06_Komar

PreglednilanakUDK1:[379.8:37]Primljeno10.4.2009.

Zvonimir KomarFilozofskifakultetSveuilitauZagrebu,I.Luia3,HR10000Zagreb

[email protected]

Slobodno vrijeme kao vrijeme istinskog obrazovanja

Saetak

Izvorni pojam (opeg) obrazovanja kao centralni pojam pedagogije ne (samo)razumijeva se kao znanje o nekom biu, ili pak o nekom procesu ili injenju, ve kao sebeznanje ovog bia ili injenja u slobodnom subjektu. Tek refleksija znanja u sebe samo jest ono to moe istinski obrazovati, za razliku od svakog funkcionalnog, heteronomnog obrazovanja za izvanjske svrhe. Slobodan subjekt jest tek onaj subjekt koji je u punom smislu autonoman, tj. u mogunosti samoodreivanja iz slobode. Rad e pokuati razmotriti odnos pojma obrazovanja spram pojma slobodnog vremena kao vremenovanja istinskog subjekta te razvidjeti mogunosti sprege i razilaenja ovih pojmova u njihovoj biti, te na fenomenalnoj razini u podruju sustava odgoja i obrazovanja. Namjeravano izlazite rada utoliko nije obrazovanje u slobodnom vremenu u kontekstu pretpostavljene dihotomije slobodnoradno vrijeme, kao niti obrazovanje za slobodno vrijeme, ve obrazovanje kao obrazovanje slobodnog subjekta u za taj proces primjerenim ustanovama.

Kljune rijei

obrazovanje,pedagogija,sloboda,vrijeme,obrazovnisustav

Vrijeme i obrazovanje

Ve i sama postavljenost pitanja iz naslova na neki nain pretpostavlja daobrazovanjenemoebitibezvremena,danemoebitiizvanvremena,tj.dajeobrazovanjeposvojojbitivremenito.Todaobrazovanjeimasvojevrijemenijenitasamorazumljivo,ajomanjejesamorazumljivanaravvremenaukojemobrazovanjekaoistinskoobrazovanjemoeivjeti.Obrazovanje kaoobrazovanje nije stvar obrazovanosti ili neobrazovanosti,vestvarkretanjaobrazovanja.Prelazakobrazovanjauobrazovanost,akobitakonetouopebilomogue,znailobidokidanjeobrazovanjaiuspostav-ljanje svojevrsnemudrostikojabimoglapostojatikao stanje, stajanje. Jovie,ovakavprelazakukinuobisamnainovjekovanjaovjeka.Nasuprottome,obrazovanjefundamentalnopostojikaokretanje.Buduidajeobrazovanjeusvojojnaravikretanje,anestanje,onosezbivakaovrijeme.Pitanjesesvodinatokakvajenaravvremenakojejeprimjerenoistinskomobrazovanju tekakvovrijememoedozvolitiobrazovanjuda sepokaekaoonosamo,anekaoprividnoobrazovanjeilikaootuenoobrazo-vanjeuviduobrazovanosti.Akoseistinskoobrazovanjepokazujekaosvojevrijeme,tj.kaoistinovanje,anaravvremenaiposebnovremenjenjeukojemseobrazovanjezbivakaoobrazovanjesamo, tadapostaje jasnodasuvrijeme iobrazovanjeu takvojunutranjojsvezidasenikakonemogupromatratirazdvojeno.Akojetako,hodradabimogaoiiitragomobrazovanjuprimjerenogvremenaitragompojmaobrazovanjateuobasluajadospjetidoistogrezultata.Obrazovanjekaoosebujnavrstavremenjenjaisamtajposebanvidvremenjenjapokazuju

FILOZOFSKAISTRAIVANJA114God.29(2009)Sv.2(297302)

Z. Komar, Slobodno vrijeme kao vrijemeistinskogobrazovanja298

sekaodvaposebnagledaonogistog.Uradueuosnovnimcrtamabitisagle-danaobaovavidapodkojimaseobrazovanjemoepokazati,sanaznakomnjihovasusreta.

Vrijeme i sloboda

Uraduseneemobavitikonkretnompojavomvremenauikojemvremenuiprostoru,veemonastojatirazmotritivrijemeuonomaspektuukojemonokonstituira samu bit supstancije koja postoji na nain obrazovanja.U tomkontekstupokuatiesereitojetoslobodnovrijemeiutomhorizontupokuatiuvidjetipojamobrazovanjaismisaoistinskogobrazovanja.Nainnakojiseslobodnoineslobodnovrijememogudiferenciratijestonajpu-tempojmasvrhe.Onovrijemekojeimasvrhuusebisamomejeslobodnovri-jeme,dokjeonokojeimasvrhuizvansebesamaneslobodnovrijeme.Vrijemejeusutinskomsmislukretanje,kakojeAristotelpokazao,pasetakoinjegovafizikaobraa izdvojenimbiima,alikojanisunepokretna.Utolikobiekaofizikobienunosadriioblikitvar(Aristotel,1992.).Samokrozjedinstvooblikaitvarimoesepokazatikretanjeiliistoakretanjakaovrijeme.Akoseovremenugovorikaoovremenuobrazovanja,ondaseonopritomnemoepromatratikaoprirodno vrijeme,koje jemijenaprotenosti.Ovakvovrijemepostoji izvandomeneslobode, jednakoonakokako iprirodasamavremeninaneslobodannain.Ono tonemakarakter slobode jekarakteranunosti.Onopaktoseobrazuje,neobrazujesepodrugome,nanaindagaonodrugoizvanjskioblikujenanainnude,venunoimakaraktersamo-oblikovanja.Zbogtogaprirodnovrijemekaoapstrahiranamijenaprotenostijonegovorinitaovremenitostiobrazovanja,buduidaunjemu(prirodnomvremenu)nemamomentaslobodeipodtimvidomsebe-kretanja.Vrijeme kaodrutvena pojava postoji pak u svojojmanifestnoj diferencijislobodnovrijemeradnovrijeme,gdjejeslobodnovrijemesamonalijeradnog vremena u kojem se ovjek oporavlja za novi radni dan i ispunja-va nezaobilazne bioloke potrebe.Radno vrijeme je vrijeme heteronomije,ne-prisebnovrijeme,vrijemekojenevremeniizsebesama,negovremenisobziromnanetodrugo.Onotojeuovomkontekstunajvanijeuoitijestka-rakterslobodnogvremenauovimuvjetimapovezanostipojavnedihotomijeslobodno-radno.Slobodnovrijemekaoonoukojemovjeknebitrebaobitiporobljenheteronomijomilipaksvojimtijelom,ovdjejeodreenoistonega-tivno,kaovrijemeosloboenosti,alineikaovrijemeslobodovanja.Ovapukaosloboenostodheteronomnogradastvaravrijemekojeuovomstanjujonijeodreenonitisvojimznanjemnitisvojomvoljominipotonijevrijemekojeznailihoesebesama.Kaotakvo,onojepostojeevrijemeniega.Gledanooimadananjihzapadnihdrutavaovovrijemeniegajeopasnobuduidaakoostanenevezanonekimprividomkojiegaodvuiodnjegovavlastitabezdanamoezavritiuraznimoblicimadisfunkcionalnosti.Otudaipotre-ba takvihdrutavadaseovoslobodnovrijemenanekinainstrukturira,ponudi,kontrolira,upravlja,dasepredlaunaizborrazliiteaktivnostiukojimaeovjekpobjeiodbezdanavremenakojejeosloboeno,alinijevri-jemeslobodovanja,priemuprovoenjeovogosloboenogvremenapoprimaistionajoblikheteronomijekaoirad,samotojecijelimehanizamprikriven,buduidaindustrijaslobodnogvremenanudinaizbormnogoirispektarslobodnihaktivnosti,negotoihtonudemogunostizaposlenjauvjetovaneogranienomizobrazbomiprilikamanatriturada.Ovamogunostogra-nienogizboraizmeuponuenihiheteronomnostvorenihslobodnihaktiv-nostiusvojembiranjuiizborustvaraprividslobode,nastojeisakritiheteronomnunarav svih ovih izbora i nudei spektar oblika bjeanja od



prisebnogvremenailivremenaslobodovanja.Ovakvoslobodno,austvarisamoosloboenovrijemepokazujesedakleprividnimslobodnimvremenom,vremenomkojejejednakoheteronomnokaoiradnovrijeme.Nasuprotsvemutome,istinskoslobodnovrijemenunomorabitivrijemekojejeosloboenozasebesamo,vrijemekojeizsebesamogavremeniikojenijeodreenonaunutarnjinainpovezanomdihotomijomdvotaktnogrobovanjaradno-slobodno.Kaoovoduhovno vrijemeilivrijemeduha,vrijemejetijekkretanjapojma,horizontukojemuduhiskuavasebesamoga.Urazlicispramprirodnogvremenakojejevan-slobodnoteslobodnogudihotomijislobod-no-radnokojejeheteronomnoiutolikosenjegovaslobodasvodinapukusloboduizboraizmeuraznolikihdanihheteronomnihsvrha,istinskoslobod-novrijemevremenikaoonosamonanainsvojegsamosvrnogsamoozbilja-vanja.Samalogikasamo-svrnosti,samo-kretanja,samo-odreivanjagovoridaseonoistosamosobomisamoizsebekree,jednakokaotosepovratnoizsvojedrugotnostiodreuje.Ovokrunoilispiralnokretanjesamoodrei-vanjaumomentusamo-upuujenaslobodutogkretanjajerjedinoonotosekreesamoizsebe,voenosvojomvoljom,svojimznanjemisvojommoipostojikaoautonomno,samosvrnoiprisebnovrijeme.

Sloboda i istina

Krozvidvremenakaoonogkojeseraasamoizsebe,kojesesamosvrnosamoozbiljava,zarazlikuodonogkojenaprostonunojestkaomijenapro-tenostiilionogkojejeosloboenozaheteronomniizbor,otvorenajenunostsamoodreivanjavremena.Upravozatotojeovakvo,istinskislobodnovri-jemenaprimjerennainoslobodilosebesama,krozovosvojeslobodovanjeononunoimpliciraiovajdrugimomentusvojemsamokretanju,atojemo-mentodreenja.Slobodnovrijemesesamoodreujeputemdrugotnostikojajeipaknanekinainkaoonoimplicirano,pod-leeeposebiuvijekveunaprijedprisutnoiegzistentnonanainmogunostiusvakomslobodovanju.Slobodovanjedakleneiziskujesamobiekojemoebitiusamokretanju,veistimtimsamokretanjemimplicirabiekojejeujednosposobnozaosebujnividonogatokaomoguejest,aliozbiljenojonije.Tekovimgledom,ide-jom,samokretanjedobivastvarnumogunostdakaosamokretanjebudeidasezbivakaokretanjeizonogposebiuonozasebe.Akoseuvidiiovajodredbenimomentidejekaoonogaputemegasamokretanjemoeprelazitiuzasebnost,jednakokakoseuvidioimomentsamokretanja,tadaseitavovajproceskretanjamoenazvatiistinovanjem.Tekucjelinimomenatakojikonstituirajuistinovanjepokazujesemogunostinunostistinskogslobodnogvremena.Bezmoguegistinovanja,ononunomoraostatiuobinojheteronomnojslobodiizborakojaseukonanicimorareduciratinaslobodnoizabranorobovanje.Tekslobodnosamoozbiljava-jue-sevrijemeotvarahorizontistineitosamosobom,svojomunutarnjomlogikom.

Slobodujue vrijeme kao uvjet istinskog obrazovanja

Onotonasuovomeraduzanimanijenitislobodnovrijemesamozasebe,nitiidejaobrazovanjasamazasebe,veunutarnjiodnosvremenaiobrazovanja.Dabisetavezauopemoglaocrtati,bilojenunodoidovremenakojesemoenazvatislobodnimupravomsmisluterijeiupravozbognaraviobrazo-vanjaivremenakrozkojeseobrazovanjemoepokazatikaoonosamo.



Akoseelidospjetidoonogvremenaukojemobrazovanjemoebitinasebisamomprimjerennain, tadanijedostatnoustanovitidaonomoraimatikonkretnogslobodnogvremenaurazlicispramradnogvremena(vreme-naheteronomije)dabibilooddrugogaosloboenozasvojezbivanje,jersetimenijereklonitaosamomvremenjenjuobrazovanja.Ukonkretnomslo-bodnomvremenuobrazovanjemoepostojatiikaolanoobrazovanje,jed-nakokaotoiovoslobodnovrijememoepostojatikaopukoosloboeno,alineislobodujuevrijeme,tesenaovakvomsluajuvididaovakoshvaenoslobodnovrijemeiobrazovanjenemorajuimatinitazajedniko.Onodoeganam je stalo jestpitanjeonainuvremenjenja istinskogobrazovanja,odnosnoovremenitombitkuobrazovanja.

Istinsko obrazovanje

Obrazovanjeuizvornomsmislutogpojmanijenikakvostjecanjeznanja,nikakvostjecanjekognitivnihsposobnosti,nikakvouenje,audosljednomshvaanju tog pojma niti ikakva redukcija na strunu izobrazbu.Tako iHartmutvonHentigkae:

Najkasnijeovdjeesenekizapitatimoemolipojamobrazovanjauopedaljekoristitinakonto je on u izrazima kao to su struno obrazovanje, obrazovanje nastavnika, teak poloajobrazovanja iobrazovnibum,upravljanjeobrazovanjem i reformaobrazovanja izgubio svo-jepovijesnoisvakodrugospecifinoznaenje tedakledijelomoznauje izobrazbu,dijelomnjezineustanove,dijelomstupnjeveovlasti,zbogegasepleonastikimoragovoritioopemobrazovanjuakoelimodoidomiljenoga.(Hentig,2008.,16)

Nasuprotsvemutome,bezotuenogshvaanjaznanjaibezfunkcionalnihre-dukcijaobrazovanja,uizvornomsmisluradiseoduhovnomoblikovanju.Dabiseovooblikovanjeobrazujue-sesupstancijemoglodogoditi,onamorasjednestranebitisubjektkojislobodnouviaidejute,sdrugestrane,bititakvenaravidaovajuvididejestojiujedinstvusaovimslobodnimuvidom.Drugimrijeima,istinskoobrazovanjenastajeslobodnimophoenjemsapredmetomobrazovanja(obrazovnimpredmetom)prikojempostojipovratnavezaiz-meuobrazovnogpredmetaiovogslobodnogophoenja.Obrazovnipredmetseukretanjuobrazovanjakaosamoodreenjevraauslobodnisubjektobra-zovanjaipostajeodreenjetogsubjekta.Tekutompovratnomodreenjuizslobodnedjelatnostiduhadogodiloseoblikovanjeoveslobodnesupstancije,kojeoblikovanjejesmisaoobrazovanja.Akosedogodiloobrazovanje,onoobrazujue-seutomesepromijenilo,oblikovalo.Vidljivojedafunkcionalnastrunaizobrazba,uenjeukojemseznanjeizneslobodepreuzimanasebe,jednakotakoisvaumijeaivjetinekojenisuutemeljenenaovommomen-tusamokretanjaistesupstancijeuvidusamoodreivanja,vesupukoprakti-cistikeiunaivnomsmislupragmatikenaravi,nisuustanjuimatiobrazovniuinak.Ovioblicipseudoobrazovanjamogubitiproizvodni,uinkoviti,pu-temproizvodnjeikoritenjatehnikeitehnologijemoni,mogubitiuzroknaivnoshvaanogprogresa,aliuhumanistikojobrazovnojtradicijinikakonemogubitismatraniobrazovnima(Humboldt,1917.).Istinskoobrazovanjejeovdjedrugividslobodnogvremenovanjaispostav-ljenogkao samoodreivanja, a jednako takobibilomogue rei i obrnutoslobodnovremenovanjekaosamoodreivanjejedrugividistinskogobra-zovanja.

Dakle,slobodaisamostalnostsgleditacilja,osobnostikreativnostsgleditadoprinosaino-vativnostiihumanostuvaavanjarazvojnihmogunostisobziromnadobisocijalneokolnosti.(Previi,2005.,168)



Obrazovanjebezslobodnogvremenovanja,svodisenafunkcionalnuizobraz-bu za neko otueno znanje ili djelovanje.Neslobodno obrazovanje je kaofunkcionalnaporobljenostnuno izvanmoguegpojma istine ipostojikaonunost.Sposobnostsamoodreivanjanaovaj izvieninainprepoznata jekaovrhovniciljobrazovanjainarazinididaktikerazradeobrazovnogpro-cesa,patakoWolfgangKlafkikae:Uokviruprocesapouavanjaiuenjanaelosamoodreenjaisuodluivanjatrebabitiostvarenourastuemslijedustupnjevanihpotekoa,aprethodno:Opimodreenjemnastavnogciljaovdjesesmatrapruanjepomoiuenicimakakobirazvilisvojesposobnostisamoodreivanja i solidarnosti(Klafki,1994.)Didaktikarazradaidejeistinskogobrazovanjapodvidomslobodovanjavremenajedaljnjepitanjeoz-biljenjaistinskogobrazovanjakojimseovdjenemoemobaviti.

Obrazovni sustav

Ukolikojeutemeljennaslobodnomsubjektuionsammoraodgovoritipo-trebislobodnogvremenovanjasubjektauhorizontuistinskogobrazovanjaitosadasvojimozbiljenimbitkom(nesamokaotheoria).Dabitomogao,onmoraomoguavatislobodunapraktikinain,tovie,morastvaratislobodu,aistovremenoisambitiozbiljeniizrazslobode.Buduidaobrazovnisustavnunomorabitionoozbiljeno,kakobimogaosvojomdjelatnouproizvoditislobodneuzajednicislobodnih,onjenunopripadandravi(Platon,1991.).Onoslobodnokaozbiljauopejestpraved-nost.Ukolikopolitikakaodjelatnostupravljanjazbiljomsvojusvrhunevidiupravednosti,utolikoebiti iu sukobusaovakopojmljenimobrazovnimsustavom.tovie,akosegovoriouniverzitetskomobrazovanju,tadatrebareiitodajeuniverzitetisustavnosabiraliteiproizvoaegzistencijezajednice.Iuzna-nostiiuumjetnostiimaonoposebnovrijednostsamoukolikousebeprimaonoopeiapsolutno.(Schelling,1991.,130)Ovimeseuodnosunarazma-traniproblemodnosaautonomijeiheteronomijeobrazovanjaradijojedankorakdalje.Naime, autonomno shvaenuniverzitet, kakogaovdje shvaaiSchelling,nesamodanijefunkcijadanostizajednice,vejekonstitutivnimomentzajedniceitosustavankonstitutivnimoment.Upravootudapotrebazasustavnomnaravljustudija.TakoSchellingkaedalje:

Nitkonijeiskljuenizsudjelovanja,buduidausvakidio,kojisiuzima,padamomentopegprocesaponovnograanja.Dabisesuspjehomukljuio,moraon,samzahvaenduhomcjeline,pojmitisvojuznanostkaoorganskidioiunaprijedspoznatinjenoodreenjeusvijetukojiseobrazuje.(Schelling,1991.,131)

Univerzitetjetakoshvaenkaomjestoprodukcijesvijeta.Veovdjejejasnovidljivanunost autonomije univerziteta i obrazovanja, voene idejom, jersamoutomsluajuuniverzitetmoebitionotoonposvojemimenujest.Usuprotnomsluajuuniverzitetdoistapostajepukosve-uilite,bezsustavainunosti,heteronomnoupravljanosobziromnanepromiljene,proizvoljne,parcijalnesvrhe:

Izideje,otuda,inunostustrojstvatakovogzajednitva.Tonijesistemodgojaiobrazovanjazaproizvodnjuznanstveneidrugeradnesnageunutarpotrebovanjadraveislobodnogtrita.Tonijenitizajednica(universitas)magistaraistudirajuihzapotrebeteologijeicrkve.Tonijenitiopeuilite(sve-uilite)radiprosvjeteneukogpukaIdejasveuilita,nestavljanaspredzadataknjezinerealizacije,nitipredzadatakreformepostojeegsveuilita,anitipredzadatakukljuivanjautzv.svjetskeznanstvenetokove.(Despot,1995.,248,249)



Univerzitetjestogaozbiljeniodgovornapitanjeoonomebitiovjeka.Kaotakav,onjetakoersustavbiloprodukcijesvijetauskladusanjegovomizvi-enomduhovnombiti ilipakbezidejnaustanovauslubireprodukcije tzv.drutvenestvarnosti.Zatojedravakojaobrazovanjeprijesvegavidikaonaivnoshvaenupragma-tikukorist,funkcijureprodukcijesvojihformi,funkcijutritaradaihetero-nomnihpotrebausustavukapitalistikeproizvodnjeipotronje,onakojajeununomneskladusaizpojmamiljenimobrazovanjemiobrazovnimsustavom.Idokobrazovnisustavmoraosposobljavatiizaasholiu,kakobisekroztajheteronomniradmoglaodratigolamaterijalnaegzistencija,onmorazadra-tisholekaosvojutemeljnuunutarnjulogikuiistinskusvrhuicilj.Akosepe-dagogijashvatikaocjelovitaznanostodgojaiobrazovanja,tadajeodnajve-evanostidaonausvojemznanstvenomobzoruzadriovofundamentalnopromiljanjeiodnosspramsvrheobrazovanjakojajeovdjecijelovrijemerazlaganakrozdiferencijushole-asholia,jerakosetadimenzijapedagogijeizostavi,ondajusenunoreducirananeslobodnutehnikuznanostipraksuproizvodnjeheteronomnouvjetovanihsvrhanametnutihhirovimaegzisten-tnihdrutavaunjihovomnasuminomvremenovanju.

Literatura

Aristotel(1992.),Fizika,Zagreb:Hrvatskasveuilinanaklada.

Despot,B.(1995.),Filozofiranje?,Zagreb:Demetra.

Humboldt,W.von(1917.),Akademie und Universitt,u:Humboldt,W.von,Ausgewaehlte Schriften,Berlin:Borngrber.

Hentig,H.von(2008.),to je obrazovanje,Zagreb:Educa.

Platon(1991.),Politeia,knjigaestaisedma,Zagreb:Demetra.

Previi,V.(2005.),Kurikulumsuvremenogodgoja ikole:metodologija istruktura,Pedagogijska istraivanja,Zagreb,str.165175.

Schelling,F.W.J.(1991.),Ometodiakademijskogastudija,u:Despot,B.(ur.),Ideja univerziteta,Zagreb:Globus.

Klafki,W.(1994.),Didaktikakaoteorijaobrazovanjauokvirukritiko-konstruktivnezna-nostioodgoju,u:Gudjons,J.,Teske,R.,Winkel,R.(ur.),Didaktike teorije,Zagreb:Educa.

Zvonimir Komar

Free Time as Time of True Education

AbstractIdea of (general) education as a central idea of pedagogy is not understood as knowledge of particular being or of some process or activity, but as selfknowledge of this being or activity within free subject. Only reflection of knowledge back into itself is that which truly educates, in difference from every merely functional, heteronomous education for purposes set from outside. Free subject is only that which is in its full sense autonomous and that can freely act as selfdetermining being. The paper will try to see through relation between idea of education and idea of free time seen as process of existence of to its own idea adequate subject. We will try to examine this relation both in its idea and on the level of phenomenon in area of educational system. The intended purpose of this paper therefore isnt education in free time in context of assumed dichotomy free timeworking time, just as it isnt education for free time, but education as education of free subject in for those process adequate institutions.

Key words

education,pedagogy,freedom,time,educationalsystem

Documents

06_Komar