahom i materijalistiĉkom indoktrinacijom. Nitko nam nije s ljubavlju i podrškom rekao da ima nade, da krenemo svojim putem, po svom izboru. Dr. Tomislav Petrušić – AYURVEDA – Nauk o ţivotu, 2008 Naši duhovni savjetnici, istinski lijeĉnici i bliski prijatelji bi trebali biti sposobni da nam pomognu da dobijemo vjernu sliku samih sebe, ali savršeni metod da to uvidimo jeste meditacija i smirene misli, i dovoĊenjem sebe u takvu atmosferu mira tako da nam naše duše mogu govoriti kroz našu savjest i intuiciju, i da nas tako vode po njihovim ţeljama. . . . Za ĉitavo to vrijeme mi u srcu trebamo odţavati iskrenu ţelju da sluţimo ĉovjeĉanstvo i da radimo u skladu sa zapovjedima naše duše. . .

Dr. Edward Bach - HEAL THYSELF - An of the real cause and cure of disease

15

Kostogutov (reĉe): "Hoću reći da se ne trebamo ponašati kao zeĉevi sve vjerovati lijeĉnicima. Na primjer, evo ĉitam ovu knjigu." Podigne veliku, otvorenu knjigu s prozorske klupice. Abrikozov i Strjuov, Patološka anatomija, medicinski udţbenik. "Tu piše da je veza izmeĊu razvitka tumora i središnjeg ţivĉanog sustava do sada vrlo malo prouĉavana. A ta veza je jedna nevjerojatna stvar! Tome su ovdje posvetili mnogo rijeĉi" PronaĊe odlomak u knjizi. "Rijetko se dogaĊa, ali ima primjera 'samo-potaknutoga izljeĉenja'. Vidite kako su to nazvali? Ne oporavak nakon tretmana, nego stvarno izljeĉenje. Vidite?" Nastane komešanje u bolniĉkoj sobi. Bilo je to kao da je "samopotaknuto izljeĉenje" odlepršalo iz velike otvorene knjige u vidu leptira duginih boja, tako da ga svatko moţe vidjeti, i svi su podigli ĉela i ispruţili obraze išĉekujući njegov ljekoviti dodir. "Samopotaknuto" reĉe Kostogutov odlaţući knjigu. Zamahnuo je rukama, šireći prste. (...) "To znaĉi da se odjednom, iz neobjašnjivog razloga, tumor poĉinje ponašati potpuno suprotno! Smanjuje se, otapa i na kraju nestaje! Vidite?" Svi su bili tihi, zablenuti u bajku. Da bi se tumor, neĉiji vlastiti tumor, destruktivni tumor koji mu je već cijeli ţivot okljaštrio, odjednom poĉeo sušiti, isušio se posve i nestao, sam od sebe? Svi su bili tihi, sveudilj pruţajući lica leptiru. Samo je mraĉni Podujev zaškri-pao svojim krevetom i, s beznadnim i tvrdoglavim izrazom na licu, protisnuo: "Pretpo-stavljam da za to treba imati... ĉistu savjest." Aleksandar Solţenjicin - ODJEL ZA RAK Postupati bez savjesti, ali za plaću, ĉini svakoga opasnom ţivotinjom. Đavao bi bio nemoćan kad ne bi mogao primamiti ljude da rade njegov posao. Sve dok novac nastavlja zavoditi gladne, beznadne, slomljene, pohlepne i potrebite, uvijek će postojati rat izmeĊu braće. Suzy Kassem Da ne postoje vanjska sredstva za prigušivanje savjesti, polovica muškaraca odjednom bi se ustrijelila, jer ţivjeti suprotno od svog razuma najnepodnošljivije je stanje, a svi ljudi našeg vremena su u takvom stanju. - Lav Tolstoj Promjene u našem ţivotu moraju proizaći iz nemogućnosti da ţivimo drugaĉije nego u skladu sa zahtjevima naše savjesti, a ne iz naše mentalne odluke da pokušamo novi oblik ţivota. - Lav Tolstoj Na osnovu brige i stradanja po kojem opstanak jedino i postoji i zahvaljujući kojem se svijest preobraţava u savjest. Ĉedomil Veljaĉić - Od Nepala do Cejlona - Ne bojim se za fiziĉku smrt, ali kad mi savjest umre, to je prava smrt.

Jarnail Singh Bhindranwale Cijepljenje je barbarska praksa i jedna od najsmrtonosnijih od svih zabluda koje su

prisutne u naše vrijeme. Prigovaraĉi savjesti protiv cijepljenja trebali bi stajati sami,

ako je potrebno, protiv cijelog svijeta, u obranu svog uvjerenja. Mahatma Gandhi Ĉitajući Montaignea. Montaigne nije poznavao Covid-19, on je poznavao kugu. Smrtnost kuge je bila gotovo 100 postotna. Stopa smrtnosti od Covida-19 je izmedu 0,3 i 0,5 posto. U pogledu nasilja, Montaigne je poznavao vjerske ratove. Bartolomejsku noć s desecima tisuća mrtvih, stotinama tisuća mrtvih kroz nekoliko godina, to je bila druga stvar u odnosu na uţasne napade na Bataclan ili Charlie Hebdo. Ĉitajuci Montaignea moţemo sagledati situaciju s odmakom. Montaigne je rekao dvije stvari koje mi se ĉine odluĉujuće. Prva: on piše o onome ĉega se najviše boji, to je strah. No ja moram reći: ne bojim se Covida-19. Bolest koja ubija 0,5 posto bolesnih ljudi ili moţda osobe mojih godina. Imam 68 godina. Nema razloga izluĊivati se. Umrijeti od raka, moţdanog udara ili od Covida-19, ne vidim baš neku razliku!

Andre Comte-Sponville RTL 8. rujna 2020.

16

KAKO NE IMATI SAVJEST – ZAKONITOST NAPRETKA

ZAKONITOST NAPRETKA - Za onoga tko je ispunjen vrlinama i obdaren vrlinama, nema potrebe da djeluje po volji: “Moţe li u meni da se ne pojavi griţnja savjest!“ To je prirodan zakon, redovnici, to ne-pojavljivanje griţnje savjesti će biti kod onih koji imaju vrline. Za onoga tko je slobodan od griţnje savjesti, nema potrebe za djelom volje: “Moţe li se u meni pojaviti radost!“ To je prirodan zakon da će se radost pojaviti kod onoga tko je slobodan od griţnje savjesti. Za onoga tko je radostan u srcu, nema potre-be za djelom volje: “Moţe li se u meni pojaviti zadovoljstvo!“ To je prirodan zakon da će se zadovoljstvo pojaviti u srcu onoga tko je radostan u srcu Za onog tko je radostan, nema potrebe za djelom volje: “Moţe li moje tijelo biti smireno!“ To je prirodan zakon da će tijelo biti smireno za onoga tko je radostan. Za onoga ĉije je tijelo smireno, nema potrebe za djelom volje: “Mogu li ja osjećati sreću!“ To je prirodan zakon za onoga tko je smiren da će osjećati sreću. Za onoga tko je sretan, nema potrebe za djelom volje: “Moţe li moj um biti koncentriran!“ To je prirodan zakon za onoga tko je sretan da će um biti koncentriran. Za onoga tko je koncentriran, nema potrebe za djelom volje: “Mogu li znati i vidjeti stvari onakvima kakve one doista jesu!“ To je prirodan zakon za onoga tko je koncentriranog uma da zna i vidi stvari onakvima kakve one doista jesu. Za onoga tko zna i vidi stvari onakvima kakve one doista jesu. Nema potrebe za djelom volje: “Mogu li ja doţivjeti preokret i obestrašćenje!“ To je prirodan zakon za onoga tko zna i vidi stvari onakvima kakve one doista jesu, da doţivljava preokret i obestrašćenje. Za onoga tko doţivljava preokret i obestrašćenje, nema potrebe za djelom volje: “Mogu li ja ostvariti znanje i viziju slobode!“ To je prirodan zakon za onoga tko doţivljava preokret i obestra-šćenje, da ostvari znanje i viziju slobode. Tako, redovnici, preokret i obestrašćenje ima znanje i viziju slobode kao svoju korist i nagradu . . . (nastavlja se nabrajanjem kao i gore, i vodi nazad do) vrlinskih naĉina ponašanja bez-griţnje savjesti kao njihovoj koristi i nagradi. Tako, redovnici, prethodne kvalitete utiĉu u one koje slijede; slijedeće kvalitete dovode do savršenstva prethodne kvalitete, da bi se išlo sa bliţe obale do daleke obale.

(10:2) Buddha - ANGUTTARA NIKĀYA Naša savjest nije posuda vjeĉnih istinosti. Ona raste s našim društvenim ţivotom, a novo socijalno stanje znaĉi radikalnu promjenu savjesti. Walter Lippmann Dobar karakter i u praktiĉnom ţivotu ipak najbolje prolazi, jer su sve njegove ţrtve pla-ćene, a patnje nadoknaĊene, ako već ne na drugi naĉin, a ono u obliku mira, dobre savjesti i zadovoljstva, koje vrijedi više nego ikakve milijarde. . . - Što ti vrijedi ako si slobodan od svega drugoga, a nisi slobodan od sebe i svojih mana? . . . - Vrline ĉine ĉovjeka skromnim u dobru i jakim u nevolji.

Juraj Jurjević - DUBINE DOBRA I PLIĆINE ZLA Volim one koji se mogu nasmiješiti u nevolji, koji mogu skupiti snagu iz nevolje i odrazom postati hrabri. „Posao malih umova je smanjiti se, ali oni ĉije je srce ĉvrsto i ĉija savjest odobrava njihovo ponašanje, slijedit će svoja naĉela do smrti. Leonardo da Vinci - Ako tko ljubi svijet, u njemu nema ljubavi Oĉeve. - Straha u ljubavi nema, . . . i tko se boji, nije savršen u ljubavi. Ivan - BIBLIJA Kad nauĉiš voljeti prestaje smrt. Rene Gnosis Ne dopusti sebi da patiš od ţelja. Avadhut - AVADHUT GITA I tako stalno sam bio vraćan ovamo kako bih usavršio svoju ljubav. Uspijem li ovaj put, više se nikad neću vratiti. Abraham Yehoshua - rabin, hasidski uĉitelj umro 1825. godine (govorio o svojih prijašnjih deset ţivota na zemlji) Prepuštanje stalnim mislima o strahu, ljutnji, melankoniji, griţnjoj savjesti, zavisti, tuzi,

17

mrţnji, nezadovoljstvu ili brigama, te nedostatak potrebe za normalnim i sretnim ţivo-tom, kao što su pravilna prehrana, korisne tjelovjeţbe, svjeţi zrak, sunĉeva svjetlost, prikladan posao i ţivotni cilj - sve su to uzroci nervnih oboljenja. Stari, ortodoksni naĉin je poreći iskušenje, zatomiti ga. Ali, moraš nauĉiti kontrolirati to iskušenje. Nije grijeh biti pod iskušenjem. Ĉak i ako se kuhaš u njemu, ne znaĉi da si zao; ali ako mu se prepustiš, tada si privremeno uhvaćen snagom zla. Moraš oko sebe podići zaštitnu ogradu mudrosti. Nema jaĉe sile koju moţeš uposliti protiv iskušenja od mudrosti. Potpuno razumi-jevanje dovest će te do stanja gdje te više ništa neće moći dovesti u iskušenje da ĉiniš djela koja obećavaju zadovoljstvo, a na kraju ti samo naškode. Sve dok ne postigneš mudrost, kada ti doĊe iskušenje, najprije moraš prekinuti djelovanje ili poriv, a onda razumno promisliti. Ako prvo pokušaš razumno razmišljati, bit ćeš usprkos samom sebi prisiljen uĉiniti ono što ne ţeliš, jer će iskušenje nadjaĉati sav razum. Naprosto reci "Ne!", digni se i odi. To je najsigurniji naĉin da umakneš Đavlu. Što više razviješ tu "neću" snagu za vrijeme najezde iskušenja, to ćeš biti sretniji; jer sva radost ovisi o sposobnosti da ĉiniš ono što ti tvoja savjest nalaţe da trebaš ĉiniti. Kada iskušenju kaţeš ne, tada to moraš i misliti. Ne popuštaj. Mlitavi slabić uvijek kaţe da, ali veliki su umovi uvijek puni ne. Kad odluĉiš prestati pušiti, nerazumno se hraniti, lagati ili varati, budi nepokolebljiv u tim dobrim ţeljama. Ne popuštaj. Pogrešna okolina potko-pava tvoju volju i pobuĊuje pogrešne ţelje. Ţivi s lopovima i mislit ćeš da je to jedini naĉin ţivota. Ali, ţiveći s boţanskim osobama i postigavši boţansko zajedništvo, nikakve te druge ţelje neće moći dovesti u iskušenje. Paramahansa Yogananda - TAMO GDJE JE SVJETLO - Razumijevanje i nadahnuće za susretanje ţivotnih izazova Prirodna i ispravna paţnja za neĉije potrebe postaju uvećane do toĉke tiranije. Ego onda postoji samo da sluţi samome sebi po bilo koju cijenu, agresivan prema drugima, i iskorištava sve druge. Mora biti ponovljeno: ego mora postojati da bi postojala Ideja-Svijeta. Ali on mora biti drţan i postavljen na svoje pravo mjesto (koje nije otvrdnuta sebiĉnost). On se mora prilagoditi, uskladiti sa dvije stvari: zajedniĉkoj dobrobiti i izvoru svoga vlastitog bića. Savjest mu govori o njegovoj prvoj duţnosti, bez obzira da li je se pridrţava ili ne. Intuicija mu govori o drugoj duţnosti, bilo da je ignorira ili ne. Za, previĊeno ili krivo shvaćeno, odnos izmeĊu zla i ĉovjeka ne smije skrivati ĉinjenicu da energije ili inteligencija koji se koriste za zlo na poĉetku proizlaze iz boţanskog ĉovjeka. One su od Boga date ali su preusmjerene u sluţenje neboţanskoga. Ovo je tragedija, da moći, talenti i svjesnost ĉovjeka su tako ĉesto upotrijebljeni za mrţnju i rat kada su harmoniĉno mogli raditi za Ideju-Svijeta, to jest, njegov vlastiti nesklad mu donosi njegovu vlastitu patnju i u nju ukljuĉuje druge. Ali svaki tok razvitka mora ići svojim tokom, i svaki ego se na kraju mora predati. Onaj tko sebe otvrdnjava sa grubom sebi-ĉnošću i odbacuje svoju ljubazniju duhovnu stranu postaje svoj vlastiti Sotona, iskuša-vajući sebe. Kroz ambiciju ili pohlepu, kroz netrepljivost ili mrţnju koja je u drugima, on mora na kraju pasti, zbog Karme koju stvara, u uništenje od svoje vlastite negativne strane. Ovo ne znaĉi uništi ego - kao da bi netko to mogao uĉiniti! - nego uništi njegovu tiraniju, uskladiti svoju osobnu volju sa Idejom-Svijeta. Paul Brunton 1898-1981 Na vašu sposobnost da nanosite patnju uzvratit ćemo svojom sposobnošću da podno-simo patnju. Na vašu fiziĉku silu uzvratit ćemo Silom Duše. Nećemo vas mrziti, no ne moţemo u dobroj savjesti poštivati vaše nepravedne zakone. Tako ćemo vas izmoriti svojom sposobnošću da patimo. A u osvajanju slobode za sebe toliko ćemo se obraćati vašemu srcu i savjesti da ćemo ih u procesu osvojiti i za vas.

Martin Luther King, mlaĊi 1929-1968

18

Stvarnost nije ni u vremenu, ni u prostoru, niti je Ona u vezi sa bilo ĉim, kao uzrok ili posljedica. Ovo je, po Mudracima, strogo filozofska definicija Stvarnosti. Transcen-dencija uzroĉnosti je veoma vaţna. Ona podrazumijeva to da je nepromje-njivost neotuĊivo svojstvo Stvarnog. A tako bi i trebalo da bude. Jer, nešto što je pretrpjelo stvarnu promjenu, nije više isto. Ĉinjenica da se nešto promjenilo, pokazuje da nikada nije ni bilo stvarno. Ono što se nalazi u vremenu i prostoru, podloţno je promjeni, jer se moţe podijeliti na djelove. Tako, od zemlje, budući da se moţe dijeliti, moţe se napraviti mnogo toga, što dokazuje da ona nije stvarna. Tako je i nedjeljivost test stvarnosti. Kasnije ćemo vidjeti kako se ovaj test primjenjuje. Aksiom je i to da je Stvarno nešto što postoji samo po sebi, nezavisno od bilo ĉega. Sve ono ĉije je postojanje zavisno jeste nestvarno. Tako su predmeti napravljeni od odreĊenog materijala, kao što je zemlja, drvo ili metal, nestvarni. Materijali su, u poreĊenju sa predmetima koji su od njih napravljeni, stvarni. Iz ovog razloga, drevno nasljeĊe i Mudraci jasno slikovito prikazuju nestvarnost svijeta, usporeĊujući ga sa objektima koji se prave od takvih materijala, a Stvarnost - uzrok svijeta - sa materijalima. Na primjer, posuda se pravi od zemlje. Prema tome, nema nezavisno postojanje od zemlje. Postojanje kakvo ona izgleda da ima proizašlo je iz zemlje. Posuda je, kako kaţe drevno nasljeĊe, to što jeste samo zato što je kao takva prihvaćena, ali ona je zapravo samo zemlja. Prije nego što je napravljena, bila je samo zemlja, a kada se polupa, biće opet zemlja. Ĉak i sada, ona je samo zemlja, sa imenom i oblikom jedne "posude". Prema tome, ona je sve vrijeme zemlja. Budući da je njeno pojavljivanje kao posude prolazno, kaţu nam da je posuda nestvarna kao posuda, iako kao zemlja moţe biti stvarna. Ova stvarnost kao zemlje je relativna, ne samo zato što je zemlja promjenjiva i što se moţe dijeliti, već i zato što, budući da je u vremenu i prostoru, nema nezavisno postojanje. Na isti naĉin je svijet, koji je pojava Stvarnosti, to što jeste samo zato što je prihvaćen kao takav, budući da postoji sam za sebe, nezavisno od Stvarnog. Prema tome, nestvaran je kao svijet, budući da sve vrijeme nije ništa drugo do Stvarno. MeĊutim, uĉenje ne smije da se ograniĉi na analogiju, jer postoji ova bitna razlika, da Stvarnost nikada ne prolazi kroz stvarnu promjenu. Nestvarnost svijeta bi trebalo razumijeti - tako nam kaţu Mudraci - pomoću tri analogije, naime, onom u kojoj se pogrešno smatra da je konopac zmija, pustinjom u kojoj se pojavljuje fata-morgana i snovima. Mudrac nam je rekao da su neophodne sve tri analogije i da se trebaju kombinirati. Jer, istina kojoj teţimo je transcendentna i ne moţe se prikladno objasniti pomoću samo jedne analogije.* Vidjeli smo upotrebu prve analogije. Za konopac se isprva pogrešno misli da je zmija, a onda se prepozna kao konopac. Tada zmija prestaje da se pojavljuje. Izgleda da sa svijetom nije isti sluĉaj. Ĉak i kada se zna da je on samo pojava stvarnog Jastva, on se i dalje pojavljuje. Ovo je primjetio jedan ĉovjek koji je ĉuo uĉenje i u njega bio više-manje ubjeĊen. Ispravno objašnjenje je to da puko teorijsko znanje ne rastapa pojavu svijeta, već da to ĉini jedino direktno Iskustvo Jastva. MeĊutim, ovo objašnjenje je moţda preuranjeno na ovom stupnju svijesti. Zato nas Mudrac nastoji ubjediti da se laţna pojavnost moţe i dalje vidjeti, ĉak i nakon što se spozna kao laţna. Ovo se objašnjava analogijom pustinje u kojoj se vidi fatamorgana. Fatamorgana je laţna pojava, baš kao i zmija. MeĊutim, ona se i dalje vidi, ĉak i nakon toga što se spozna da na tom mjestu nema vode. Ovo nam pokazuje prosta ĉinjenica što pojavnost opstaje nije dokaz da je stvarna. MeĊutim, tada se javlja sljedeća sumnja. Uĉenik kaţe da se sluĉaj sa fata-morganom moţe razumjeti. Priznaje da je voda iz fatamorgane nestvarna, što se dokazuje time da je njome nemoguće utoliti ţeĊ, iako se poslije saznavanja istine i dalje pojavljuje. Svijet nije takav, jer i dalje sluţi bezbrojnim radnjama. Mudrac raspršuje ovu sumnju pozivajući se na iskustvo snova. Stvari koje se vide u snu mogu da se koriste.

19

Hrana koja se pojede u snu utoljava glad iz sna. U tom pogledu budno stanje nije ni u kom sluĉaju nadreĊeno stanju snivanja. Korištenje objekata iz sna izgleda sasvim normalno u snu - kao što u budnom stanju izgleda korištenje objekata iz tog stanja. Ĉovjek koji se dobro najede prije nego što ode na spavanje moţe sanjati da je gladan, baš kao što sanjaĉ koji se dobro najede u snu moţe se probuditi gladan. U dubokom snu se oba pokazuju kao laţna. Iz ove analogije sa snom vidjeli smo da moţe izgledati kako nam nešto zadovoljava potrebu, a da je ipak iluzija. Ĉinjenica je da su i potreba i njeno zadovoljavanje podjednako nestvarne. Na taj naĉin shvaćamo da svijet nije stvaran kao takav, jer ne zadovoljava test stvarnosti, koji daju Mudraci. Postoje mnogobrojne religije koje ne prihvaćaju ovo uĉenje, ĉija je namjera da tragaoca za Istinom izdigne iz moĉvare neznanja, iz koje ţeli da pobjegne. Svaka od ovih religija temelji se na skupu vjerovanja ili vjerskih ubjeĊenja, u koje je više ili manje ukljuĉeno ropstvo, uslijed neznanja što se u njima odrţava. Iz tog razloga pristalice ovih religija ne mogu prihvatiti ovo uĉenje. Oni se trude da ga opovrgnu. MeĊutim, dok to ĉine, suprotstavljaju se mjerilu Stvarnosti koje su nam dali Mudraci. Trude se prevazići tu teškoću na dva naĉina. Poriĉu mjerilo. Ipak, i pored toga misle da je ono ispravno, i nastoje dokazati da je svijet i prema tom mjerilu stvaran. Dok to rade još uvijek su nesigurni, pa smiruju svoju savjest izmišljajući stupnjevanje stvarnosti, najnefilozofskiji izum koji svi Mudraci osuĊuju. Ovdje se moţe primjetiti da Mudraci prave ustupak ljudskim slabostima. Svijet je nestvaran sa toĉke gledišta apsolutne Istine, ali izgleda skoro kao stvaran sve dok neznanje drţi naše umove pod svojom vlašću*. Tako se dogaĊa da ovi vjernici nemaju stvarne prituţbe na Mudraca. Uĉenje ne znaĉi da svijet nije stvaran za one koji u potpunosti vjeruju da su tijelo ili um jastvo - koji ne misle da je ovo neznanje, i koji ga se uopće ne ţele osloboditi. Drevno nasljeĊe je dvostruko. Jedan njegov dio namjenjen je onima koji nisu svjesni da su u neznanju, i zato nemaju potrebe za uĉenjem koje sluţi da bi raspršilo to neznanje. Drugi dio drevnog nasljeĊa je za one koji jesu svjesni neznanja i iskreno ţele da ga izbjegnu. Ova dva dijela su sasvim razliĉita. MeĊutim, ovo obiljeţje drevnog Otkrovenja nije poznato ovim vjernicima. Pored toga, njih vrijeĊa neizbeţan zakljuĉak da su oni u lošijoj poziciji. TakoĊer misle da je tuţno to što svijet, za koji vjeruju da je stvaran, treba da se odbaci kao nestvaran, i ĉesto ţele da se raspravljaju sa nama, sljedbenicima Mudraca. Kao što su Mudraci objasnili, mi se ne raspravljamo sa njima, jer uviĊamo da je za njih ispravno da vje-ruju na svoj naĉin, i da, tako verujući, izvlaĉe najviše što mogu iz svijeta dok traje. Oni su poput sanjara koji su ubjeĊeni da su njihovi snovi stvarni i ne ţele da se probude. Mi polako uviĊamo da je ovaj svjetovni ţivot samo san, jer nam Mudraci tako kaţu. I ţelimo da se probudimo. Da svijet ne postoji sam za sebe, Mudrac potvrĊuje na sljedeći naĉin: "Svijet i um se zajedno pojavljuju i nestaju kao jedno, ali od ova dva, svijet svoju pojavu duguje samom umu. Stvarno je jedino Ono u ĉemu se ovaj (nerazdvojivi) par, svijet i um, pojavljuje i nestaje: ta Stvarnost je jedina beskonaĉna Svijest koja se niti raĊa niti umire". (Ulladu Narpadu, stih 7). MAHA YOGA UPANIŠADSKO NASLJEĐE U SVIJETLU UĈENJA BAGAVANA ŠRI RAMANE napisao "TKO" (K. Lakshmana) Onaj tko njeguje ljubav prema istini u svome srcu će ţivjeti i neće umrijeti, jer je on pio vodu besmrtnosti. Buddha To nepokretno stanje, na koje ne utjeĉe roĊenje i smrt tijela ili uma, to stanje ti moraš opaziti. Stvarno ne umire, nestvarno nikada nije ţivjelo. Nisargadatta Maharaj

Postoji nešto, što nije roĊeno, nije stvoreno, nije saĉinjeno, nije sastavljeno. Buddha

20

DoĊe vrijeme kad se ĉovjek naĊe pred mraĉnim, neprelaznim jazom koji je godinama, polagano i nesvjesno, sam sebi kopao. Naprijed ne moţe, natrag nema kud. Rijeĉi nestalo, suze ne pomaţu; sramota ga da jaukne; a i koga da zove? Ne sjeća se pravo ni svoga imena. Tada vidi ĉovjek da na zemlji postoji samo jedno istinsko stradanje, to je: muka nemirne savjesti. Ivo Andrić Slijedite svoju savjest. Samospoznaja donosi slobodu, budući da vam omogućava doticaj s motivacijama za djelovanje. Ljudi sve bolje ĉuju jasan glas svoje savjesti (a ne više svoje srdţbe), te izlaze nakraj s pojmom ţrtve u osjećajnom smislu. Poĉinju shvaćati narav strukture koju ţele promijeniti. Kako, putem savjesti, budu shvaćali da imaju odgovornost promijeniti slabu ili pogrešnu strukturu, morat će dalje djelovati s istinskom iskrenošću. Kroz izbor da se postupa iskreno, ĉisto, jasno i bez ljutnje ili okrivljavanja, poĉinje promjena strukture. Nije toliko stvar u tome što vas struktura porobljava, već što ste joj vi dopustili porobljavanje. Ako uspijete shvatiti razloge koji su na osjećajnom planu dopustili društvu da se pretvori u strukturu porobljavanja, te zbog kojih ste zaboravili da je ono od nekog bilo uspostavljeno, već ste na pragu pravoga suvereniteta. Lyssa Royal ­ TISUĆLJEĆE ­ Duhovna promjena za nadolazeće promjene Strelica na kompasu miĉe se samo onda kad onaj tko ga nosi skrene sa puta koji ona pokazuje. Tako i savjest: ona šuti dok ĉovjek radi ono što treba. Ali, ĉim ĉovjek skrene sa pravog puta, savjest pokazuje ĉovjeku kuda i koliko je zalutao.

Lav N. Tolstoj Rano jednog jutra, dok je skupljao darove, Buddha je prišao velikome podruĉju na kojem se odvijalo proljetno oranje, kada je brahman Bharadvaja poĉeo dijeliti hranu svojim radnicima. Kada je Bharadvaja ugledao Buddhu koji je došao po darove, rekao je: ”O redovniĉe, ja orem i sijem, a nakon što izorem i posijem, tada jedem. Oreš li i ti i sadiš, pa tek onda jedeš?” - Buddha mu odgovori: ”I ja orem i sijem, a nakon toga jedem”. Bharadvaja reĉe: ”I ti sebe smatraš oraĉem? Ne vidim ti plug! Reci mi, o oraĉu, kako ti to oreš?” - Buddha odgovori: ”Povjerenje je sjeme, a mir je kiša. Jasnoća je moj plug, savjest me usmjerava, dok mi je um orma. Budnost mi je ralo i ostan. Oprezan u govoru i na djelu, umjeren u hrani, istinom plijevim i njegujem oslobaĊanje. Istinski je trud moj vol, koji plug ustrajno vuĉe prema Nirvani, slobodi bez ţaljenja. Eto, tako orem; plodovi su takvog oranja besmrtni. Tko god tako ore oslobaĊa se tuge, ţalosti i nedaća”. Bharadvaja usklikne: ”Neka ĉasni redovnik jede! Istinski si oraĉ i tvoj plug donosi plod slobode”. iz Samyutte Nikaye Iluzija je najţivlji korov u ĉovjekovoj svijesti Povijest uĉi, ali nema uĉenika.

Antonio Gramsci 1891-1937

Postoje neograniĉene mogućnosti ispred nas, ali ograniĉen broj završetaka. Postoje uništenje i smrt ili ljubav i izljeĉenje. Ako izaberemo put ljubavi, spašavamo sebe i svoj svemir. Izaberimo ljubav i ţivot. Thornton Wilder

SMRT SAVJEST

Kako umiru veliki ljudi Ljudi se mogu bojati da će ih prihvaćanje i razmišljanje o smrti uĉiniti morbidnima, ili da će im zagaditi uţitak ţivotnih zadovoljstava. Ali iznenaĊujuće, suprotno je istina. Poricanje smrti nas ĉini napetim; prihvaćanje donosi mir. I to nam pomaţe da posta-nemo svjesni onoga što je uistinu vaţno u ţivotu - na primjer, biti ljubazan i voljeti druge, biti iskren i nesebiĉan - tako da svoju energiju moţemo upotrijebiti za te stvari, i odbacimo ĉiniti ono što će u nama izazvati osjećaj straha i ţaljenja u trenutku smrti. Kathleen McDonald (Sangye Khadro) - PRIREMA ZA SMRT I POMAGANJE UMIRUĆIMA

21

Nad grobovima se liju najgorĉe suze zbog neizreĉenih rijeĉi i neizvršenih djela. Harriet Beecher Stowe

Neko djelo je loše onda kada se zbog njega kajemo i njegove posljedice doĉekujemo sa suzama. A dobro je ono zbog kojeg se ne kajemo i ĉije posljedice prihvaćamo s radošću. Buddha - - - - Velika vrlina ţivjeti u miru sa ţivima. Mikhail Naimy Budite budni i cijenite sve i svakoga. Ĉesto propuštamo cijeniti one koje volimo i sve darove svemira sve dok ne bude prekasno i oni već napuste naš ţivot. . . .Umjesto njegovanja pogrešnih zapaţanja ega, postanite osoba koja cijeni, dakle ostvaritelj, pro-matrajući u drugoj osobi Krista koji vam uzvraća sjajem.

Wayne W. Dyer - OSTVARITE SVOJU SUDBINU Velika vrijednost korištenja ţivota je da ga potrošimo za nešto što će ga nadţivjeti.

William James Ono što će preţivjeti u nama je ljubav. Larkin Philip - 1922-1985 Istinska ljubav ne ovisi ni o ĉemu zemaljskomu, i zato je uništenje zemaljskoga ne moţe ubiti. S. N. Lazarev Smrt ima temeljnu vrijednost u ţivotu ljudske osobnosti i naša duša mora je po-tpuno iskoristiti. Moţda će vam jednog dana reći da sam pokleknuo pred smrću. Odsada znajte, lagat će vam. 8. veljaĉe 1600. godine priopćeno mu je da će biti spaljen na lomaĉi; dobio je 8 dana za razmišljanje i odluku o pokajanju - nije se pokajao. Sud je donio presudu kaţnjavanja spaljivanjem na lomaĉi. Ĉuvši presudu katoliĉke Inkvizicije Giordano Bruno je rekao: "S više straha vi meni izriĉete presudu, nego što je ja primam". 17. veljaĉe 1600. godine Giordano Bruno je ţiv spaljen na lomaĉi zajedno sa svojim knjigama. Na Campo di Fiori, rimskom Cvjetnom trgu, na kojemu je Giordano bio spaljen, 1889. godine podignut je spomenik s natpisom: "Tu gdje je lomaĉa gorjela". "Vrline su oblici koje stvara prosvijetljeni um: kroz njih on pokazuje svoje postojanje". IzmeĊu neispravnog ţivota i ispravne smrti bolje je izabrati smrt u ispravnosti nego neispravan ţivot. Godato, iz THERA GATHA Prosvijetljeni imaju snagu koja nije ovozemaljska. Njihova snaga je potpuno od ljubavi . . . . Kao ruţin cvijet ili kap rose. Njihova snaga je vrlo krhka, ranjiva. Njihova snaga je snaga ţivota, a ne smrti. Njihova moć nije od onoga što ubija; njihova moć je od onoga što stvara. Njihova moć nije od nasilja, agresije; njihova moć je moć milosti.

Osho 1931-1990

"Bojati se smrti, gospodo, nije ništa drugo nego misliti za sebe da smo mudri, a kada to nismo, misliti da nešto znamo, a ustvari ne znamo". (Apologija, 32) "Ja vam kaţem gospodo, onima koji su glasali da me se ubije, da će osveta doći nad njima odmah nakon moje smrti i bit će je daleko teţe podnositi nego ona koju ste vi poduzeli da me ubijete". "Vi ste u krivu ako vjerujete da ćete ubijanjem ljudi sprijeĉiti bilo koga da vam prigovara što ne ţivite na ispravan naĉin. Izbjeći takve testove nije ni mo guće niti dobro, ali to je najbolje i najlakše ne ozloglašavati druge već sebe pripremiti da se bude dobar što god je to moguće više". "Dobar ĉovjek ne moţe biti povrijeĊen ni u ţivotu ni u smrti" Sokrat

22

Takva briga za smrt, buĊenje koje bdije nad smrću, savjest koja smrti gleda u lice, drugo je ime za slobodu. Jacques Derrida Kad smrtni-um prestane razlikovati, nema više ţeĊi za ţivotom.

LANKAVATARA SUTRA Nisargadatta - Doktori su dijagnozirali da ovo tijelo ima rak. Da li bi bilo tko drugi bio tako veseo kao što sam to ja, sa tako ozbiljnom dijagnozom? Svijet je tvoje direktno iskustvo, tvoje vlastito posmatranje. Sve što se dogaĊa dogaĊa se na tom nivou, ali ja nisam na tom nivou. Ja sam sebe odvojio od Sattva gune, takovosti (biće, bivstvovanje). Krajnje stanje u duhovnosti je to stanje u kojem se ne osjećaju nikakve potrebe u bilo koje vrijeme, gdje ništa nije korisno za bilo što. To stanje se naziva Nirvana, Nirguna, ono što je Vjeĉno i Krajnja Istina. Suština i konaĉni zakljuĉak ovog cijelog govora se naziva Sat-guru Parabrahman to stanje u kojem nema nikakvih potreba. Nakon rastvaranja univerzuma, kada ne preostaje nikakav trag postojanja, ono što preostaje je moje savršeno stanje. Kroz cijelo stvaranje i rastvaranje univerzuma, ja uvijek ostajem nesputan. Ja nikada nisam ovo izloţio: moje stanje nikada nije osjećalo stvaranje i rastvaranje univerzuma. Ja sam princip koji preţivljava sva stvaranja i rastvaranja. Ovo je moje stanje, i tvoje, takoĊer, ali ti to ne ostvaruješ jer si obuhvaćen svojim bićem (bivstvovanjem). To ostvariti postaje moguće samo kada se stekne potpora od nepobjedive vjere, od tog vjeĉnog Sat-guru Parabrahman. To je vjeĉno svojstvo bilo kojeg oboţavaoca Gurua. Svibanj 14. 1980 - Ova bolest daje potvrdu da ne postoji osobnost, pojedinac. Bolest koga? Bolest je dio funkcioniranja svog ispoljavanja, dinamiĉna Chaitanya; to je igra svjesnosti. Moje istinsko stanje je prije ove svjesnosti. To stanje ne ovisi o svjesnosti. 5. Prosinac, 1980. - Ljudi misle da oni ovdje dolaze po svom vlastitom htijenju, ali to je svjesnost koja ih dovodi ovdje, zato jer svjesnost ţeli ovo znanje. Moji govori su usmjereni svjesnosti: "Ti si se poistovjetio sa tijelom, ali ti nisi tijelo". To je znanje koje mora razumjeti svoju vla-stitu prirodu, i sjediniti se sa znanjem koje je njen izvor. Ljudi dolaze ovdje i traţe blago-slov; oni ne razumiju da je znanje da nisu tijelo, već unutrašnja svjesnost, blagoslov. 22. Prosinac, 1980. - Ti nisi znao za svoje postojanje nakon što si roĊen. Devet mjeseci u maternici i to "ja sam to i ovo" je bilo odsutno. Kada ti poĉneš prepoznavati svoju majku, onda postaješ svjestan i svoga vlastitog postojanja. To "ja sam-stvo" dolazi kasnije. Majka te pouĉava u svom neznanju, da si tijelo i ti u to poĉinješ vjerovati. Tvoj um se isto tako poĉinje polako oblikovati. Tako od samog poĉetka, zbog neznanja, Apsolutno sebe ne poznaje; i zbog tijela, ono poĉinje znati da je ono to - JA SAM. Zbog neznanja, ti moraš nekoga pitati "tko sam ja?" inaĉe u suprotnom ti ne bi to nikoga pitao. 28. Lipanj, 1981. - Sve znanje je kao sin neplodne ţene. Sada samo postoji bivanje i funkcioniranje. Individualnost i osobnost je odbaĉeno. Nema osobnosti, tako nema ni pitanja o roĊenju, ţivotu ili smrti. Ono što preostaje je samo svjesnost bez imena ili oblika. Obliku treba ime, ali kada oboje nisu tu, onda svjesnost opstaje samo onoliko dugo dok je u tijelu, ali bez ikakve individualnosti. Tijelo je sada od toliko koristi kao što je bilo prije roĊenja i nakon smrti. Kako me ti poznaješ? Ti me poznaješ samo po steĉenom tjelesnom obliku, imenu i formi. Da li me ti vidiš stvarnim kakav ja jesam? Ja u to sumnjam. Zakljuĉak je sada da neroĊeno uţiva princip-raĊanja. Taj princip koji je roĊen za to je trebalo mnogo vremena da se to shvati, i to je to da samo neroĊeno jeste ono koje prevladava. Za to je bilo potrebno mnogo vremena da Sebstvo razumije Sebstvo. Mi smo oko naših vratova vezali tako mnogo koncepata; smrt, ovo "JA SAM", i tako dalje. Sliĉno tome, koncepti dobra i zla su isto tako nepotrebni. Mi smo stvorili te koncepte i bili uhvaćeni u njima. Jean Dunn - CONSCIOUSNESS AND THE ABSOLUTE - Nisargadatta Maharaj 1897-1981