prev
next
out of 38

04Aras

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/2/2019 04Aras

    1/38

    Pravnik

    2007

    Radovi

  • 8/2/2019 04Aras

    2/38

  • 8/2/2019 04Aras

    3/38

    KorupcijaUDK 343.352

    Saetak

    Autor odreuje korupciju po etimolokom kriteriju te kao krenje moralne i pravnenorme. U radu je obraen niz pitanja o oblicima korupcije, problemu korupcije u RepubliciHrvatskoj te borbi protiv korupcije.

    Miljenje autora je da suprostavljanje korupciji podrazumijeva postojanje jasne i kom-plementarne strategije koja ukljuuje tri razliite komponente. Prva se komponenta sastojiu postojanju i funkcioniranju normativnih instrumenata, odnosno zakona i ostalih propisakojima se odreena ljudska ponaanja izdvajaju kao nedoputena i za ije se nositeljepredvia odreena sankcija. Samo postojanje tih elemenata nije dovoljno ve se trai ida oni u svakodnevnoj primjeni djeluju uinkovito i time utjeu na suzbijanje korupcije.Druga se komponenta sastoji u uklanjanju pretpostavki, uzroka i povoda ponaanja kojepredstavlja korupciju. Te dvije komponente nisu uinkovite ako ih ne prati i trea, eduka-cijska komponenta koja predstavlja niz instrumenata upuenih irokom krugu adresata.Sve su tri komponente izrazito meuzavisne. Strategija koja ukljuuje sve tri komponente(normativnu, preventivnu i edukacijsku) moe uspijeti u borbi protiv korupcije.

    Upravo je u tome vanost Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije koja propi-suje sveobuhvatne mjere koje su drave dune provesti u sprjeavanju i suzbijanju ko-rupcije.

    Kljune rijei: korupcija, borba protiv korupcije

    1. Uvod

    Na ljestvici najstarijih profesija na svijetu na prvom mjestu je, naravno, prostitucija, nadrugom pijuniranje, dok literatura na tree mjesto stavlja bavljenje korupcijom, zarai-vanje za ivot pomou korupcije. Ta je aktivnost stara koliko i ljudski rod, bolje reeno,koliko i politika i ekonomska organizacija drutva.

    Korupcija se u primitivnim plemenima oituje u posebnim uslugama to ih pripadnikplemena ini plemenskim voama, dok mu oni zauzvrat daju usluge drugog tipa, boljipoloaj u hijerarhiji koji donosi materijalni ili kakav drugi probitak. Kroz stoljea carevi i

    kraljevi nisu predviali nikakvu plau za plaanje upravnih slubi, ve su slubu smatraliosobnom beneficijom, a prihode od darova (pljake i podmiivanje) neto to se samo posebi razumije. Cezar u Galiju odlazi na samo da bi pokorio barbare ve i da zaradi u vojnojslubi, a sultan je sucima doputao da primaju darove i sukladno tome donose osudu.

    U predmodernoj dravi smatralo se opravdanim kupovati javne poloaje, birati slube-nike prema porijeklu ili stranakom kriteriju, primjenjivati kadijinu pravdu i tretirati graane

    Slaana Aras

    studentica etvrte godine Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

  • 8/2/2019 04Aras

    4/38

    26 Korupcija

    kao objekt vladanja, a ne kao nositelje suvereniteta. U viktorijanskoj Engleskoj, carskoj Ru-siji, Pruskoj ili drugim ureenim dravama jo i u 19. stoljeu prevladava takav sustav.

    U 19. stoljeu korupcija i nepotizam smatrani su prirodnim.1 Korupciju je javnostosuivala, no manje od spolnog nemorala. Meutim, osuda i otpor politikoj korupciji s

    vremenom su postajali sve vei.2Podmiivanje, nepotizam ili zloupotreba javne vlasti prestaju se smatrati normalnim i

    funkcionalnim, smatraju se tetnim i zabranjenim.Sustav profesionalne uprave, slobodne od politikog voluntarizma, u kojem su se-

    lekcija i napredovanje u slubi utemeljeni na sposobnosti, strunosti i nepristranostiobnaatelja funkcija, u kojem javne slube djeluju prema objektivnim i neosobnim pravili-ma, pod hijerarhijskim nadzorom, i u kojima se radi za tono odreenu plau, ne podnosiodstupanje za osobne koristi. Stvara se nepodmitljiva i profesionalna uprava, a naputasustav protekcije (Engleska),spoils system (Sjedinjene Drave) ili elektoralni nepotizam(razdoblje Tree Republike u Francuskoj).

    2. Pojam korupcije

    2.1. Definicija korupcije po etimolokom kriteriju

    Korupcija spada u pojmove kojima je teko denotativno odrediti sadraj jer se njezinoznaenje mijenja u razliitom vremenskom, drutvenom i politikom kontekstu. Etimolokitermin korupcija dolazi od latinske rijeirumpere to doslovce znai razbijanje, lomljenje,kidanje, sugerira se da je neto prekinuto.

    U prekidanju odnosno lomljenju sudjeluju barem dvije osobe, za podmiivanje tre-ba biti njih dvoje cum rumpere. Neto se radi ili rui zajedno, izmeu podmitljivca i

    podmienog. Korupcije su sporazumne operacije. U svoj svojoj snazi etimologija namdoputa, na samome poetku, da se postavi konano pitanje: to se razbija u tome po-stupku? to se lomi? to se kida? Je li to veza ili su to ljudi ili je sama drava? Neto eumrijeti to moda nadilazi formalnu razliku izmeu podmiivaa i podmienog. Netoumire zajedno, kada jedan misli da se prekida, a drugi ne zna da je prekinut. Korupcijanije smrt; ona je kretanje k smrti. Podmiivai i podmieni se survavaju u nekakvomudnovatom savezu. Udaraju peat na jedan smrtonosni pakt. Pakt bez mira. U nedosta-tku mrtvih, koji su rijetko tjelesni, suci tragaju za tim paktom korupcije.3

    Etimologija, meutim, ne zadovoljava sa stajalita potrebe za znanstvenom defini-cijom pojma stoga to ne otkriva u emu je specifina razlika korupcije u odnosu na sveostale manifestacije pokvarenosti, iskvarenosti i nepotenja.

    2.2. Korupcija kao krenje moralne i pravne norme

    Ukoliko se udaljimo od pokuaja definiranja korupcije po etimolokom kriteriju, dola-zimo do dvojakog odreenja korupcije: korupcije kao krenja moralne norme i korupcijekao krenja pravne norme.

    1 esto je citiran primjer senatora D. Webstera (1883.) koji se u Senatu branio od optubi, opravdanih kakoje tvrdio A. Jackson, da posluje nelegalno. Direktoru banke poslao je pismo u kojem kae: "Ako elite da senastave moji dobri odnosi s Vaom bankom, bilo bi dobro da me kako je uobiajeno na to podsjetite." Banka mu

    je u odgovoru na pismo isplatila 32.000 $ nagrade, to je u ono vrijeme bio ogroman iznos. Kregar, Nastanakpredatorskog kapitalizma i korupcija, Zagreb, 1999., str. 19.

    2 Za primjer moe posluiti razdoblje predsjednika Granta (SAD) koji nije uspio kontrolirati razbuktalu korupcijunajviih politikih funkcionara nakon zavretka graanskog rata, ali ni razdoblje nakon toga nije bilo mirnije. Barunipljakai praktiki su uspijevali kontrolirati Kongres, a Tamanny Hall postao je sinonim za spregu pokvarenihpolitiara i poduzetnika te za polulegalne poslove. Ibid., str. 20-40.

    3 Etchegoyen, Podmiiva i podmieni, Split, 1997., str. 41-43.

  • 8/2/2019 04Aras

    5/38

    27Pravnik, 41, 1 (84), 2007

    Odreenje korupcije kao krenja moralne norme sugerira na nepogreivo upozorenjeda je drutvo izgubilo pretpostavljene vrline. Korupcija je patoloka pojava, sustavnaaberacija u kojoj vladajua politika klasa osobni interes stavlja iznad interesa politikezajednice. S tog motrita korupcija se osuuje kao nemoralna i tetna za politiku konsti-tuciju drutva. Tako Aristotel govori o kvarenju politikih poredaka, govori o koruptivnimformama drava, Machiavelli analizira gubitak valjanosti graanskog morala i uzoritostivodeih ljudi. Montesquieu kod analize uzroka pada i propasti Rima navodi korupciju kaoproces koji je tome na samo potpomogao nego i bio glavni znak gubitka moralne supe-riornosti Rima pred barbarima. I u obinom se govoru osjeaj nelagode i osude temelji nashvaanju da je korupcija moralno zlo.4

    Moralne kategorije nisu normativno uvijek jasne. Taj nedostatak ne postoji kod prav-nih definicija.

    Pojavom modernog i demokratskog drutva sve se vie istie sustavna disfunkcional-nost korupcije. Ona se ne smatra samo moralno tetnom ve jednim od uzroka neuinko-

    vitosti drave.Korupcija je sasvim nesumnjivo i pravom zabranjeno ponaanje. Kaznenopravno

    ureenje razliitih oblika korupcije i zloporabe poloaja nalazimo u najstarijim zakonici-ma starog vijeka (zakonik Bilalame, oko 2000. g. pr. kr.; Hamurabijev zakonik). Samodonoenje Zakonika XII ploa bilo je uglavnom uvjetovano zloporabama vlasti i ko-rupcijom.5

    Radi se o krenju imperativne ili prohibitivne pravne norme, uglavnom norme kaz-nenog prava, koja korupciju inkriminira prema klauzuli supsidijariteta. Kazneno pravo sebavi korupcijom samo onda kada ostali pravni i nepravni mehanizmi drutvene regulacijene daju oekivane rezultate, parcijalno zatiujui najvie vrijednosti zajednice ugroenekorupcijom.6

    2.3. Legalistike i socioloke definicije korupcije

    Legalistike definicije korupcije oznauju odreeno ponaanje korumpiranim ukoliko senjime kri neki formalni standard ili pravilo ponaanja ustanovljeno od strane politike vla-sti i koje je namjenjeno reguliranju postupka javnih slubenika. Prema Nye, najznaajnijempredstavniku ovog pravca, odreeni je postupak javnoga slubenika korumpiran ukolikoodstupa od formalnih dunosti javne funkcije (izborom ili imenovanjem) radi stjecanjaprivatnih (osobnih, obiteljskih ili prijateljskih) probitaka (statusnih ili novanih).7

    Kritike koje se mogu uputiti ovako formuliranom pojmu korupcije uglavnom se temeljena ocjenama da su ovakve definicije u dosegu istodobno preuske i preiroke. Niti su svinezakoniti, pravu suprotni postupci nuno koruptivni niti su svi postupci koji podsjeajuna korupciju nuno nezakoniti. Osim toga kod kritike se istie i tzv. problem zatvorenogakruga. Zakoni, takoer, mogu predstavljati neeljenu posljedicu odreenih pojavnih oblikakorupcije. Daljnji prigovor ovoj skupini proizlazi iz injenice legalistikog konzekvencijaliz-ma.8 Legalistike definicije korupcije ne obuhvaaju sve sastavnice niti sistemske, a niti

    4 Kregar, Pojava korupcije, HLJKPP 1/1997, str. 26-27.5 Dereninovi, Mit(o) korupciji, Zagreb, 2001., str. 130-134.6 Korupcijska kaznena djela u uem smislu: zlouporaba obavljanja dunosti dravne vlasti (l. 338.), protuzakonito

    posredovanje (l. 343.), primanje mita (l. 347.), davanje mita (l. 348.). Marijan, Zbirka kaznenih zakona, Zagreb,2004., str. 188-195.

    7 Dereninovi, op. cit. (bilj. 5), str. 36-37.8 Obrazac po kojem odreena pojava postaje pravnom kategorijom teka posteriori, ui nas da odreeni, napose

    aktualni pojavni oblici korupcije postaju zakonskim kategorijama tek po donoenju politike odluke, socijalnogkonsenzusa ili tome sline ire drutvene odluke. Radi se o nemogunosti globalnog odreenja pojma korupcijezbog socio-kulturnih razliitosti koje uvjetuju stvaranje razliitih normativnih mehanizama. Ibid.

  • 8/2/2019 04Aras

    6/38

    28 Korupcija

    posredne korupcije, a samo su djelomino uspjene u odreenju ostalih pojavnih oblikakorupcije (vidi 3.).

    Skupina sociolokih definicija korupcije je ira jer je i percepcija korupcije na temeljurelativno neodreenog koncepta opeg dobra po naravi stvari ira od legalistike (norma-tivne) percepcije fenomena korupcije.

    Prva podskupina sociolokih definicija, definicije temeljene na javnom interesu (opemdobru), korupcijom smatra postupke kojima se zanemaruje odgovornost prema javnom(graanskom) poretku i koje je u svojoj biti nespojivo sa tim poretkom.9

    U sutini je kritike ove skupine definicija neodreenost elemenata na koje se odnosi.Radi se o pojmu javnog interesa za koji ne postoji normativno odreenje niti javni kon-senzus. Ovakav pristup odreenju pojma korupcije i supsumiranju odreenih ponaanjapod zajedniki nazivnik korupcije omoguuje politikoj vlasti opravdati gotovo svaki po-stupak odnosno ponaanje navodei kako je ono sasvim u skladu s javnim interesom.

    Druga podskupina sociolokih definicija korupcije, definicije temeljene na javnom

    mnijenju, smatraju da je odreeni postupak mogue smatrati korupcijom kada je s timesuglasno javno mnijenje.10

    Ovoj podskupini sociolokih definicija se moe uputiti isti prigovor kao i sociolokimdefinicijama temeljenim na javnom interesu (opem dobru). Budui da ne postoji jedin-stveni i nepodijeljeni stav javnosti o tome to se ima smatrati korupcijom, ono to za

    jednog graanina nesumnjivo predstavlja korupciju, drugi to smatra samo politikom. Istotako ono to je za nekoga samo politika, drugi podvodi pod indiskreciju. Daljnji prigovorkoji se moe uputiti jest da se ne uzima u dovoljnoj mjeri u obzir razlike u vrijednosnimsudovima o odreenom ponaanju izmeu politike elite i najire javnosti.

    Najznaajniji predstavnik ovoga pravca u definiranju pojma korupcije je Heidenhei-mer11, koji sugerira da se odreeni postupak ima smatrati koruptivnim ukoliko su u tome

    podudarni vrijednosni sudovi javnosti i javnih slubenika. U tom e se sluaju raditi o tzv.crnoj korupciji koju lako prepoznaju i oko koje nemaju dvojbi kako javni slubenici takoniti predstavnici ire javnosti. Postoje, takoer, i takva ponaanja i postupci koje i jav-nost i javni slubenici percipiraju kao korupciju, ali koji, zbog beznaajnosti, ne zasluujuprijekor u obliku pravne sankcije. Rije je o tzv. bijeloj korupciji, de minimis korupcija,koja je na granici sa sitnim znacima panje i zahvalnosti i rijetko privlai panju kaznenogpravosua. O sivoj korupciji, koja se nalazi izmeu ovih dviju, je rije kada ili javnost ili jav-ni slubenici odreeno ponaanje ili postupak smatraju korupcijom koja zasluuje pravnusankciju, dok druga strana to ponaanje odnosno postupak svjesno ili nesvjesno ignorirasmatrajui da se ne radi o korupciji.

    2.4. Definicija korupcije u pravnom smislu

    (Interamerican Convention Against Corruption)

    U pravnom smislu korupcija se definira na razliite naine i kao razliita kaznena djela.Standardno odreenje je odredba prema kojoj je korupcija:

    a) traenje ili primanje izravno ili neizravno javnog dunosnika, ili osobe koja obavlja jav-nu funkciju, bilo kakve novane vrijednosti, ili druge povlastice, kao to je dar, usluga,obeanje ili pogodovanje za njega ili neku drugu osobu ili jedinicu, u razmjenu za nekiakt ili propust u obavljanju javne dunosti;

    b) ponuda ili jamenje, neposredno ili posredno, javnom dunosniku, ili osobi koja obav-lja javnu funkciju, bilo kakve novane vrijednosti ili druge povlastice, kao to je dar,

    9 Ibid., str. 37.10 Ibid., str. 38.11 Ibid.

  • 8/2/2019 04Aras

    7/38

    29Pravnik, 41, 1 (84), 2007

    usluga, obeanje ili pogodovanje za njega ili neku drugu osobu ili jedinicu, u razmjenuza neki akt ili propust u vrenju javne dunosti;

    c) akt ili propust javnog dunosnika ili osobe koja vri javnu funkciju u obavljanju svojihdunosti radi dobivanja nezakonite pogodnosti za sebe ili treu stranu;

    d) zloupotreba ili pridobivanje imovine koje se izvodi iz nekog akta koje i brani ovajlanak;

    e) sudjelovanje kao pokreta, supokreta, sudionik ili pomaga ili prikriva nakonpoinjenog djela, ili na bilo koji nain, u zamjenu za uzvrat ili u oekivanju uzvrata, zasvaku suradnju ili zavjeru da bi se poinilo neko djelo koje brani ovaj lanak (lanak VI.InteramericanConvention Against Corruption, 1997.).12

    Prof. Dereninovi definira korupciju kao proces u kojem najmanje dvije osobenedoputenom razmjenom u cilju ostvarivanja vlastitih probitaka postupaju na tetu jav-nog interesa i krei moralnu i pravnu normu povrjeuju temelje demokratskog razvoja,pravnu dravu i vladavinu prava. Openito, pod korupcijom se razumije zloupotreba javneslube radi osobne koristi. To ukljuuje djelatnosti kao to su podmiivanje, nepotizam tezloupotreba poloaja za osobnu korist.

    3. Pojavni oblici korupcije

    3.1. Individualna korupcija

    Radi se o korupciji malih, obinih ljudi koji ive daleko od politike, sporta i svih onihscena koje bi njihova imena povezana s korupcijom dovele na naslovnice tiska. Ko-

    rupcija tih obinih ljudi, iji se inicijali mogu nai u tisku negdje na sredini novina, ostajedaleko od publiciteta drugih korupcija i time dobiva na otpornosti i dugovjenosti.Prvo obiljeje individualne korupcije je iznimna irina zone rizika. Moe se rei da se

    granice zone rizika podudaraju s granicama svakodnevne komunikacije. Stoga gotovoda ne postoji podruje ljudskog djelovanja (promet, zdravstvo, kolstvo, carine, unutarnjiposlovi) na kojem nema rizika od sudjelovanja u individualnoj korupciji.

    Individualna korupcija se u najveem broju sluajeva pojavljuje kao klasinopodmiivanje. Radi se o korupcijskoj poziciji aktivnog podmiivaa, davatelja mita, su-dionika u procesu korupcije ija se inicijativna uloga katkad precjenjuje. U funkciji pasiv-nog podmiivaa je prihvaanje inicijative aktivnog podmiivaa i pristajanje zakljuivanja

    sporazuma o korupciji. Inicijativa pokretanja procesa zakljuivanja sporazuma o korupcijijezikom je zakona samo izuzetno na strani pasivnog podmiivaa (samo kada slubenaili odgovorna osoba zahtijeva dar ili kakvu drugu korist). Pasivni je podmiiva akcesijasustava kojemu pripada, ali korist koju ostvaruje ili zahtijeva predstavlja njegovu osobnukorist, a ne kao kod nekih drugih pojavnih oblika korupcije, npr. sistemske ili posrednekorupcije, korist njegova sustava.

    U mnogim situacijama aktivni podmiiva samo je uvjetno aktivan u smislu poduzi-manja inicijative procesa nedozvoljene razmjene. esto je isprovociran i potaknut aktiv-nostima, najee posrednika, aktivni podmiiva jednostavno je prisiljen postati aktivan,odnosno treoj osobi izravno ili putem posrednika uputiti poruku koja se sastoji u davanjuili obeanju dara ili kakve druge koristi.

    12 Kregar, Nastanak predatorskog kapitalizma i korupcija, cit., str. 92-93.

  • 8/2/2019 04Aras

    8/38

    30 Korupcija

    3.2. Sistemska korupcija

    Sistemska korupcija rezultat je osobitosti odreenog sistema koji u cilju svoga odranjaili drugih egzistencijalnih razloga ne bira metode i sredstva autonomnog funkcioniranja.13

    Jednadba sistemske korupcije glasi:

    K=M+D-O

    K korupcijaM monopolD diskrecijaO - odgovornost

    Toj bi jednadbi eventualno trebalo dodati i element politikog (samo)interesa pa bi

    ona mogla glasiti: korupcija = monopol + diskrecija + politiki (samo)interes - odgovor-nost.14

    to su vei monopol, diskrecija i politiki (samo)interes, a manja odgovornost, ko-rupcija je vea. Vrijedi i obrnuto, to su manji monopol, diskrecija i politiki (samo)interes,a odgovornost vea, korupcija je manja.

    Pojam politikog monopola, posuen iz ekonomskih znanosti, po analogiji pred-stavlja koncentraciju ovlatenja u rukama nekolicine ili pojedinaca visoko strukturiranihu hijerarhiji vlasti. U irem znaenju razliitih teorija politike politiki monopol predsta-vlja zapreku ostvarivanju naela trodiobe vlasti, a u uem znaenju, kojim je iskljuivoi mogue objasniti fenomen sistemske korupcije prema zadanim varijablama, politikimonopol predstavlja koncentraciju prava odluivanja u razvoju politikoga procesa to

    znai meritornih politikih odluka i svih ostalih odluka ije je donoenje i provedba nunaza provedbu meritornih odluka.

    Sljedei element u definiciji sistemske korupcije je diskrecija. Termin diskrecija,etimoloki, podrazumijeva donoenje kvalitetne odluke. Njezino je odreenje teleoloko.Ona, takoer, znai i sredstva kojima se pravo pretvara u praksu. Pojam diskrecije uirem smislu, koji obuhvaa i politiku diskreciju, podrazumijeva izvjesnu autonomiju unu-tar koje politika odluka, do odreenog stupnja, predstavlja rezultat osobne prosudbe iprocjene.

    Mjesto i uloga (samo)interesa u politikom ivotu objanjena je konceptom politikekoji ukljuuje i etika pitanja politikog odluivanja. Takav koncept odreuje sudionike u

    politikom procesu, a osobito one koji su u tom procesu na vrlo istaknutim pozicijamaovlateni donositi odluke od politikog znaaja kaohomo oeconomicuse (racionalna bias iskljuivom motivacijom zadovoljenja vlastitih interesa). Takvi interesi znae zadravanjena vlasti koje je u ishoditu svih postupaka donositelja politikih odluka koji mogu pred-stavljati sistemsku korupciju. Treba uzeti u obzir sloenost i vieznanost politike funkcijekojoj je, bez obzira na primarnost zadovoljenja (samo)interesa, svojstveno i zadovoljenjeitavog niza ostalih interesa koji se mogu oznaiti javnima.

    Odgovornost kao posljednja varijabla definicije sistemske korupcije, a po mnogima naj-prepornija, predstavlja mogunost nadzora od strane razliitih institucija nad donoenjemodluka u odreenom sustavu. Nepostojanje sustava odgovornosti za vlastite postupke iodluke u znaajnoj mjeri oteava borbu protiv sistemske korupcije jer omoguuje zbivanjepolitikog procesa daleko od oiju javnosti.

    13 Za primjer moe posluiti tzv. afera Watergate (SAD) iz 1972., vezana za predsjednika Richarda Nixona.Dereninovi, op. cit. (bilj. 5), str. 13-19.

    14 Ibid.

  • 8/2/2019 04Aras

    9/38

    31Pravnik, 41, 1 (84), 2007

    Vidljivo je da su pojmovi monopola, diskrecije i politikog (samo)interesa ambivalentnii mogu, ovisno o okolnostima, predstavljati pozitivne odnosno negativne pretpostavkekorupcije.

    3.3. Posredna korupcija

    Kod posredne korupcije pitanje osobnog probitka je upitno, odnosno nije znaajnoda se radi o osobnom probitku uope ve o kakvoj vrsti osobnog probitka. To znai dadjelovanje i na naelu viega cilja (plemenitog) i time bez postojanja elementa osobnogprobitka koji predstavlja condicio sine qua non tradicionalne korupcije, iz gledita po-sredne korupcije ne predstavlja nita manje koruptivno ponaanje od onoga upravljenogstjecanju osobnih probitaka.

    Postojanje ovog oblika korupcije se moe prosuivati pomou nekoliko standarda:15

    a) standard openitosti (generaliteta) zahtijeva da zakonodavne akcije mogu biti opra-vdane samo ako se primjenjuju na sve graane jednako;

    b) standard autonomije pretpostavlja djelovanje na temelju relevantnih razloga. Onzahtijeva da intervencija mora biti u skladu sa svim okolnostima konkretnoga sluaja.To ne znai da se zastupnicima sugerira suzdravanje od agresivnog nastupa ako onito ocijene potrebnim u cilju korektnog i uinkovitog pruanja pomoi glasaima, venjihovu dunost da se upoznaju s injeninom osnovom predmeta i na osnovi togapruaju svoju pomo;

    c) standard javnosti zahtijeva da nain poduzimanja intervencije mora biti opravdan sgledita javnosti. To ne znai da bi se sve konkretne oblike intervencije trebalo snimati

    i objaviti u medijima, ali bi svakako trebalo voditi rauna o tome da zastupnici mogudokazati utemeljenost svoje intervencije i postupanje u granicama odgovornosti uko-liko se za to ukae potreba.

    Kod posredne korupcije problem je u tome to se motiv korupcije teko moe odreditizbog specifinosti funkcije politike u kojoj je razmjena quid pro quo dio svakodnevneprakse. Temelj je takve prakse: podri moj prijedlog, pa u ja podrati tvoj itd. Takvo dje-lovanje, djelovanje na temelju pomijeanih motiva znai da javni slubenici postupaju s

    jedne strane za dobrobit svojih glasaa, za dobrobit itave drave, kao i za svoje vlastitodobro odnosno interes za reizbor ili neke druge budue politike ambicije. Neki od tihmotiva su poeljniji od ostalih, svi su oni u potpunosti zakoniti i potrebni za funkcioniranjesistema i razvoj politike demokracije. Imajui takve okolnosti u vidu vrlo je teko, nekadi nemogue luiti primjerene od neprimjerenih motiva i pronai mjeru njihove ravnoteeu donoenju odluke od politikog znaaja. Tu moe sluiti za procjenu tzv. standardneprimjerenosti politike protekcije koji zahtijeva da se moraju ukloniti sve okolnosti izkojih proizlazi da je servis motiviran primarno (primljenom ili obeanom) kontribucijomili okolnosti temeljem kojih bi veza razumnom ovjeku mogla izgledati neprimjerenom,koruptivnom.

    15 Sluaj koji je 1991. bio pred Odborom za etika pitanja Senata SAD-a. Petorica amerikih senatora DennisDeConcini (Arizona), Alan Cranston (Kalifornija), John Glenn (Ohio), Donald Riegle (Michigan) i John McCain(Arizona), premda nikada ranije nisu dijelili zajednike politike nastupe niti su politiki istomiljenici, zauzeli suse u upravnom postupku protiv Charlesa Keatinga (njihova prijatelja, ali i glasaa) i izvrili neprimjeren pritisak navoditelja te istrage. Senatski se Odbor za etika pitanja u cilju razrjeenja dvojbe posluio analizom elemenatainstituta pomoi glasaima kako bi utvrdio njegovu opravdanost i primjerenost u konkretnom sluaju. Ibid, str.20-27.

  • 8/2/2019 04Aras

    10/38

    32 Korupcija

    3.4. Natjecateljska korupcija

    Natjecateljska korupcija je ponajvie vezana za svijet sporta gdje se, kao i inae uivotu slave i pamte pobjednici, dok su svi ostali uglavnom nevani i brzo padaju u za-

    borav. Pritom se ne smiju ispustiti iz uma i druga podruja gdje se gotovo svakodnevnodogaa natjecateljska korupcija (npr. podruje javne nabave).

    Za razliku od individualne korupcije, koja takoer esto predstavlja postupanje bezalternative, natjecateljska korupcija ima brojnije implikacije jer svako natjecanje ukljuujebarem dva potencijalna podmiivaa, dvije aktivne strane. Temelj razlike u odnosu naindividualnu korupciju je u tome da kod individualne korupcije na potencijalnoj aktivnojstrani nema konkurenta kojega korupcijom valja preskoiti.

    Premda individualna i natjecateljska korupcija na prvi pogled imaju dosta slinosti,vidljiva je razlika kako po subjektivnim odrednicama, odnosno koruptivnom motivu, takoi po objektivnim odrednicama (kod individualne korupcije nema imperativa natjecateljske

    nude koji je zamjenjen itavim nizom ostalih imperativa socijalnih, zdravstvenih i sl.).

    3.5. Ostali pojavni oblici korupcije

    Uz aktivnu i pasivnu korupciju, koje pojednostavljeno znae davanje (aktivna korupcija)i primanje mita (pasivna korupcija), u literaturi se esto spominje i institucionalna odno-sno idiosinkrazijska korupcija. Zajedniko je i institucionalnoj i idiosinkrazijskoj korupcijiizoblienje pravila odluivanja radi ostvarivanja osobnih probitaka. Razlika je u tome tose institucionalna korupcija pojavljuje kao redovita i predvidiva, dok je idiosinkrazijskaneredovita i nepredvidiva.16

    Sa stajalita suvremenih politikih znanosti popularno je odreenje korupcije na kon-vencionalnu i posrednu. Konvencionalna ili tradicionalna korupcija poklapa se s kazne-nim djelima podmiivanja (davanje i primanje mita) i usmjerena je protiv zatitnog objek-ta slubene dunosti, dok posredna korupcija koju je teko razgraniiti od uobiajenihpolitikih aktivnosti, predstavlja disfunkcionalnost koja teti razvoju demokracije.17

    Jedan od pojavnih oblika je i tzv. ulina korupcija koja obuhvaa sve oblike spontanogpotkupljivanja javnih slubenika ili odgovornih osoba, bez prethodnog plana ili posebnenajave primatelju mita, sa svrhom izbjegavanja redovnih obveza ili postupanja u skladu sazakonom, odnosno izvrenja zakonskih obveza, sankcija, ostvarenja nepripadnih koristi iliprekorednim ostvarenjem nekih prava i sl.18

    Ugovaraka korupcija predstavlja posljedicu sklapanja tetnih ugovora, dodjelu kon-cesija, graevinskih radova, statusa nabavljaa roba ili izvritelja usluga uz ugovaranje pro-vizije, nepotivanjem redovnog postupka u vezi dodjele tih poslova na teret proraunskihsredstava, bez nadzora kvalitete, rokova, naina izvoenja tih radova, izigravanje javnihnatjeaja u civilnom ili vojnom sektoru poslovanja i sl.

    Politika korupcija obuhvaa svjesno pripremanje i izglasavanje manjkavih ili punihpravnih praznina zakonskih akata, podzakonskih odluka tijela izvrne vlasti, do osiguranjafinancijskih sredstava iz tzv. crnih fondova sponzora politikih stranaka, izbjegavanjem

    16 Ferrijevim rjenikom, kod institucionalne korupcije se kao poinitelj pojavljuje ili profesionalni delinkvent ili

    delinkvent iz navike, dok je kod idiosinkrazijske korupcije u pitanju sluajni delinkvent. Ibid., str. 39.17 Premda fenomenologija posredne korupcije ima malo toga zajednikog s konvencionalnom odnosno

    tradicionalnom korupcijom (individualna, natjecateljska, a manjim dijelom i sistemska korupcija), u posljednjeje vrijeme koncept posredne korupcije u politikim znanostima sve spominjaniji. Ibid., str. 40.

    18 Za primjer moe posluiti podmiivanje policajca, carinika, financijskih policajaca, poreznih, trinih i drugihpripadnika inspekcijskih slubi, upravnih referenata i drugih slubenih ili odgovornih osoba, ije ih radno mjestoovlauje na provedbu javnih ili dravnih ovlasti. Ibid.

  • 8/2/2019 04Aras

    11/38

    33Pravnik, 41, 1 (84), 2007

    poreznih obveza, bez transparentnog voenja evidencija financijskih transakcija, razliitimnainima pogodovanja pojedinih interesnih skupina, na tetu opih interesa i sl.

    Transakcijska korupcija predstavlja operaciju realizacije uzajamnog sporazumaizmeu davatelja i primatelja radi postizanja obostrane koristi. Iznuivaka korupcija jeneslobodni postupak davatelja radi izbjegavanja tete koju najavljuje potencijalni prima-telj u nedoputenoj razmjeni.19 Invensticijska korupcija sastoji se u ponudi stvari ili uslugabez traenja ikakve stvarne trenutne ekvivalencije.20

    Nepotistika korupcija se sastoji u popunjavanju mjesta odnosno funkcije u vlasti ro-dbinom, prijateljima i znancima ime se naruava naelo jednakosti graana pred zako-nom.21 Kod autogene korupcije u sreditu je osoba koja obavlja razmjenu s nositeljimapolitike vlasti kako bi profitirala donoenjem odreene politike odluke.

    4. Uzroci korupcije Homo corupticus?

    Pitanje koji sve uzronici doprinose nastanku i razvoju korupcije kao globalnog feno-mena zanimljivo je stoga to je korupcija sve donedavno bila smatrana nevanom vijesti,ponaanjem koje je normalno zbog ope percepcije njezine rairenosti. Za razliku odklasinog kriminalca (silovatelja, ubojice itd.) koji izaziva opu osudu javnog mnijenja, umnogim je kulturama i drutvima netko tko uzima mito sinonim za sposobnog, snalaljivogovjeka koji koristi priliku uzeti od drutva neto to mu pripada i to mu je uskraenonizom ogranienja.

    4.1. Teorija etiketiranja

    U pogledu pitanja uzroka korupcije teorija etiketiranja prua znaajan doprinos. Pre-dstavnici te teorije nude dosta provokativnu tezu: osoba postaje delinkvent (i njezinoponaanje delinkventno ponaanje) zbog etikete koju drutvo zbog odreenog postupka(ponaanja) pridrava za tu osobu. Devijaciju, a time i delinkvenciju, stvara drutvo krozoblikovanje pravila ije krenje predstavlja odstupanje od konformnoga.22

    S tog motrita devijacija nije (ne)kvaliteta postupka odreene osobe, ve posljedicaprimjene pravila i sankcija na poinitelja. Delinkvent je onaj kome je uspjeno odreena

    19 Njoj je vrlo bliska tzv. defenzivna odnosno obrambena korupcija.20 Radi se o zadravanju potrebe za eventualnim buduim ekvivalentom.21 Potjee od latinskognepos, neak, a oblik nepotizam udomaio se otkad su rimski pape stali dijeliti unosne

    crkvene dunosti svojim neacima, roacima i nezakonitoj djeci. Nepotizam je nastao u feudalnom drutvuu kojemu, kako kae Marc Bloch, feudalci, kraljevi i prelati svoju vlast i mo zasnivaju na ljudima od svogaosobnoga povjerenja, a meu njima su najpouzdaniji, dakako, roaci. Sam pojam nepotizma prvi se put doistakoristi u sluaju jednog pravog nepota, neaka pape Hadrijana I., koji je papinsku tijaru nosio od 775. do 795.godine poslije Krista. Toga je svoga neaka, Pascalusa, papa imenovao u zvanje glavnog papinskog notara,a potom je u slubena zvanja i na visoke poloaje u crkvenoj hijerarhiji promaknuo jo brojne roake, to nijebilo neprimijeeno i poelo se govoriti o papinskom nepotizmu. No nepotizam se razvio u punoj snazi tek zarenesansnih papa Kalista III., Siksta IV., Aleksandra VI., Lava X., Klementa VII. i Pavla III. Najvei nepotist meunjima je bio Aleksandar VI. Borgia, papa koji se osobito volio sluiti otrovom da bi na prigodnim banketimaeliminirao politike protivnike, a skonao je na bizaran nain (od otrova to ga je namijenio drugome).

    oi je otkrio pak hrvatskoj javnosti da je nepotizam jedna od bitnih karakteristika, ak temelj slobodnogprivatnog poduzetnitva, kao i to da bez nepotizma nema obiteljskog poduzetnitva, a onda ni hrvatskogaobiteljskoga poduzetnitva, pa na kraju ni hrvatske gospodarske budunosti (sic!). Sve je to bilo izazvanoinjenicom da je supruga ministra turizma pobijedila na natjeaju za najbolji turistiki slogan (proljee 1997.), nato su se u javnosti ule reakcije u rasponu od neodobravanja preko osude do optube za nepotizam. Grubia,Korupcija, nepotizam i grijeh struktura, Erasmus: asopis za kulturu demokracije, god. 37/1998, str. 22-24.

    22 Dereninovi, op. cit. (bilj. 5), str. 88.

  • 8/2/2019 04Aras

    12/38

    34 Korupcija

    delinkventna etiketa. Stoga ne samo ponaanje, konkretni postupak, nego reakcija kri-minalne publike na takvo ponaanje odnosno postupak stvara odstupajue ponaanjeodnosno devijaciju.

    Pretpostavljiva obrana podmiivaa mogla bi glasiti pa svi to rade! Isto tako ipodmienog. Ono to rade svi, ili barem veina, s tog gledita osloboeno kriminalneetikete mora biti konformno. Drukije je ako to ne rade svi, ili barem veina. Tada veinaodreuje etiketu manjini. No, veina nije uvijek u pravu, kao to niti manjina nije uvijek ukrivu.23

    Rasprostranjena zabluda da je korupcija zloin bez rtve povlai sa sobom izbjega-vanje odreenja kriminalne etikete korupciji.24 Stav javnosti o korupciji mijenja se tek kadau nju poinju biti umjeani predstavnici samoga politikog vrha. Tek tada se zajednicaosjea ugroenom jer vidi da upravljai drutva djeluju izvan povjerenog im mandata ibestidno ustraju na politici osobnog interesa.25

    4.2. Moralistiko gledite

    S moralistikog gledita korupcija je patoloka pojava po sebi. Na socijalnoj razinikorupcija predstavlja moralnu anomaliju obnaatelja javnih funkcija i to ne kao pripadnikaodreenog stalea, ve kao vrijednosno degeneriranih pojedinaca.26

    Moral je jedan od oblika drutvene svijesti, izveden dijelom u skladu s univerzalistikim,a dijelom s konkretnim socijalnim poimanjem dobra i zla kao pokretaa i posljedice lju-dskih postupaka. On je promjenjiv i ovisan o razvoju ljudskog drutva. Kada je u pitanjukorupcija, tada ono to se danas ini nemoralnim prije stotinu godina bilo je moralnoneutralno. Moralni relativizam, takoer, vrijedi po teritorijalno-kulturnom obrascu tako daono to u jednom drutvu predstavlja izraz pristojnosti, u drugom predstavlja oblik ne-dozvoljenog utjecaja, a u treem korupciju.

    Kritika koja se moralistikom pristupu moe uputiti se u prvom redu odnosi na analizustoernih moralistikih kategorija (javnog interesa i naela jednakosti). Svako postupanjekoje u dovoljnoj mjeri ne vodi rauna o tim kategorijama s moralistikog je gledita ko-ruptivno. Javni interes je kategorija koju je vrlo teko odrediti i o kojoj svatko ima svojemiljenje i odreeni stav. Kritiari moralistikog gledita su itav fenomen postavili nadruge temelje, navodei da su neki od razmatranih postupaka upravo poduzeti u ciljuafirmacije javnog interesa odnosno da su iz gledita javnog interesa takvi postupci posveopravdani. To je u funkciji politike kojoj je cilj zadovoljiti i sve druge, a ne samo javni in-

    teres. Nije, dakle, sa politikog stajalita poeljno zanemariti sve ostale interese na raunjavnoga, niti sva druga naela na raun naela jednakosti. Ono to se jo prigovara tomshvaanju jest da su njegovi pristalice uvjereni kako djelatnici javnih slubi zbog indivi-dualnih slabosti postaju skloni korupciji i da takvo stanje treba promjeniti provedbomsveobuhvatne moralne reforme bez zahvaanja u vidljive postojee strukturalne proble-me koji su zapravo prvi i najvaniji uzronik korupcije. Moralistiki pristup ne zadovoljavaniti sa stajalita sankcije. Jo jedan nedostatak moralistikog pristupa proizlazi iz okol-

    23 Ibid., str. 89.24 Kao primjer moe posluiti posjet nekoj kaznionici u kojoj su na izdravanju kazne osobe osuene za razliita

    kaznena djela, od krvnih delikata do imovinskih delikata. Kod predstavljanja kaznenika koji je osuen zaviestruko ubojstvo posjetitelji e vjerojatno osjeati nelagodu i nastojati odrati fiziki razmak s kaznenikom.Sasvim suprotno, kod predstavljanja kaznenika koji je osuen zbog primanja mita i pronevjere, skupina e tovjerojatno kratko prokomentirati i nastaviti s obilaskom.

    25 Sve dok mito prima lokalni slubenik, korupcija je zloin bez rtve. Kada mito primi predsjednik vlade, dravekorupcija prestaje biti zloinom bez rtve, r tvom postaje itavo drutvo.

    26 Dereninovi, op. cit. (bilj. 5), str. 90.

  • 8/2/2019 04Aras

    13/38

    35Pravnik, 41, 1 (84), 2007

    nosti da moralisti korupciju povezuju s iskuenjem. Moralni su samo oni koji su sposobnioduprijeti se iskuenju.27

    4.3. Funkcionalistiko gledite

    Funkcionalistiko gledite se pojavilo kao reakcija na nedostatak dinamizma u mora-listikim argumentima. Prema tome gleditu korupcija je sveprisutna pojava koja nijestrana niti jednom drutvu, a iji sadraj i opseg ovise o mnogobrojnim imbenicima kaoto su stupanj socio-kulturnog razvoja, politiki sustav, stupanj socijalno-gospodarskograzvitka i politike kulture.

    Osnovne postavke funkcionalistike apologije korupcije kao neizbjene, ak i poeljnedrutvene pojave jesu:

    a) svatko to ini;

    b) podmiivanje je neophodno kako bi drutvo napredovalo;c) kvaliteta davanja i uzimanja formalno se ne moe razlikovati;d) na svako podmiivanje se ne primjenjuju jednaka pravila, pa su time sama po sebi

    nemoralna;e) politiko djelovanje korupcije je ili neznatno ili ga se ne moe dokazati.28

    Korupcija je najprisutnija u prijelaznim drutvima to je prema nekima ne samoneizbjena, ve i poeljna pratea pojava jer predstavlja svojevrstan katalizator u uspo-stavi trinih odnosa i slui kao instrument drutvene regulacije u uvjetima slabe i neor-ganizirane javne vlasti. S funkcionalistikog gledita korupcija se javlja kao odgovor nastanje ope socijalne bezizglednosti izazvane raskorakom izmeu proklamiranih aspira-

    cija i ope socijalne nemogunosti njihova ostvarenja. U tom se dijelu korupcija nastojiobjasniti stanjem anomije u prijelaznim drutvima.Pojam anomije u sociologiju uvodi Durkheim. Za njega je drutvo entitet sui generis,

    skup drutvenih injenica, prvenstveno odreenih kao norme (pravne, moralne, obiajne).Postojanje norme, a ne postojanje pojedinca je ono to konstituira drutva. Norme oba-vljaju dvostruku funkciju: s jedne strane one su regulator ponaanja pojedinaca, a s drugestrane one su povezane u koherentne skupove institucija i drutva u cjelini (integracija).

    Anomija je stanje loma drutvene normativne strukture, situacija kad norme ne postiuuinke regulacije i integracije.29

    Durkheimovo odreenje pojma anomije poticajno je za analizu situacije postsoci-jalistikih zemalja. Pojam anomije odnosi se i na jedan drugi fenomen, fenomen drutvenihvrijednosti, na koji se ponovno vraamo. Ambicije, aspiracije, nade i oekivanja koji subili prigueni u razdoblju socijalistikih reima sada su dobili punu slobodu. U posljednjihnekoliko decenija, paralelno s gubitkom uvjerljivosti socijalistikih ideologija, kapilarno suu kulturni obrazac takvih drutva ulazile vrijednosti zapadne kulture: od mode do glazbe,od jezinog slanga do fascinacije vizualnim medijima. Ponavljamo ono to smatramovanim: slika Zapada, amerikog naina ivota, postala je slika aspiracija elita, ali i

    27 Pritom se zaboravlja da su postojei objektivni uvjeti tih pojavnih oblika kriminaliteta toliko jaki, odnosno dapredstavljaju toliko jako iskuenje da mu podlijeu i osobe koje su poznate kao potene i asne i koje su usvojim zajednicama uivale ugled i potovanje. Ibid., str. 93.

    28 Ibid., str. 94.29 Anomija oznaava stanje uma onoga koji je izvuen iz svojih moralnih korijena, koji nema vie ni jedan moralni

    standard ve samo nepovezane porive, koji vie nema osjeaj trajnosti, obiaja ili obveze. Anomiki ovjekpostao je spiritualno neplodan, pun razumijevanja za sebe, odgovoran nikome. On porie vrijednost drugogovjeka. Njegova vjera je filozofija odbacivanja. On ivi na tankoj crti osjeaja da nema budunosti ili da nemaprolosti. Ne radi se o stanju uma pojedinca, ve o globalnom fenomenu. U brzim promjenama drutva anomikasituacija je stalan, manje ili vie nametljiv pratitelj. Kregar, Pojava korupcije, cit., str. 29-34.

  • 8/2/2019 04Aras

    14/38

    36 Korupcija

    prosjenih graana. Ta slika poeljnog naina ivota ne samo da je prodrla duboko, ine uvijek na razini svijesti i spoznaje o tome, ve i u deformiranom i aberativnom obliku.Zapadni nain ivota je poeljan jer se on vidi kao kriva slika svijeta zabave i slobode,svijeta u kojem su svi mladi, zdravi i veseli, svijeta obilja, svijeta u kojem su svi okrenutiemocionalnoj i afektivnoj strani ivota, svijeta u kojem nije dosadno i u kojem vlada ma-terijalno obilje.30

    Uz Durkheima, treba spomenuti Mertonovo odreenje anomije. On smatra da suodreeni ciljevi izrazito naglaeni u suvremenim drutvima. Jedan od tih ciljeva je i finan-cijski uspjeh. Drutvo, takoer, naglaava i odreena sredstva za postizanje tih poeljnihdrutvenih ciljeva (npr. dugotrajno obrazovanje, ustrajan rad i sl.). Kada su ciljevi naglaeni,stanje anomije je teko izbjei. Uzme li se u obzir da nisu u svim drutvima jednako do-stupna sredstva za ostvarenje drutveno poeljnih ciljeva, mnogi lanovi zajednice traesupstitute meu kojima se nalazi i korupcija.31

    Ono to funkcionalisti zanemaruju jest da je korupcija univerzalna i globalna poja-

    va zajednika svim drutvima i prenaglaavaju njezinu funkcionalnost u prijelaznimdrutvima. Osim toga korupcija nee nestati okonanjem reforme politikih institucijakoje ne bi smjele biti bremenite opasnim reliktima kao to je sustavna upravna diskrecija.Pozitivne rezultate treba oekivati tek po reformi provedbe funkcioniranja tih institucija udrutvenom ivotu.

    4.4. Legalistiko gledite

    Legalistiko gledite naglaava vanost stvaranja ne samo pravnog poretka sa svimpripadajuim institucijama, ve i probitak naela vladavine prava i pravne drave to bidovelo i do redukcije korupcije. Prema miljenju legalista korupcija je ponaanje kojeizobliava formalne dunosti osoba s javnim ovlatenjima zbog nekih privatnih (osobnih,obiteljskih) probitaka ili stjecanja koristi odnosno prekoraenje ovlatenja u cilju ostvari-vanja privatnih utjecaja.32

    Uzronike korupcije ne treba traiti u nepostojanju pravnog ureenja ivotnih odnosave u neodgovarajuoj primjeni ili frauduloznosti u primjeni tog ureenja. To je osobitoizraeno u zemljama u tranziciji, postsocijalistikim preddemokracijama, novim demokra-cijama. Budui da se vladajua ideologija raspala te da vrijednosti i navike tek postupnoi sporo zadobivaju svoj oblik, sva teina drutvene regulacije pada na formalne institucijedrutva, na institucije drave, na pravnu regulaciju. Pravni sustav optereen je balastom

    visokih aspiracija i velikih potreba. Sve se nastoji rijeiti zakonom i pravom: ustavom,temeljnim organizacijskim zakonima, uredbama i upravnim djelovanjem. U tome se ogle-da i inercija starog sustava koji je bio optereen ceremonijalnom regulacijom, u kojem

    je zakon i ustav shvaen samo kao fasada i pokrie za politiki voluntarizam. U brzini,pored inercije na neefikasnost utjee i tehnika nesavrenost novih zakonskih rjeenja,nekritika recepcija stranih rjeenja te stalna nesuglasja i antinomije. Naposljetku, i sastavljudi na kljunim funkcijama nije idealan: stari aparatiki i novi neiskusni politiari, podje-dnako korumpirani i neobrazovani, moralno nepouzdani i struno nevjeti, balast su su-stava institucija. Pored toga opa atmosfera postkomunistikih drutava u kojima je vla-dala stalna kampanja protiv birokracije izazvala je negativnu selekciju kadrova za kljunepoloaje. Napredovali nisu samo mladi i obrazovani, ve i posluni i politiki podobni.33

    30 Kregar, Nastanak predatorskog kapitalizma i korupcija, cit., str. 101-102.31 Dereninovi, op. cit. (bilj. 5), str. 96.32 Ibid., str. 98.33 Kregar, Nastanak predatorskog kapitalizma i korupcija, cit., str. 105-106.

  • 8/2/2019 04Aras

    15/38

    37Pravnik, 41, 1 (84), 2007

    Legalistiko gledite je prihvatljivo jer nudi ne samo definiciju korupcije kao instru-mentalnog zla imanentnog dravi neprava34, ve sugerira na osnove programa za njezinosuzbijanje kroz izgradnju pravne drave i afirmaciju naela vladavine prava. Iako se lega-listi prvenstveno bave problemom korupcije u totalitarnim sustavima, njihovi se zakljucimogu protegnuti na sve politike sustave, kao i sve oblike vladavine.

    4.5. Institucionalistiko gledite

    Institucionalistiko gledite, kroz pokuaj odreenja uzroka korupcije, je posebno potome to nastoji objasniti proces utjecaja institucija na pojedinca odnosno kako institucijekojima pojedinac pripada sudjeluju u oblikovanju njegovog sustava vrijednosti i kriterijapostupanja. Institucionalisti istiu da je korupcija poduzeta od strane odreenog subjektaodreena normama i strukturom institucije kojoj on pripada pa su njegovi postupci u

    prvom redu uvjetovani pravilima ponaanja koja vrijede u toj instituciji. Dakle, korupcijaslubenika je nuna posljedica njegove institucionalizacije.Argumenti institucionalista, koji u velikoj mjeri zanemaruju endogene imbenike u kri-

    minogenezi korupcije, temelje se na tri teorije: teoriji diferencijalne asocijacije ili identifika-cije, teoriji kulturnog konflikta i teoriji imitacije.

    Prema teoriji diferencijalne asocijacije ili identifikacije neki lan drutvene zajedni-ce postaje delinkvent zbog toga to je u eem i intenzivnijem kontaktu s utjecajimakoji takvo ponaanje potiu, nego u kontaktu s utjecajima koji ga destimuliraju. Kanjivoponaanje ui se u grupama u kojima se njihovi lanovi tako ponaaju. Pojedinac se po-vezuje s grupom u kojoj je delinkventno ponaanje prihvaeno kao uobiajeno pa tako isam postaje delinkvent. U tim asocijacijama on prima utjecaje koji na njega kao vanjskiimbenici djeluju tako da se i sam poinje ponaati poput ostalih lanova grupe (de-linkventno). Prema prvoj verziji teorije diferencijalne asocijacije, iji je najpoznatiji pred-stavnik bio Sutherland, niti jedan novi pripadnik grupe, one grupe u kojoj je potencijalnomogue ukljuiti se u proces korupcije, nije mogao oduprijeti se nametnutom imperativudelinkventnog ponaanja.35

    Prema teoriji kulturnog konflikta Thorstena Sellina svaka kultura oblikuje vlastite nor-me ponaanja koja se od grupe odnosno kulture do grupe razlikuju. To razlikovanje do-vodi ponajprije do primarnog konflikta, sukoba normi ponaanja izmeu dvije kulture,do kojeg dolazi u sluajevima socijalnog doticanja razliitih kultura. Zanimljiviji je tzv.sekundarni konflikt do kojeg dolazi izmeu razliitih subkultura odnosno podkultura jedne

    temeljne kulture. Pripadnici grupe javnih slubenika vremenom izgrauju vlastite sustavevrijednosti i pravila ponaanja koja su, kad se radi o korupciji, nezakonita jer se ne temeljena vrijednostima temeljne kulture. Budui da su pripadnici te grupe odnosno subkulturelanovi drutva, dolazi do sukoba tih dviju kultura na sekundarnoj razini.36

    Konano oblikovana teorija diferencijalne asocijacije Sutherlanda u njegovim ponov-no objavljenim Principima kriminologije 1947. godine sadri ove karakteristike:

    a) kanjivo ponaanje se ui;b) kanjivo ponaanje se ui u interakciji s ostalim osobama u procesu komunikacije;c) najvaniju ulogu u uenju kanjivih ponaanja imaju odnosi s najbliim krugom osoba;d) uenje kanjivog ponaanja sadri: tehniku poinjenja kanjivog djela koja moe biti

    vrlo jednostavna ili vrlo sloena i posebnosti usmjerenja motiva, racionalizacije i na-vika;

    34 Dereninovi, op. cit. (bilj. 5), str. 99.35 Ibid., str. 100-101.36 Ibid.

  • 8/2/2019 04Aras

    16/38

    38 Korupcija

    e) posebnosti usmjerenja motiva ue se oznaavanjem zakonskih odredbi (o kanjivostidjela) kao prihvatljivih ili neprihvatljivih;

    f) osoba postaje delinkvent zbog toga to daje prednost motivima i opravdanosti krenjazakona pred ponaanjem kojim se potuje zakon;

    g) razliitost drutvenih skupina moe varirati u brojnosti, trajanju i snanosti djelova-nja;

    h) svako uenje kanjivog ponaanja ukljuuje sve mehanizme bilo kojeg drugog uenja(socijalno prihvatljivog);

    i) kanjivo ponaanje je ostvarenje opih potreba, ali se ono ne moe tako objasniti,budui da je i nekanjivo ponaanje takoer ostvarenje tih potreba.37

    Daniel Glaser je 1956. godine uspostavio inaicu teorije diferencijalne asocijacije kojase naziva teorija diferencijalne identifikacije. Dodajui prvotnoj teoriji odreene endogeneimbenike, pokuao je odgovoriti na pitanje zato samo neki, a ne svi lanovi skupine koja

    je izloena istim utjecajima postaju delinkventi. Odgovor se sastoji u tome da uspjeno

    ue delinkvenciju samo oni lanovi skupine koji se iz odreenih endogenih razloga iden-tificiraju s onima koji se delinkventno ponaaju.Gabriele Tarde je smatrao da je ponaanje posljedica imitiranja drugih ljudi, te da

    postoji kratkotrajno ponaanje (moda) i dugotrajno ponaanje (obiaj). Ljudi koji se nasocijalnoj ljestvici nalaze nie, imitiraju one iznad sebe. U tome se sastoji povezanostprethodne teorije s Tardeovim stavovima jer se imitacijom zapravo identificira s nekim ka-rakteristikama imitirane osobe. Sam imitator ne doivljava svoj postupak, u konkretnomsluaju korupciju, kao neto neetino s obzirom da to rade i svi drugi.

    Institucionalan pristup je nepotpun jer zanemaruje osobne imbenike u kriminogenezii itav proces podvodi pod nejasan utjecaj institucionalizacije ne na ovjeka kao osobu,ve kao konstantnu i nepromjenjivu matematiku veliinu. Kad bi bilo tako kako tvrdi Tar-

    de, sve to bi trebalo poduzeti jest utjecaj bilo represivnim bilo preventivnim mjerama nasam vrh u dravnoj hijerarhiji vlasti. Pod pretpostavkom da bi te mjere pozitivno djelovalena pojedince, dolo bi i do potpunog nestanka korupcije.

    4.6. Interesno gledite

    Prema interesnom pravcu svaki je javni slubenik osoba za sebe koja poloaj u drav-noj hijerarhiji podreuje postizanju osobnih materijalnih probitaka. U sluaju sukoba jav-nog s privatnim interesom, posljednji ima prednost. U eventualnoj etikoj dvojbi, do kojerijetko dolazi jer je javni slubenik po prijemu slubu shvatio kao sredstvo ostvarivanjavlastitih interesa, slubenik se odluuje na zatitu privatnog interesa.

    Interesni pravac odreenja uzroka korupcije javne slubenike prikazuje u negativnomsvjetlu kao osobe koje koriste slubu za ostvarenje vlastitih interesa. Ta jednostranost uopisivanju egoistinog materijalizma javnog slubenika pretvara uhomo corupticusa.38Nisu, meutim, javni slubenici jedini potencijalni dionici procesa korupcije. Mnogi, osimtoga, brzopleto zakljuuju da je primarni uzrok interesa za korupciju u ekonomskoj nudiodnosno potplaenosti javnih slubenika.

    Jedan od najistaknutijih kriminologa, Hans von Henting, zakljuio je da gotovo 95%uzronika kriminalnoga ponaanja egzogene, a njih samo 5% endogene prirode. U tajosjetno vei postotak Henting je ubrojao i siromatvo ili bolje reeno ekonomsku nudu.Jer kako inae objasniti okolnost da slubenici koji vrlo malo zarauju, a u radu su im

    povjerene velike svote novca, pribjegavaju raznim nedoputenim djelatnostima.

    39

    37 Ibid.38 Ideal-tip koji istina ne uvijek, ali svakako pod prosjenim okolnostima tei ostvarivanju privatnog na raun javnog

    interesa. Ibid., str. 104.39 Istina, Henting se poziva na blagajnike kojima je tjedna plaa po prilici 40 USD, a kojima se u tom razdoblju

    povjeravaju i do nekoliko tisua puta vei iznosi koji slabe njihove inhibicije i vode do pronevjere, no s velikim

  • 8/2/2019 04Aras

    17/38

    39Pravnik, 41, 1 (84), 2007

    Tono je da je pritisak na javne slubenike da zloporabe poloaj vei ako ive blizu iliispod linije siromatva. Ipak, dokazi su u najboljem sluaju nejasni po pitanju da li samopoveanje plae u javnom sektoru moe da smanji korupciju. Temeljni pogled na konkret-ne podatke vezane za neku odreenu zemlju ne podrava stav da bi samo poveanje

    plae postojeem osoblju u agencijama zahvaenim korupcijom pomoglo. Ipak, to neznai da poveanje plaa u javnom sektoru nije vaan inilac za smanjenje korupcije.

    Ali, on moe biti djelotvoran samo kao dio sveobuhvatnog programa reforme javne upra-ve, gdje su primjerene plae i poticaji uvedeni zajedno s napredovanjem zaposlenih uslubi na osnovi postignutih rezultata, smanjivanjem korumpiranog osoblja i primjerenomobukom.

    Ako je siromatvo uzrok korupcije (ono ne moe biti i jedini uzrok), onda je tekoobjasniti zato su bogate, imune zemlje preplavljene skandalima, od kojih je veomamali broj vezan za one koji bi se mogli nazvati siromanim ili u oskudici. To bi, takoer,sutinski izjednailo siromatvo sa nepotenjem, to je shvaanje koje su estoko napali

    brojni kritiari koji vide ovu navodno potvrenu vezu kao neto to gotovo bez razlikeklevee siromane.40 Ono to je vidljivo jest da je ekonomska nuda opravdanje, a neuzrok korupcije.

    4.7. Ostali imbenici koji dovode do korupcije

    Do korupcije vodi jo niz specifinih imbenika:

    a) nepostojanje institucionalnih pretpostavki za borbu protiv korupcije;b) ukljuenost medija u aktivnosti trine razmjene;c) prekobrojnost javnih slubenika praena nedovoljnim kvalifikacijama zaposlenih u ja-

    vnim slubama;d) visoki postotak udjela javnih slubi u obavljanju gospodarske djelatnosti;e) sustav obrazovanja utemeljen na faktografiji i memoriranju;f) korupcija kao rjeavanje frustracijskog konflikta frustracija kao opi osobni uvjet

    delinkvencije predstavlja situaciju u kojoj se nalazi neka osoba kada zbog prirodnih,drutvenih ili psiholokih razloga nije u stanju ostvariti svoje elje. Korupcija je jedanod moguih naina rjeavanja takve situacije koja dugorono moe dovesti i do tje-skobe. Najee e se raditi o svladavanju drutvenih zapreka u postizanju drutvenopriznatih ciljeva i vrijednosti na nedozvoljeni nain (korupcijom).

    g) kod osoba koje pate od prisilno-opsesivne neuroze moe postojati neodoljivi poriv da

    daju odnosno primaju mito (usporedivo s npr. kleptomanijom).41

    Vano je upozoriti i na globalne probleme drutva, visoku inflaciju, netransparentnostu obavljanju javnih slubi itd.

    U potpunosti se slaem s prof. Dereninoviem da ne postojihomo corupticus. Da jemoral u svezi s korupcijom ne poriem, ali nije njezin jedini uzronik. Nedvojbeno je da

    stupnjem izvjesnosti moemo pretpostaviti da se u slinoj situaciji moe nai i neki drugi javni slubenik koji je(objektivno) potplaen i kome zloporaba poloaja ili ovlatenja moe posluiti kao prigoda za rjeavanje nekihegzistencijalnih problema ili samo onih materijalnih probitaka bez kojih se openito govorei moe, ali koja ivotine ugodnijim. No i potrebu za takvim dobrima mnogi e ocijeniti kao svojevrstan izraz ekonomske nude.Tome je prvi uzrok sve intenzivnija materijalizacija u svakodnevnom ivotu. Ibid., str. 105.

    40 Svjetska banka je proraunala bogatstvo koje su korumpirani afriki lideri sklonili u europske banke i onoiznosi nekoliko milijardi amerikih dolara. Nijedan od ovih lidera ne moe se opisati kao rtva siromatva. Ipak,pljakanjem nacionalnih bogatstava ti afriki lideri su bez sumnje produbili siromatvo svojih naroda. Drutvenii ekonomski razvoj je teko oteen. Tako se na veliku korupciju moe gledati kao na uzrok siromatva prijenego na njegov rezultat. Uzroci korupcije, http://www.mans.cy.yu/korupcija/info/uzroci_korupcije.htm, 19. 11.2005.

    41 Dereninovi, op. cit. (bilj. 5), str. 105-106.

  • 8/2/2019 04Aras

    18/38

    40 Korupcija

    je korupcija djelomice rezultat moralnih slabosti i niza endogenih imbenika, ali ona je uprvom redu sistemska slabost. Odnosno kako prof. Kregar istie korupcija nije rezultat ilisporedni efekt sustava, ve je sastavni dio modela. Kada korupcija postane sustavom, tonije samo znak da su politiari pokvareni, slubenici podmitljivi, a poduzetnici beskrupu-lozni. To je znak da je korupcija nastupila ondje gdje su se potenje i efikasnost povukli,da je nestala formalna logika birokratske efikasnosti, a nastala zbrka klijentizma, potku-pljivanja, nepotizma i bespravlja. To je znak da sustav ne valja i vlada anomija.42

    5. Korupcija u Hrvatskoj

    5.1. Uzroci korupcije u Hrvatskoj

    Uzroci korupcije u Hrvatskoj uglavnom su podudarni s uzrocima korupcije kao

    pojedinanog zabranjenog ponaanja, ali i kanjive masovne pojave u svijetu. Svi en-dogeni i egzogeni imbenici koji su odluni u kriminogenezi uope karakteristini su i zakorupciju u Hrvatskoj, uz jedan izuzetak.

    Stanje anomije kao loma normativne drutvene strukture i s tim povezano slabljenjeveza meu ljudima i ope, socijalne solidarnosti, nepovjerenja graana u zakone i vlastte pretjerana vjera da se sve moe rijeiti na razini zakona i institucija vlasti, u veoj jemjeri karakteristina za Hrvatsku, i za ostale tranzicijske drave, no za ostale drave usvijetu. Daljnja posebnost koja, takoer, ima utjecaja na kriminogenezu korupcije u Hr-vatskoj je i Domovinski rat. Nakon razdoblja optimizma koje je pratilo stvaranje hrvatskedrave i obrambeni rat za njezino ouvanje, dolo je, uvjetovano objektivnim razlozimakoji redovito prate takva razdoblja, ali i subjektivnim propustima dravne vlasti, razdoblje

    materijalizma, pesimizma i nepovjerenja graana u zakone i vlast.5.2. Raste korupcija u HrvatskojProcjene o rairenosti korupcije govore o tome da je korupcija stvarni problem Repu-

    blike Hrvatske. Prvi, ali na alost nepouzdani podatak jest statistika kaznenih djela. Uvidu slubene kaznenopravne statistike o broju prijavljenih korupcijskih kaznenih djela, te zata djela optuenih i osuenih osoba, upuuje da u Hrvatskoj nema mnogo korupcije i da stog gledita nema niti razloga za osobitu zabrinutost. Tamna brojka, kao broj realiziranihkorupcijskih kaznenih djela za koja se ne zna, izuzetno je velika.

    U razdoblju od 1992. do 1997. godine prijavljeno je ukupno 3.316 kaznenih djela. Utom je razdoblju podignuto 1.408 optunica, a pravomono je osueno 570 osoba. Dak-

    le, dolazi do svojevrsnog filtriranja korupcijskih predmeta tijekom kaznenog postupka teosudom zavri 17,2% prijavljenih djela, a bezuvjetnom kaznom zatvora koja je za djelapredviena tek 13 ili 0.0392%.43

    Osim to taj podatak moe upuivati na oprez jer su mogue lane prijave, on prijesvega upozorava na postojanje nesklada izmeu javne percepcije rairenosti pojave i

    javnog mnijenja o tome.

    42 Usp. Ibid., str. 106-107.; Kregar, Nastanak predatorskog kapitalizma i korupcija, cit., str. 116, 145-146.43 Korupcija i njeno znaenje za razvoj Hrvatske, www.transparency.hr/dokumenti/tekstovi/korupcija_i_njeno_

    znaenje_za_razvoj_Hrvatske.pdf, 19. 11. 2005.

  • 8/2/2019 04Aras

    19/38

    41Pravnik, 41, 1 (84), 2007

    Tablica I.

    Izvor: http://www.nacional.hr/polls/result/159/

    Istraivanja javnog mnijenja u Republici Hrvatskoj (Tablica I.) bez iznimke pokazuju dapercepcija i stavovi graana smatraju da korupcija vlada u Hrvatskoj u velikoj mjeri (84%)odnosno u pojedinim segmentima drutva (13%).

    Osim toga, istraivanje javnog mnijenja ukazuje da graani iznimno rijetko prijavljujukorupcijska kaznena djela i to zbog sumnje u uinkovitost tijela dravne vlasti u suzbijanjukorupcije, zbog straha od prijavljivanja i zbog izbjegavanja tzv. samooptuivanja. Unatotome, uoljiv je porast broja prijavljenih kaznenih djela u 1999. i osobito 2000. godini.44

    Meunarodna istraivanja pokazuju rezultate koji su sukladni rezultatima istraivanjajavnog mnijenja o rairenosti korupcije u Hrvatskoj. Prema indeksu percepcije korupcije45,koji godinje objavljuje Transparency International, Hrvatska je nastavila negativan trendkorupcije s ocjenom 3,4 (2005. godine) koji traje jo od 2001. godine, kada je ocjena bila3,9. Time se Hrvatska nala na 70. mjestu TI ljestvice zajedno s Burkinom Faso, Egiptom,Lesotom, Poljskom, Saudijskom Arabijom i Sirijom. Prole godine (2004. godine) je zau-

    zela 67. mjesto zajedno s Peruom, Poljskom i ri Lankom (s ocjenom od 3,5). Premda nijerije o egzaktnim ocjenama koje se mogu u potpunosti usporeivati veliinama ovaj trendzabrinjava i pokazuje da poslovni ljudi i analitiari ne primjeuju nikakve pozitivne pomakeu suzbijanju korupcije u Hrvatskoj (Tablica II., III.).

    44 Dereninovi, op. cit. (bilj. 5), str. 225-226.Ministarstvo unutarnjih poslova, svjesno svoje odgovornosti u suzbijanju korupcije, ali svjesno iznimno vaneuloge ostalih segmenata drutva i graana, nastoji dati odgovarajui znaaj i poduzeti odlune korake nasuzbijanju korupcijskih kaznenih djela. Stoga poziva na suradnju graane ukljuene u sva podruja ivota uRepublici Hrvatskoj, da im se pridrue u tom nastojanju. Svi zainteresirani mogu se obratiti putem besplatnogtelefona (0800-5092). Vidi http://www.mup.hr/korupcija/stoje.html#kontakt, 19. 11. 2005.

    45 Indeks percepcije korupcije IPK (CORRUPTION PERCEPTION INDEKS - CPI) Transparency Internationalaje najopsenije svjetsko ocjenjivanje zemalja prema stupnju percepcije rairenosti korupcije meu dravnimslubenicima i politiarima. Sastavljen je od podataka dobivenih iz strunih ispitivanja vezanih za korupciju kojesu provele razne ugledne ustanove. Odraava stajalita poslovnih ljudi i analitiara iz cijelog svijeta ukljuujuistrunjake iz ocjenjivanih zemalja. Ocjene na indeksu se kreu od 0 do 10, od kojih prva znai potpunu korupciju,a 10 nikakvu korupciju.Vidi http://www.transparency.hr/dokumenti/ipk2005/indeks_percepcije_korupcije.pdf, 19. 11. 2005.

  • 8/2/2019 04Aras

    20/38

    42 Korupcija

    Tablica II.

    Izvor: http://www.transparency.hr/dokumenti/ipk2005/indeks_percepcije_korupcije.pdf

    Tablica III.

    Izvor: http://www.transparency.hr/dokumenti/ipk2005/indeks_percepcije_korupcije.pdf

    Na dnu TI ljestvice zemalja s najmanjom korupcijom (Tablica IV.), gdje indeks 10 znaida korupcija ne postoji, a 0 da je cijelo drutvo proeto njome, su i dalje Skandinavske

    zemlje i Novi Zeland. Prvi je Island s indeksom 9,7 (2004. godine 9,5), potom Finska i NoviZeland s indeksom 9,6 i Danska s indeksom 9,5. Na dnu TI ljestvice zemalja s najmanjomkorupcijom 2004. godine je bila Finska s indeksom 9,7.

    Na vrhu TI ljestvice (Tablica IV.), s indeksom manjim od dva, su ad i Banglade sindeksom 1,7, potom Turkmenistan i Haiti s indeksom 1,8. Banglade i Haiti su 2004.godine imali indeks najblii 0 (1,5).

  • 8/2/2019 04Aras

    21/38

    43Pravnik, 41, 1 (84), 2007

    Tablica IV.

    Izvor: http://www.beta.co.yu/korupcija/source/lista.doc

    Prosjena ocjena na svjetskoj razini je 4,11. Gledano po regijama najviu ocjenu imazapadna Europa (lanice Europske Unije + Island, Norveka i vicarska) 6,67. Tranzi-cijske zemlje izvan Europske Unije, meu koje spada i Hrvatska, imaju prosjenu ocjenu2, 67.46

    Razina korupcije diljem jugoistone Europe (SEE) ostaje visoka. Sve zemlje SEE, osimCipra, imaju ocjenu niu od 5,0 to ih svrstava meu 113 zemalja svijeta, ili 70% zemaljaobuhvaenih istraivanjem, u kojima korupcija proima sve aspekte javnog ivota. Odsvih zemalja SEE Grka ima najbolju ocjenu, 4,3, i nalazi se na 47. mjestu u svijetu, ispredBugarske koja je na 55. mjestu s indeksom 4,0. Turska je 65. s indeksom 3,5, Hrvatska jena 70. mjestu s indeksom 3,4, a Rumunjska na 85. s indeksom 3,0. Bosna i Hercegovina,Srbija i Crna Gora, Makedonija i Albanija nalaze se meu 70 zemalja koje imaju manjiindeks od 3,0, to je pokazatelj neobuzdane korupcije koja predstavlja ozbiljnu prijetnju

    institucijama, kao i drutvenoj i politikoj stabilnosti. S indeksom 2,9 BIH je na 88. mjestu,a slijedi je Srbija i Crna Gora na 97. mjestu s indeksom 2,8, dok je Makedonija na 103. sindeksom 2,7. S indeksom 2,4 Albanija ima najniu ocjenu od svih zemalja SEE i zauzima126. mjesto.

    Nekoliko zemalja pokazalo je i napredak u borbi protiv korupcije Estonija, Francu-ska, Hong Kong, Japan, Jordan, Kazahstan, Nigerija, Katar, Tajvan i Turska. Kostarika,Gabon, Nepal, Papua Nova Gvineja, Rusija, Sejeli, ri Lanka, Surinam, Trinidad i Tobagi Urugvaj pokazali su se 2005. godine loijima u suzbijanju korupcije u odnosu na pretho-dnu godinu.

    Ukoliko Hrvatska eli suzbiti korupciju na razinu koja nee ugroavati potenu trinu

    utakmicu i pravednu raspodjelu resursa, mora pod hitno poduzeti odlune korake, poeviod prilagodbe legislative pa do primjene transparentnih procedura u radu tijela javne vlasti

    46 Od zemalja bive Jugoslavije najbolje je plasirana Slovenija na 31. mjestu s indeksom 6,1, najgore Makedonijana 103. mjestu s indeksom 2,7, slijede je Srbija i Crna Gora na 97. mjestu s indeksom 2,8 i Bosna i Hercegovinana 88. mjestu s indeksom 2,9.

  • 8/2/2019 04Aras

    22/38

    44 Korupcija

    (Zorislav Antun Petrovi). Korupcija u Hrvatskoj reducirat e se, izmeu ostalog, jaanjemvrednota i solidarnosti meu ljudima kao i poboljanjem ivotnog standarda.

    5.3. Struktura koruptivnog kriminaliteta u Hrvatskoj

    Kada je o strukturi koruptivnog kriminaliteta rije, utvreno je da se u pravilu prijavljujui otkrivaju manje znaajno aktivno i pasivno podmiivanje te manje bezuspjeni pokuajidavanja mita, to se obino naziva ulina korupcija (vidi 3.5.).

    Kao davatelji mita pojavljuju se graani koji davanjem u pravilu nekog manjeg iznosanovca slubenim osobama (izvrna vlast), ele rijeiti neki svoj problem koji se rjeava uokviru slubene nadlenosti osoba prema kojima je poduzeto podmiivanje. Stoga se kaoprimatelji mita najee pojavljuju:

    a) djelatnici policije (osobito prometne policije, zatim djelatnici u upravnim slubama po-

    licije koji direktno odluuju o nekim pravima ili dozvoli graana);b) djelatnici carine (to je posebno vezano za tzv. meku granicu prema BIH);c) djelatnici izvrne i upravne vlasti (radi se o slubenim osobama koje u svom djelokru-

    gu rada odluuju o rezultatima nekog pregleda ili kontrole, pa na taj nain odluujuo nekom pravu ili pravilnom i zakonitom postupanju graana odnosno o uvjetima zadonoenje odgovarajuih rjeenja i dozvola);

    d) djelatnici zdravstva (posebno lijenici).47

    Pravosue se u proteklom razdoblju bavilo i s nekoliko primjera tzv. kapitalne ko-rupcije. Tu sintagmu, naravno, treba promatrati uvjetno i odrediti je temeljem visine iznosaodnosno vrijednosti korupcijske razmjene, osobama koje su u tu razmjenu bile ukljuene,

    stupnju ugroenosti odnosno povrede naela jednakosti graana pred zakonom, trineutakmice itd.48

    6. Posljedice korupcije

    Korupcija postoji u svakom drutvu, izaziva posredne i neposredne tete, u nekimdrutvima je dosegla takve razmjere da nalikuje na opasnu patologiju.49

    Kako istie prof. Dereninovi, korupcija kao anti-kulturna pojava:

    a) oteava afirmaciju naela vladavine prava kao normativni izraaj naela jednakosti

    svih pred zakonom;b) dovodi do nepovjerenja graana u zakone i vlast;c) negativno utjee na gospodarski razvoj;d) potie drutvenu i individualnu nejednakost;e) negativno utjee na drutvenu stabilnost i opu socijalnu sigurnost.

    Korupcija uzrokuje pad kvalitete javnih slubi. Unosi nepredvidivost u politiko odlui-vanje i pravnu regulaciju. Podie cijenu drave. Podie transakcijske trokove. Potierasipanje sredstava. Razara upravnu i politiku kulturu. Potie negativnu selekciju za

    47 Dereninovi, op. cit. (bilj. 5), str. 234-235.48 U tom smislu je zanimljiv primjer pomonika ministra gospodarstva RH, koji je obnaao i dunost ravnatelja

    Dravnog ravnateljstva za robne zalihe, i pomonika ravnatelja istog Ravnateljstva koji su zatraili i primili mito uiznosu od 150.000 DEM od direktora poduzea koje je Ravnateljstvu po ugovoru o kreditu bilo duno 2.000.000DEM. Mito je zatraeno i primljeno kao protuusluga za davanje pozitivnog miljenja temeljem kojeg bi Vlada RHdonijela odluku o dozvoli produljenja roka za otplatu kredita. Ibid.

    49 To osobito, ali ne iskljuivo, vrijedi za zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji. Mnogi upozoravaju na postojanjetradicije i svojevrsne kulture korupcije. Kregar, Nastanak predatorskog kapitalizma i korupcija, cit., str. 93.

  • 8/2/2019 04Aras

    23/38

    45Pravnik, 41, 1 (84), 2007

    vodee poloaje u politici i javnim slubama. Umjesto odluivanja o potrebama ljudi, pre-dnost se daje proraunu neije osobne zarade. Poduzetnost i rad gube na cijeni.50 Zbogposljedica koje izaziva ona postaje nepodnoljiva smetnja razvitku meunarodnih eko-nomskih odnosa.

    Postoje razliiti izrauni teta korupcije. Meutim, najvea se teta sastoji u tome toona iskrivljuje prioritete u politikom i gospodarskom odluivanju i pogubno teti javnojodgovornosti i drutvenom moralu.

    U novije vrijeme osobito se naglaava ekonomska analiza fenomena i posljedica ko-rupcije. U tom smislu korupcijom se smatra nastojanje da se radi osobne koristi maksimi-zira prihod od slube, to onda za posljedicu ima poremeaj u uvjetima trine utakmicei u ukupnoj racionalnosti ekonomskog ponaanja.51

    7. Borba protiv korupcije

    Nema drutva koje moralno ili zakonski prihvatljivim dri zloupotrebu poloaja, kojesmatra opravdanim da se politiki poloaj ili javna sluba koristi za osobno bogaenjeputem komercijalnih ugovora na raun javnog interesa.52 Moralna kategorizacija takvogponaanja nigdje nije sporna, a ono to je sporno jest sekundarna efikasnost pravnogsustava, otkrivanje, progon i kanjavanje.

    Nijedno drutvo i nijedna politika ne priznaje rado njeno postojanje, a takav nojevskipristup53 je karakterizirao komunistika drutva. Povremene kampanje protiv mita i ko-rupcije obino su rezultirale lovom, progonom i kanjavanjem niih dunosnika, dok bi su-stav ne samo ostajao netaknut nego bi se usput i lano prikazivao kao zatitnik zakonskihnormi i javnog morala koji osuuje korupciju.54

    Iako je istina da neke vlade kontinuirano pruaju otpor afirmaciji demokracije i naeladobre vladavine, temeljni problem nije u tome da se vlade veine drava uvjere u potrebusuzbijanja korupcije, ve u tome kako da to uine. To proizlazi iz okolnosti da izbornekampanje od Nikaragve do Pakistana istiu korupciju i borbu protiv nje kao jedno od te-meljnih pitanja kojima se namjeravaju baviti nakon preuzimanja vlasti. Vidljivo je da se neradi toliko o pitanju politike volje, ve o nainu provedbe antikorupcijske strategije.

    50 Kregar, Protiv korupcije, Dravnost, 1(1997),3, str. 414-415.51 Kregar, Korupcija, u: Pusi et al., Hrestomatija upravne znanosti, svezak I., Zagreb, 1998., str. 240.52 Jo u renesansnim republikama je bila jaka svijest o pogubnosti korupcije i nepotizma za republikanski, odnosno

    demokratski politiki ivot. Da bi se sprijeio nepotizam, firentinski priori, lanovi gradske vlade, za trajanjamandata nisu smjeli izlaziti iz Palae Signorije, a bilo im je zabranjeno i primati bliu i iru rodbinu kako ne bipotpali pod njezin utjecaj. Da bi se graanima omoguila javna kritika priora, uvedena je ustanova "kritike podkrinkom": svaki je graanin imao pravo doi pod maskom u palau gradske uprave i pred dunosnikom posebnoza to imenovanim optuiti bilo koga u vladi za korupciju ili nepotizam, a taj je dunosnik morao u pisanomizvjetaju obavijestiti Veliko vijee o opravdanosti tih anonimnih tvrdnji. Takvu je ustanovu u neto modificiranomobliku preuzela i Dubrovaka Republika. Grubia, op. cit. (bilj. 21), str. 24.

    53 Zakapanje glave u pijesak i odbijanje svake rasprave o korupciji ili njeno minimiziranje i svoenje na beznaajne

    dimenzije.54 Staljin je prvi lansirao kampanje protiv mita i korupcije meu nepmanima, naime pristaama Nove ekonomske

    politike (NEP) koja je trebala unijeti trine mehanizme u rigidni komunistiki sustav. Slino se dogaalo u drugimkomunistikim sistemima. I u komunistikoj su Jugoslaviji takve kampanje povremeno znale uzburkati javnost.Tako je 1972. godine, nakon pisma Izvrnoga biroa Centralnoga komiteta SKJ i njegova predsjednika J. B. Tita,lansirana kampanja protiv mita i korupcije u kojoj se sva poetna galama svela na prokazivanje lijenika kaoprofesije koja najee prima plave kuverte te niih funkcionara, tzv. tehnomenedera. Ibid., str. 19-20.

  • 8/2/2019 04Aras

    24/38

    46 Korupcija

    7.1. Antikorupcijske strategije

    7.1.1. Antipatronana verzija kontrole korupcije

    Prva u nizu antikorupcijskih strategija upravljenih suzbijanju korupcije pogotovo ujavnom sektoru, osobito popularna u SAD, je antipatronana verzija kontrole korupcije(1870. 1900.).

    Reformatori toga vremena vjerovali su da pozitivnu pretpostavku dobre uprave ininjezino voenje od strane strunjaka koji kao profesionalci djeluju na osnovi najviih mo-ralnih i javnih standarda i koji svojom osobnou i primjerenim radom mogu posluiti kaoprimjer poeljnoga voenja uprave. Tenje za reformom javne uprave u asnu, strunui primjernu, pojavile su se usporedno sa sve intenzivnijim kritikama sustava patronae(kupovine upravnih funkcija) koji je svojom netransparentnou, neprofesionalizmom, ne-dostatkom motivacije i odgovornosti djelatnika u upravi, doveo do spore, skupe, nemoti-virane i korumpirane uprave.55

    Temeljna misao pokreta antipatronae je bio u moralnoj besprijekornosti upravnogosoblja to ukazuje na pomalo zastarjelu i manjkavu moralistiku usmjerenost reforma-tora u pogledu etiologije korupcije u javnim slubama (vidi 4.2.). Ipak u tome je bilo ipozitivnih implikacija od kojih je svakako najznaajnija postupovno naputanje sustavapatronae, koja je danas ostala rezervirana samo u vrlo ogranienom opsegu i samo zatono odreene pozicije u javnoj upravi i politikom ivotu.

    7.1.2. Progresivna antikorupcijska strategija

    Za pristae progresivne antikorupcijske strategije kljunu ulogu u suzbijanju korupcijeu javnim slubama nema toliko osoblje koje u tim slubama radi koliko struktura tih javnihslubi. Prema stajalitu progresivista, potrebno je reformirati itav politiki sustav, a nesamo sustav zapoljavanja i osposobljavanja ljudi za rad u javnom sektoru.

    Progresivisti, za razliku od antipatronane verzije, nisu isticali moralni koliko institu-cionalni integritet javne uprave, u smislu njezine odvojenosti od sustava politike vlasti.Takoer je i ova verzija na neki nain bila kumulativna jer je jo izrazitije, iako na drugimosnovama, bila odluno protiv sustava patronae u javnoj upravi.56

    Predlagane progresivistike reforme dovele bi do podreenosti javne uprave impe-rativu javnog interesa i demokratske javnosti, a ne politikim i nekim drugim privatniminteresima.

    7.1.3. Model znanstvenog upravljanja javnom upravom

    Model znanstvenog upravljanja javnom upravom (1930. - 1970.) je bila prva antiko-rupcijska strategija koja je predstavljala poveznicu izmeu korupcije u javnom i privatnomsektoru i koja je inicirala sveobuhvatnije modele borbe protiv korupcije.

    Ova strategija je pristupila problemu korupcije u javnoj upravi kao problemu u obliko-vanju same organizacije, a ne kao problemu uzrokovanom politikim ili moralnim razlo-zima. Neprikladnu strukturu uprave trebalo je zamjeniti rjeenjima iz privatnog sektora iutemeljiti novu upravu na naelima znanstvenog upravljanja javnim sektorom.57

    Taj pristup ima neto zajedniko s prvom verzijom (vidi 7.1.1.) koja je naglaavalastrunost rada u upravi, ali i strunost u obavljanju upravnih slubi, ali ne kao znanstveno

    55 Dereninovi, op. cit. (bilj. 5), str. 119.56 Ibid., str. 120.57 Ibid., str. 120-121.

  • 8/2/2019 04Aras

    25/38

    47Pravnik, 41, 1 (84), 2007

    utemeljenog vodstva koje se na podruju privatnog sektora kao tehnomenaderstvo vepokazalo vrlo uinkovitim.

    Iako je ova verzija u temelju imala druge ciljeve, a ne iskljuivo kontrolu korupcije, onaje dovela do spoznaje da integritet javne uprave moe biti ostvaren kroz postupak admini-strativne kontrole. Kako uprava postaje vea i rairenija, a podjela funkcija i dunosti unu-tar nje slojevitija, te progresivistike inovacije postaju nedostatnima za njezino uinkovitodjelovanje.58

    Zastupnici ovog koncepta zalagali su se za uspostavljanje vanjske kontrole nad ra-dom javne uprave, od strane specijaliziranih tijela pozicioniranih izvan tijela uprave, iji serad ocjenjuje.

    7.1.4. Panoptika verzija kontrole korupcije

    Od poetka sedamdesetih godina 20. stoljea zastupnici antikorupcijskih strategijasu sve vie naglaavali ulogu pravne regulative kao osnovnog instrumenta za suprosta-vljanje korupciji u javnim slubama. Ne zanemarujui dosege ranijih pristupa suzbijanjukorupcije u javnim slubama novi je pristup predstavljao u cjelini novu orijentaciju u su-prostavljanju korupciji. Zbog svoje strogosti i formalnosti novi je pristup, po uzoru na radJeremya Benthama i Michaela Foucaulta, nazvan panoptikim.59

    Zastupnici panoptike verzije kontrole korupcije zalagali su se za oblikovanje kontrol-nog sustava koji bi nadzirao rad politiara, slubenika i svih ostalih zaposlenika u javnomsektoru, te u sluaju krenja postavljenih pravila na njih primjenjivao najrazliitije sankcijepravnog poretka. Glavni zastupnici ovoga pristupa nisu vie kao kod progresivista biliteoretiari, ve tuitelji, istraitelji i suci, kao i posebne slube nadzora.

    Temeljna postavka panoptiara se sastojala u tome da su svi javni slubenici poten-cijalno korumpirani i da protiv svih treba nastupati sumnjiavo i podvri ih nekoj kontrolibez obzira na negativne posljedice takve kontrole na uinkovitost rada u javnoj upravi.S obzirom da su svi slubenici sumnjivi i da su rukovoeni iskljuivo (samo)interesom ipolitikom osobne koristi, kontrolu korupcije s iskljuivo preventivnim znaenjem trebalo jepreusmjeriti na podruje pravne regulative gdje su normativno predviene brojne tehnikepraenja rada javnih slubenika i prikupljani dokazi o njihovoj korumpiranosti.60

    7.1.5. Revizionistiki model antikorupcijskih strategija

    Kritike koje su uputili zastupnici tzv. revizionistike verzije antikorupcijske strategijepanoptikomu pristupu se sastoje u visokim trokovima provoenja antikorupcijskih pro-grama, utjecaj na neuinkovitost rada u upravi. Samim irenjem definicije korupcije narazliite oblike slubenike neposlunosti kako je to zastupala panoptika verzija, pozor-nost se previe usmjerava na minornu korupciju.

    Osnovna premisa revizionistike koncepcije antikorupcijske strategije je u zahtjevu dapolitika mora prihvatiti odreeni stupanj korupcije, ali istodobno se pitati: koji je optimalnistupanj korupcije, u smislu da u ravnotei odrava trokove antikorupcijskih strategija iuinkovitost rada uprave.61

    Premda se na prvi pogled revizionistika verzija moe uiniti bliskom funkcionalistikimstajalitima (vidi 4.3.), valja naglasiti da izmeu njih postoji znaajna razlika. Funkciona-

    58 Ibid.59 Ibid., str. 122.60 Ibid.61 Ibid., str. 123.

  • 8/2/2019 04Aras

    26/38

    48 Korupcija

    lizam naglaava korisnost korupcije kao jednog od instrumenata kojim se omoguavanormalno odvijanje socijalnog ivota i ne predvia bilo kakve instrumente niti modele suz-bijanja korupcije, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. Za razliku od funkcionalista,revizionisti smatraju da korupcija nije korisni instrument normalnog odvijanja socijalnogivota ve nepovoljna socijalna injenica za sebe, ali isto tako i nuno zlo, barem utolikoto je za njezino potpuno uklanjanje potrebno rtvovati mnoge druge drutvene vrijedno-sti i organizacijske ciljeve.

    7.2. Meunarodna nastojanja suzbijanja korupcije

    S obzirom da je korupcija uz jo neke pojavne oblike suvremenog kriminaliteta (orga-nizirani kriminalitet, kriminalitet bijelog ovratnika i sl.), s kojima je u bliskoj svezi, u samomsreditu pozornosti meunarodne zajednice, treba upozoriti na programske akcije za bor-

    bu protiv korupcije Ujedinjenih naroda, Meunarodne trgovake komore, Organizacijeza gospodarsku suradnju i razvoj, Organizacije amerikih drava, Europske unije i VijeaEurope.

    Kljuan trenutak je bilo donoenje zakona Foreign Corrupt Practices Act. Taj zakonzabranjuje graanima ili pravnim osobama, amerikim kompanijama, da ponude, plateili obeaju platiti nekom stranom dunosniku ili inovniku, politikoj stranci ili politiaruza uslugu utjecaja, dobivanja ili zadravanja nekog posla ili poslovnog interesa. On seprimjenjuje na sve kompanije koje imaju udjela ili glavnice registrirane u SjedinjenimDravama i koje potpadaju pod kontrolu povjerenstva za nadzor financijskog poslovanja(SEC Securites and Exchange Commission).

    7.2.1. Ujedinjeni narodi

    Ujedinjeni narodi 1975. usvojili su Rezoluciju protiv korupcije i mita te Deklaracijuozabrani mita u meunarodnim poslovnim transakcijama.62 Izriito se, izmeu ostalihoblika suzbijanja korupcije, zahtijeva pronalaenje naina da se kriminalizira mito i korupcijau meunarodnim komercijalnim transakcijama te se pozivaju sve zemlje i drugi subjektimeunarodnog prava da pojaaju borbu protiv korupcije. U Deklaraciji se lanice pozivajuda poduzmu efektivne i konkretne akcije suzbijanja svih oblika korupcije i podmiivanja tesvih drugih oblika takvih djelatnosti u meunarodnim transakcijama, osobito nastojei uprimjeni postojeih zakona koji zabranjuju podmiivanje i ohrabrujui prihvaanje zakonakoji to brane, ako takvi zakoni sluajno ne postoje, te pozivaju privatne i javne korpora-cije, ukljuivo multinacionalne korporacije i pojedince, da rade na postizanju tog cilja. I utim aktima iterira se definiranje pojma korupcije, poziva na donoenje pravila nadzora irevizije proraunskog i financijskog poslovanja, primjenu poreznih pravila koja oteavajukorupciju, donoenje etikih kodova ponaanja za poduzetnike i poduzea, ali i za javneslubenike i dunosnike. Podravaju se i mjere spreavanja pranja novca, ogranienjaprimjene bankarske tajne, otvorenost i javnost javnih rashoda te pribavljanje, koritenje idokazivanje uz pomo neklasinih oblika policijske i istrane obrade.

    Od daljnjih aktivnosti OUN na podruju suzbijanja korupcije treba spomenuti i Rezo-luciju o korupciji u vladi te Prirunik o praktinim mjerama za suzbijanje korupcije,

    donesene na 8. kongresu OUN o prevenciji kriminaliteta i kanjavanju poinitelja koji je1990. godine odran u Havani.63 U spomenutoj rezoluciji predlae se donoenje novih ipoboljanje postojeih zakonskih mjera za spreavanje pranja novca i drugih aktivnosti

    62 Kregar, Korupcija, cit., str. 241-242.63 Dereninovi, op. cit. (bilj. 5), str. 146-147.

  • 8/2/2019 04Aras

    27/38

    49Pravnik, 41, 1 (84), 2007

    kojima se postdeliktno nastoji prikriti kriminalna dobit ostvarena korupcijom. U Priruniku,koji sadri niz kaznenopostupovnih mjera u suzbijanju korupcije, spomenute su i brojnepreventivne mjere kao to su potreba podizanja javne svijesti o opasnosti korupcije ipotrebi njezina suzbijanja, afirmacija kodeksa ponaanja i etikih kodeksa, unaprijeenjesustava interne kontrole itd. Posebno je istaknuta potreba obvezivanja javnih slubenikana podnoenje izvjetaja vlastite imovine i prihoda u cilju kontrole moebitnog nezakoni-tog bogaenja korupcijom.

    Na temelju zakljuka 9. kongresa OUN o prevenciji kriminaliteta i postupanju spoiniteljima odranog 1995. godine u Kairu u okviru tematske cjeline pod nazivomAkcija protiv nacionalnog i transnacionalnog gospodarskog i organiziranog kriminaliteta,i uloga kaznenog prava u zatiti okolia, godine 1996. u okviru Gospodarskog i Socijal-nog vijea donesen je Nacrt Rezolucije o akciji protiv korupcije i Deklaracija protivkorupcije i podmiivanja u meunarodnim trgovinskim transakcijama.64

    Na 10. kongresu OUN o prevenciji kaznenih djela i postupanju s poiniteljima koji je

    2000. godine odran u Beu i na kojem je glavna tema bila suprostavljanje transnacional-nom organiziranom kriminalu, jedna od podtema bila je i sprjeavanje korupcije, kriminal-nog fenomena koji je esto u vezi s organiziranim kriminalom.65

    Republika Hrvatska ratificirala je Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije(Merida konvencija) koja je usvojena rezolucijom A/RES/58/4 na 58. sjednici Opeskuptine Ujedinjenih naroda odranoj 31. listopada 2003. godine.66 Konvencija je odpresudnog znaenja za borbu protiv korupcije iz vie razloga.

    Kao prvo, ona sadri listu mjera za sistemsko smanjivanje rizika korupcije mjereprevencije (od reforme javne uprave, politike odgovornosti i financiranja politikih stra-naka, pa do sprjeavanja konflikta interesa). Konvencija zahtijeva stvaranje dugoronestrategije borbe, formiranje tijela te otvorenost i transparentnost vlasti. Javne slube tre-

    baju zadovoljiti kriterije efikasnosti, transparentnosti. Odabir slubenika mora biti pre-ma sposobnosti, a ne politikim kljuevima. Zahtijevaju se uinkovite mjere sprjeavanjakonflikta interesa, deklaracije imovine, usvajanje etikih kodeksa, te stegovne mjere zaone koji ih kre. Treba se poticati sudjelovanje graana i civilnog drutva u upravljanju

    javnim poslovima, transparentnost donoenja i troenja prorauna, financiranje politikihstranaka i kampanja, mjere ureenja javnih nabavki, podizanje javne svijesti.

    Kao drugo, Konvencija sadri mehanizme meunarodne suradnje i pravne pomoi uidentificiranju, oduzimanju i vraanju imovine steene korupcijom.67 Jedan od bazinihzahtjeva Konvencije je donoenje domaeg zakonodavstva, meunarodnih pravila i dje-lovanje institucija na povratu ukradene imovine i dobitaka steenih korupcijom. PorukaKonvencije je da treba sprijeiti bogaenje korupcijom.

    Konvencija, takoer, zahtijeva ujednaavanje standarda kriminalizacije koruptivnihdjela, te meunarodnu pomo u prikupljanju injenica i drugih podataka vanih za efika-sno kanjavanje. Drave se obvezuju na suradnju u svakom aspektu prevencije i suz-bijanja korupcije te uklanjanja posljedica. Ideja je ne dopustiti prekriteljima da se sakrijuvan zemlje bez straha od kazne.

    Konvencija je veoma vaan meunarodni akt koji ustanovljava nove, vie standardeu obvezama zemalja koje ju prihvate i ratificiraju, ona predvia i mjere meunarodnognadzora u njenom izvravanju.

    64 Ibid.65 Ibid.66 Ratifikacija je objavljena u Narodnim novinama od 18. 2. 2005. Konvencija e stupiti na snagu kada je ratificira

    30 zemalja. Do 21. 2. 2005. godine Konvenciju je potpisalo 118 drava meu kojima i RH. Isprave o ratifikaciji dotoga je datuma u skladu s l. 67. Konvencije predalo 15 drava. Dereninovi, Komentar Konvencije Ujedinjenihnaroda protiv korupcije, Zagreb, 2005., str. 1.

    67 Radi se o trilijunskim iznosima sredstava (2-4% ukupnog GDP), sredstvima veima od razvojnih sredstavazemalja u razvoju. Ibid., str. VI.

  • 8/2/2019 04Aras

    28/38

    50 Korupcija

    7.2.2. OECD

    Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) prihvatila je 1994. Preporuku68dravama lanicama da poduzmu uinkovite mjere odvraanja, prevencije i borbe protiv

    podmiivanja stranih javnih dunosnika u vezi s meunarodnim poslovnim transakcijama.Osnovane su dvije radne skupine. Prva (Working Group on Bribey) pripremila je OECD

    AntiCorruption Convention, a druga (Committee of Fiscal Affairs) prihvatila je prepo-ruke o promjenama u raunovodstvenim tehnikama i skup inicijativa o promjenama udomaim zakonodavstvima kojima se prestaje s praksom da plaanje mita predstavljaodbitnu poreznu stavku. Preporuka je prihvaena 28. oujka 1996.69

    Konvencija (Convention on Combating Bribery of Foreign Public Officials in In-ternationalBusiness Transactions)70, koja je usvojena na sastanku OECD od 18. do21. studenoga 1997., odreuje ope elemente zajednike kaznenopravne definicije, asama injenica da za neki posao izmeu domaih i stranih subjekata treba plaati, morabiti kriminalizirana bez obzira na lokalne obiaje, visinu mita ili druge okolnosti, a visinakazne mora biti adekvatna za slino djelo uinjeno izmeu samih domaih subjekata.Dobitak i imovina steena korupcijom trebaju se konfiscirati. Uvodi se i stalan nadzor nadprimjenom Konvencije.

    Konvencija zahtijeva kriminalizaciju aktivnosti kao to su: podmiivanje, oduzimanjevlasnitva bez pravine naknade, otvorena ili prikrivena preferencija za lokalne dobavljae,regulativa koja zabranjuje zapoljavanje stranaca, diskriminativna kontrola zatite okoliai drugo dakle korupcija se smjeta u kontekst osiguranja jednake pozicije u trinojutakmici.

    Konvencija je dio MAI strategije (Multilateral Agreement on Investment) iji je osnovnizahtjev da se stranim investitorima osigura isti poloaj kao domaim investitorima bez

    posebnih povlastica, da se unese red u raspisivanje javnih natjeaja i sl.

    7.2.3. Svjetska banka i Meunarodni monetarni fond

    Svjetska banka ne moe intervenirati u unutarnje odnose i zakonsku regulativu ze-malja, ali davanjem zajmova, osobito uvjete ugovora (klauzule raskida) i nadzora koritenjasredstava, podreuje trajnom sprjeavanju prelijevanja tih sredstava u privatne ruke lo-kalnih politiara. Banka nudi svoju pomo vladama koje se ele boriti protiv korupcije inaglaava da nee tolerirati korupciju u programima koje pomae.

    Ona nastoji aktivno djelovati na suzbijanju korupcije aktivnom ekonomskom poli-

    tikom, poticanjem institucionalnih reformi, nadzorom koritenja sredstava i podupiranjemmeunarodnih inicijativa. Inzistira se na racionalizaciji administrativnih postupaka, refor-mi poreznog sustava, uklanjanju administrativne kontrole cijena poticanjem privatizacijedravnih poduzea te ponudom programa u kojima se ona pojavljuje i kao organizatorreformi gospodarskih podruja u kojima je korupcija uhvatila maha. Potiu se i pomauzemlje da provedu reformu platnog sustava javnih slubenika. Banka pomae reformeuprave i pravosua te slobodu medija. Banka mijenja i svoja unutarnja pravila i postupkedobivanja, isplate, izvjetavanja i revizije u skladu s naelima ekonominosti, uinkovitostii preglednosti. Vodi osobitu brigu i o etikim standardima svojih slubenika. Banka moeobustaviti svaki zajam koji je ugovoren korupcijom ili pronevjerom, ona ima pravo nadgle-dati raune supkontraktora pri izvravanju ugovora, moe iskljuiti (crna lista) poduzea

    koja se slue korupcijom.71

    68 Kregar, Protiv korupcije, cit., str. 418-419.69 Ibid.70 Kregar, Nastanak predatorskog kapitalizma i korupcija, cit., str. 136-137.71 Kregar, Protiv korupcije, cit., str. 419-420.

  • 8/2/2019 04Aras

    29/38

    51Pravnik, 41, 1 (84), 2007

    Na sjednici Meunarodn


Explore The Levels of Creation

Explore The Levels of Creation

Documents
1 시스템분석입문

1 시스템분석입문

Documents
Physical Modelling Synthesis Overview

Physical Modelling Synthesis Overview

Documents
Oedipus The King: The Ideal Tragic Play

Oedipus The King: The Ideal Tragic Play

Documents
Chapter 24

Chapter 24

Documents
Bhagavad Gita

Bhagavad Gita

Documents
Heidegger Kritik

Heidegger Kritik

Documents
The Dutch Republic In International Trade

The Dutch Republic In International Trade

Documents
Daniel Zanella and Alexander Weygers

Daniel Zanella and Alexander Weygers

Documents
Effective Parenting: Establishing Boundaries

Effective Parenting: Establishing Boundaries

Documents
Plato - Symposium

Plato - Symposium

Documents
How Computer Keyboards Work

How Computer Keyboards Work

Documents
The Best American Humorous Short Stories

The Best American Humorous Short Stories

Documents
Rubik's cube solution

Rubik's cube solution

Documents
Tragic Heroes

Tragic Heroes

Documents
Compressing And Decompressing Folders

Compressing And Decompressing Folders

Documents
Introduction to Six Sigma

Introduction to Six Sigma

Documents
United States Constitution

United States Constitution

Documents
Puntuación PAEF,s

Puntuación PAEF,s

Documents
Jan Van Eyck and the Man In A Red Turban

Jan Van Eyck and the Man In A Red Turban

Documents
Minne hävisivät soneran rahat

Minne hävisivät soneran rahat

Documents
How Computer Monitors Work

How Computer Monitors Work

Documents
Cakes Recipes

Cakes Recipes

Documents
The Last Carnival I Ever Saw

The Last Carnival I Ever Saw

Documents
18 Tricks to Teach Your Body

18 Tricks to Teach Your Body

Documents
Improve the Color Quality Of Your Monitor

Improve the Color Quality Of Your Monitor

Documents
Chapter 23

Chapter 23

Documents
Do you admire Leonardo da Vinci?

Do you admire Leonardo da Vinci?

Documents
European Colinization of Latin America

European Colinization of Latin America

Documents
Steve Jobs' Commencement Speech at Stanford

Steve Jobs' Commencement Speech at Stanford

Documents