Principat od Augusta do Septimija Severa

Augustov principat • od 29. g. pr. Kr. – Oktavijan jedini sposoban za organiziranje vlasti u državi • Rim – spremnost prihvaćanja vladavine jednog čovjeka i gubitka republikanske slobode – zalog stabilnosti i mira • Oktavijan se odriče netradicionalnih oblika vlasti – odriče se korištenja titule kralja – poziva se na starorimsku tradiciju i ideale • priprema za trajni ostanak na vlasti • novi sustav vladanja – principat – Princeps • 13. 1. 27. g. – predaje svu vlast u ruke senata i puka – ponovna formalna uspostava republike – on postaje konzul • senat mu daje titulu Augustus – Uzvišeni – titula mu postaje dio imena koje se prenosi na njegove nasljednike • po njemu ime dobiva rimski šesti mjesec u godini – August – do tada Sextilis • početak božanskog štovanja – Divus Augustus • senat – traži aklamacijom od Augusta da i dalje upravlja državom August kao magistrat • stvarno učvršćivanje i ozakonjenje položaja na vlasti – August dobiva desetgodišnji prokonzularni imperij u Galiji, Hispaniji, Egiptu i Siriji – poslije pridodan i Ilirik – Imperator • sve naveden provincije su s vojskom – dobivanje potpune moći u državi • u ostalim senatskim (pacificiranim) provincijama – uprava povjerena magistratima • u svim provincijama – imperium proconsulare maius – nadležnost nad upravom svih provincija preko carskih kuratora i legata • senatske provincije su bez vojske – nema opasnosti da netko ugrozi njegov položaj • poslije isteka 10 godina – prokonzularni imperij mu je redovito produžavan • u Rimu i Italiji – 9 kohorti pretorijanaca – svaka kohorta s 500 ljudi – kasnije do 1000 – tri kohorte August drži stalno u Rimu Augustova pretorijanska garda • do 23. g.pr. Kr. – August je konzul svake godine – od 23. formalno nije konzul – zadržava konzulski imperium i pravo da uvijek može preuzeti političku vlast kao konzul – još samo dva puta konzul: 5. i 2. g. pr. Kr. • zadržava pravo na kurulsku stolicu (sella curulis) i liktore • 23. g. – prenosi na sebe doživotnu tribunsku vlast – trajni utjecaj na donošenje zakona i svako političko djelovanje • sacrosanctitas – posvećenost i nepovredivost osobe tribuna • vrijeme vladavine budućih careva se broji prema godinama obnove tribunske časti • August – kao doživotni pučki tribun trajno nastupa kao branitelj puka – preuzima u Rimu opskrbu puka hranom – cura annonae • dodatne mogućnosti Augustovog utjecaja na vlasti i upravu: – carski kazneni sud – calculus Minervae: pravo da presudi u porotničkom sudovanju pri jednakom broju glasova • za izbor magistrata i senatora – vrhovno mjerodavan August – manji troškovi kandidata prilikom izbora – manja korupcija i pljačka provincija radi novca potrebnog za politički uspon • od 12. g. pr. Kr. – August je pontifex maximus – vrhovni nadzor nad državnim kultom – potpun utjecaj na važna područja rimskog života • M. V. Agripa (oženjen za Augustovu kći Juliju)– legatus Augusti – vrhovni Augustov zastupnik • obilježje principata – nijedna Augustova ovlast ne prelazi ovlasti republičkih magistrata –opstanak političkih formi republike • August izbjegava kraljevske atribute i provokaciju onih koji drže do republikanskih tradicija – senatori sjede u njegovoj prisutnosti • na početku – nemiri i pokušaji atentata na Augusta – nosi oklop ispod tunike • udaljavanje i kažnjavanje nepoćudnih senatora • uz sve atribute princepsa – puno Augustovo ime je: Imperator Caesar Divi Filius Augustus

1

• 2. g. pos. Kr. – pater patriae – povezivanje s Romulom – ne uzima Romulovo ime radi njegovog kraljevskog naslova • August se nastoji proglasiti božanstvom – divinizacija vladara • u samom Rimu ograničeno štovanje iz oprez prema tradicijama – na istoku: štovanje slično kao i kod helenističkih vladara – njegovi kipovi pored božice Rome • August naglašava sebe kao spasitelja Rima i donositelja mira – izgradnja Ara Pacis Augustae

Reforme državne uprave • plaćeno činovništvo – briga o financijskom stanju senatora – sprečavanje korupcije, bavljenja novčarskim poslovima • mjere protiv izrabljivanja provincija – uz namjesnike provincija – nezavisna financijska uprava na čelu s prokuratorom koji polaže račune carskom fisku • senat – uprava nad državnom riznicom • radi točnog oporezivanja: provonenje popisa stanovništva u državi i odrenivanje cenzusa • vojska – stacionirana u carskim provincijama – konačno urenena kao stajaća vojska • ukupno oko 170 000 legionara u 28 legija – i dalje većinom Italici – pomoćne postrojbe iz provincija • nakon 20 službe u vojsci – legionari se naseljava u kolonijama širom države – osnova romanizacije • u Rimu – osnutak vatrogasnih i policijskih postrojbi (vigiles) – pod gradskom prefekturom • August u Rimu dijeli 30 kg žita mjesečno po glavi za 200 000 siromaha – česta organizacija gladijatorskih igara – panem et circenses

Obnova rimskih tradicija i ćudorena • obnova starih rimskih i italskih tradicija – jedna od važnih sastavnica Augustove vladavine • obnova štovanja starih rimskih kultova – obnova hramova – stare vjerske svečanosti kao protuteža istočnjačkim kultovima – Izida, Mitra • uvonenje ćudorednih zakona – zdrav obiteljski život kao osnova ispravnog državnog poretka • aristokracija – moralna vertikala i stup obnove – strogi kriteriji za primanje u senat i izbor za magistrate • poticanje na rananje djece: – bogati bez djece ne nasljenuju ništa – nagranuju se oni s mnogo djece: konzuli s više djece mogu birati provinciju gdje će raditi • ćudoredne zakone August primjenjuje i na svoju obitelj – progoni nepoćudne umjetnike: Ovidije prognan na Pont gdje je i umro • pjesnici Horacije i Vergilije – pristaše i podupiratelji Augustovih ideja i reformi

Augustov kraj • 13. g. pos. Kr. – August sastavlja Res Gestae Divi Augusti – idealiziran popis Augustovih djela i postignuća • u obliku kamenih ili brončanih ploča postavljen u svim važnim centrima države – sačuvan u Ankari na latinskom i grčkom: “Monumentum Ancyranum” • August ostavlja urenen sustav i državni aparat – izgranene mnoge javni objekti u Rimu i širom države • umire 14. g. pos. Kr. u 77. godini – dugačak život: jedan od uzroka problema oko njegovog nasljednika • Druz i Tiberije – djeca iz prvog braka Augustove supruge Livije – takoner posinjeni – Druz umire 9. g. pr. Kr. u Germaniji

2

• rano preminuli Gaj i Lucije – posinjeni Augustovi unuci (djeca kćerke Julije i Agripe) – Agripa Postum: treći njihov sin prognan od Augusta 7. g. pos. Kr. – August ukinuo posinjenje nad njim • Tiberije ostaje jedini nasljednik – August je prisiljen odlučiti se konačno za njega usprkos nepovjerenju

Julijevsko-klaudijevska dinastija • julijevsko-klaudijevska dinastija (14. – 68. g.) • Tiberije (14. – 37. g.) – nastoji vladati poput Augusta – zadržava njegov oblik vladanja • u prvom dijelu vladavine nastoji da senat ima veći utjecaj i da preuzme odgovornost • designira i posvaja Germanika za svog nasljednika – daje mu istok države na upravu – Germanik umire 19. g. • Druz postaje nasljednik – misteriozno umire 23. g. • 26. g. Tiberije postaje nepovjerljiv i sumnjičav – povlači se na Capri • prefekt pretorijanaca Sejan (Lucius Aelius Seianus) preuzima stvarnu vlast u Rimu – okuplja sve pretorijance u novom logoru kod grada – castra praetoria • nasilje nad senatom i carskom obitelji – navodno svladavanje zavjere protiv Tiberija • Tiberije uklanja Sejana 31. g. – provodi čistke i sunenja u senatorskim redovima • vrlo nepopularna vladavina – povlači se iz Rima i umire u Mizenu 37. g. u 78 god. • senat ga ne proglašava božanstvom – pučka parola: u Tiber s Tiberijem • Tiberija naslijenuje Kaligula (Gaj) – Germanikov sin – u prve dvije godine umjeren vladar • u druge dvije godine postaje okrutni tiranin prema izvorima duševni bolesnik – uklonili ga pretorijanci i senat 41. g. • Klaudije (Tiberius Claudius Caesar Augustus Germanicus) – vlada od 41. do 54. god. – Germanikov brat – pretorijanci ga postavili za vladara • uspješna vladavina – srenivanje uprave – javne gradnje – 2 nova akvedukta – nova luka na Tiberu (Portus) – obnovio Circus Maximus • pokorio Britaniju – anektirao Mauretaniju, Pamfiliju, Likiju, Judeju, Trakiju i Norik • druga strana vladavine – sukobi sa senatom i aristokracijom • ubija svoju treću ženu Mesalinu 48. g. zbog urote – 54. g. daje ga ubiti četvrta žena Agripina – Klaudijev nećak i Agripinin posinak Neron postaje car • Neron (Nero Claudius Caesar Augustus Germanicus) – 54. do 68. g. – postao vladar s 16 godina • prvi potez na vlasti – zajedno sa senatom deificira Klaudija • isprva uspješna i umjerena vladavina u slozi sa senatom – utjecaj Neronovog učitelj stoičkog filozofa Seneke – znatan upliv pomajke Agripine • gušenje ustanka u Britaniji – Budika (60. – 61. g.) • tijekom vladavine počinje obračune s protivnicima – ubojstvo polubrata Britanika 55. i pomajke Agripine 59. g. • Tacit, Kasije Dion i Svetonije – prikazuju ga u negativnom svjetlu: kao tirana koji provodi strahovladu – manji broj izvora navodi njegovu popularnost – posebna na istoku države • glavno nedjela – palež Rima u umjetničke svrhe – optužuje kršćane za to – prvi progoni kršćana u Rimu – stradavanje sv. Petra i Pavla • senat i vojska ustaju protiv Nerona – samoubojstvo uz pomoć osobnog sekretara Aureus Nerona i Agripine

Flavijevska dinastija • 68. g. – grananski rat – Oton:kandidat pretorijanaca – Galba i Vitelije: vojni zapovjednici • ustanci u državi: Judeja (od 66.) i Germanija • četvrti car u istoj godini – Vespazijan (Titus Flavius Vespasianus)– vojskovona vojske u ist. provincijama (69. – 79. g.) • Njegov sin Tit guši 70. g. ustanak u Judeji

3

• Vespazijan – srenena vladavina – uzor: August – štedljivost u drž. upravi – gradi Kolosej – pridobiva puk • 79. – 81. g.: stariji Vespazijanov sin Tit – kratka i uspješna vladavina – u njegovo vrijeme erupcija Vezuva – umro od bolesti • 81. – 96. g.: mlani Vespazijanov sin Domicijan – srenena uprava i vanjskopolitička inicijativa: širenje posjeda u Britaniji i rat s Dačanima – Germania Inferior i Superior • ekonomski uspon države i monetarna reforma • autokratska ali učinkovita vladavina – sukob sa senatom: vlada uglavnom bez njega – orijentalni ceremonijal – omražen u Rimu – suprotnost stoičkom idealu vladara • progoni kršćana – zbog protivljenja carskom kultu • ubijen kao žrtva zavjere od dvorskih činovnika – senat: damnatio memoriae

Adoptivni carevi • 96. – 98. g.: Nerva – stari senator – stoičke zasade – adoptiranje najboljeg u državi za nasljednika – prvi od “5 dobrih careva” – svi adoptivni do Marka Aurelija • 98. – 117. g: Trajan (Marcus Ulpius Nerva Traianus) – Hispanac – poštuje prava senata – uspješna vladavina – novi procvat države • teritorijalna ekspanzija države – nove provincije: Armenija, Mezopotamija, Asirija, Arabija Petreja i Dacija (Trajanov stup) – zadnja velika osvajanja novih krajeva – u njegovo vrijeme država obuhvaća najveći teritorijalni opseg • njegovi ratovi: veliki financijski i vojni napori države – država na rubu kolapsa • 117. – 138. g.: Hadrijan (Publius Aelius Hadrianus)– srenivanje unutrašnjih prilika u državi – gospodarski uspon države i komunalna izgradnja • pobornik grčke kulture i ideala – gradnja vile u Tivoliju kod Rima – mauzolej u Rimu • smanjena vojske – negativna tendencija: sve više barbara u vojsci – napuštanje ist. provincija – granica na Eufratu • 130. – 135. g.: novi židovski ustanak • učvršćuje državne granice – limes u Panoniji i Germaniji – utvrnenja sa stalnom posadom –Hadrijanov zid u Britaniji • 138. – 161. g.: Antonin Pio – miroljubiva vladavina – nastavak gospodarskog i kulturnog blagostanja u državi – Antoninov zid u Britaniji • 161. . 180. g.: nećak Antonina Pija – Marko Aurelija – ideal vladara-stoika – do 169. vlada s Lucijem Verom • vrlo nemirna vladavina obilježena stalnim ratovima – Mezopotamija, Armenija – pobuna Avidija Kasija na istoku – Markomani i Kvadi prodiru do Akvileje i Jadrana • prvi napadi Gota, Langobarda i Vandala • kuga u Italiji – pomor velikog broja stanovnika – povećana porezna opterećenja radi stalnih ratova • car uspijeva pobijediti vanjske neprijatelje – uspjeh na istoku – umire u Vindoboni pred pobjedom nad Markomanima • 180. – 192. g.: Komod (sin M. Aurelija) – ukida sve očeve pozitivne mjere • promiče istočnjačke kultove: Izida i Baal – povezuje se s Heraklom – traži božanske počasti za sebe još za života – bori se kao gladijator • ubijen u uroti od strane pretorijanaca

Severi • nakon Komodove likvidacije – metež oko prijestolja – pretorijanci prodaju carski tron – grananski rat • Pertinaks i Didije Julijan – na vlasti od 192. – 193. g. – Pescenije Niger, Klodije Albin i Septimije Sever – pretendenti na tron – godina pet careva • pobjenuje panonski namjesnik – Septimije Sever (193. – 211. g.)

4

• oslanja se na vjernu vojsku – progoni senatore koji ga ne podupiru – uspješna vlast – obnova urušenog Carstva – skrb za provincije • 211. – 217. g.: Karakala – Septimijev stariji sin – dijeli vlast s bratom Getom – ubija ga iste godine • 212. g. Constitutio Antoniniana – granansko pravo svim slobodnim stanovnicima države • gradnja najvećih termi u Rimu – pridobivanje puka • okrutan vladar – ubijen nakon tiranske vlasti • 217. – 218. g.: Makrin – pretorijanski prefekt – porijeklom Berber • 218. – 222. g.: Elagabal – uveden Baalov kult – ubili ga pretorijanci • 222. – 235. g.: Aleksandar Sever – ubijen od vojnika XXII. legije za vrijeme pohoda na germanskom limesu

Vanjska politika države • August – uglavnom ne vodi vojne pohode – Agripa, Tiberije i Druz vode ratove za njega • 20. g. pr. Kr. – pregovorima vraća od Parta bojne znakove – izgubio ih Kras 53. g. pr. Kr. • 15. – 12. g. pr. Kr.: osvajanje alpskog područja i zemalja uz gornji tok Rajne – Švapska, Recija – Tiberije i Druz • osnovana provincija Recija – gl. grad Augusta Vindelicorum • osvojena Panonija do Dunava i Drave • dovršeno osvajanje u Hispaniji – reorganizacija u 3 provincije • 12. g. pr. Kr. – 6. g. pos. Kr.: pokušaj pomicanja limesa na Labu te kroz Češku do Dunava • Druz prodire s ušća Labe u unutrašnjost – Tiberije sprema napad na Marboda i Markomane u Češkoj – ustanak u Iliriku prekida Tiberijev pohod • 9. g. pos. Kr. – Arminije – vona Heruska – u Teutoburškoj šumi – uništava 3 legije Kvintilija Vara – 20 000 palih Rimljana • odustaje se od pomicanja limesa na Labu • August zacrtava trajne granice države – Rajna, Dunav, Eufrat • Germanik predvodi kaznenu ekspediciju protiv Germana: 14. – 19. g. pos. Kr. – nekoliko pobjeda nad Arminijem – veći dio Germanije ostaje van Rimskog Carstva • Marbod i Arminije ratuju menusobno – Marbod 19. g. bježi na rimski teritorij – Arminija ubijaju ronaci skloni Rimu • Vespazijan i Domicijan šire rimski posjed na Majni – 85. g. područje sjeverno od Majne u rimskim rukama – prema Neckaru • limes: Rajna – Majna – Neckar – Dunav • Domicijan – osniva Gornju i Donju Germaniju – gl. gradovi: Mogontiacum (Mainz): Gornja Germanija i Colonia Agripina (Köln): Donja Germanija • 16. g. pr. Kr. – noričko kraljevstvo je priključeno rimskoj državi – 45. g. za Klaudija postaje provincija – nakon smrti posljednjeg noričkog kralja • 2. st. – ponovno jači germanski upadi preko Rajne i Dunava: 166. – 180. g.: markomanski rat – nakon njihovog prodora do Akvileje i Jadrana • 3. st. – obnova germanskih napada • kraj 1. i poč 2. st. – napadi Sarmata i Dačana na srednjem i donjem Dunavu: 100. – 107. g. Trajan osvaja Daciju • osniva nove provincije na istoku: Armenija, Mezopotamija, Asirija, Arabija Petreja – napušta ih Hadrijan – granica na Eufratu • Britanija – 55. i 54. g. pr. Kr. – Cezar: dvije kaznene ekspedicije – bez većeg uspjeha • za Klaudija – osvajanje južne i središnje Engleske • 60. – 61. g.: ustanka Budike – vrlo žestoke borbe • 78. – 85. g. – prodor u sjevernu Englesku • Hadrijan gradi zid u SJ Engleskoj zbog upada Pikta iz Škotske – Antonin Pio gradi drugi zid sjevernije – 184. g. napušten kao obrambena linija

5

• 197. g. – ustanci u SJ Engleskoj – Septimije Sever – gušenje – Britanija ostaje mirna do 5. st.

Augustov pohod na Ilirik • nakon pokorenja Delmata – nastavak ratovanja po Bosni i Panonskoj nizini • nastavak ostvarenje cilja: stabilna granica rimske države na Dunavu • 29. g. pr. Kr. – Oktavijan slavi veliki trijumf nad Delmatima • 27. g. – Oktavijan August predaje Ilirik senatu na upravljanje kao mirnu provinciju • vojni logori u Dalmaciji: XI. legija: Burnum (Ivoševci kod Kistanja) i VII. legija: Tilurium (Gardun kod Trilja) • osnovana rimska kolonija u Epidauru i možda u Jaderu • 16. g. – pokorenje keltskih Tauriska – područje današnje Slovenije i SZ Hrvatske – vojni pohod vodio Tiberije • 16/15. g. – Tiberije uspješno ratuje protiv Skordiska – keltski Skordisci postaju rimski saveznici • 16. g. – manji delmatski ustanak – svladao ga Publije Silije • 12. do 8. g. pr. Kr. – pokoreni Breuci i Amantini – osvojeno područje do Drave i Dunava • 11. – 9. g. pr. Kr. – nova pobuna Delmata – uskoro svladana – Ilirik opet postaje carska provincija

Batonski ustanak • 6. g. pos. Kr. – Tiberije ratuje s Marbodom – kralj Markomana – pokušaj rimskog pripajanja današnje Češke i Moravske • novačenje u Iliriku – nezadovoljstvo lokalnog stanovništva – kod Dezitijata: otvorena pobuna – na čelu Baton • ustanak se brzo širi na cijeli Ilirik – Breuci: uz Dezitijate glavni nositelji ustanka – kralj Pines i vojskovona Baton • Velej Paterkul: 800 000 ustanika – 200 000 pješaka i 9 000 konjanika • Breuci opsjedaju Sirmij – namjesnik Mezije Antonije Cecina Sever potiskuje Breuke i poražava ih kod rijeke Drave – zbog provale Dačana mora se vratiti na istok • Dezitijati prodiru do Salone poražavajući manje rimske posade – ustanci pustoše jadransku obalu i provaljuju u Makedoniju • strah u Rimu – August uvodi nove poreze i novačenja – vraća i veterane u vojsku – Tiberija imenuje vonom pohoda • Tiberije sklapa mir s Marbodom – šalje Valerija Mesalina s manjom vojskom u Ilirik – poražava Dezitijate koji su krenuli na Akvileju – Baton prisiljen na uzmak • Tiberije dolazi u Sisciju s 10 legija – Velej Paterkul: 10 legija, 14 konjičkih ala, 70 pješačkih kohorti pomoćnih četa, 10 000 veterana i dobrovoljaca – ukupno oko 100 000 ljudi – Tiberije se utaboruje i čeka • u Rimu – nezadovoljstvo Tiberijevom pasivnošću – sam August odlazi u Ravenu da bi bio bliže operacijama • Tiberije se ograničava na manji rat i uništavanje neprijateljskih resursa – Dezitijati se povlače prema Breucima – utaboruju se na područje Fruške Gore (Alma mons) – novi pokušaj napada na Sirmij • s istoka prodiru Cecina Sever i azijski namjesnik Plaucije Silvan s 5 legija i tračkim konjaništvom – Tiberije ratuje s ustanicima u slavonskim gorama (Papuk, Psunj, Krndija) • Volcae paludes – močvare uz Vuku izmenu Osijeka, .akova i Vinkovaca – oba Batona napadaju istočnu vojsku – teška pobjeda rimske vojske – neodrživ položaj ustanika u Slavoniji • 8. g. Germanik pustoši mezejsku zemlju – izmenu Vrbasa i Drine • 8. g. breučki Baton polaže oružje na rijeci Bathinus (možda Bosna ili Bosut) – predaje Pinesa – dezitijatski Baton hvata i pogubljuje izdajničkog breučkog Batona • ustanak se ograničava na Dalmaciju – krajem 8. g. pos. Kr. Tiberije se vraća u Rim

6

• Germanik kreće iz Siscije na jug – prodor japodskim područjem – vj. dolinom Une – teške borbe – sporo napredovanje na jug • Tiberije se vraća u proljeće 9. g. – uključuje se u ratne operacije – dijeli vojsku na tri dijela – Plaucije Silvan ostaje s dijelom vojske u Panoniji – M. Emilije Lepid kreće u Dalmaciju prema Germaniku – Tiberije se pridružuje Germaniku • Baton u Andetriju (vj. Muć) – predaje se nakon opsade – poslan u Ravenu – umire 12. g. kao politički zatvorenik • Germanik nastavlja rat – posljednji otpor u Ardubi (vj. u BiH) – dio branitelja i žena s djecom se baca u smrt s gradine u rijeku • kraj velikog ilirsko-panonskog ustanka – počinje pacifikacija i romanizacija Ilirika • Tiberije slavi trijumf nad Delmatima i Panoncima tek 12. g. – zbog poraza u Teutoburškoj šumi

Hrvatski povijesni prostor nakon panonsko-delmatskog ustanka • Ilirik – provincija vj. od Cezarovog vremena – Augustova osvajanja – znatno proširenje teritorija provincije • Istra odvojena od Ilirika – zajedno s venetskim područjem čini 10. regiju Italije – granica na Raši – vj. 18. g. pr. Kr. • prva podjela: Gornji i Donji Ilirik – vj. nakon pomicanja granice na Dravu oko 9. g. pr. Kr. • ubrzo nakon batonskog ustanka – podjela Ilirika na Dalmaciju i Panoniju – možda već 10. g. pos. Kr. • prema nekim mišljenjima – podjela Ilirika tek za Vespazijana • Dalmacija – od Raše do menurječja Drine i Morave – u Albaniji do rijeke Mati – na sjeveru granice ide sj. obroncima Dinarskog gorja • glavni grad Dalmacije – Salona • tri sudbena područja (konventa): Skardona, Salona, Narona • Panonija – od Dalmacije na sjever – na sjeveru i istoku granica je Dunav • zapadna granica se pomicala – Emona je kasnije postala dio Italije • moguća prva središta provincije: Emona, Petovij, Karnunt i Siscija • u ovo vrijeme – početak romanizacije prostora ovih dviju provincija – isprva znatno snažnija romanizacija u Dalmaciji • Salona i Narona – kolonije već od Cezarovog vremena – od 43. g. pr. Kr. kolonija je i Pola • za Augusta – Epidaur i Jader postaju kolonije • municipiji iz Augustovog vremena: Poreč, Trogir, Vis, Risan, Budva, Kotor, Ulcinj • gradovi – centri romanizacije i prodora italske kulture – ujedno i centri gospodarskog i kulturnog razvitka

Dalmacija i Panonija u 1. st. pos. Kr. • u Dalmaciji trajno stacionirane dvije legije – VII. u Tiluriju (Gardun kod Trilja) – XI. u Burnumu (Ivoševci kod Kistanja) • u Panoniji u Augustovo vrijeme stacionirane VIII., IX. i XV. legija – vj. u Emoni, Sisciji i Sirmiju – kasnije se legije izmjenjuju • u Dalmaciji oko 14. g. upravitelj postaje Publije Kornelije Dolabela – gradi ceste iz Salone prema zalenu i Panoniji – glavnih 5 pravaca s ishodištem u Saloni • ceste imaju strateški značaj – brzo kretanje vojske kroz neprohodne krajeve – nekoć značajna poteškoća u doba ratova s Delmatima • Tiberije šalje sina Druza 17. g. na vojnu izobrazbu u Dalmaciju • Parentium (Poreč) postaje kolonija u Tiberijevo vrijeme

7

• nakon Kaliguline smrti – pobuna dalmatinskog legata Furija Kamila Skribonijana – usmjerena na povratak republike – protiv Klaudija • VII. i XI. legija ne pristaju uz pobunu – ostaju vjerne novom caru Klaudiju (41. – 54. g.) –zarobljavaju i pogubljuju Skribonijana i pobunjene časnike • obje legije stječu naslov: Claudia pia fidelis • Klaudije osniva koloniju Ekvum (Colonia Claudia Aequum)– Čitluk kod Sinja • Panonija i dalje slabije urbanizirana i romanizirana od Dalmacije – započinje s urenenjem limesa na Dunavu • nakon kraja Neronove vladavine 68. g. – dalmatinske legije podupiru Otona do njegovog poraza • nakon Otonovog poraza – pristaju uz Vespazijana (Flavijevci) • flavijevsko vrijeme – pojačana romanizacija i naseljavanje italskog stanovništva u Panoniji • u Dalmaciji i Panoniji – snažan gospodarski i kulturni uspon • Siscija i Sirmij postaju kolonije za Vespazijana • Andautonija i Neviodun (Drnovo kod Krškog) – flavijevski municipiji • Vespazijan izmješta VII. i XI. legiju na limes – Dalmacija postaje provincija bez vojske (provincia intermis) – u njoj ubuduće borave samo manje pomoćne jedinice • za Vespazijana u Panoniji stacionirane XIII. i XV. legija – reorganizirao riječnu ratnu flotu – Classis Flavia Pannonica – baze flote: Mursa, Taurun, Sirmij, Servicij, Siscija • za Flavijevaca – uspostava limesa sa stalnim posadama na Dunavu – posebno za Domicijana zbog napada Sarmata i Dačana – povećanje broja legija u Panoniji

Dalmacija i Panonija u 2. st. • Trajan (98. – 117. g.) – izmenu 105. i 107. g. dijeli Panoniju na Gornju (središte: Karnunt – Carnuntum)i Donju (središte: Akvink – Aquincum) • nastavak utvrnivanja dunavskog limesa – napadi Sarmata, Dačana, Jaziga i Roksolana na Panoniju • 100. do 106. g. pohod na Dačane – 107. g. provincija Dacija • Hadrijan (117. – 138. g.) – završetak urenenja dunavskog limesa – snažan gospodarski uspon Panonije • Hadrijan posjećuje Panoniju 124. g. • Mursa postaje kolonija – Cibale i vj. Akve Balise (Aquae Balissae – današnji Daruvar) municipiji • Antonin Pio (138. – 161. g.) – nastavak prosperitetnog i mirnog razdoblja u čitavom Carstvu • Marko Aurelije (161. – 180. g.) – nemirno razdoblje u Panoniji i Dalmaciji • 166. – 180. g. – markomanski rat – uz Markomane: Kvadi, Jazigi i Langobardi • prodor barbara preko limesa – velika razaranja u Panoniji – prodor do Jadrana i Akvileje • utvrnivanje gradova u Dalmaciji – Salona tada dobiva nove bedeme – veći dio Dalmacije ipak poštenen razaranja za razliku od Panonije • slom gospodarskog i kulturnog života u Panoniji • Marko Aurelije umire u Vindoboni pri kraju rata u kojem su Rimljani pobjenivali – rat ostaje nezavršen • početak obnove limesa i provincije za vrijeme Komoda (180. – 192. g.)

Dalmacija i Panonija u 3. st.• car postaje Afrikanac Septimije Sever (193. – 211. g.), namjesnik Gornje Panonije – uz pomoć legija iz Panonije i Dalmacije – nova dinastija Severa – do 235. g. • novi gospodarski uspon u Panoniji i Dalmaciji – obnova Panonije i njenih gradova • Cibale postaju kolonija – najkasnije za Septimijevog sina Karakale • Karakala (211. – 217. g.) – 212. g. Constitutio Antoniniana – novi napadi na dunavski limes: Karpi i Vandali • Kasije Dion – upravitelj Dalmacije 226. g. – za vrijeme Aleksandra Severa • Aleksandrova smrt 235. g. – početak nemirnog razdoblja grananskih ratova

8

• pola stoljeća vojničkih careva – od tridesetak careva samo je jedan umro prirodnom smrću

Kultura u carsko doba • književnost – srebrno razdoblje – p. Ovidije Nazon (43. pr. Kr. – 18. g. pos. Kr.) – pjesnik: Ars amatoria, Metamorfoze – prognan od Augusta na Crno More: Tristia, Epistulae ex Ponto – M. Enej Lukan (39. – 65. g. pos. Kr.) – epičar – ep o grananskom ratu: Pharsalia – G. Petronije Arbiter (27. – 66. g.) – Satyricon – Valerije Marcijal (41. – 104. g.) Epigrami – Decim Junije Juvenal (1. – 2. st.) – Satire

• historiografija – P. Kornelije Tacit (56. – 117. g.) – Annales i Historiae – od Tiberija do smrti Domicijana – G. Svetonije Trnakvil (67. – 130. g.) – De vita Caesarum – od Cezara do Domicijana – Kasije Dion (164. – 229. g.) – važan izvor za kasnu Republiku i rano Carstvo

• filozofija – L. Enej Seneka (4. – 65. g.) – stoik – Neronov učitelj – G. Plinije Sekundo – Plinije Stariji (23. – 79. g.) – Naturalis historia

9