021- 2018 DOKUMENATA... · 2018. 11. 7. · NOSITELJ ZAHVATA _____ 5 2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ... od pontonskih elemenata, te ostatak štićenog akvatorija izvesti

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA: REKONSTRUKCIJA KOMUNALNIH VEZOVA U LUCI OTVORENOJ ZA JAVNI PROMET TRGET

LUČKA UPRAVA RABAC

021- 2018

EELABORAT

NARU

ČIT

ELJ

IZRAD

E: L

UČKA U

PRAVA R

ABAC

RO

VIN

J 20

18

ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA: REKONSTRUKCIJA KOMUNALNIH VEZOVA U LUCI OTVORENOJ ZA JAVNI PROMET TRGET

Nositeljzahvata: LUČKAUPRAVARABACIzvršitelj: STUDIO ZA KRAJOBRAZNU ARHITEKTURU, PROSTORNO PLANIRANJE, OKOLIŠ, d.o.o. Rovinj

VODITELJSTRUČNIHPOSLOVA:MarkoSošić,univ.spec.prosp.arch

Zaposleni stručnjaci:

Dr.sc.LidoSošić,ka

SanjaBibulić,mag.ing.prosp.arh.

Ostali suradnici:

AndrejaBenčić,mag.ing.prosp.arh.,zaposlenuKAPPOd.o.o.

DunjaDukić,mag.ing.prosp.arh.,zaposlenauKAPPOd.o.o.

STUDIO ZA KRAJOBRAZNU ARHITEKTURU, PROSTORNO PLANIRANJE, OKOLIŠ, d.o.o. Rovinj

Direktor:MarkoSošić,univ.spec.prosp.arch

Rovinj,rujan2018.

DunjaDukić,mag.ing.prosp.arh.,zaposlenauKAPPOd.o.o.

ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

1.PODACIONOSITELJUZAHVATA _____________________________________________________________5

1.1.NOSITELJZAHVATA _____________________________________________________________________5

2.PODACIOZAHVATUIOPISOBILJEŽJAZAHVATA _______________________________________________6

2.1.TOČANNAZIVZAHVATASOBZIROMNAPOPISEZAHVATAIZUREDBE _____________________________6

2.2.OPISZAHVATA _________________________________________________________________________6

2.3.VARIJANTNARJEŠENJA _________________________________________________________________12

2.4.OPISVRSTA I KOLIČINATVARIKOJEULAZEU TEHNOLOŠKI PROCES IOSTAJUNAKON TEHNOLOŠKOGPROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ _____________________________________________________________14

2.5.POPISDRUGIHAKTIVNOSTIKOJEMOGUBITIPOTREBNEZAREALIZACIJUZAHVATA ________________14

3.PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA _______________________________________________18

3.1.NAZIVJEDINICEREGIONALNEILOKALNESAMOUPRAVETENAZIVKATASTARSKEOPĆINE ____________18

3.2.PODACIIZPROSTORNOPLANSKEDOKUMENTACIJA __________________________________________20

3.2.1.PROSTORNIPLANISTARSKEŽUPANIJE(SL.NOVINEBR.2/02,1/05,4/05,14/05-PROČIŠĆENITEKST,10/08,07/10,16/11-PROČIŠĆENITEKST,13/12,09/16,14/16-PROČIŠĆENITEKST) ________________20

3.2.2.PROSTORNIPLANUREĐENJAOPĆINERAŠA(„SLUŽBENENOVINEOPĆINERAŠA“-PROČIŠĆENITEKST;12/11,06/16) ___________________________________________________________________________21

3.3.OPISLOKACIJE _______________________________________________________________________26

3.3.1.OPISAKVATORIJA ___________________________________________________________________28

3.3.2.GEOLOŠKAOSNOVA __________________________________________________________________29

3.3.3.VJETROVALNAKLIMA _________________________________________________________________29

3.3.4.METEOROLOŠKEZNAČAJKE ____________________________________________________________33

3.3.5.KLIMATSKEPROMJENE ________________________________________________________________35

3.3.6.KAKVOĆAMORA _____________________________________________________________________38

3.3.7.VODNATIJELANAPODRUČJUOBUHVATA _________________________________________________40

3.3.8.STANIŠTA __________________________________________________________________________47

3.3.9.ZAŠTIĆENAPODRUČJA ________________________________________________________________48

3.3.10.EKOLOŠKAMREŽANATURA2000 ______________________________________________________48

3.3.11.SEIZMOLOŠKEKARAKTERISTIKE _______________________________________________________52

3.3.12.KVALITETAZRAKA __________________________________________________________________52

3.3.13.KULTURNO-POVIJESNABAŠTINA ______________________________________________________54

3.4.ODNOSZAHVATAPREMAPOSTOJEĆIMIPLANIRANIMZAHVATIMA _______________________________54

4.OPISMOGUĆIHZNAČAJNIHUTJECAJAZAHVATANAOKOLIŠ _____________________________________56

4.1.UTJECAJNAKAKVOĆUMORSKEVODE _____________________________________________________58

4.2.UTJECAJNASTANIŠTAIBIORAZNOLIKOSTPODMORJA ________________________________________60

4.3.UTJECAJNAVIZUALNEKVALITETE ________________________________________________________62

4.4.UTJECAJNAZRAK _____________________________________________________________________62

4.5.UTJECAJNAVODNATIJELA ______________________________________________________________63

4.6.UTJECAJZAHVATANAKLIMATSKEPROMJENE _______________________________________________63

4.7.UTJECAJKLIMATSKIHPROMJENANAZAHVAT _______________________________________________64

4.8.UTJECAJOPTEREĆENJANAOKOLIŠ,OTPAD _________________________________________________66

4.9.UTJECAJOPTEREĆENJANAOKOLIŠ,BUKA __________________________________________________67

4.10.UTJECAJNASTANOVNIŠTVO ____________________________________________________________68

4.11.MOGUĆIUTJECAJIUSLUČAJUAKCIDENTNIHSITUACIJA _____________________________________68

SADRŽAJ

ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

4.12.VJEROJATNOSTMOGUĆIHPREKOGRANIČNIHUTJECAJA ______________________________________69

4.13.OBILJEŽJAUTJECAJA __________________________________________________________________69

5.PRIJEDLOGMJERAZAŠTITEOKOLIŠAIPRAĆENJESTANJAOKOLIŠA _______________________________71

5.1.MJEREZAŠTITEOKOLIŠA _______________________________________________________________71

5.2.PROGRAMPRAĆENJASTANJAOKOLIŠA ____________________________________________________71

5.3.PRIJEDLOGOCJENEPRIHVATLJIVOSTIZAHVATAZAOKOLIŠ ____________________________________71

6. IZVORI PODATAKA ______________________________________________________________________72

6.1.POPISLITERATURE ____________________________________________________________________72

6.2.ELEKTRONIČKIIZVORI _________________________________________________________________72

6.3.PROSTORNOPLANSKADOKUMENTACIJA ___________________________________________________73

7.POPISPROPISA ________________________________________________________________________74

8.PRILOZI ______________________________________________________________________________75

8.1.SUGLASNOSTZAOBAVLJANJEPOSLOVASTRUČNEPRIPREMEIIZRADESTUDIJAUTJECAJANAOKOLIŠ _75

POD

ACI

O N

OSIT

ELJU

ZAH

VATA

• S

TRAN

A 5

ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

1.1. NOSITELJ ZAHVATA

Nositeljzahvata:LUČKAUPRAVARABAC

Sjedište:ObalaM.Titabb,52221Rabac

Imeodgovorneosobe:AntonelaMohorovićKožuh,d.ing.pomorskogprometa

tel:+38552872160

e-mail:[email protected]

1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

PODACIOZAHVATUIOPISOBILJEŽJAZAHVATA•STRANA6

ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

2.1. TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPISE ZAHVATA IZ UREDBE

Nositeljzahvata,LučkaupravaRabacplaniraizvanrednu rekonstrukciju komunalnih vezova u luci otvorenoj za javni promet Trget-Rabac u Istarskoj županiji,kojisesukladnoodredbamaUredbeoprocijeniutjecajazahvatanaokoliš(NN61/14,03/17)svrstavaseuPrilogII,Popiszahvataza koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležnoMinistarstvo:

• “9.11. Morske luke s više od 100 vezova”

2.2. OPIS ZAHVATA

Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Trget – Rabac ne zadovoljava potrebe lokalnogstanovništva za privezište brodica kako količinom tako ni kvalitetom. Ovaj se zahvat odnosi narekonstrukcijudijelapostojećelučice.Pružasedužpostojećeobalnelinijenadužiniododcca165m.

Planirani kapacitet, broj vezova u rekonstriranoj lučici iznosi 187 vezova. Predviđeno je vezanjeplovilado10,0m’dužine.

Zapredmetni zahvat izrađen je Idejniprojekt1.Njimesepremauputinaručiteljapristupilo izraditrajnogikvalitetnogrješenjakomunalnihvezovaodmanjihbrodicadosrednjevelikihplovilakojadominirajuutrenutnojstrukturikorisnika.Rekonstrukcijakomunalnihvezovarezultatjeintegralnogpristuparješavanjamaritimnihnedostatakapriispunjavanjunamjeneluke(nepovoljnovalovanjeuluciirasterećenjesusjednihobala).

U ulaznimpodacima i premaočekivanoj prognozi valovanja, za očekivati je dva osnovnauzrokavala,prviopdSSW-SSEprivjetrišta i transmisijevala izvanzaljeva, tako iod teretnihbrodovauprometu sa Lukom Bršica. Prognozirana značajna visina vala prelazi Hs=0,5m čime se ukazujepotrebaprvenstvenozazaštitomakvatorijavezovaapredloženorješenjejeizvestijedanvalobranodpontonskihelemenata,teostatakštićenogakvatorijaizvestisaheavydutypontonimakojimogupodnijetiprognoziranevalove,bezutjecajanasmanjenjetrajnostizahvata.

1Idejniprojekt,građevinskiprojekt:rekonstrukcijakomunalnihvezova,LukaotvorenazajavniprometTrget-Rabac,Stabilnostd.o.oo,zajedničkeoznakeprojektaS18-33,rujan2018.

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

Prije izradepristupiloseanalizivarijantnihrješenja.Međuvarijantnimrješenjimaoblika iveličinalukobrana, kaodispozicijski i ekonomski najpovoljnije idejno rješenje je prikazanavarijanta „V3“premakojojjeizrađenovajidejniprojekt.Detaljnijeoanaliziprikazanojeupoglavlju2.3.Varijantnarješenja.

Premaplaniranomzahvatu,građevinskepovršinesuiskazaneposlijedećimcjelinama:

PROJEKTIRANA POVRŠINA U GRANICAMA ZAHVATAGlavnipontonskivalobranigat1 745,30m2

Gat2pontonskigat 194,20m2



Planiranapovršinaakvatorijauzonizahvata 20.623,12m2

UKUPNA NOVA POVRŠINA 21.189,17 M2Tablica 1: Površina u granicama zahvata

KAZALO POVRŠINAkopno akvatorij ukupno

FAZA I 284,39m2 11.333,84m2 11.618,23m2

FAZA II 281,66m2 9.289,28m2 9.570,94m2

ZBROJ 566,05 M2 20.623,12 M2 21.189,17 M2Tablica 2: Kazalo površina po fazama

Grafički prilog 1: Situacija rekonstrukcije i dogradnje luke Trget - Rabac

FAZA II

FAZA I


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

Glavnizahvatisu:

1. Uklanjanjenelegalnihneuređenihvezova

2. Izgradnjaprodužetkamaloggata

3. Izgradnjaobalnogzidaiformiranjezaštitneškoljere

4. Izgradnjanovogpontonskogvalobrana

5. Izgradnjanovihunutarnjihgatovazaprivezplovila

6. Opremanjevezovakomunalnominfrastrukturom

Uklanjanjemulićaseizvodivanobalnecrteupotpunosticca0,20moddnapadovrha.Nadmorskidiokojiseruši,sastojiseodbetonaizvođenogujednojfazibetoniranjainabačaja.Uklonitćese,usitniti,utovariti,transportiratiideponiratibeton,armiranibeton,općikameninasip,drvo,čeličniiinoxprofili.Materijalćesezbrinutinadopuštenudeponiju.(Procjenjenaukupnakoličinamaterijalaiznosicca353,0m3).

Pristup glavnom gatu planira se izvesti samanjeg armiranobetonskog gata, dok veći koji jedinidjelomičnozadovoljavadubinugazazaprivezplovila,ostajenetaknutovimrješenjem.

VanjskilukobranseizvodiodvalobranskihpontonskihelemenataskobilicomtipMarinetekM3316BRKsa odbojnicima i pripremom za ugradnju instalacija. Sidre se elementima SEAFLEX za sidrenjepontona,duljinaelementa3,0m,poliesterskimkonopomΦ32mmminimalneprekidnečvrstoće165kNsaspojnimpriborom.Zavezuobala-pontonskilukobran,odnosnoizmeđusegmenatapontonskoglukobranakoristit ćesekrižni lanciΦ22mmsaspojnimpriborom.Pristupi ćese izvesti čeličnimpristupnimmostićimadimenzija600x180cmsogradomsaspojnimpriborom.

VanjskiiunutarnjigatoviplanirajuseizvestiodheavydutypontonskihplutajućihelemenatadimenzijatipMarinetekM2712HDSsaodbojnicimaipripremomzaugradnjuinstalacija.SidreseelementimaSEAFLEXzasidrenjepontona,duljinaelementa3,0m,poliesterskimkonopomΦ32mmminimalneprekidnečvrstoće165kNsaspojnimpriborom.Zavezuobala-pontonskilukobran,odnosnoizmeđusegmenatapontonskoglukobranakoristitćesekrižnilanciΦ22mmsaspojnimpriborom.Pristupićeseizvestičeličnimpristupnimmostićimadimenzija600x180cmsogradomsaspojnimpriborom.

In-situpodmorskobetoniranjeobalnogzidaC30/37-prilaz:IzmeđumontažnihnearmiranihbetonskihelemenatautvrdicegatauprojektiranimdimenzijamaubetonuC30/37.Vertikalnavezabetonirasekontraktorom,paralelnonaobakrajaodn.simetričnonauzdužnuosgatazavršnislojbetonamoraseodstranitidozdravogbetona.

In-situnadmorskobetoniranjeobalnogzidaC30/37-prilaz:betoniranjećeseizvestiuprethodnopostavljenojjednostranojoplatiodkote+0,00mnm,dokote+1,00mnm.

Nadijeluseuzplaniraniobalnizidpredviđaslaganjezaštitneškoljereodkamenihblokovagranulacije500-1500kg/kom,uzobalnizidnadužiniodcca90m.

Izvodisezajedničkirovzakomunalnuinfrastrukturu-voda,elektroenergijairasvjeta,neposrednouzobalnirub,prosječneširine2,0m,dubine1,0miudužiniodcca60m3.(Ukupnoiskopacca120,0m3)

Gatoviseopremajupriveznimstupićimaklasa50kN.

FAZNOST IZVEDBE ZAHVATA

CjelokupanzahvatjepodijeljenudvijefazepremaprethnodnojslicitebiseprvoizvelaFazaIsacca55%kapacitetaazatimiFazaIIdopunogpredviđenogkapaciteta.Tehnologijaizvedbeobjefazejejednaka.

• FazaIobuhvaćapristupnipontonskivalobranskiGat1,valobranskipontonskigatudužini80m’odukupnih130m’dužineiunutarnjiGat2dužine72m’.Pristupgatu1jeprekozglobnovezanog


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

montažnogmosta izravno samale rive, dok se za gat 2 izvodi in-situ betonska obaloutvrdetlocrtnihdimenzija2,50x2,50msauklapanjempodkutemivisinomuobalnizid.

• FazaIIobuhvaćapreostalih50mdužinevalobrana,gat3dužine72m’igat4dužine75m’.UfaziIIseobalnirubuređujeobalnimzidomsazavršnomširinomserklažaod0,50mteslaganjemzaštitne školjere prema karakterističnom presjeku od kamenih blokova granulacije 500-1500kg/kom.Izaobalnogserklažaizvodisenasipdokotepostojećeprometniceumanjeneza40cm(uređenjeprometnicenijepredmetovogprojekta)osimnamjestimapristupagatovima3 i4istimrješenjemkaoizaGat2(in-situbetonskaobaloutvrdatlocrta2,50x2,50m.)

BROJ VEZOVA

KAZALO KOMUNALNIH VEZOVAKategorijaplovila

Dužinaplovila(m)

Dimenzijeveza(m)

Brojkomunalnihvezova

FAZA 1 II 5,0-6,5 10,0x3,0 40

III 6,5-8,0 12,0x3,75 45

IV 8,0-9,5 13,5x4,2 14

UKUPNO: 99

FAZA 2 II 5,0-6,5 10,0x3,0 40

III 6,5-8,0 12,0x3,75 36

IV 8,0-9,5 13,5x4,2 12

UKUPNO 88

SVEUKUPNO 187Tablica 3: kazalo komunalnih vezova

PONTONI

Kategorijaplovila

Oznakapontonskogproizvoda

Količina Dužinaelementa(m)

FAZA 1 II M2712HDS 6 84

III M2715HDS - -

IV M3316BRK 11 176

UKUPNO: 17 260

FAZA 2 II M2712HDS 11 132

III M2715HDS 1 15

IV M3316BRK 3 48

UKUPNO 15 195

SVEUKUPNO 32 455Tablica 4: Oznake i broj pontona po kategorijama plovila


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

Slika 1: Tehničke karakteristika planiranih valobranskih pontona, izvor: Marinetek

Slika 2: Tehničke karakteristika planiranih pontona Heavy Duty serije, izvor: Marinetek

Slika 3: Primjer M3300 Heavy Duty pontona, Marinetek

NAČIN I UVJETI PRIKLJUČENJA GRAĐEVINE NA JAVNO PROMETNU POVRŠINU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU

Paralelnouzobaluidejavniput-nerazvrstanacesta.Upravljanje,građenjeiodržavanjenerazvrstanihcestapremaZakonuocestama(NN84/11,18/13,22/13,54/13,148/13,92/14)obavljasenanačinpropisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalnogospodarstvo.2

Predmetnajenerazvrstanacesta,poredluke,asfaltiranasproširenjemdoneposredneblizineobalnogruba.

Spojgrađevine, tj.usidreneplutajućepontonskekonstrukcijesvezovimazaplovilanapostojećujavnuprometnicuizvršitićeseizgradnjomprodužetkamaloggata,armirano-betonskogpristanakojitvoričvrstikopnenirub.Nanjegasespajapristupnarampaipristupniplutajućigat.

ELEKTROINSTALACIJE NAPAJANJE I MJERENJE

Napajanjegrađevine,rekonstruiranihobala igatova,odnosnonjihovpriključaknaniskonaponsku

2 Zakonokomunalnomgospodarstvu(NN68/18),čl.22.,59.


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

mrežu izvestićeseusvemuprematehničkimuvjetima,rješenju ielektroenergetskojsuglasnostinadređenogpogonaHEP-ODSd.o.o.

Rasvjetaćeseprojektiratiusvemupremavažećimzakonskimodredbama,građevinskomprojektuipravilimastruke.

PriključaknovejavnerasvjeteplaniraseizvestinapostojećujavnurasvjetulukeTrget.Zapriključakbrodova,predvidjeti će sepriključni ormarići za svakoploviloodnosnopodvaormarića za svakipontonnaunutarnjimgatovimaivalobranskompontonusaprigrađenomdiferencijalnomzaštitom.

Temeljempotrebnihsnaga,lokacijatrafostanice,kaoirasporedompotrošačapostrujnimkrugovimanapajanje će se riješiti podzemnim kabelima tipskih presjeka. Dimenzioniranje vodova i opremeizvršitićeseuzuvjetdapadnaponanepređepropisomdozvoljenugranicu,daopterećenjevodičabude ispod dozvoljenih nominalnih vrijednosti te da u slučaju kratkog spoja odabrana zaštitapravovremenoisključivodoveionemogućinjihovonedozvoljenotermičkoidinamičkonaprezanje.

Usvrhuuzemljenjanul-vodičaniskonaponskemrežepredvidjetićeseizvedbauzemljenjakojaćeseizvestiCuužetomΦ50mmkojećesepoložitinacijelojdužiniuznovopredviđenekabele.UzemljenjestupovajavnerasvjeteizvestićeseCuužetom50mm2,kojutrebaspojitinazatopredviđenomjestonadnusvakogstupa.

Važanelementjavnerasvjetejemjestougradnjeodnosnonačinzavješenjarasvjetnearmature.Uovomslučajukaonosačsvjetiljkećesepredvidjetistupjavnerasvjetevisine6modnosnouskladitiće sa postojećom. Stupovi će biti okrugli izvedeni od ljevanog aluminija (aluminijska legura) aantikorozivnazaštitaćebitiizvedenamokrimlakiranjem.Temeljstupajavnerasvjeteizvestićese,kaotipskitemelj.Dimenzijećeseodreditinaosnovutipaivisinestupa,uzuvažavanjezonavjetra.Za osvjetljenje će se odabrati kao izvor svjetlosti žarulja koja predstavlja uspješnu kombinacijuvisokog svjetlosnog iskorištenja,niskihpogonskih troškova i stabilnost svjetlosne snageuzdugutrajnost.

OPSKRBA VODOM

Za potrebe vodoopskrbe (tehnološke potrebe za opskrbu plovila) će se unutar granice zahvata,po planiranim gatovima i obalama položiti vodovodni ogranak, od kojeg će se omogućiti daljnjisekundarni razvoddopredviđenihpotrošnoopskrbnihmjesta (ormarića ili samostalnihopskrbnihtočaka).

U korijenu postojećeg pristupnog gata, na odgovarajućoj poziciji koja nije na putu odvijanjatehnološkogprocesa,ćesepredvidjetiprotupožarnihidranti,aputemsustavavodoopskrbećeseomogućitipotrebantlak(min.2.5bara)iprotok(10l/s).

Načinitehničkiuvjetipriključenjabitćedefiniraniodstranenadležnogdruštvakojeupravljasustavomjavnevodoopskrbe.

OVODNJA

Za potrebe odvodnje sanitarnih otpadnih voda nije predviđena izgradnja sustava, obzirom da usklopuplaniranogzahvatanematakvihpotreba,odnosnonisupredviđeničvrstiobjektisasanitarnimčvorovima.

U sklopugatova i obalanije predviđenprihvat oborinskih voda, već se iste samimvitoperenjempovršina planiraju ispustiti u more. Na gatovima i obalama je tehnološki proces takav da nijepredviđenoparkiranjeidužezadržavanjevozila,kaonitiodržavanjeiliservisiranjebilokojeopreme,tesesmatradaoborinskevodegatautomslučajunećebitizagađene.


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

Građevinskačesticaimaneposredanpristupnapostojećulokalnuobalnuprometnicu.

• protupožarnipristupomogućenjeisakopnaisamora• Opskrbavodomriješitćesepriključenjemnavodovodnumrežupremauvjetima isuglasnosti

komunalnogdruštva

• Odvodnjavode(kišnice)saprostora(površinegatovaiobala)izvestćeseprekorubaobala• Napajanje građevine, rekonstruiranih obala i novih gatova , odnosno njihov priključak na

niskonaponskumrežuizvestićeseusvemuprematehničkImuvjetima,rješenjuielektroenergetskojsuglasnostinadređenogHEP-ODSd.o.o.pogona.

MOGUĆNOST I UVJETI UPORABE DIJELA GRAĐEVINE

Predviđenesudvije faze izvođenja ipremanjima jeorganiziranamogućnostkorištenjavezovaudvijecjeline.

PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE I UVJETI ODRŽAVANJA GRAĐEVINE

Predviđenivijekuporabegrađevineje50godina.Kaoikodsličnihpomorskihobjekata,uzredovnoodržavanje.Nakon50godinakorištenja,zaslučajpotrebeuklanjanjapredmetnogzahvata,postupitćesesukladnoondašnjimvažećimpropisima.

2.3. VARIJANTNA RJEŠENJA

Analiziranesudvijevarijantedispozicije lukeodnosnopontonskihelemenata-VAR1iVAR2,kojesudostavljeneodstraneinvestitoratepredloženatrećavarijantadispozicijepontonskihelemenataMarinetek–M3300.3

NUMERIČKE SIMULACIJE VALOVANJA U LUCI TRGET

PostojećestanjeSSEsimuliranojesparametrimarefleksijevalovaobale(slika4).Istikoeficijentirefleksijekorištenisuusvimostalimanaliziranimvarijantama.

Slika 4: Koeficijenti refleksije valova na postojećoj obali

3 dr.sc.I.Ružić,dipl.ing.građ.,GrađevinskifakultetuRijeci:StudijaidejnihrješenjasmatematičkimmodeliranjemdinamikemorazapotrebesanacijeirekonstrukcijeLOJPTrget,srpanj2018.godine


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

ProjektiranostanjeV1SSW50:

Slika 5: Dispozicija pontonskih elemenata luke Trget - VAR1; Pontonski valobran koeficijent refleksije 0,60; koeficijent transmisije valova 0,175


Slika 6: Dispozicija pontonskih elemenata luke Trget - VAR2, Pontonski valobran koeficijent refleksije 0,50; koeficijent transmisije valova 0,25


Slika 7: Dispozicija pontonskih elemenata luke Trget - VAR3, Pontonski valobran koeficijent refleksije 0,50; koeficijent transmisije valova 0,40


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

Međuvarijantnimrješenjimaoblikaiveličinalukobrana,kaodispozicijskiiekonomskinajpovoljnijeidejnorješenjejeprikazanavarijanta„V3“.

2.4. OPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES I OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ

Upredmetnomzahvatu,Lukaotvorenaza javnipromet lokalnogznačajaTrget,nećese odvijatinikakavtehnološkiproceskojigeneriravrsteikoličinetvarikojeulazeiostajunakontehnološkogprocesa,stoganijenitinavedennjihovpopis.

2.5. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA

Zarealizacijuzahvatanijepotrebnaprovedbadrugihaktivnosti.


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

10.5300

1.3900

81.110091.1100101.2000

121.44001.5900

1.49002.2600171.400018

1.4800

191.0300

201.0300

213.0200

222.6100232.3200 24

1.4500251.3700

261.3300

271.4900

281.8200292.1100

301.3200

311.3700

321.3700

332.3700 34

1.0100 351.2000

501.1900

63-0.1800

651.2300

681.3000

691.1700

700.9900711.5600

721.5600731.5700

741.7000

751.5800

761.3800

77-0.1200

781.2700791.3100

801.5400

811.190082-0.2900

83-0.2000

84-0.0700

851.2000

861.6200

874.2300884.220089

1.6000901.880091

1.7000

921.6300

931.630094

1.7400951.630096

0.1600970.1800

980.4200991.6400

1001.5300

1011.0600

1021.11001031.4900

1041.7100105

1.38001061.4900

1071.3300

1081.2300

1090.8200

1100.1100111

0.99001121.2600

1134.1200114

3.94001154.0500 116

1.95001172.1400

118-0.0500

1191.5500

1201.3900

1211.5000122

1.40001231.5000

1241.4600

1250.18001260.9900

1271.6000

1281.4500

1291.5000

1301.1900

1310.0600

1321.53001331.5600

1341.3700

1421.8200

1936.1500195

7.94001977.5400

1987.3700

1997.7400

2008.5400

2018.2600

2631.8000

2731.8100

2744.4400

2750.2900276

-0.98002770.3200

2780.6100279

0.4800

285-0.4100

286-0.3300

2870.3100288

0.3800289-1.0100

295-0.0400296

1.0000 297-0.18002981.0100 299

-0.19003001.0500 301

-0.39003021.0000

303-2.42003041.0500

3061.0700

3071.2700308

1.25003090.32003100.3500311

0.33003120.4300313

0.50003140.7800

315-0.52003160.7300317

-0.57003180.7500

3190.04003200.6800

3210.7500322

0.7600

3231.2400

3241.7200325

1.71003261.7600

3271.7300

3281.6700

3291.5900

333-1.05003340.5000335-1.05003360.5000

3370.5900338

0.6200

3391.7700

3400.3000

341-2.5500342

-0.0900

3431.1700

344-2.51003451.1900

346-2.10003471.2100

3480.1800

349-0.0100350

-2.15003511.1700

352-2.10003531.2100354-2.85003551.2100

356-2.7800

357-0.6500

3581.17003591.2000360-1.91003611.1900

362-1.90003631.2000

364-2.26003651.2000

3671.2000

368-0.47003691.2500

3711.3000

373-2.6500

3741.0200

3751.1600

3761.1400

3771.0100

3781.0200379-2.44003801.0100

382-1.25003831.0400

384-0.86003851.0000386

-0.0400

3870.25003881.0100 389

-0.72003901.0200

3911.1200

392-0.8900 393

-0.62003940.9700 395

1.0200396-0.86003970.8600398

-0.90003990.8400

4001.0100

401-0.49004021.0700 403

1.1400

404-0.54004051.1200406

-0.5200

4070.9600

408-0.0600

409-0.0500410

-0.0800

4454.4200

4463.0900

4471.9500

4481.8400449

1.9200

1.7000

-0.0100

5070.1500

508-0.0900

5364.4000

-1.41

-1.82

-1.64

-1.8

-1.86

-2.03

-2.35 -2

.23 -1.98

-2.16

-2.35

-2.09

-2.35

-2.4

-2.84

-2.71

-2.53 -2

.54

-2.66

-2.5

-2.55

-2.53

-2.76

-2.51

-2.87

-2.72

-2.61

-3.41

-3.32

-3.4

-3.39

-3.4 -3

.22

-3.16 -2

.96 -3.29

-3.4

-3.33

-3.18

-3.14

-3.05

-2.98

-3.22

-3.28

-3.37

-3.03

-2.92

-3.02

-3.14

-3.76

-3.72

-3.85

-3.86

-3.75

-3.75

-3.68

-3.54

-3.53

-3.73

-3.66

-3.8

-3.76

-3.74

-3.81 -

3.81

-3.84

-3.89

-3.89

-3.71

-3.65

-3.71

-3.69

-3.85

-3.73

-3.51

-3.59

-3.83

-3.48

-3.48

-3.7

-3.8

-3.76

-3.52

-3.46

-3.74

-3.83

-3.79-3

.51

-3.9-3

.88-3.74-3

.86

-4.24

-3.98

-4.19

-4.31

-4.06

-4.3

-4.37

-4.02

-4.36

-4.11

-3.94

-4.26

-4.2

-3.92

-4.1

-4.22

-4.21

-4.24-4

.18-4.2

-4.01-4

.07-4

.06

-4.13

-4.11-4

.16-4

.16-4

.29-4

.31

-4.43

-4.46

-4.4

-4.4-4

.47

-4.65

-4.59

-4.59-4

.79

-4.7

-5.18

-5.22

-4.98

-5.05

-5.77

-5.65

-5.46

-5.49

-6.3

-5.95

-6

-6.16

-6.03

-6.25

-6.26

-6.66

-6.36

-6.49

-6.55

-6.47

-6.42

-7.1

-6.92

-7.26

-7.34

-7.32

-7.05

-7.19

-7.71

-7.53

-7.61

-7.44

-7.73

-7.59

-7.58-7

.61-7.53-7

.55

-7.34

-7.66

-7.71

-7.96

-7.89

-8.13

-8.36

-8.73

-8.46

-8.75

-8.33

-8.36

-8.56

-8.9

-9.07-8

.94

-9.15

-9.25

-9.3

-9.32

-9.32

-9.33

-9.68

-9.58

-9.5

-9.47

-9.69

-9.67

-9.58-9

.45-9

.39-9

.33

-9.63

-9.62-9

.61

-9.94

-10.2

1

-10.1

-9.95

-9.82-9

.87-9.96

-10.0

9-10.2

5

-10.5

7

-10.5

2

-10.5

1

-11.1

-11.1

-11.2

4

-10.9

6

-10.7

9-1

0.84

-10.8

9

-11.5

8

-11.5

5

-11.6

-11.5

3

-12.1

3

-12.0

1

-12.1

9

-11.8

2-1

2.17

-11.8

6

-12.3

-12.6

7

-12.6

9

-12.5

-12.3

8

-12.7

1

-12.4

8

-12.4

8

-12.4

8

-13.1

8-1

3.12

-12.8

4

-12.9

1

-12.9

4

-13.1

9

-13.0

5

-13.1

6

-13.1

9

-13.2

4

-13.6

4

-13.3

3

-13.3

4

-13.6

7

-13.5

7

-13.4

1

-13.6

5

-13.5

2

-13.4

8

-13.3

9

-14

-14.0

3-1

4.06

-14.0

5-1

4.07 -1

4.03

-14.2

1

-14.1

6

-14.1

6

-14.0

7

-14.0

9

-14.0

9

-14.0

4

-13.9

1

-13.9

6

-14.2

1

-14.0

5

-13.7

9

-13.8

3

-13.9

2

-14.0

2

-14.1

4

-14.2

-13.9

1

-13.9

-13.9

2

-13.9

4

-13.9

2

-13.9

-13.9

-13.8

4

-13.7

4

-14.1

4

-14.0

5

-14.0

1

-13.8

-13.9

1

-13.8

3

-13.8

5-1

3.88

-13.9

6-1

4.14

-14.0

6

-14.2

-13.9

8

-14.1

7

-14.0

9-1

4.04

-13.9

3-13.9

-13.9

2

-13.9

4

-13.9

-13.9

5

-14

-13.8

3

-13.8

8

-13.9

-13.9

7

-13.9

7

-14.2

4

-14.3

5

-14.4

1

-14.5

6

-14.5

7

-14.6

1

-14.6

2-1

4.56

-14.5

-14.5

1

-14.2

9

-14.3

9

-14.3

3-1

4.25

-14.2

4

-14.2

5

-14.2

4

-14.2

7

-14.2

4

-14.6

9

-14.6

7

-14.6

-14.5

2

-14.6

7-1

4.59

-14.2

8

-14.2

4

-14.2

7

-14.3

5

-14.3

2

-14.5

-14.2

8

-0.0400-0.0400

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1T1

T1T1

T1T1

T1T1

T1T1

T1T1

T1T1T1T1T1T1T1

R=11.0

0

R=11.0

0

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

T1

NH2

T1

LUČKO SVJETLO

brojkomunalnih

vezovadužina

plovila (m)dimenzijeveza (m)

5,0 - 6,5 10,0 x 3,0

kategorijaplovila

II

oznakapontonskogproizvoda

količinadužina

elemenata(m)

PONTONIKAZALO KOMUNALNIH VEZOVA

8,0 - 9,5 13,5 x 4,2IV

III 6,5 - 8,0 12,0 x 3,75 M2715HDS

M2712HDS

Ukupno:

FAZA I

5,0 - 6,5 10,0 x 3,0II

8,0 - 9,5 13,5 x 4,2IV

III 6,5 - 8,0 12,0 x 3,75 M2715HDS

M2712HDS

Ukupno:

32Svekupno:

FAZA II

40

40

36

14

12

88

11

1

3

17

15

84

132

15

45

99

187

6

11 176

- -

260

M3316BRK

M3316BRK 48

195

455

307332.365 4989664.308307357.040 4989656.884307375.189 4989650.761307386.634 4989647.220

ZAHV

AT A

KVAT

ORIJ

+1,00

M331

6BRK

M331

6BRK

M331

6BRK

M331

6BRK

M331

6BRK

PONT

ONSK

I GAT

3 L=

72 m

'

PONT

ONSK

I GAT

4 L=

72 m

'

+0,50

+0,50

+0,50

+0,50

+0,50

+0,50

M271

2HDS

M271

2HDS

M271

2HDS

M271

2HDS

M271

2HDS

M271

2HDS

M271

2HDS

M271

2HDS

M271

2HDS

M271

2HDS

M271

2HDS

M271

5HDS

+0,50

M3316BRKM3316BRKM3316BRKM3316BRKM3316BRKM3316BRKM3316BRKM3316BRK+0,55

ZAHVAT AKVATORIJ

ZAHV

AT A

KVAT

ORIJ

ZAHV

AT A

KVAT

ORIJ

ZAHVAT AKVATORIJFAZA II FAZA I

PONT

ONSK

I GAT

1 L=

97 m

'

PONTONSKI VALOBRAN Luk=129 m' PONTONSKI VALOBRAN FAZA I1 L=80,60 m'PONTONSKI VALOBRAN FAZA II L=48,40 m'

M331

6BRK

+0,55 +0,55 +0,55

+0,55

+0,55

+0,55

A-01

A-01

B-01 B-01

PONT

ONSK

I GAT

2 L=

72 m

'

+0,50

+0,50

+0,50

M271

2HDS

M271

2HDS

M271

2HDS

M271

2HDS

M271

2HDS

M271

2HDS

B-01 B-01

A-02 A-02

4. 3. 2.

FAZA I

1.6. 7.

8.

9.

10.11. 12. 13. 14. 15.

16.

16.1.

5.

C-01

C-01

17.18.19.20.

17.

18.

19.20.

16.2.16.3.

1.2.3.

BR.

4.5.

HDKS/GK KOORDINATE TOČAKA [m]N E

6.7.8.9.

10.11.12.13.14.

307385.410 4989644.442

307236.597 4989711.578307237.330 4989710.880307244.650 4989705.600307252.190 4989700.190307264.320 4989692.430307274.040 4989687.220307282.110 4989683.090307287.760 4989680.220307296.620 4989676.750

4989523.037307331.879307247.822 4989560.100307182.505 4989588.901307235.303 4989708.643

307303.190 4989674.29015.307314.210 4989670.15016.

16.3.16.2.16.1. 307315.589 4989666.797

307314.588 4989664.133307299.254 4989669.891

FAZA II

ZAHV

AT A

KVAT

ORIJ

11.618,23

9.570,94

21.189,17

ZAŠTITNA ŠKOLJERA

ZAŠTITNA ŠKOLJERA ZAŠTITNA ŠKOLJERAU2

U3

U4

ZAŠTITNA ŠKOLJERA

PRIKLJUČNI ORMARIĆ STRUJA/VODA/RASVJETA4x16/230 4 korisnika

NADZEMNI HIDRANTPONTONI / OBALA

LINIJA POSTOJEĆE OBALE

ZAHVAT KOPNO

ZAHVAT AKVATORIJ

KAZALO:

ELEKTRO INSTALACIJA

VODOVODNA INSTALACIJA

HIDRANTSKA MREŽA

LINIJA NOVIH GATOVA/OBALA

FAZA I

FAZA II

FAZA I

FAZA II

Zbroj

284,39

281,66

566,05

kopno

11.333,84

9.289,28

20.623,12

akvatorij ukupno

KAZALO POVRŠINA [m2]

MJERILO

2 4 101 3 5

FAZA II FAZA I

TEHNOLOŠKA SITUACIJALOJP TRGET

KOMUNALNI VEZOVIM 1:250

26 ko

m; 6

,5-8

,0 m

20 ko

m; 5

,0-6

,5 m

20 ko

m; 5

,0-6

,5 m

18 ko

m; 6

,5-8

,0 m

18 ko

m; 6

,5-8

,0 m

26 kom; 8-9,5 m

19 ko

m; 6

,5-8

,0 m

122.95 3.3 15.8

129.048.4 80.6

16.1 16.1 16.1 16.1 16.1 16.1 16.1 16.1

20 ko

m; 5

,0-6

,5 m

20 ko

m; 5

,0-6

,5 m

12.0 2.7 34.0 2.7 30.0 2.7 38.9 3.3 15.8

12.0 2.7 34.0 2.7 30.0 2.7 38.85 3.3 15.8

5.171

.9233

.51.9

73.1

312

.012

.012

.012

.012

.012

.0

NH1

NH1

NH1

2.91

3.012

.011

.9612

.012

.012

.011

.97

16.3

3.216

.116

.116

.116

.116

.116

.13.3

19.6

96.8

3.3

NH2

NH2

2.54

2.112

.012

.012

.012

.012

.014

.9232

.371.0

3.3

3.02.5

12.19

11.96

11.96

11.96

12.0

14.96

119.7

116.2

2

5.87

71.92

33.5

5.575

.1133

.37

NH

stabilnostM. Albaharija 10a, 51000 Rijeka

stabilnost

M. Albaharija 10a, 51000 Rijeka

V/Š = 594 / 914 (0.54m2) Allplan 2018

INVESTITOR:

GRAĐEVINA:

IZRADIO:

SADRŽAJ:

ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA:

DATUM:

BROJ PROJEKTA:

MJERILO: LIST BROJ:

MAPA BROJ:

LUKA EŠKINJA, dipl.ing.građ.

1.

LUKA EŠKINJA, dipl.ing.građ.PROJEKTANT:

www.stabilnost.hr tel./fax. 051 / 344-121 e-mail: [email protected]

TEHNOLOŠKA SITUACIJA

LUČKA UPRAVA RABACObala M. Tita bb

Luka otvorena za javni promet Trget - Rabac

1:250

S18-33

6.3.1.

18-33

REKONSTRUKCIJA KOMUNALNIH VEZOVA

STRUKOVNA ODREDNICA:

RAZINA OBRADE:GRAĐEVINSKI PROJEKTIDEJNI PROJEKT

rujan 2018.


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

linija dna

seaflex

susta

v

±0,00

+2,00

-2,00

-4,00

-6,00

-15,00

T1

linija dna

seaflex

susta

v

±0,00

+2,00

-2,00

-4,00

-6,00

T1

-10,00

linija dna

±0,00

+2,00

-2,00

-4,00

-6,00

-8,00

±0,00

+2,00

-2,00

-4,00

-6,00

-8,00

seaflex

susta

v

linija dna

±0.00

+0.55

sidreni blok sidreni blok

-14.26

PONTONSKI VALOBRANM3316BRK

±0.00

+0.55PONTONSKI VALOBRAN


-9.26

-6.26

1.25

0.55

1.80

NH1

0.15 3.00 0.153.30

KARAKTERISTIČNI PRESJEK A-01PONTONSKI VALOBRAN

M1:100

1.25

0.55

1.80

NH1

0.15 3.00 0.153.30


M1:100

KARAKTERISTIČNI PRESJEK B-02PONTONSKI GAT

M1:100

linija dna

T1

±0,00

+2,00

-2,00

-4,00

-6,00

-8,00

T1

±0,00

+2,00

-2,00

-4,00

-6,00

-8,00

seaflex

susta

v

seaflex

susta

v

linija dna

±0,00

+2,00

-2,00

-4,00

-6,00

-8,00sidreni blok


HEAVY DUTY PONTONM27XXHDS

±0.00+0.46

-7.26



±0.00+0.46

-6.26


PRESJECI PONTONSKOG VALOBRANA I GATOVAM1:100


M1:100


M1:100


M1:100

NH1

0.39

0.46

0.85

0.15 2.55 0.152.70

NH1

0.39

0.46

0.85

0.15 2.55 0.152.70


M1:100


stabilnost



stabilnost


INVESTITOR:

GRAĐEVINA:

IZRADIO:

SADRŽAJ:


DATUM:

BROJ PROJEKTA:

MJERILO: LIST BROJ:

MAPA BROJ:


1.





S18-33 18-33

INVESTITOR:

GRAĐEVINA:

IZRADIO:

SADRŽAJ:


DATUM:

BROJ PROJEKTA:

MJERILO: LIST BROJ:

MAPA BROJ:


1.





S18-33 18-33

KARAKTERISTIČNI PRESJECIPONTONSKI VALOBRAN

1:100 6.3.2.

KARAKTERISTIČNI PRESJECI

1:100

PONTONSKI GATOVI

6.3.3.




rujan 2018.




rujan 2018.

V/Š = 297 / 457 (0.14m2) Allplan 2018 V/Š = 297 / 457 (0.14m2) Allplan 2018

linija dna

seaflex

susta

v

±0,00

+2,00

-2,00

-4,00

-6,00

-15,00

T1

linija dna

seaflex

susta

v

±0,00

+2,00

-2,00

-4,00

-6,00

T1

-10,00

linija dna

±0,00

+2,00

-2,00

-4,00

-6,00

-8,00

±0,00

+2,00

-2,00

-4,00

-6,00

-8,00

seaflex

susta

v

linija dna

±0.00

+0.55


-14.26


±0.00

+0.55PONTONSKI VALOBRAN


-9.26

-6.26

1.25

0.55

1.80

NH1

0.15 3.00 0.153.30


M1:100

1.25

0.55

1.80

NH1

0.15 3.00 0.153.30


M1:100


M1:100

linija dna

T1

±0,00

+2,00

-2,00

-4,00

-6,00

-8,00

T1

±0,00

+2,00

-2,00

-4,00

-6,00

-8,00

seaflex

susta

v

seaflex

susta

v

linija dna

±0,00

+2,00

-2,00

-4,00

-6,00

-8,00sidreni blok



±0.00+0.46

-7.26



±0.00+0.46

-6.26


PRESJECI PONTONSKOG VALOBRANA I GATOVAM1:100


M1:100


M1:100


M1:100

NH1

0.39

0.46

0.85

0.15 2.55 0.152.70

NH1

0.39

0.46

0.85

0.15 2.55 0.152.70


M1:100


stabilnost



stabilnost


INVESTITOR:

GRAĐEVINA:

IZRADIO:

SADRŽAJ:


DATUM:

BROJ PROJEKTA:

MJERILO: LIST BROJ:

MAPA BROJ:


1.





S18-33 18-33

INVESTITOR:

GRAĐEVINA:

IZRADIO:

SADRŽAJ:


DATUM:

BROJ PROJEKTA:

MJERILO: LIST BROJ:

MAPA BROJ:


1.





S18-33 18-33

KARAKTERISTIČNI PRESJECIPONTONSKI VALOBRAN

1:100 6.3.2.

KARAKTERISTIČNI PRESJECI

1:100

PONTONSKI GATOVI

6.3.3.




rujan 2018.




rujan 2018.



ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

LUČK

O PO

DRUČ

JECE

STA

NOVA

LINIJA

OBA

LE

NOVA

LINIJA

OBA

LE

STAR

ALIN

IJA O

BALE

NH1

LUČK

O PO

DRUČ

JECE

STA

STAR

ALIN

IJA O

BALE

NOVA

LINIJA

OBA

LE

±0,00

+2,00

-2,00

-3,00

-1,00

+1,00

±0,00

+2,00

-2,00

-3,00

-1,00

+1,00

ŠKOLJE

RA

in-situC30/37

EEkabel

obaloutvrda na mjestu pontonskog gata

cesta

DNhidrant

DNdovod vode

±0.00

+1.00

+1.50

linija iskopa

linija dna

obalniserklaž


linija dna

linija i

skopa

EEkabel

DNhidrant

DNdovod vode

cesta

±0.00

+1.50

PRESJECI OBALE FAZE IIM1:50

KARAKTERISTIČNI PRESJEK C-01FAZA II - OBALA

M1:50

2.50 3.00

0.70 0.60 0.40 1.30

0.85

0.25

0.30

0.10

0.85

0.65

0.46

0.50

0.55

1.50

1.00

0.50

1.50

NH1

1.00

0.50

1.50


M1:50

2.50 3.00

0.70 0.60 0.40 1.30

0.46

0.50

0.55

1.50

LUČK

O PO

DRUČ

JECE

STA

NOVA

LINIJA

OBA

LE

NOVA

LINIJA

OBA

LE

STAR

ALIN

IJA O

BALE

NH1

LUČK

O PO

DRUČ

JECE

STA

STAR

ALIN

IJA O

BALE

NOVA

LINIJA

OBA

LE

±0,00

+2,00

-2,00

-3,00

-1,00

+1,00

±0,00

+2,00

-2,00

-3,00

-1,00

+1,00

ŠKOLJE

RA

in-situC30/37

EEkabel


cesta

DNhidrant

DNdovod vode

±0.00

+1.00

+1.50

linija iskopa

linija dna

obalniserklaž


linija dna

linija i

skopa

EEkabel

DNhidrant

DNdovod vode

cesta

±0.00

+1.50

PRESJECI OBALE FAZE IIM1:50


M1:50

2.50 3.00

0.70 0.60 0.40 1.30

0.85

0.25

0.30

0.10

0.85

0.65

0.46

0.50

0.55

1.50

1.00

0.50

1.50

NH1

1.00

0.50

1.50


M1:50

2.50 3.00

0.70 0.60 0.40 1.30

0.46

0.50

0.55

1.50


stabilnost



stabilnost


INVESTITOR:

GRAĐEVINA:

IZRADIO:

SADRŽAJ:


DATUM:

BROJ PROJEKTA:

MJERILO: LIST BROJ:

MAPA BROJ:


1.





S18-33 18-33

KARAKTERISTIČNI PRESJEKFAZA II - OBALNI POJAS

6.3.4.1:50




rujan 2018.

INVESTITOR:

GRAĐEVINA:

IZRADIO:

SADRŽAJ:


DATUM:

BROJ PROJEKTA:

MJERILO: LIST BROJ:

MAPA BROJ:


1.





S18-33 18-33

KARAKTERISTIČNI PRESJEKFAZA II - OBALNI POJAS

6.3.4.1:50




rujan 2018.


PODACIOLOKACIJIIOPISLOKACIJEZAHVATA•STRANA18

ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

3.1. NAZIV JEDINICE REGIONALNE I LOKALNE SAMOUPRAVE TE NAZIV KATASTARSKE OPĆINE

Jedinicaregionalnesamouprave:Istarskažupanija.

Jedinicalokalnesamouprave:OpćinaRaša.

More.

Grafički prilog 2: Granica obuhvata sa označenim radijusom od 1000m

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

ZONA OBUHVATA

1:5.000

Granica obuhvata

LEGENDA


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

3.2. PODACI IZ PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJA

Prostorniplanovikojisunasnazizapredmetnopodručje:

• ProstorniplanIstarskeŽupanije(Sl.novinebr.2/02,1/05,4/05,14/05-pročišćenitekst,10/08,07/10,16/11-pročišćenitekst,13/12,09/16)

• ProstorniplanuređenjaOpćineRaša(„SlužbenenovineOpćineRaša“-pročišćenitekst;12/11,06/16)

3.2.1. PROSTORNI PLAN ISTARSKE ŽUPANIJE (SL. NOVINE BR. 2/02, 1/05, 4/05, 14/05 - PROČIŠĆENI TEKST, 10/08, 07/10, 16/11 - PROČIŠĆENI TEKST, 13/12, 09/16, 14/16 - PROČIŠĆENI TEKST )

Grafički prilog 3: Izvadak iz PP Istarske županije, list 2.1. Infrastrukturni sustavi:Promet

“

1.3.4. Površine voda i mora

...

Članak 18.

Razgraničenje mora provodi se određivanjem namjene za:


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

- prometne djelatnosti,

- ribarenje,

- marikulturu,

...

Morske površine namijenjene za prometnu djelatnost razgraničuju se na plovne putove, luke i lučka područja...

2.2. Građevine od važnosti za Županiju

Članak 38.

Ovim Planom određuju se građevine, zahvati i površine od važnosti za Županiju:

Luke otvorene za javni promet:

lokalne:

... Trget (postojeća), ...

6.1.1. Pomorski promet

Članak 112.

Ovim se Planom određuje mreža morskih luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene od osobitog državnog (međunarodnog), županijskog i lokalnog značenja.

Luke treba razvijati prvenstveno na postojećim lokacijama radi postizanja učinkovitosti i cjelovitog prometnog i gospodarskog sustava, temeljem Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Lučko područje je područje morske luke, koje obuhvaća jedan ili više morskih i kopnenih prostora (lučkih bazena) koji se koriste za obavljanje lučkih djelatnosti definiranih posebnim propisom. Unutar lučkih područja potrebno je, ovisno o prostornim i maritimnim mogućnostima, u prostornim planovima uređenja općina i gradova razgraničiti namjene unutar lučkog područja, uz obvezno osiguranje koridora za plovni put, radi zadovoljavanja uvjeta sigurnosti plovidbe.

...

Članak 113.

Luke je potrebno svrsishodno koristiti unutar postojećih obuhvata, s tendencijom osuvremenjivanja tehnologije transporta i nuđenja kvalitetnijih i diverzificiranih usluga skladištenja roba (skladišta i hladnjače) i prijevoza putnika (putnički terminali s agencijskim, ugostiteljskim, trgovačkim i drugim sadržajima).

...

U prostornim planovima uređenja općina i gradova, za luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene, mora se odrediti građevinsko područje za dio obveznih sadržaja na kopnu, u skladu s tehnološkim i funkcionalnim potrebama luka.

Unutar luka otvorenih za javni promet, nadležna lučka uprava u skladu sa posebnim propisima utvrđuje vrstu vezova i kapacitet.

...

Unutar luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene moguća je izgradnja mjesta za opskrbu plovila gorivom, uz nužno zadovoljavanje ekoloških, maritimnih, sigurnosnih i protupožarnih kriterija sukladno posebnim propisima.

Gdje je moguće, marine ne planirati na lokacijama pogodnim za gniježđenje i zimovanje ciljeva očuvanja područja HR 1000032 Akvatorij zapadne Istre (duboke morske uvale, stjenovita obala).

...

“

3.2.2. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE RAŠA („SLUŽBENE NOVINE OPĆINE RAŠA“ - PROČIŠĆENI TEKST; 12/11, 06/16)

“

1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Općine Raša

Članak 4.

(1) Površina područja Općine Raša se ovim Planom dijeli na:


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

1. građevinsko područje, koje se dijeli na sljedeće namjene površina:

I. građevinsko područje naselja s izdvojenim dijelovima građevinskog područja naselja

II. izdvojena građevinska područja izvan naselja, i to:

i. gospodarske namjene:

(a) proizvodne (I1, I2, I3)

(b) poslovne (K1, K3)

(c) ugostiteljsko-turističke (T1, T2, T3, TP)

ii. sportsko-rekreacijske namjene (R6)

iii. infrastrukturne namjene (IS1, IS2)

iv. morske luke (LJ, LP)

v. groblja

2. površine izvan građevinskog područja, koje se dijele na sljedeće namjene:

I. površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (E3)

II. površine uzgajališta - akvakultura (H)

III. sportsko-rekreacijske namjene (R7, R8, R9)

IV. poljoprivredne površine (P1, P2, P3, PŠ)

V. šumske površine (Š1, Š2, Š3)

VI. vodne površine

VII. morske površine

Članak 12)

(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja infrastrukturne namjene planirana ovim Planom su:

...

5. luka otvorena za javni promet - lokalna - Trget (LJL)

6. izdvojeni dio morske luke otvorene za javni promet lokalnog značajaTrget (LJL)

...

(2) U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi sljedeće građevine, odnosno zahvati:

...

5. luka otvorena za javni promet - lokalna – Trget (LJL), namijenjena je gradnji morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja

6. izdvojeni dio morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Trget (LJL), namijenjen je gradnji izdvojenog dijela morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja (za potrebe akvakulture)

...

(3) Na kartografskim prikazima 4.1.-4.9. “Građevinska područja naselja”određen je kopneni dio luke, pri čemu morski dio luke nije definiran. U skladu s time se površina kopnenog dijela morske luke određuje stavkom (7) članka 78. ovog Plana te se u članku 80. ovog Plana detaljnije određuje smještaj zahvata omogućenih u stavku (2) ovog članka.

(4) Najveća dozvoljena površina izdvojenog građevinskog područja izvan naselja infrastrukturne namjene iznosi:

...

4. Izdvojeni dio morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja- Trget 0,2 ha

...

2.1. Građevine od važnosti za državu i županiju

Članak 23)

...


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

(4) Građevine i površine od važnosti za županiju na području Općine Raša su:

...

IV. luke otvorene za javni promet lokalnog značaja: Sv. Marina, Trget, Tunarica

...

5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava

Članak 73.)

...

(5) Pri gradnji i korištenju infrastrukturnih građevina, potrebno je poštivati mjere zaštite određene u

sljedećim poglavljima ovog Plana:

1. 6.1. Mjere zaštite prirode

2. 6.2. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti

3. 6.3. Mjere zaštite kulturnih dobara

4. 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

5. 9.2.1. Mjere za zaštitu od požara te prirodnih i drugih nesreća

...

5.1.3. Pomorski promet

Članak 78.)

(1) Luke otvorene za javni promet su:

...

3. Trget, luka otvorena za javni promet - lokalna

4. Trget, izdvojeni dio morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja

...

(3) Kopneni dio luke se može smještati unutar odgovarajuće površine infrastrukturne namjene određene na kartografskim prikazima Plana te unutar građevinskog područja naselja odnosno izdvojenog građevinskog područja izvan naselja gospodarske namjene - proizvodne (I1) i ugostiteljskoturističke namjene (T3) s kojim graniči.

(4) Zbog potpune neusklađenosti katastarskog plana sa stvarnim položajem obalne crte, površina obuhvata zahvata lokalne luke otvorene za javni promet Trget, detaljno se razgraničuje koordinatama lomnih točaka:

X Y

1. 5426032.19 4986662.08

2. 5425994.94 4986580.85

3. 5426008.08 4986472.86

4. 5426062.20 4986404.11

5. 5425762.92 4986020.04

6. 5425736.51 4986119.48

7. 5425664.92 4986401.09

8. 5425582.82 4986655.01

9. 5425614.43 4986655.01

10. 5425750.60 4986889.06

(7) Pri gradnji luke, površina njenog kopnenog dijela smije iznositi najviše:

...

2. Trget, luka otvorena za javni promet - lokalna (LJL): 1,85 ha

...

Članak 79.)

(1) Namjena luke mora biti u skladu s posebnim propisima o morskim lukama otvorenim za javni promet te o


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

razvrstavanju i kategorizaciji luka posebne namjene i luka nautičkog turizma.

(2) U luci otvorenoj za javni promet je moguće odrediti nautički dio luke samo ako su pretežno zadovoljene javne funkcije luke osiguravanjem operativnih potreba i pretežnog dijela komunalnih potreba, a nautički dio luke može biti veći od komunalnog samo ako su zadovoljene sve komunalne potrebe.

...

Članak 80.)

(1) Dozvoljena je gradnja svih građevina lučke podgradnje i nadgradnje te drugih djelatnosti koje su u skladu s namjenom luke.

(2) Nasipavanje obale i/ili mora radi gradnje iz stavka (1) ovog članka te gradnja zgrada dozvoljeni su samo unutar površine planirane kao građevinsko područje kopnenog dijela luke određenog na kartografskim prikazima 4.1.-4.9. “Građevinska područja naselja” i unutar površine građevinskog područja iz stavka (3) članka 78. ovog Plana.

(3) Zahvati unutar akvatorija luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene mogući su samo za potrebe gradnje lukobrana odnosno građevine za zaštitu luke od djelovanja mora, na kojima nije moguće graditi nadzemne građevine osim objekata za sigurnost plovidbe.

(4) Zgrade lučkih djelatnosti te proizvodnih i srodnih (servis, prijevoz i skladištenje, trgovina na veliko i sl.) djelatnosti, osim zgrada lučke uprave, koje se grade unutar građevinskog područja luka, grade se prema uvjetima koji su jednaki uvjetima za gospodarske građevine u izdvojenom građevinskom području gospodarske namjene - proizvodne (I1).

(5) Zgrade ostalih djelatnosti koje se grade unutar građevinskog područja luka, grade se prema uvjetima koji su jednaki uvjetima za gospodarske građevine u izdvojenom građevinskom području poslovne namjene, pretežno uslužne (K1).

(6) Na luke se ne primjenjuju odredbe članka 73.. ovog Plana, osim njegovog stavka (5).

Grafički prilog 4: Izvadak iz PP Općine Raša, list 1.1. Infrastrukturni sustavi: Korištenje i namjena površina


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

Grafički prilog 5: Izvadak iz PP Općine Raša, list 4.4. Građevinsko područje unutar statističkih naselja...

“

Zaključak:predmetnizahvatuskladujesodredbamaizprostorno-planskedokumentacije.


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

3.3. OPIS LOKACIJE

Predmetno područje nalazi se unutar Raškog zaljeva. Raški zaljev je na istočnoj obali HrvatskeIstrejugozapadnoodLabina.DonjijedionekadašnjedolinerijekeRaše,kojijepotopljenmladimpostglacijalnimizdizanjemmorskerazine.Dugjeoko12km,prosječneširinepribližno1km.Dubinazaljeva varira od 44m na ulazu u zaljev do 10m kraj luke Bršica; dalje prema ušću nastavljajusepličinesdubinamamanjimod3m.Rašasvojimnanosimamalo-pomalozatrpavazaljev,štojepogotovoprimjetnodužzapadneobale.StraneRaškogazaljevasustrmeinepristupačne,građeneuglavnomodvapnenca,aobraslesuoskudnomsredozemnomvegetacijom.

PredmetnizahvatnalaziseusjeveroistočnomdijeluRaškogzaljeva,nacca7kmodRašeicca10kmod Labina.

Slika 8: Pogled sa lokacije na obale Raškog zaljeva; a koje tvore prirodnu zatvorenost predmetne lokacije.

Dopredmetne lokacije dolazi se lokalnomasfaltiranomcestom.Obalni rubduž zahvata odnosnonjegove neposredne okolice je djelomično izbetoniran a djelomično rješen nabačajem kamenihelemenata.Napojedinimsudijelovimaizvedenabetonskastepeništazapristupnekomodpontona.Trenutnona lokacijipostojivelikibrojdotrajalih,bespravnonapravljenihmolića/pontonadrvenih,metalnih,kamenihstruktura,različitihoblikaidimenzija;kakosevidinafotografijamaunastavku.

Napodručjuobuhvatainjegovojokolicinemaobalezadržaneuprirodnomstanju.

Slika 9: šira zona oko predmetne lokacije Slika 10: šira zona oko predmetne lokacije


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

Slika 11: Obalna linija sa mnoštvom dotrajalih pontona Slika 12: Obalna linija sa mnoštvom dotrajalih pontona




ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

3.3.1. OPIS AKVATORIJA

Rijeku Rašu karakterizira prijenos pretežito sitnozrnatog materijala u suspenziji. Suspendiranisitnozrnatimaterijalnastajekaoposljedicaintenzivnogtrošenjafliškiheocenskihnaslagaugornjemtokurijeke.Procijenjenohidrogeološkodrenažnopodručje iznosioko450km2.Manjidionastajeispiranjemmaterijalasokolnihvapnenačkihuzvišenja.SedimentacijaudonjimdijelovimatokarijekeRašejemalazbogpovremeneerozijesedimenatasdnakorita.Tekdolaskomriječnogtokauzaljev(more), naglo se smanjuje energija okoliša te tako nastaju uvjeti za sedimentaciju sitnozrnatogmaterijala. Pretežni dio sitnozrnatog materijala taloži se u ograničenoj zoni estuarijske delte iprodeltnompodručju.PodručjeestuarijaizduženogjeoblikaipružaseistimsmjeromkaoislivrijekeRaše.Najvećidiosuspendiranogmaterijalaprenesenogrijekomsedimentiraseugornjimdijelovimaestuarijadokjebrzinasedimentacijeudonjimdijelovimaestuarijamala,naštoukazujuidubinemora(do44m)kojesusličnedubinamauKvarnerskomzaljevu.Grubajeprocjenadasegodišnjeuušću istaloži oko80000 tona terigenogmaterijala.Na samomušćuRaše formirana je riječnaterasakojablagotonepremajugu.Povećanakoncentracijasuspendiranogmaterijalauzdesnuobaluposljedicajestrujanjavodeuestuariju.Uzdesnuobalujeinagibdnamanjinegouzlijevuobalu.Topokazujedasuprocesiflokulacijeisedimentacijeintenzivnijiuzdesnuobaluštouzrokujeinjenointenzivno“zatrpavanje”.1

Predmetni zahvat nalazi se u produžetku ušća rijekeRaše, na njenom lijevomobalnom rubu uu nastavku obale luke Bršica. Morsko dno karakterizira sitnozrni sediment pjeskovito/muljevitenaslage.Planiranalukajealociranatakodaobuhvaćadubinemoraodcca-1mdocca-14mdubine.IzovogsepodatkavididalijevirubobaleraškogzaljevaimastrminagibpoputnjegovogkopnenogdijelapadinaidajesedimentacijananosarijekeRašeuovomprostoruneštomanjanegonanjenomdesnomobalnompojasu.

U okvirima akvatorija planiranog zahvata, na uronjenom dijelu raznolikih samovoljno izrađenihpristupnihmolića,uronjenihod-0,5mdo-2,00m,nanjihovimstupovima,betonskimkonstrukcijama,čeličnimprofilimaisl.tenasidrenimlancimazapaženojevrlobogatoprisustvodagnjiivećibrojvišihalgi,mahovnjaka,plaštenjakaidrugihobraštajnihorganizamakaoidrugihsvojtisličnoširemakvatorijuraškogzaljeva.

Slika 17: morsko dno Slika 18: morsko dno

1 http://baltazar.izor.hr/azopub/indikatori_podaci_sel_detalji2?p_ind_br=2B05&p_godina=2012&p_razdoblje_od=


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

Slika 19: morsko dno Slika 20: morsko dno

3.3.2. GEOLOŠKA OSNOVA

Užepriobaljekojemupripadapodručjezahvatapremaosnovnojgeološkojkartisvrstavaseukategorijukarbonatnihstijena.Litološkaosnovajepretežitoizgrađenaoduslojenihrudistnihvapnenacakrednestarosti(K21)snaslagamaizkvartaraiholocena.

Grafički prilog 6: Izvod iz Geološke karte Hrvatske

3.3.3. VJETROVALNA KLIMA2

Vjetrovalnaklimauizrađenojstudijidefiniranajenaosnovipostojećihpubliciranihpodatakaovjetruzaobližnjelokacijeinaosnoviterenskoganketiranjakorisnikaakvatorija.NažalostmjerenjavjetraivalovanalokacijisamogzaljevaRašanisudostupna,zbogčegasumogućaodređenaodstupanjakorištenihmeteorološkihparametarauodnosunastvarne.3

LokacijabudućekomunalnelukeTrgetdobrojezaštićenouZaljevuRaša.

2 dr.sc.I.Ružić,dipl.ing.građ.,GrađevinskifakultetuRijeci:StudijaidejnihrješenjasmatematičkimmodeliranjemdinamikemorazapotrebesanacijeirekonstrukcijeLOJPTrget,srpanj2018.godine3 Zavišerazineprojektapribavitićeseslužbenipodaciovjetrunaosnovukojihćeseizraditivjetrovalnaklima,odnosnotočneprognozevalova.


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

Grafički prilog 7: Lokacija buduće komunalne luke Trget dobro je zaštićeno u Zaljevu Raša.

NalokacijibudućekomunalnelukeTrgetmoguse pojaviti veći valovi generirani vjetrom izsmjerovaSSEiSSW.

Propagacija valova u Zaljevu Raša ovisi omorfologijisamogzaljeva.Ulazulukuotvorenjena IIIkvadrant (SSW),odnosnosmjeroko200°.SredišnjidiozaljevaizmeđurtaSv.MikulairtaCicanimasmjeroko160°itujemogućapropagacijavalovaizIIkvadranta(SE).ZaljevRašaizmeđulukeTrgetiuvalaBlazimasmjeroko200°,itujemogućapropagacijavalovaizIIIkvadranta(SSW).

Zbog opisane morfologije Zaljeva Raša,numeričke simulacije valovanja provedenesu za valova generirane vjetrovima iz II i IIIkvadranta,odnosnozasmjeroveSSE(157,5°)iSSW(202,5°).

Grafički prilog 8: Prognoza valova


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

Grafički prilog 9: Prognoza valova SSE PP=50 god w=24,5 m/s

Grafički prilog 10: Prognoza valova SSW PP=50 god w=21,0 m/s


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ETGrafički prilog 11: Numeričke simulacije valovanja u Zaljevu Raša SSE PP=50 god w=24,5 m/s

Grafički prilog 12: Numeričke simulacije valovanja u Zaljevu Raša SSW PP=50 god w=21,0 m/s


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

3.3.4. METEOROLOŠKE ZNAČAJKE4

PremaKöppenovojklasifikacijiklimevećidioIstreimaklimupodtipaCfsax’’kojukarakterizirajuvrućeljeto(najtoplijimjeseciznad22°Civišeodčetirimjesecasasrednjommjesečnomtemperaturomiznad10°C–oznakaa),kišnorazdobljesdvamaksimuma(jesensko-zimskiiproljetni–oznakax’’),nepostojanjeizrazitesuhoće(oznakaf)tesušnidiouljetnomrazdoblju(oznakas).

NajbližemjernepostajepredmetnojlokacijinalazeseuPazinuiuLabinu,paćesekaoreferentnipodacionisklimatološkepostajeLabinzarazdobljeod1994-2000.

Temperatura zraka. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 13.3°C, a pripadna standardnadevijacija,kaomjeraraspršenostipodatakaokosrednjaka,0.6°C.Tijekom7-godišnjegrazdoblja,srednjegodišnjevrijednostikretalesuseod12.5°Cdo14.2°C,štoukazujenavrlomalupromjenjivostodgodinedogodine.Srednjamjesenatemperaturazrakapostižemaksimumukolovozu(23.1°C).Najhladnijijesiječanj,sprosječnomtemperaturomzrakaod5.0°C.

Oborine.Karakteristikegodišnjeghodasrednjemjesečnekoličineoborineukazujunamaritimnostklimetogpodruja.Uprosjekugidišnjeutompodručjupadneoko1240mmoborine.Obilnijeoborinepadnuodrujnadosiječnja(hladnidiogodine),smaksimumomustudenom(199mm).Mjesecismanjomkoličinomoborine javljajuseutoplomdijelugodine(odsvibnjadokolovoza).Utravnjunastupaproljetnimaksimumoborine.Veljačajemjesecsnajmanjomkoličinomoborine(59mm)

Godišnjadnevnamaksimalnakoličinaoborineupromatranom7-godišnjem razdobljunajčešće jezabilježenaustudenom(29%slučajeva).U14%slučajevazabilježenjeusiječnju,ožujku,kolovozu,rujnuiprosincu.Najvećadnevnakoličinaoborineizmjerenajeukolovozu1994.godine,aiznosilaje123mm,štojegotovodvostrukaprosjenamjesenakoličinazakolovoz.

NapodručjuLabinagodišnjeseuprosjekuzabilježi110danaskoličinomoborine≥0.1mm.Najvišetakvihdanaimaustudenom(13),anajmanjeuveljači(5).

Relativna vlažnost zraka.Srednjemjesečnevrijednostirelativnevlažnostizrakasuvisoke,tesetijekomcijelegodinekrećuizmeđu69i86%,doksrednjagodišnjavrijednostiznosi78%.Relativnavlažnost svoje najveće vrijednosti postiže u hladnom dijelu godine (od listopada do veljače), smaksimumomuprosincu(86%).Niževrijednostijavljajuseodožujkadorujna,sminimumomusrpnjuikolovozu(69i70%).

Naoblaka. Srednja godišnja količina naoblake iznosi 4.7 desetina. Najviše naoblake javlja se ujesenskimizimskimmjesecima(studeniiprosinac),anajmanjetijekomljetnihmjeseci(lipanj,srpanjikolovoz).Tijekomgodine,uosammjesecisrednjamjesečnanaoblakanijeprelazila5desetina,dokniuostalimmjesecimaneprelaziznatno iznadn6desetina.Najvećasrednjamjesečnanaoblakazabilježenajeuprosincu(6.3desetine),anajmanjausrpnju(3.2desetine).

Strujanje zraka. Strujanjezrakaprikazano jepomoćuterminskih ružavjetra(u7,14 i21sat)i pripadajuihkontingencijskih tablica (Tablica3.6-9 iSlika3.6-12). Prevladavajui smjeru sva triterminajesjeveroistoni(NE)kojisejavljauoko40%slučajeva,nakonkojegslijedesjeverni(N)(oko10%sluajeva),jugoistočni(SE)(oko11%sluajeva),južni(S)(oko9%slučajeva)ijugozapadni(SW)(oko9%slučajeva).Najčešćisuslabivjetrovi(1-3Bf),ajavljajuseuvišeod90%slučajeva,usvatritermina.Pojavatišine(calma)jevrlorijetka,ijavljaseumanjeod3%slučajeva.

JAČINA(BF) C 1-3 4-5 >5 ZBROJ

(%)JAČINA(BF) C 1-3 4-5 >5 ZBROJ

(%)

SMJER % SMJER %

N 11.9 0.4 0.1 12.5 N 12.6 0.6 0.1

NE 46.9 2.4 0.7 50.1 NE 43.5 2.9 1.0

4 Studija o utjecaju na okoliš zahvata: Rekonstrukcije TE Plomin – zamjena postojee TE Plomin 1 u ciljumodernizacije ipovećanjakapaciteta,Ekonerg,Zagreb,svibanj2011.


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

E 6.3 0.1 0.0 6.4 E 6.1 0.2 0.0

SE 7.9. 0.2 0.0 8.1 SE 9.0 0.4 0.0

S 7.5 0.2 0.0 7.7 S 6.3 0.6 0.0

SW 7.0 0.0 0.0 7.0 SW 8.5 0.1 0.0

W 1.1 0.0 0.0 1.1 W 0.9 0.0 0.0

NW 4.8 0.0 0.0 4.8 NW 4.8 0.0 0.0

C 2.3 2.3 C 2.5Tablica 5: Vjerojatnost istovremenog pojavljivanja razliitih smjerova vjetra (%) i jačine vjetra po klasama. Labin, 1994.-2000. u 7sati (Izvor: SUO: Rekonstrukcije TE Plomin – zamjena postojee TE Plomin 1 u cilju modernizacije i povećanja kapaciteta, Zagreb, svibanj 2011. )

Tablica 6: Vjerojatnost istovremenog pojavljivanja razliitih smjerova vjetra (%) i jačine vjetra po klasama. Labin, 1994.-2000. u 21sati (Izvor: SUO: Rekonstrukcije TE Plomin – zamjena postojee TE Plomin 1 u cilju modernizacije i povećanja kapaciteta, Zagreb, svibanj 2011. )

JAČINA(BF) C 1-3 4-5 >5 ZBROJ

(%)JAČINA(BF) C 1-3 4-5 >5 ZBROJ

(%)

SMJER % SMJER %

N 6.8 0.6 0.1 7.5 N 10.4 0.5 0.1 11.0

NE 31.3 2.6 0.7 34.4 NE 40.5 2.6 0.8 43.9

E 6.4 0.4 0.0 6.8 E 6.3 0.2 0.0 6.5

SE 18.6 0.3 0.0 18.9 SE 11.8 0.3 0.0 12.1

S 13.0 0.6 0.1 13.7 S 8.9 0.5 0.0 9.4

SW 12.8 0.3 0.0 13.2 SW 9.5 0.2 0.0 9.6

W 1.1 0.0 0.0 1.1 W 1.0 0.0 0.0 1.0

NW 4.2 0.1 0.0 4.3 NW 4.6 0.0 0.0 4.6

C 0.2 0.2 C 1.8 1.8Tablica 7: Vjerojatnost istovremenog pojavljivanja razliitih smjerova vjetra (%) i jačine vjetra po klasama. Labin, 1994.-2000. u 14sati (Izvor: SUO: Rekonstrukcije TE Plomin – zamjena postojee TE Plomin 1 u cilju modernizacije i povećanja kapaciteta, Zagreb, svibanj 2011. )

Tablica 8: Vjerojatnost istovremenog pojavljivanja razliitih smjerova vjetra (%) i jačine vjetra po klasama. Labin, 1994.-2000. u sva tri termina (Izvor: SUO: Rekonstrukcije TE Plomin – zamjena postojee TE Plomin 1 u cilju modernizacije i povećanja kapaciteta, Zagreb, svibanj 2011. )


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

Grafički prilog 13: Numeričke simulacije valovanja u Zaljevu Raša SSW PP=50 god w=21,0 m/s (Izvor: SUO: Rekonstrukcije TE Plomin – zamjena postojee TE Plomin 1 u cilju modernizacije i povećanja kapaciteta, Zagreb, svibanj 2011. )

Tokomanaliziranih7godina,zabilježenojegodišnjeprosječno7danasjakimvjetrom.Danisjakimvjetromjavljalisuseusvimmjesecimaosimukolovozu.Upromatranom7-godišnjemrazdobljunajvišedanasjakimvjetrombilojetijekomsiječnja(12),anajmanjeusvibnju,lipnju,srpnju,rujnuilistopadu(2).Tijekomgodinepostojivelikapromjenjivostbrojadanasjakimvjetrom.Najvećibrojdanasjakimvjetromzabilježenje1996.godine(13),anajmanji2000.godine(1).Olujnivjetarjavljaoseuprosjekudvaputagodišnje,itousiječnju,veljači,travnjuiprosincu.Uraspoloživomnizunajvišedanasolujnimvjetrombilojetijekomsiječnjaiprosinca(4).

3.3.5. KLIMATSKE PROMJENE

U Hrvatskoj posljednjih godina vremenske prilike sve manje prate poznate godišnje i sezonskehodoveisvevišeimaekstremnihvremenskihdogađaja.Razlikekojesedešavajuzbogpromjenautemperaturnimioborinskimprilikamapočetkom21.stoljećanajboljesevideizpodatakadugogodišnjihmeteorološkihmjerenjasodabranihmeteorološkihpostajanarazličitimklimatskimpodručjima5

NapodručjucijeleHrvatskebilježiseporastsrednjegodišnjetemperaturezrakakojijenapočetku20.stoljeća,svakih10godinavariraoizmeđu+0,02°Ci+0,07°C.Porasttrendanasvimpromatranimpostajamajepostaoosobitoizraženposljednjih50godina,ajošvišeposljednjih25godina.Tijekom50-godišnjeg razdoblja (1961. - 2010. godina) trendovi srednjih godišnjih, srednjih minimalnih

5 Petonacionalno izvješćeRepublikeHrvatskepremaOkvirnojkonvencijiUjedinjenihnarodaopromjeniklime (UNFCCC) -DHMZ,2009.godine.


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

i srednjihmaksimalnih temperatura zraka na 11meteoroloških postaja na područjuHrvatske supozitivniineznačajni6teukazujunavećepromjeneukontinentalnomdijeluzemljenegonaobaliiudalmatinskojunutrašnjosti.Najvećidoprinosukupnompozitivnomtrendutemperaturezrakadalisu ljetnitrendovi,aporastusrednjihmaksimalnihtemperaturapodjednakosudoprinijeli trendovizazimuitrendovizaproljeće.Najmanjepromjeneimalesujesensketemperaturezrakakojesu,premdauglavnompozitivne,većinombilenesignifikantne.

Povećanjebrojatoplihdananajčešćejeiznosilo6-10dana,atoplihnoćičak8-12danana10godina.Duljina toplih razdobljananajvećem jebrojupostajapovećanaza4-6dana.Nanajvećembrojupostajabrojhladnihdanainoćisesmanjiodo4danau10godina.Najmanjajepromjenazabilježenauduljinihladnihrazdobljakojasusenavišeod90%postajaskratilado2dana.

Trendovigodišnjihisezonskihkoličinaoborinedajuopćipregledvremenskihpromjenakoličineoborineucijelojzemlji.Tijekom50-godišnjegrazdoblja(1961.-2010.)godišnjekoličineoborinepokazujuprevladavajućeneznačajnetrendove,kojisupozitivniuistočnimravničarskimkrajevimainegativniuostalimpodručjimaHrvatske.StatističkiznačajnosmanjenjeoborinautvrđenojenapostajamauplaninskompodručjuGorskogkotaraiuIstri,kaoinajužnompriobalju.Ljetnaoborinaimajasnoistaknutnegativnitrenducijelojzemlji,doksujesenjitrendovislabiimiješanogpredznaka,osimustočnomnizinskompodručjugdjenekepostajepokazujuznačajantrendporastaoborine.Uproljećenematrendau južnomi istočnomdijeluzemlje,dokjeupreostalompodručjuprisutannegativnitrend,kojijeznačajansamouIstriiGorskomkotaru.TijekomzimetrendovioborinenisuznačajniiuglavnomsunegativniujužnimiistočnimkrajevimakaoiuIstri.Upreostalomdijeluzemljesumješovitogpredznaka.

VremenskepromjenesušnihikišnihrazdobljauHrvatskojodređujusepomoćugodišnjegisezonskogtrendanjihovihmaksimalnihtrajanja:sušno/kišnorazdobljejedefiniranokaouzastopnislijeddanasdnevnomkoličinomoborinemanjom(većom)ododređenogpraga:1mm(prvakategorija)i10mm(drugakategorija)7.Promjenesušnihrazdobljasunajizraženijeu jesenskimmjesecimakadaje u cijelojHrvatskoj prisutan statistički značajan negativan trend.U ostalim sezonama je trendsušnihrazdobljazaobjekategorijeslabijeizraženodjesenskogiakoseuočavaproduljenjesušnihrazdobljauproljećenasjevernomJadranu,aljetidužjužnejadranskeobale.GodišnjeduljinesušnihrazdobljaprvekategorijepokazujutendencijusmanjenjaujužnomdijelukontinentalneHrvatskeinasjevernomJadranutestatističkiznačajanporastnajužnomJadranu.Sdrugestrane,sušnarazdobljadrugekategorije imajutendencijupovećanjadužJadrana iugorju,asmanjenjauunutrašnjosti,osobitouistočnojSlavoniji.

Zarazlikuodsušnihrazdoblja,kišnarazdobljanepokazujuprostornukonzistentnosttrendanitiujednoj sezoni.U istočnojSlavoniji i sjeverozapadnojHrvatskoj ljeti i u jesen javlja se tendencijapovećanjaoborinaprvekategorijedokseistovremenonasjevernomJadranuiuGorskomkotaruuočavasmanjenjekišnihrazdobljaprvekategorije.Zimijetrendprvekategorijeuglavnommiješanogpredznaka,asamousjeverozapadnojunutrašnjostiHrvatskeprevladavastatističkiznačajanpozitivantrend.Statističkiznačajanpozitivanjesenskitrendkišnihrazdobljadrugekategorijekojisejavljau području doline rijeke Save, zajedno s opaženim jesenskim smanjenjem sušnih razdoblja istekategorijeukazujenaopćenitovlažnijeprilikenapodručjuistočneHrvatske.LjetisedužsjevernogisrednjegJadranateugorjujavljanegativantrenddrugekategorije,anajužnomJadranupozitivantrend.

Globalnarazinamorastalnoraste. Izdizanjemoraseubrzavapa jeuzadnjihdvadesetakgodinadoseglo dinamiku od 33 centimetra za posljednjih stotinu godina (umjesto nešto manje od 20centimetara). Porast razinemora u Sredozemlju i Jadranu se ranije događao nešto sporije zboglaganog porasta prosječnog tlaka zraka i promjena u cirkulacijimora, ali se zadnjih dvadesetakgodinaporastmoraubrzaoigotovoizjednačiosglobalnimtrendovima.

KlimatskepromjeneubudućojkliminapodručjuHrvatskedobivenesimulacijamaklimeregionalnimklimatskimmodelomRegCMpremaA2scenarijuanaliziranesuzadva30-godišnjarazdoblja:

6 ŠestonacionalnoizvješćeRepublikeHrvatskepremaOkvirnojkonvencijiUjedinjenihnarodaopromjeniklime(UNFCCC)–DHMZ,2013.godine.7 Šesto nacionalno izvješćeRepublikeHrvatske premaOkvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC)DHMZ,2013.godine


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

• Razdobljeod2011.do2040.godinepredstavljabližubudućnost iodnajvećeg je interesazakorisnikeklimatskihinformacijaudugoročnomplaniranjuprilagodbenaklimatskepromjene.

• Razdoblje od 2041. do 2070. godine predstavlja sredinu 21. stoljeća u kojem je prema A2scenarijupredviđendaljnjiporastkoncentracijeugljikovogdioksida(CO2)uatmosferitejesignalklimatskihpromjenajači.8

ŠestonacionalnoizvješćeRHpremaOkvirnojkonvencijiUNopromjeniklime,premaDHMZRegCMsimulacijama, navodi da se najveće promjene srednje temperature zraka očekuju ljeti kada bitemperaturauIstrimoglaporasti0.8°C-1°C.Ujesenočekivanapromjenatemperaturezrakaiznosioko0.8°C,azimi iuproljeće0.2°C-0.4°C.Zimskeminimalne temperaturezrakauvećemdijeluHrvatskemoglebiporastidooko0,5°C.Ljetnemaksimalnetemperaturezrakaporastćezaneštovišeod1°Cdužjadranskeobale.

PremaDHMZRegCMsimulacijama,najvećepromjeneusezonskojkoličinioborinaubližojbudućnosti(razdoblje2011-2040)suprojiciranezajesen,tesenapodručjuIstreiKvarneratesrednjegJadranamože očekivati smanjenje oborine od 2% do 10%. Ove promjene zimi i u ljeto, nisu prostornorasprostranjeneimanjegsuiznosanegoujesentenisustatističkiznačajne.Budućidasupromjenebrojasuhihdanamaleilizanemarive(od-1%do4%),atoznačidasuipromjeneoborinskihdanamale,dnevni intenzitetoborine(SDII)ubudućemrazdobljuuglavnomslijedipromjenesezonske,odnosnogodišnjekoličineoborine.

PromjeneSDIIzahvaćajumanjapodručja,audijelovimaIstreisjevernogJadranatenakrajnjemjugu1%do6%.Projiciranesezonskepromjeneučestalostivlažnih(R75)ivrlovlažnih(R95)danasuzanemarive.

Posljediceklimatskihpromjenaseočitujuuporastutrajanja,intenzitetaiučestalostipoplava,većimrizicimaodobalnogplavljenja(povezanospodizanjemrazinemoraisvečešćompojavomolujnihnaleta),češćimpoplavamapovremenihvodotoka(naročitoupredjelimakojipostajusvesušniji)tepromijenjenimobrascimatopljenjasnijegailedenihpoplava.

PorastrazinemorauHrvatskojza2050.i2100.godinuiznosi0,19modnosno0,49m,premascenarijusrednjegRRM-a,Hinkelet.al.2014.)9

8 http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene9 ProcjenamogućihštetaodpodizanjarazinemorazaRHuključujućitroškoveikoristiodprilagodbe:,tehničkoizvješće,2015.http://www.pap-thecoastcentre.org/pdfs/Cost%20of%20Sea%20Level%20Rise_Croatia_HR.pdf


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

3.3.6. KAKVOĆA MORA

Ocjene kakvoće mora10,11 za kupanje na plažama u Republici Hrvatskoj se određuju na temeljukriterijadefiniranihUredbomokakvoćimorazakupanje(NN73/08)iEUdirektivomoupravljanjukakvoćomvodezakupanje(br.2006/7/EZ).

NajbližamjernapostajaodpredmetnogzahvatajeTrget.Naistojsuuzorkovanjaimjerenjakakvoćepočelaseobavljati tekodovesezone(prvo ispitivanje24.05.2018.);zbogčeganisudodijeljenjekonačneigodišnjeocjenepremaEUDirektiviiHRUredbi.

DATUM UZORKOVANJA PLAŽA TRGET

27.08.2018. dobro

16.08.2018. izvrsno

30.07.2018. izvrsno

16.07.2018. izvrsno

03.07.2018. zadovoljavajuće

26.06.2018. izvrsno-iznenadnoonečišćenje




22.06.2018. dobro-iznenadnoonečišćenje

19.06.2018. dobro

04.06.2018. izvrsno

24.05.2018. izvrsnoTablica 9: Mjesečne ocjene kakvoće mora na postaji Trget, sezona 2018.g. (izvor: http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca#)

Iznenadnoonečišćenjeodnosisenaekološkiincidentispuštanjanafteizspremnikateretogbrodaulipnju2018.godine.Provedenajeakcijasanacijeičišćenjaobale.

10 PraćenjekakvoćemoranaplažamauRepubliciHrvatskojreguliranojeod1986.godine.Do1996.godinekakvoćamoranaplažamapratilasenatemeljuodredbiPravilnikaokontrolikvalitetemorskevodezakupanjeirekreaciju(NNbr.48/86),aod1996.godinenatemeljuodredbipropisanihUredbomostandardimakakvoćemoranamorskimplažama(NNbr.33/96)odnosnoUredbomokakvoćimorazakupanje(NN73/08)iUredbomokakvoćivodazakupanje(NN51/14)11 http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

KARTA KAKVOĆE MORA

1:15.000

Granica obuhvata

Šira granica obuhvata (1000m)

Kakvoća mora

Dobro

LEGENDA


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

3.3.7. VODNA TIJELA NA PODRUČJU OBUHVATA

STANJE VODNIH TIJELA

Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021., vodna tijela na području planiranogzahvata12 :

• Mala vodna tijela

• Priobalno vodno tijeloO413 -Unutrašnji dioRaše izmeđuprijelaznevodeP3_3-1 i priobalneO423-1

Narubnimdijelovimazahvatsedotičesavodnimtijelima:

• PrijelaznovodnotijeloP2_3• TijelopodzemnevodeJKGN_02-SredišnjaIstraMala vodna tijela

ZapotrebePlanovaupravljanjavodnimpodručjima,provodisenačelnodelineacijaiproglašavanjezasebnihvodnihtijelapovršinskihvodana:

• tekućicamaspovršinomslivavećomod10km2,• stajaćicamapovršinevećeod0.5km2,• prijelaznimipriobalnimvodamabezobziranaveličinuZa vrlomala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodamaodnosnoOkvirnojdirektiviovodama,neproglašavajuzasebnimvodnimtijelomprimjenjujuseuvjetizaštitekakoslijedi:

• Svemanje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanjavodnimpodručjima,smatrajusenjegovimdijelomizanjihvažeistiuvjetikaozatovećevodnotijelo.

• Zamanja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisusastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica,stajaćica,prijelaznavodailipriobalnavoda)najosjetljivijegekotipaizpripadajućeekoregije.

Priobalno vodno tijelo O413 - Unutrašnji dio Raše između prijelazne vode P3_3-1 i priobalne O423-1

PlaniranizahvatnalaziseunutargrupiranogvodnogtijelaO413-RAZUnutrašnjidioRašeizmeđuprijelaznevodeP3_3-1ipriobalneO423-1.Površinapriobalnevodepotipuiznosi10,30km2.Tojepotipueuhalinoplitkopriobalnomoresitnozrnatogsedimenta,ukupnepovršine244,16km2.Pripadamediteranskojekoregiji,dubine<40m,srednjeggodišnjegsaliniteta(PSU)>36.Stanjenavedenogpriobalnogtijelaprikazanojetabličnounastavku:

ELEMENT KAKVOĆE STANJE KAKVOĆEProzirnost Dobro stanje

Otopljenikisikupovršinskomsloju Vrlo dobro stanje

Otopljenikisikupridnenomsloju Vrlo dobro stanje

Ukupnianorganskidušik Dobro stanje

Ortofosfati Vrlo dobro stanje

Ukupnifosfor Vrlo dobro stanje

Klorofila Vrlo dobro stanje

12 Izvadak izRegistra vodnih tijela dobivenogodHrvatskih voda (klasa:008-02/18-02/571,ur.broj: 383-18-1, od13.rujna2018.)


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

Fitoplankton Dobro stanje

Makroalge Umjerenostanje

Bentičkibeskralježnjaci(makrozoobentos) -

Morskecvjetnice -

Biološkostanje Umjerenostanje

Specifičneonečišćujućetvari Vrlo dobro stanje

Hidromorfološkostanje Vrlo dobro stanje

Ekološkostanje Umjerenostanje

Kemijskostanje Dobro stanje

UKUPNO STANJE UMJERENO STANJETablica 10: Stanje navedenog priobalnog tijela O-413 - RAZ

Prijelazno vodno tijelo P2_3

PlaniranizahvatmalimdijelomulaziusastavprijelaznihvodaRašekaovodnotijelooznakeP2_3-RA,ukupnepovršine1,36km2.

ELEMENT KAKVOĆE STANJE KAKVOĆEProzirnost Umjereno/loše/vrlološestanje

Otopljenikisikupovršinskomsloju Vrlo dobro stanje

Otopljenikisikupridnenomsloju Vrlo dobro stanje

Ukupnianorganskidušik Vrlo dobro stanje

Ortofosfati Dobro stanje

Ukupnifosfor Dobro stanje

Klorofila Vrlo dobro stanje

Fitoplankton Dobro stanje

Makrofita -

Bentičkibeskralježnjaci(makrozoobentos) -

Ribe Dobro stanje

Biološkostanje Dobro stanje

Specifičneonečišćujućetvari Vrlo dobro stanje

Hidromorfološkostanje Dobro stanje

Ekološkostanje Dobro stanje

Kemijskostanje Nijepostignutodobrostanje(zaukupnostanje=umjerenostanje)

UKUPNO STANJE UMJERENO STANJETablica 11: Stanje navedenog priobalnog tijela P2_3-RA


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

Tijelo podzemne vode JKGN_02 - Središnja Istra

KopnenidiozahvataulaziuvodnotijelopodzemnihvodakodaJKGN_02SredišnjaIstra.Navedenovodnotijelozauzimapovršinuod1.717km2,karakteriziragapukotinsko-kavernoznaporoznost,uglavnomsrednjaprirodnaranjivost.Napodručjuobuhvatainjegovojokolicinemaekosustavaovisnihopodzemnojvodi(premaekološkojmreži).Stanjenavedenogtijelapodzemnevodeprikazanojeutabliciunastavku:

ELEMENTKAKVOĆE PROCJENA STANJA

Kemijskostanje Dobro

Količinskostanje Dobro

UKUPNO STANJE DOBRO

PODRUČJA POTENCIJALNO ZNAČAJNIH RIZIKA OD POPLAVA

PremaPrethodnojprocjenirizikaodpoplava,Hrvatskevode,2013.13zahvatsenalaziizvanpodručjaproglašenimkao“Područjepotencijalnoznačajnihrizikaodpoplava“.

13Hrvatskevode,2013.(http://korp.voda.hr/)


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

3.3.8. STANIŠTA

Unutarpredmetnogzahvatanalazimosljedeće stanišne tipove (premaKarti staništaRH iz2004.godine,Nacionalnaklasifikacijastaništa14):

• morskibentos:G.3.2.Infralitoralnisitnipijescisvišeilimanjemulja• morska obala: F.4./F.5.1.2./G.2.4.1./G.2.4.2./G.2.5.2. Stjenovita morska obala / Zajednice

morskeobalenačvrstojpodlozipodutjecajemčovjeka/Biocenozagornjihstijenamedilitorala/Biocenozadonjihstijenamediolitorala/Zajednicemediolitoralanačvrstojpodlozipodutjecajemčovjeka

• kopnenastaništaJ.1.1.Aktivnaseoskapodručja.Dužobalenapredmetnoj lokacijikoja jevećimdijelomizbetonirana,dijelomdefiniranakamenimnasipomnalazimonazajednicemorskeobalenačvrstojpodlozipodutjecajemčovjekaF.5.1.2.tezajednicemediolitoralanačvrstojpodlozipodutjecajemčovjekaG.2.5.2.Obalekojajeuprirodnomstanjuunutarpredmetnogzahvatanema.Vidljivojeprisustvovelikogbrojadagnjipričvršćenihzaizbetoniraneikameneelementeobaleimetalnedijelovepontona.

Slika 21: dagnje nataložene na metalne elemente Slika 22: dagnje nataložene na kameno/betonske elemente

Odmorskihstaništauzoniobuhvatazahvataineposrednojokolicinalazimobiocenozusupralitoralnihstijena (F.4.2.1.) gdje prevladavaju ekstremni ekološki uvjeti (povremeni prodor slatke vode ilidugotrajninedostatakvlage,jakakolebanjatemperatureisaliniteta,udaranjevalovaislično)pajeunjoj indeksbiološkeraznolikostinižinegoudrugimstaništima.Biocenozasupralitoralnihstjenanastanjenajeepilitskimiendolitskimalgama,kojedajutompojasutamnosmeđe-zelenuboju,aodkarakterističnihpratećihživotinjanalazimoizopodneračiće(Ligia italica),igustekolonijebrambuljaka(Chtamalus depressus),pužićima(Littorina neritoides)idrugimsitnimživotinjskimsvojtamakojeseuglavnomhraneotpadnimtvarimabiološkogporijekla.Ugornjemdijelumediolitorala,nastjenovitimobalamaotokarasprostranjenajeBiocenozagornjihstijenamediolitorala(G.2.4.1.).Unjojdominirajuendolitskecijanobakterije,priljepci(puževirodaPatella)kojisehranecijanobakterijamateciripedniračići svojte Chthamalus stellatus. Sljedeća je stepenica nastanjena s Biocenozomdonjih stijenamediolitorala (G.2.4.2.). Manje je izložena sušenju od gornjih stijenamediolitorala, pa je i zatobiološka raznolikost bogatija. Najčešći su životinjski organizmi crvena moruzgva Actinia equina, priljepciPatella spp.,ogrcOsilinus turbinatus.

Premaotvorenommoru,dodubina20-25metaranalazimobiocenozesitnihpovršinskihpijesaka(G.3.2.).Iakosenaprvipogledmorskodnodoimapustim,upovršinskomslojupijeskaživimnoštvoorganizama, npr. školjkaši roda Acanthocardia, više vrsta roda Tellina, Venus, Donax, puževi

14Nacionalnaklasifikacijastaništa(IV.verzija),objavljenauPravilnikuopopisustanišnihtipova,kartistaništateugroženimirijetkimstanišnimtipovima(NN88/14)


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

roda Murex, Nassa, zatimmnoge vrstemnogočetinaša rodaSpirografis, Sabella, Spirorbis zatimžarnjacirodaCerianthus i Condylactis ,amfipodniračići,kozice,malidekapodnirakovi,ježincirodaSphaerechinus, Echinus i Psamechinusi,upijeskuukopani,nepravilniježincirodaEchinocardium i SpatangusizvjezdačerodaAstropecten.Tojepodručjenakojemsehraneribeplosnatice:listovi(Solea),romb(Bothus),iverak(Pleuronectes)idrugepridneneribljevrste.

Kopnenostaništeupozadinizahvata,akojeseodnosinaasfaltiranucestuinekolikokuća,uKartistaništaoznačenojekaoaktivnoseoskopodručje,premanovojKartikopnenihnešumskihstaništa15 označenojeoznakomJkaoizgrađenoiindustrijskostanište.

3.3.9. ZAŠTIĆENA PODRUČJA

PremaUpisnikuzaštićenihpodručjaMinistarstvazaštiteokolišaienergetikeplaniranizahvatnenalaziseunutarzaštićenihpodručja.16

3.3.10. EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000

PlaniranizahvatneulaziuproglašenapodručjaEkološkemrežeNATURA2000značajnazavrsteistanišnetipovekaoniupodručjaočuvanjaznačajnazaptice.17

NajbližepodručjeunutarNATURA2000“HR3000432UšćeRaše”nalazisenacca900modgranicezahvata.

15 http://www.bioportal.hr/gis/16 http://www.bioportal.hr/gis/17 http://www.bioportal.hr/gis/


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

ZAŠTIĆENA PODRUČJA - RH

1:75.000

Granica obuhvata


Zaštićena područja - RH

Značajni krajobraz - LABIN, RABAC I UVALA PRKLOG

LEGENDA


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

KARTA EKOLOŠKE MREŽE - RH

1:50.000

Granica obuhvata


Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove

Dolina Raše

Poluotok Ubaš

Ušće Raše

LEGENDA


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

3.3.11. SEIZMOLOŠKE KARAKTERISTIKE

Promatranojepodručjeusustavuistarskogpoluotokaiodvojenojeodseizmičkiaktivnogapeninskogidinaridskogsistemaisvrstavaseukategorijuaseizmičkihpodručja.PremaKartipotresnihpodručjaRepublikeHrvatske18zapovratnorazdobljeod95godina,predmetnopodručjeimaagR=0,057g,azapovratnorazdobljeod475godinaagR=0,121g.

Grafički prilog 14: Izvod iz Karte potresnih područja RH; poredbeno vršno ubrzanje tla tipa A izraženo u jedinicama grav.ubrzanja za povratni period od 95 godina

Grafički prilog 15: Izvod iz Karte potresnih područja RH; poredbeno vršno ubrzanje tla tipa A izraženo u jedinicama grav.ubrzanja za povratni period od 475 godina

3.3.12. KVALITETA ZRAKA

PredmetnopodručjepremaUredbioodređivanjuzonaiaglomeracijapremarazinamaonečišćenostizrakanateritorijuRepublikeHrvatske(NN1/14)pripadazonioznakeHR4,kojaobuhvaćaIstarskužupaniju.

Sukladno članku 6. ove Uredbe, razine onečišćenosti zraka, određene prema donjim i gornjimpragovimaprocjenezasumporovdioksid(SO2),oksidedušikaizraženekaodušikovdioksid(NO2),lebdećečestice(PM10),benzen,benzo(a)piren,olovo(Pb),arsen(As),kadmij(Cd) i,nikal(Ni)uPM10, ugljikovmonoksid (CO), graničnim vrijednostima za ukupnu plinovitu živu (Hg) te ciljnimvrijednostimazaprizemniozon(O3)sobziromnazaštituzdravljaljudi,su:

SO2 NO2 PM10 (A)PIREN PB, AS, CD, NI CO O3 HG

HR 4 <DPP <DPP <GPP <DPP <DPP <DPP >CV <GVTablica 12: Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi; DPP=donji prag procjene, GPP=gornji prag procjene, CV=ciljna vrijednost za prizemni ozon, GV=granična vrijednost.

Sukladno članku 7. ove Uredbe, razine onečišćenosti zraka, određene prema donjim i gornjimpragovimaprocjenezasumporovdioksid(SO2)idušikoveokside(NOx)teciljnimvrijednostimazaprizemniozon(O3)sobziromnazaštituvegetacije,su:

SO2 NOX AOT40 PARAMETAR

HR 3 <DPP <GPP >CVTablica 13: Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu vegetacije; DPP - donji prag procjene, GPP - gornji prag procjene, CV - ciljna vrijednost za prizemni ozon (AOT40 parametar), GV - granična vrijednost.

18 Herak,M.:KartapotresnihpodručjaRH,Zagreb,2011;http://seizkarta.gfz.hr/karta.php


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

Temeljemčlanka24.Zakonaozaštitizraka(NN130/11,47/14,61/17)kvalitetazrakaodređenogpodručjasvrstavaseudvijekategorijezasvakipojediniparametarkojiseprati:

• Ikategorijakvalitetezraka-čistilineznatnoonečišćenzrak• IIkategorijakvalitetezraka-onečišćenzrakNatemeljuZakonaozaštitizraka(NN130/11,47/14,61/17)iPravilnikaopraćenjukvalitetezraka(NN79/17)uRepubliciHrvatskojseprateonečišćujućetvariuzrakuputemdržavneilokalnemrežezatrajnopraćenjekvalitetezraka.19

LokalnamrežaukojuspadalokacijapredmetnogzahvatajemjernamrežaOpćineRaša(postaje:Koromačno1,MostRaša,KoromačnoBrovinje).

Slijedom svih provedenih ispitivanja parametara tijekom 2017.godine zaključno se iz GodišnjegizvještajaopraćenjukvalitetezrakanapodručjuIstarskežupanijeza2017.godinu20 navodi:

• Sobziromnasumporov dioksidnapraćenompodručjulstarskežupanijekvalitetazrakajeprvekategorije-čistiiineznatnoonečiscenzrak:nisuprekoracenegranicnevrijednosti(GV).

Na području Općine Raša u 2017. godini nije došlo do prekoračenja graničnih vrijednosti sumporova dioksida na mjernoj postaji Koromačno za vrijeme usrednjavanja 24 sata. Na mjernoj postaji Koromačno prekoračeni su donji i gornji prag procjene za zastitu zdravlja ljudi i za zaštitu vegetacije i ekosustava.

• Sobziromnadušikov dioksidnapraćenompodručjulstarskežupanijekvalitetazrakajeprvekategorije-čistiiineznatnoonečišćenzrak:nisuprekoračenegranicnevrijednosti(GV).

Granične vrijednosti (GV) za dušikov dioksid nisu prekoračene. Granična vrijednost za srednju satnu vrijednost nije prekoračivana pa je područje u promatranom razdoblju kategorizirano kao prva kategorija kvalitete zraka. Usporedbom rezultata mjerenja sa gornjim (GPP) i donjim pragom (OPP) procjene za zaštitu ljudi i zaštitu vegetacije i prirodnog ekosustava nisu prekoračeni GPP i OPP.

• Sobziromnakoncentracije lebdećih česticanapraćenompodručjulstarskežupanijekvalitetazrakajeprvekategorije-čistiiineznatnoonečišćenzrak:nisuprekoračenegraničnevrijednosti(GV).

Analizom rezultata mjerenja frakcije lebdećih čestica PM10, u 2017. godini nije bila prekoračena granična vrijednost za vrijeme usrednjavanja od jedne godine i izmjerene razine prate visegodisnje prosjeke na ovom području.

• Sobziromnaizmjerenekoncentracije ozonanapraćenompodručjulstarskežupanijekvalitetazraka je druge kategorije - onečiscen zrak: prekoračene su granične vrijednosti (GV) i ciljnevrijednostizaprizemniozon,osimnaužempodručjukojepokrivamjernapostajaKoromačno-Brovinje

Usporedbom rezultata mjerenja najvise dnevne osmosatne srednje vrijednosti sa ciljnom vrijednosti za prizemni ozon (120 µg/m3), na mjernoj postaji Koromačno Brovinje se u 2016. godini broj prekoračenja smanjio na 9 puta i trend je nastavljen tako da u 2017. godini broj prekoračenja iznosi 5 puta, no nije došlo i do smanjenja srednje godišnje koncentracije, kao ni do smanjenja maksimalnih koncentracija. Uspoređujuci rezultate sa ciljnim vrijednostima (usrednjeno na tri godine) doslo je do prekoračenja 17 puta pa kvalitetu zraka ocjenjujemo kao prve kategorije - nisu prekoracene su granične i ciljne vrijednosti za prizemni ozon.

• Sobziromnakoncentracije ugljikova monoksidanapraćenompodručju lstarskežupanijekvalitetazrakajeprvekategorije-čistiiineznatnoonečišćenzrak:nisuprekoračenegraničnevrijednosti(GV).

19 Uredbaoutvrđivanjupopisamjernihmjestazapraćenjekoncentracijapojedinihnečišćujućihtvariuzrakuilokacijamjernihpostajazatrajnopraćenjekvalitetezraka(NN65/16)20 https://www.istra-istria.hr/fileadmin/dokumenti/upravna_tijela/UO_za_odrzivi_razvoj/180504_Godisnji_izvjestaj_IZ_2017.pdf


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

• Sobziromnakoncentracije sumporovodikanapraćenompodručjulstarskežupanijekvalitetazrakajeprvekategorije-čistiiineznatnoonečišćenzrak:nisuprekoračenegraničnevrijednosti(GV).

• S obzirom na količine ukupne taložne tvari i sadržaja ispitivanih metala u ukupnoj taložnoj tvari,napraćenompodručjulstarskežupanijekvalitetazrakajeprvekategorije-čistiiineznatnoonečišćenzrak:nisuprekoračenegraničnevrijednosti(GV).

Na području Općine Raša ukupna taložna tvar je praćena na dvije mjerne postaje. U 2017. godini razine izmjerene UTT nisu prelazile graničnu vrijednost za vrijeme usrednjavanja od jedne godine (350 mg/m2 dan). U promatranom razdoblju nije bilo prekoračenja ni pojedinačnih uzoraka, a izmjerene razine nisu odstupale od mjerenih razina prijašnjih godina. Po praćenom parametru, UTT, na podrucju Općine Raša kvaliteta zraka je prve kategorije.

• U2017.godinigraničnevrijednosti(GV)zapojedinemjerenemetaleuukupnojtaložnojtvarinisuprekoračene.AnalizomrezultatamjerenjauposljednjihpetgodinavidljivojedaniujednojgodininijebiloprekoračenjazadanihGVzavrijemeusrednjavanjaodjednegodine,aizmjerenerazinemetalaznačajnosunizeodgraničnihvrijednostipropisanihuredbom(NN117/12).

3.3.13. KULTURNO - POVIJESNA BAŠTINA

Na lokacijamapostojeće lučiceudijelukojeseplanira izvanrednarekonstrukcijagatovakaoniunjegovojneposrednookolicinepostojeevidentiranakulturnadobra.

3.4. ODNOS ZAHVATA PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA

Postojećizahvatmožesesagledatiuodnosunapostojećeiplaniraneuokolici.

Zahvat zauzimamanji dio lučkog područja i ubuhvata luke otvorene za javni promet definiraneprostornoplanskomdokumentacijom.

Dioakvatorijakojisekoristizaprivezbrodicaizvanjegranicaobuhvataaličinicjelinusapredmetnimzahvatom.

Zahvatsenalazinacca7km(zračnelinije)odRašeicca10km(zračnelinije)odLabina.

Nemaznačajnijihplaniranihzahvatarelevantnihzapredmetni.

POD

ACI

O L

OKACIJ

I I

OPI

S L

OKACIJ

E ZAH

VATA

• S

TRAN

A 5

5EL

ABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

OPISMOGUĆIHZNAČAJNIHUTJECAJAZAHVATANAOKOLIŠ•STRANA56

ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Potencijalniznačajnijiutjecajipredmetnogzahvatasuuprvomkorakuidentificirani,potomopisaniivrednovaniposastavnicamaokoliša(kaoiutjecajiopterećenjaokoliša).

Sadržaj zahvata od značaja za promjene:

• Nadmorsko i podvodno uklanjanje i zbrinjavanje spontano izvedenih mulića. Dijelovi malih molova- su sačinjeni od betona, armiranog betona , općeg kamenog nasipa, drva, čeličnog i inox profila i sl. kombinacijama. Sav uklonjeni materijal se odvozi na gradsko odlagalište građevnog materijala.

• Izvedba vanjskog lukobrana od valobranskih pontonskih elemenata s kobilicom. Montaža plutajućih elemenata (valobranski sa kobilicom) i unutarnjih gatova -plutajućih elemenata heavy duty pontoni, sve s odbojnicima i pripremom za ugradnju instalacija. Elementi sustava SEAFLEX za sidrenje pontona, duljina elementa 3,0 m.

• Iskop podvodni u rahlom muljevito-pjeskovitom materijalu za potrebe postavljanja sidrenih AB blokova. Križni lanci Φ22 mm sa spojnim priborom (veza obala-pontonski lukobran, odnosno između segmenata pontonskog lukobrana). Čelični pristupni mostići dimenzije 600x180 cm s ogradom sa spojnim priborom.

• In-situ iskopi temelja u plitkom podmorju i betoniranje obalnog zida u funkciji suporta za prilaz gatovima na koji naliježu čelični pristupni mostići.

• Formiranje zaštitne školjere od kamenih blokova uz obaloutvrdni zid na dijelu obalne linije.

• Iskop zajedničkog energetskog kanala s polaganjem cijevi za opskrbu vodom plovila na vezu, za hidrantsku mrežu te cijevi i kablove za elektroenergetsku opskrbu i rasvjetu. Postava mjernih ormara na kopnu i priključnih ormarića za električnu energiju te distribuciju vode s hidrantima na plutajućim gatovima.

Da bi se mogli utvrditi značajniji utjecaj planiranog zahvata na okoliš, izrađena je adekvatna“Checklista”kojomsekorakpokorakpribližiloutvrđivanjuznačanijihutjecaja.Svakomseznačajnijeosjetljivojsastavniciokolišautvrdilaprirodautjecaja,kojasepodrazumijevakaooblikpromjenenasustavevrijednostiuokolišuizazvaneaktivnošćukojajepredmetobrade.

CHECK LIST - LISTA UPOZORENJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ

R.B. PROBLEMSKO PODRUČJE UTJECAJA DA/NE

UTJECAJI NA SAST. OKOLIŠA/OPTEREĆENJE OKOLIŠA

DALI JE UTJECAJ ZNAČAJAN?ZAŠTO?

1. HOĆE LI OVAJ ZAHVAT TOKOM GRADNJE I/ILI KORIŠTENJA UZROKOVATI PROMJENE FIZIČKIH KARAKTERISTIKA PROSTORA (reljef, fizičke strukture postojeće namjene, vizualne kvalitete, kulturne vrijednosti, vegetacijski pokrov, staništa faune, prometne površine, i dr.) ?

1.1. Trajneiliprivremenepromjenefizičkihkarakteristikapostojećenamjenepovršina?

DA More,vizualnekvalitete NEPrivremenesupromjene.

1.2. Građevinskiradovi?Dopremaipostavljanje?

DA More,opterećenjebukom,otpadom

NEPrivremenesupromjene.

1.3. Rušenjegrađevnihstruktura?

NE / /

1.4. Zemljaniradovi-iskopiinasipi?

DA More,staništa,opterećenjebukomiotpadom

NEPrivremenesupromjene.

1.5. Podzemniradovi?(potkopi,galerije)

NE / /

1.6. Strukturezaskladištenjeioporabudobara,građevine?

NE / /

1.7. Transportniputeviisl. DA Opterećenjebukom,vizualnekvalitete

NE

1.8. Gubitak/poremećajfizičkihstrukturakrajobrazneraznolikostistaništabiljnihiživotinjskihvrsta,zaštićenihobjekataprirode?

DA Staništaibioraznolikost DAPoremećajfizičkihstrukturakraj.raznolik.staništa.


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

1.9. Gubitak/poremećajstrukturakulturnopovjesnihvrijednosti?

NE / /

2. HOĆE LI OVAJ ZAHVAT TOKOM GRADNJE I / ILI KORIŠTENJA UPOTREBLJAVATI / MIJENJATI PRIRODNE RESURSE ?

2.1. Poljoprivrednozemljište,vegetacijskipokrov,

NE / /

2.2. Voda? NE / /

2.3. Minerali? NE / /

2.4. Vegetacija? NE / /

2.5. Energija?(Elektroenergetika,krutagoriva,plin,tekućagoriva,sunčevaenergija)

NE / /

2.6. Drugo? / / /

3. DA LI ZAHVAT UKLJUČUJE KORIŠTENJE, TRANSPORT, RUKOVANJE, PROIZVODNJU TVARI ILI MATERIJALA KOJI BI MOGLI BITI ŠTETNI ZA ČOVJEKOVO ZDRAVLJE ILI ZA OKOLIŠ /ILI POSTOJE SUMNJE O RIZIKU TIH TVARI / MATERIJALA?

3.1. Korištenjeopasnihtvari/materijala(flora,fauna,voda,...)?

NE/ /

3.2. Transportopasnihtvari/materijala?

NE / /

3.3. Proizvodnjaopasnihtvari/materijala?

NE / /

3.4. Promjenedobrobitistanovništa.Promjeneuvjetaživota?

NE / /

3.5. Drugo? / / /

4. HOĆE LI OVAJ ZAHVAT PROIZVESTI OTPADNE TVARI TOKOM GRADNJE I KORIŠTENJA

4.1. Opasanotpad? NE / /

4.2. Otpadizradazahvata? DA Zrak,moreOpterećenjeotpadom

NE-zanemarivekoličinesobziromnatipologijuiograničenbrojplovila

4.3. Otpaddemoliranjagrađevina?

NE / /

4.4. Otpadnevode? NE / /

4.5. Drugo? / / /

5. HOĆE LI ZAHVAT PROIZVESTI EMISIJE U ZRAK? mikrobiološki rizici, mirisi, plin, prašina, požar

5.1. Emisijeodfosilnihgorivaizstalnihilipokretnihizvora?

DA Zrak NE-ograničenbrojitipologijastrojevaufaziizgradnjeiplovilatokomkorištenja.

5.2. Emisijeproizvedeneodradaaktivnosti,oporabematerijalaitransporta?

NE / /

5.3. Drugeemisije?


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

6.HOĆE LI ZAHVAT PROIZVESTI BUKU, VIBRACIJE, SVIJETLOSNO ONEČIŠĆENJE, ELEKTRO MAGNETSKU RADIJAC IJU ?

6.1. Radomstrojeva? DA Opterećenjebukom NEPrivremenotrajanje,bezradovakojiuzrokujuvibracije.

6.2. Uprocesuproizvodnje? NE / /

6.3. Odeksplozija? NE / /

6.4. Odprometa? NE / /

6.5. Drugo? / / /

7. POSTOJE LI RIZICI NESREĆA KOJI BI MOGLI OŠTETITI ČOVJEKOVO ZDRAVLJE ILI OKOLIŠ?

7.1. Odeksplozije,pojavepožara,izljevanjaštetnihtvari?

DA More,zrak,staništa,stanovništvo

NEPostupatipremazakonskimodredbamaspriječavanjaizaštite

7.2. Prirodnenesrećekojebimogleoštetitisustavekontrolezaštiteokoliša(poplave,potresi,idr.)

NE / /

8. DALI ĆE ZAHVAT PROIZVESTI DRUŠTVENE PROMJENE?

8.1. Promjeneustrukturistanovništva?

NE / /

8.2. Otvaranjeradnihmjestatokompripremeiradaaktivnosti?

DA Stanovništvo DA

Procijenjenesumogućepromjenekojepotencijalnomoguostavitiutjecajnasastavniceokolišaubližemilidaljemokolišuplaniranogzahvata.Takosunavedenomcheck-listomutvrđeniutjecajina:

• kakvoćumorskevode• staništaibioraznolikostpodmorja• vizualnekvalitete• zrak• vodna tijela

• klimatskepromjene• stanovništvo

• uslučajuakcidentnihsituacijateutjecajiopterećenjaokoliša:

• otpadom• bukom4.1. UTJECAJ NA KAKVOĆU MORSKE VODE

Osnovna načela vrijednosne analize:

Kakvoćamorskevode,njenekarakteristikesuupriobaljuvezanezaveću ilimanjumikroreljefnurazuđenostpodmorja,strukturumorskogdna(pomičnai/iličvrstaistabilnadnamora),dubinumora,eksponiranostsuncu,nagibobaleidnamora,dotokslatkihvodaskopna,vrulje,donosamineralnihi


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

organskihtvariskopna,smjeraibrzinestrujanjamora,potencijalnivjetrovalniutjecaji,temperatura,slanost,gustoćamoraidrugastanja,prirodnepojaveiprocesikojimogubitiporemečeniplaniranomizgradnjomumorskomokolišu.

Promjenekvalitetemorskevodeuzrokujugrađevinskiradoviiskopa,nasipavanjaigrađenjagrađevinanaobaliiumorusmogućimutjecajemiskopanogmaterijalarazličitihfrakcijanakvalitetemorskevode, njenih fizičkih, kemijskih i bioloških značajki. Nadalje, činitelji promjena kvalitete morskesredinesujošgrađeniobjektiumorukojimoguporemetitismjerijačinustrujanjamora,poremetitiodnosekemijskih,fizičkihibiološkihstanjaumorskojsredini,pojavautjecajaizravnihiliposrednihispusta otpadnih voda, stalni ili povremmeni dotoci vanjskih voda i mogućnosti poremećaja udotjecanju,potomotpad,pomorskipromet imogućiutjecaji, incidenti i sl.Tosustanja,procesi,kvalitetemorskevodekojemogubitipromijenjenezahvatom.Promjenemogugeneriratinegativne,neutralneipozitivneutjecajenakakvoćumorskevode.

Utjecaji tokom pripreme i izgradnje

Uklanjanjembespravnoizgrađenihpristupnihmolićaukoličiniodcca353m3materijalaodbetona,kamena, drva, željeza, inoxa i sl. kako u dijelumeđuplimne zone i plitkompodmorju, tako i nakopnenomdijelu,naukupnojdužiniobaleodcca165m,doći ćedoveomamalih,kratkotrajnih ijednokratihpojavazamućivanjamorskevodepoštoseradiopretežitopjeskovitomdnusmanjimkrpamapjeskovito/glinovitihsedimenata.

Prilikomiskopazajedničkogenergetskogkanala,odloženi iskopanizemljanimaterijalukoličiniod120m3(zanemarivomalakoličinazemljeiziskopa)možetokomjačihpljuskovadijelomerodiratiumoreitrenutnozamutitivodučesticamaglineisedimentiratinamorskodno.Sitnijekoloidnečesticeglinećesemorskimstrujamabrzoraspršitinaneštoširemprostoruisedimentiratidokćekrupniječesticesedimentiratiubližemokolišunastajanjapovršinskeerozijeumore,uzsamrubobale.Odkoličineod120m3seodmahpoiskopukanalaipolijeganjucijevi,cca70m3odmahzatrpavadoksecca50m3iskopanogmaterijala(2kamiona)odvozinakomunalnoodlagalištegrađevnogmaterijala.Veomamaliutjecaj,kratkotrajanilokalnogznačaja.

Podvodni točkasti plitki iskop za potrebe postavljanja sidrenih AB blokova u rahlom pjeskovito/muljevitommaterijalu izazivajumanje vibracije, vrtloženje vodenemase i sl. Pritommože doćidomanjih podizanja čestica terigenogmulja te drugih sitnozrnih sedimenata i koloidnih čestica,suspendiranetvariumoru.Posljedicapodizanjamanjihkoličinamuljauvodenistupacbitćeneštopovećanasedimentacijačesticanadnoupodručjuizvođenjaradova.Malinegativniutjecaj,posvelokalnogznačaja,kratkotrajniijednokratni.

Sustavplutajućihgatovaplanirasedoprematinagradilištekopnenimamogućeipomorskimputemmože remetiti plovidbu plovila u prostoruRaškog zaljeva ali neće sustavno poremetiti regulacijupomorskogprometabudućićesenapočetkuradovauspostavitirežimplovidbeuorganizacijilučkekapetanijeRabaczavrijemetihradova.

Montaža-spajanjevalobranogpontona i drugihpontona zaprivezplovilau sustavuređene lučiceizvršitićeseinsitu,saaktivnostimanjihovogsidrenja.Zbogprisutnostiiradamehanizaicjeprilikomspajanjaplutajućihpontonasadekvatnihplovilamožedoćidovibracijaivrtloženjaumalimpojavanimoblicima,bezznačajnijihutjecajanakakvoćumorskevode.

Onečišćenje morske sredine potencijalno se može pojaviti i povremenim građevinskim otpadom(krutim i tekućim)samouperiodu izvedbezahvata.Građevinskiotpadseuklanjapoutvrđenompostupkuorganizacijegradilišta.Zakonomogradnji(NN153/12,20/17)jepropisanomtehničkomi tehnološkomm organizacijom gradilišta utvđena obveza da se posebnim mjerama ono zbrineposredstvomovlašteneosobe.

Priiskopuzajedničkogenergetskogkanalaizbrinjavanjaotkopa,prisutnostiljudiiradamehanizacije,prometaadekvatnihplutajućihplatformiidrugihplovilazaaktivnostimontaže,sidrenjaiopremanjaplutajućih pontona može doći do onečišćenja mora otpadnim uljima, preljevanjem goriva ineodgovarajućim odlaganjem krutog otpada tj. njegovog bacanja u more. U slučaju akcidentne


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

situacije, planom organizacije gradilišta osigurane su mjere zaštite morske sredine i kopna odonečišćenja uzrokovanih ispuštanjemgoriva,maziva i ulja iz vozila na gradilištu.Osiguravaju seuvjetizadjelovanjepremaplanupostupanjazaslučajiznenadnogonečišćenjasobveznomopremomzaneophodneintervencije.PropisanimodredbamaPlanaintervencijakodiznenadnihonečišćenjamora(NN92/08),Zakonuozaštitiodpožara(NN92/10)injegovimpodzakonskimaktimatenačelupredostrožnostipremaZakonuozaštitiokoliša(NN80/13,78/15,12/18),moguseumanjitinegativniutjecaji.

Utjecaji tokom korištenja

Poštosecijelalučicanalazinapontonskimgatovima,vrijemeizmjenemorskevodeusustavulučicesvodamauRaškomzaljevuostatićenepromijenjeno.

KakvoćamorskevodeuokvirimalučiceovisiisključivookakvoćivodaRaškogzaljeva.

VanjskiutjecajikojimogunegativnoutjecatinapredmetnulukusunanosirijekeRaše.PremaKušpilić,G. i Precali, R1., rijekuRašu karakterizira prijenos pretežito sitnozrnatogmaterijala u suspenziji.Pretežnidiotogmaterijalasepremanjimataložiuograničenojzoniestuarijskedelteiprodeltnompodručju. Najveći dio suspendiranog materijala prenesenog rijekom sedimentira se u gornjimdijelovimaestuarijadokjebrzinasedimentacijeudonjimdijelovimaestuarijamala,naštoukazujuidubinemora(do44m).Povećanakoncentracijasuspendiranogmaterijalauzdesnuobaluposljedicajestrujanjavodeuestuariju.Navodedauzdesnuobalujeinagibdnamanjinegouzlijevuobalu(lukaTrget).Uzto,zavrijemevelikihpadalinainabujalerijekeRašeuzmanjezamućivanješiregprostoradeltedonosiseivećakoličinasuhihtrskikojepovremenoopterećujuiobalelukeTrgetapajezaočekivatidaćesenaplavinetrstikepojavitinarubovimavanjskog-valobranogpontonaluke.No to se rješava organizacijom zbrinjavanja takvih negativnih vanjskih utjecaja od strane LučkeupraveRabackojaupravljalučkimpodručjemlukeTrget,temeljemPravilnikaouzancamaireduuluci(2018.).

Negativni utjecaji mogu se pojaviti uzrokovani vanjskim čimbenicima. Poštivanjem mjera Planaintervencijaodiznenadnogonečišćenjanamoru,Pravilnikaorukovanjuopasnimtvarima,uvjetimainačinuobavljanjaprijevozaupomorskomprometu,ukrcavanjaiiskrcavanjaopasnihtvari,rasutogiostalogteretaulukama,tenačinusprječavanjaširenjaisteklihuljaulukama(NN51/05,127/10,34/13i88/13)tePravilnikaoodređivanjuklaseikoličineopasnihtvarikojimasemožerukovatiuluci,odnosnoskojimabrodmožeućiulukuimjestaulukamaunadležnosti lučkeupraveRabacnakojimaćeserukovatiopasnimtvarima(2016.)možeseumanjitipotencijalnonegativanutjecaj.

4.2. UTJECAJ NA STANIŠTA I BIORAZNOLIKOST PODMORJA

Osnovna načela vrijednosne analize:

Biološkaraznolikostjeuskopovezanasastanjemstaništa,takodaseposrednomanalizomstruktureiraščlanjenostimorskogdna,razvedenostimikroreljefa,dubinemoratestanjaidinamikevodenemasemože dati opći pregled kvalitete podmorja. Tako se uočavaju prirodna stanja u podmorju,njegovaprirodnakompleksnoststaništa,biološkaraščlanjenostusvjetlupotencijalneugroženostiodplaniranogzahvata.

Tusepobliže rasvjetljavaproblempovezanostimikroreljefne i strukturneraščlanjenosti tesastavpodlogemorskogdnauodnosunabiološkuraznolikostkaosustavaprirodnihvrijednostiipotencijalneugroženostiodbudućihplaniranihzahvataipromjenaumoru.Analizestaništazavrsteupodmorjuse uopćavaju i prepliću s opredijeljenim analizama potencijala razvoja bioraznolikosti. Kvalitetabioraznolikosti proizlazi iz nekih općih ekoloških načela, kao što su raznovrsnost, produktivnost,stabilnostiočuvanostprirodnihsustavakaokarakteristikekvalitete.

1 Biološkakakvoćaprijelaznihvoda-klasifikacijaprijelaznihvoda(ekološkistatus)WEC1e(2013.)


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET


Odstranjivanjemsamovoljno izgrađenihpristupnihmolićaudijelovimaplitkogmora imeđuplimnezonedolazidotrajnogeliminiranjaobraštajnihorganizama,pretežitokolonijadagnji,naseljenihnačvrstimdjelovimapristupnihmolićatelanaca,konopcaisl.

Nabačajioblikovanjedijelaobalnogrubasvećimkamenimblokovimauplitkommorusrastresitompodlogomizazivamanjetrusnepojaveipodizanjesitnihglinenihčesticasmorskogdnapričemućesevodatrenutnozamutiti.Pokretnaćefaunazakratkovrijemepreselitiuobližnjiokolš,dabisevratilainaselilasneštopovećanimbrojemvrstaiuvećojkoličiniusustavčvrstogkamenognabačajasmnogobrojnimšupljinamakaonovimstaništemodmahnakonprestankanabačaja.

Mogućnostdaprilikomiskopazajedničkogenergetskogkanala,odloženiiskopanizemljanimaterijalusljed intenzivnih oborina erodira umore u nekojmaloj količini i umanjemdijelu pokrije plitkomorskodnouzsamrublučice.Sobziromnadinamičnodjelovanjemorskihstrujaivalova,utjecajnemožebitnonaštetitistanišnimuvjetima.Mogućedogađanjeutjecajainjegovznačajjepotencijalnoveomamali,skoroinepostoji.

Podvodne iskope za potrebe postavljanja sidrenih AB blokova u rahlom pjeskovito/muljevitommaterijalučinisustavodpravilnoporedanihtočkastihiskopajamica.Dolazidotrenutnognestajanjamalihtočkastihdijelovaprirodnestrukturemorskogdnaidotrenutnognestajanjastaništanotojemalonegativanutjecaj,kratkotrajan,lokalnogznačaja.

Mogućnostpojaveincidentajeveomamalazbogzahvataveomamalogintenziteta.

CirkalitoralnisitnipijescisvišeilimanjemuljanalazesepremaPravilnikuopopisustanišnihtipova,kartistaništateugroženimirijetkimstanišnimtipovima(NN88/14)napopisusvihstanišnihtipovazastupljenihnapodručjuRH,odnacionalnih i europskogznačaja i značajnihzaekološkumrežuNatura2000.Područjeobuhvataneulaziuproglašenapodručjaekološkemreže.Sobziromdaseradiozahvatukojićeinakonrekonstrukcijeostatiuistimgabaritimanemastvarnogrelativnoggubitka.

Brzonakonzavršetkagrađenjadoćićedofizičkestabilizacijenovoformiranihstrukturaobalnogruba,morskogdnanaABsidrenimblokovima,sidrenimlancima iplutajućimpontonimaudijelukoji jeuronjenuvodu,tedobiološkoguravnoteženjanovonastalihekološkihodnosananovimstrukturamaumoru.

Slijedom navedenogmože se zaključiti da će utjecaj tokom izgradnje biti tek kratkotrajnomalonegativan,privremenilokalnogkaraktera.


Uokvirimaakvatorijaplaniranelučice,nauronjenomdijeluplutajućihpontonainasidrenimlancimapored zapaženo vrlo bogatog prisustva dagnji, pojaviti će se i veći broj viših algi,mahovnjaka,plaštenjakaidrugihobraštajnihorganizamakaoiidrugihsvojtisličnoširemakvatorijuraškogzaljeva.Pokrovnostistupanjbioraznolikostineposrednouokvirimaakvatorijaplaniranelučiceukazujunatodaprocesinaseljavanjaidaljnjegrazvojasjedilačkihorganizamanećebitiugroženi.Sukladnotomesvelikomsesigurnošćumožepretpostavitidaćesenaprostorurekonstruiranelučice,nanjenimuronjenimpovršinamaplutajućihelemenatanalancimainasidrenimblokovimatenaobalnirubodkamenihblokovaškoljeresustavnonaseljavatiobraštajniorganizmikojinaseljavajumorskiokolišraškogzaljeva.

Uprvimćefazamanaseljavanja,nakonizgradnjelukedoćidoponovnognaseljavanjasobraštajnimorganizmima iz neposrednog okoliša, na strukturno nešto izmijenjenom i raščlanjenom staništu,kojićebitidjelimičnouhladovini.Pritomćeprevladavatipionirskiorganizmiazatimćeihpomalozamjenjivatikarakterističniorganizmi izzaljevaRašainjenogbližegsusjedstvadouspostavljanjastabilnihoblikaživotnihzajednicatipičnihzapjeskovito/muljevitaičvrstadna,kojasuuobičajenanaširemakvatorijuRaškogzaljeva.Tudolazidouspostavljanjavišerazinebioraznolikosti,odnosnodoporastabrojasjedilačkihipokretnihvrstaidopovećanjaukupnebiomasenanovimuronjenim


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

dijelovimaplutajućihpontona,sidrenimblokovimaisidrenimlancimaluketenaobalnomrubuodkamenihblokova.Sobziromnanavedenomožesezaključitidaćeutjecajdugoročnobitipozitivan,stalanilokalnogkaraktera.

4.3. UTJECAJ NA VIZUALNE KVALITETE

Osnovna načela vrijednosne analize

Vizualnekvaliteteprostorasuscenerijskipotencijalnekogkrajobrazailipojedinihnjegovihdjelovaštojemogućeopredijelitikaofunkcijufizičkihkarakteristikakrajobraznihstrukturakojeseuočavaju.Zarazlikuodekološkihstanjakrajobraza,kojapredstavljajuodređenistupanjprirodnograzvoja iprocesakojejemogućeobjektivnoutvrditiiizmjeriti,ulikovnooblikovnojsferi,zavizualnekvaliteteukrajobraznomprostorumorskogokoliša,utvrđivanjevrijednosti jevezanouzdrugačijeodnose.Naime,tojezamršenijisustavkojijepodvrgnutoscilacijamadruštvenesvijestiodnosno,polikovnompoimanjukrajobrazbibiovišestanjeduhanegokonstelacijaprostornihsadržaja.

Stupanjvizualnihvrijednosti,njihovahijerarhijaovisiokonstelacijiprostornihdatostii injihovomstimulacijskomdjelovanju.Ukrajobraznomprostorusepojavljujuuzorciorganskogigeometrijskoglikovnog reda i njihove kombinacije šo zavisi o većem ili manjem utjecaju ljudskih aktivnosti uprostoru.


Radovi prilikom spajanja plutajućih pontona i njihovo sidrenje daju sliku neuređenog prostora udinamici radova s geometrijskim elementima. To je privremena pojava remećenja velike plošnestrukturemorskepovršinekaokarakteristikanjenogprirodnogstanja.

Utjecajjemalonegativanaliprivremenogkaraktera,iodnosisesamonadiolučkogpodručja.

Tokom korištenja zahvata

Vizualne kvalitete kulturnog karaktera će biti veće i bogatije.Mala uređena lučica s pontonima ibrodicamadajumjestuTrgetkonsolidiranuslikumalogapomorskognaselja.

Generiratićeseposvenovisjajmalelukespromenadomuprvomplanuiuređenimnaseljem.Trajniipozitivankarakterutjecaja.Dakle,malauređena lučicauzpostojećuprometnicu-šetnicu i staregrađevineupozadinipercepcijskidovodeuuređenostanjeambijentsčitljivimprostornimredom.

Zaključno,utjecajjepozitivan,lokalanitrajan.

4.4. UTJECAJ NA ZRAK


Moguće je onečišćenje zraka oslobađanjem ispušnih plinova iz kamiona/radnih strojeva u tokudemontiranjamolićaiuklanjanjamanjegbetonskogobalnogzidateodvozaotpadnogmaterijala.

Materijalikojićesekoristitinemajusvojstvakojabimoglaprouzročitistvaranjeneugodnihmirisailiopasnihplinova.

Lokacijazahvata,kakopokazujudosadašnjaprovedenamjerenjaonečišćujućih tvarinanajbližimmjernimpostajama,imakvalitetuzrakaIkategorije.Neočekujesedabiradovinarekonstrukcijivezovamogliutjecatinapogoršanjekvalitetezraka.

Ukolikobisemjerenjimautvrdilopogoršanjekvalitetezrakapopratećimparametrima,postupitćesesukladnoodredbamaZakonaozaštitizraka(NN130/11,47/14,61/17). Sobziromnapropisane


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

kontrole ispravnosti, primjenu dobre građevinske prakse, te činjenicu da se radi o privremenomtrajanjulokalnerazinenećedoćidoznačajnijegutjecaja.

Sobziromnapostojećestanjeitipologijuzahvataslijedomsveganavedenogmožesezaključitidajeutjecajtokomgradnjenazrakzanemariv.


Ispušniplinovikojiseoslobađajuradommotorasaplovilamogućisuonečišćivačzraka.

Procjenjuje se da će korištenjem zahvata s obzirom na tipologiju i njegovu namjenu istovjetnusadašnjoj,daljnjaprovođenamjerenjaonečišćujućihtvarinanajbližimmjernimpostajamazadržatidosadašnjukvalitetuzrakaIkategorije.Ukolikobisemjerenjimautvrdilopogoršanjekvalitetezrakapopratećimparametrima,postupitćesesukladnoodredbamaZakonaozaštitizraka(NN130/11,47/14,61/17).

Sobziromdaseovdjeradiopostojećoj lucikojaćebiti rekonstruirananaograničenbrojplovila(neznatnovećiodpostojećeg),procjenjujesedanećedoćidoznačajnijegnegativnogutjecaja.

4.5. UTJECAJ NA VODNA TIJELA


Morskidiopodručjazahvataspadau jedinstveno tijelopriobalnihvodaO413unutrašnjidioRašeizmeđuprijelaznevodeP3_3-1ipriobalneO423-1ukupnepovršine10,30km2.Površinapotipuiznosi224,16km2.Planiranizahvatjeukupnepovršineodcca2,1kmi

• zauzimaudioukupnepovršinepriobalnogvodnogtijelaO413-RAZ-cca2,0%• zauzimaudioukupnepovršinetipagrupiranogvodnogtijelaO413potipueuhalinoplitkogmora

zrnatogsedimenta-cca0,09%

tesemožezaključitidautokuizgradnjenećedoćidoutjecajanavodnotijelopriobalnihvodapostavkamaprikazaiprocjeneusklopuPlanaupravljanjavodnimpodručjem2016.-2021.

U toku izgradnje utjecaj jemoguć tokompostavljanja elemenata. Naime privremeno jemogućezamućenjemorapodizanjemmorskogsedimenta,štoćesevrlobrzonormaliziratisobziromnabrzuizmjenusobziromnastrujeikolebanjarazinemora.Radiseoograničenompodručjusobziromnaveličinuzahvata.

Planomupravljanjavodnimpodručjimazarazdoblje2016.-2021.godinepropisanesumjerekojejepotrebnopoduzimatiuvezisvodnimtijelima.

Predmetnizahvatizvodiseumorskomdijelu,neulaziutijelopodzemnevodeJKGN_02-SredišnjaIstra,kaoniprijelaznovodnotijelooznakeP2_3-RA.Iakoseradiotijelimakojasenalazerubnoodzahvatasobziromnatipologijuiveličinuobuhvatanemožeseočekivatiutjecajanaiste.

Slijedomnavedenoga,neočekujuseznačajnijiutjecaji.


Tijekomkorištenjaneočekujusenegativniutjecaji.

4.6. UTJECAJ ZAHVATA NA KLIMATSKE PROMJENE

Varijabilnostklimemožebitiuzrokovanavanjskimiliunutarnjimprirodnimodnosnoantropogenimčimbenicima.Sagorijevanjemfosilnihgorivakaorezultatljudskedjelatnostipojačanomurbanizacijom,sječomšuma,poljoprivrednomproizvodnjomdovodidopovećanjakoncentracijestakleničkihplinova.


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

Utjecaj tijekom pripreme i građenja zahvata

Zahvatrekonstrukcijevezovamožeutjecatinaklimatskepromjenekrozoslobađanjeispušnihplinovakoji doprinose efektu staklenika korištenjemmehanizacije. U ovom Elaboratu nije data procjenastakleničkihplinova,sobziromdasetipzahvatapremametodologijizaprocjenuemisijastakleničkihplinova Europske investicijske banke2 ne nalazi se na popisu zahvata koji utječu na klimatskepromjeneazakojejepotrebnoprovestinavedenuprocjenu.

Ograničeno trajanje i intenzitet izvođenja radova uklanjanja, betoniranjamalog obalnog zidića ufunkcijiprivezivanjavalobranaipostavljanjapontona;gdjesekoristimehanizacijačijimradomseoslobađajuispušniplinovinećeuzrokovatiznačajnijiutjecajdugoročnonaklimatskepromjene.

Ispušniplinovikojiseoslobađajukorištenjemvozilazadopremuelemenataiztvornicedolokacijeiplovima,priizvođenjuradovakaoiograničenotrajanjeiintenzitetizvođenjaradovanećeuzrokovatiznačajnijiutjecajnaklimatskepromjene.

Utjecaj tijekom korištenja:

Napredmetnojlokacijićesetokomkorištenjanakonrealiziranogzahvatapojavitiodređenakoličinaplovnihvozilavišeuodnosunatrenutnostanje.

Povećanintenzitetočekujesesamourazdobljutrajanjaturističkesezone.

Slijedom navedenog nemože se smatrati da će korištenjem luke doći do utjecaja na klimatskepromjene.

4.7. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA ZAHVAT

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat tokom pripreme i izgradnje

Tokom izvođenja pripremnih radova kao i u toku postavljanja elemenata neće doći do utjecajaklimatskihpromjenanazahvatbudućidaseonemorajudugoročnopromatratikaopotencijalniuzrokopasnostinazahvat,aliovdjeseradiokratkotrajnomperioduizgradnje.

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat tokom korištenja

Za procjenu utjecaja klimatskih promjena na planirani zahvat korištene su smjernice Europskekomisije3,premakojimasuutvrđenenekeopasnostinasamzahvatakojemogubitiuzrokovaneklimatskimpromjenama.

Osjetljivostseutvrđujeuodnosunanizklimatskihfaktoraisekundarnihefekatailiopasnostikojesuvezanezaklimatskeuvjetezasamuplažuinjenesadržaje,aocjenjujesekrozutjecajnaimovinu,inpute,outputeiprometnupovezanostkao:

VISOKA OSJETLJIVOST Znatanutjecaj

SREDNJA OSJETLJIVOST Maliutjecaj

NIJE OSJETLJIVO Nemanikakavutjecaj

U tablici unastavkuanalizirana jeosjetljivost zahvatanaklimatskevarijable i snjimapovezane

2METHODOLOGIESFORTHEASSESSMENTOFPROJECTGHGEMISSIONSANDEMISSIONVARIATIONS,EuropeanInvestmentBankInducedGHGFootprint-ThecarbonfootprintodprojectsfinancedbytheBank,Version10.1,April,2014.:http://www.eib.org/attachments/strategies/eib_project_carbon_footprint_methodologies_en.pdf3 SMJERNICE ZA VODITELJE PROJEKATA: KAKO POVEĆATI OTPORNOST RANJIVIH ULAGANJA NA KLIMATSKE PROMJENE,Europskakomisija-Glavnaupravazaklimatskupolitiku:http://www.mzoip.hr/doc/smjernice_za_voditelje_projekta.pdf


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

opasnosti:

TEMA OSJETLJIVOSTI

Imovinanalokaciji

(gatovizaprivez,obalni

rub..)

Inputi(voda,energija)

Outputi(korištenjelukei

sadržajauzluku)

Prometnapovezanost

OPASNOSTI VEZANE UZ KLIMATSKE PROMJENE

1 Postupnirasttemperature

2 Povećanjeekstremnihtemperatura

3 Postupnopovećanjekoličinapadalina

4 Promjenaekstremnekoličinepadalina

5 Prosječnabrzinavjetra

6 Maksimalnabrzinavjetra

7 Vlaga

8 Sunčevozračenje

9 Relativniporastrazinemora

10 Temperaturamorskevode

11 Dostupnostvode

12 Oluje

13 Poplave(priobalneiriječne)

14 pHvrijednostoceana

15 Erozija obale

16 Erozija tla

17 Salinitet tla

18 Kvalitetazraka

19 Urbanitoplinskiotok

Tablica 14: Osjetljivost zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti

Odopasnostikojemoguutjecatinafunkcioniranjelukeutvrđenesupoplavekojemogubitiuzrokovanepodizanjemrazinemora.Rekonstruiratćeselukaupotrebompontonskihvalobranaiplutajućihgatovauronjenihnanačindasesuhidijelovinalazena+0,46modnosno+0,55miznadvode.

Sobziromdaseradioplutajućimpontonimaisključujesenegativniutjecajuzrokovanpodizanjemrazinemora.


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

Vezanouzformiranjeobalnogzida,prilikomizradeprojektauzetasuuobzirpredviđanjaoporasturazinemoratesusukladnotomeprojektiranezavršnekoteterena.Procjenjujesepodizanjerazinemorado2050.odnosno2100.godza0,19modnosno0,49m.

4.8. UTJECAJ OPTEREĆENJA NA OKOLIŠ, OTPAD


Uklanjanjemulićaseizvodivanobalnecrteupotpunosticca0,20moddnapadovrha.Nadmorskidiokojiseruši,sastojiseodbetonaizvođenogujednojfazibetoniranjainabačaja.Uklonitćese,usitniti,utovariti,transportiratiideponiratibeton,armiranibeton,općikameninasip,drvo,čeličniiinoxprofili;kojisepremaPravilnikuokataloguotpada(NN90/15)možesvrstatiuskupinekakojeprikazanoutablici.

KLJUČNI BROJ NAZIV OTPADA130110* nekloriranahidrauličnauljanabaziminerala

130111* sintetskahidrauličnaulja

130113* ostalahidrauličnaulja

130205* nekloriranamazivauljazamotoreizupčanike,nabazimineralnihulja

130206* sintetskamazivauljazamotoreizupčanike

130208* ostalamazivauljazamotoreizupčanike

130701* loživouljeidizel-gorivo

130702* benzin

130703* ostalagoriva(uključujućimješavine)

150101 papirnaikartonskaambalaža

150102 plastičnaambalaža

150103 drvenaambalaža

150104 metalnaambalaža

150202*apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisuspecificirani na drugi način), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća,onečišćeniopasnimtvarima

170101 beton

170102 cigle

170103 crijep/pločiceikeramika

170201 drvo

170202 staklo

170203 plastika

170504 zemljaikamenjekojinisunavedenipod170503

200301 miješanikomunalniotpadTablica 15: Očekivane vrste otpada koje mogu nastati u toku izgradnje zahvata.

TemeljemZakonaoodrživomgospodarenjuotpadom(NN94/13,73/17)određujuseprava,obvezeiodgovornostipravnihifizičkihosoba,jedinicalokalnesamoupraveiupraveupostupanjusotpadom.Zbrinjavanje i odvoz opasnog i neopasnog otpada moraju obavljati za to ovlašteni gospodarskisubjekti.

Projektnomdokumentacijomjedatodaseotpadnimaterijalodvozinadopuštenudeponiju.

Planirani zahvat podrazumjeva upotrebu strojeva imaterijala za dopremu, iskrcaj i postavljanje


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

plutajućihprefabriciranihpontonazbogčegasenepredviđaznačajnijegeneriranjeotpada.

Sobziromnanavedenomožesezaključitidautjecajiopterećenjaokolišaotpadomtijekompripremeigrađenjazahvatamogubitivrlomalonegativni,privremeniilokalnogznačaja.Međutim,sobziromna definiranjemjera za postupanje s otpadom u projektnoj dokumentaciji, pravilnu organizacijugradilištategospodarenjeotpadomsukladnozakonskojregulativikojihseizvođačmorapridržavatimožeseočekivatidanećedoćidoznačajnijegutjecajaopterećenjaotpadomzaokoliš.


Tijekomkorištenjazahvatausklopukorištenjalukegeneriratćeseuglavnomjednakeilineznatnovećekoličineotpadauodnosunatrenutne.PremaPravilnikuokataloguotpada(NN90/15)otpadkojimoženastatisvrstavase:

KLJUČNI BROJ NAZIV OTPADA150101 papirnaikartonskaambalaža

150102 plastičnaambalaža

150103 drvenaambalaža

150104 metalnaambalaža

150105 višeslojna(kompozitna)ambalaža

150106 miješanaambalaža

150107 staklenaambalaža

150109 tekstilnaambalaža

200101 papirikarton

200102 staklo

200301 miješanikomunalniotpadTablica 16: Očekivane vrste otpada koje mogu nastati u toku izgradnje zahvata.

PremaZakonuoodrživomgospodarenjuotpadom(NN94/13)namjestunastankaotpadavršitćeseprimarnaselekcijaotpada.

Nastaliotpadzbrinjavatićesenazatopredviđenimlokacijama(kontejnerizaselektivnoprikupljanjeotpada) prema uslugama nadležnog komunalnog poduzeća, na temelju Zakona o komunalnomgospodarstvu(NN68/18)stogaseneočekujuznačajnijiutjecajioterećenjaokolišaotpadomtijekomkorištenja.

Postupanjemu skladu s Pravilnikomo uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalimdijelovima unutrašnjihmorskih voda teritorijalnogmora RH (NN 90/05, 10/08, 155/08, 127/10,80/12,07/17),značajnoseumanjujemogućnostnegativnogutjecajauslijednastankaizbrinjavanjaotpada

4.9. UTJECAJ OPTEREĆENJA NA OKOLIŠ, BUKA


U toku izgradnje izvršit će se radovi demontiranja, utovarivanja i odvoza tih uklonjenih dijelovapostojećihmolića.

Manjeopterećenjebukommožedoćitokomformiranjaobalnogzida,dopremeipostavljanjagotovihgatova-pontonaradomstrojeva;alinepredstavljaznačajanutjecaj.

Uokolonemaosjetljivihsubjekatanabuku.


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

Morski organizmi koji su izloženi buci mogu biti ugroženi kroz kratko (akutni efekti) ili duže(permanentni ili kronični efekti) vrijeme. Kontinuirana bukamože degradirati stanište,maskiratibiološki relevantne signale kao eholokacijske klikove, uzrokovati poteškoće u parenju, nalaženjuhraneiliotkrivanjupredatora.Impulsnabukamožeuzrokovatirazneporemećajeuponašanjukaoizbjegavanjepodručjahranjenja ili parenja (mriještenja) ilimože izazvati psihološke efekte anavrlovisokim razinamabuke i smrt.Prilikompostavljanjeelemenataprivremenosemožepojavitipodvodnabuka,nosobziromdaseradiokratkomiprivremenomperioduobavljanjaradova,možesezaključitidanećedoćidoznačajnijegopterećenjapodvodnombukom.

Neočekujeseznačajnijeopterećenjebukomsobziromdaseizvodeprivremeno,obujamradovainačinizvođenjaistih.


Budućiseradiorekonstrukcijivezovapostojećeluke,realizacijomzahvatanećeseunijetidodatnisadržajikojibipredstavljaliizvorebuketesetoganeočekujuopterećenjabukom.

4.10. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO


Uzaleđupostojećelučicenalaziseteknekolikokućatedvaugostiteljskaobjekta,kojiradeisključivotokomljetnesezone.Napopisustanovništva2011.godine,Trgetjeimao35stanovnika.4

Radovinauklanjajumolićaiobalnogzida,postavljanjaplutajućihelemenataodvijatićeseukratkomvremenskomperiodu,izvanturističkesezone.


Korištenjeprostoraostatćeistovjetnosadašnjem.

RealizacijomovogzahvataopćinaRašaćenaekonomskojisocijalnojrazinitenaraziniprostornogredadobitiuređenijukomunalnulučicukojapredstavljavećiturističkiiribarskipotencijaluodnosunasadašnjestanje.Posljedičnotomepojavitćesesnažnijirazvojniimpulsgotovozamrlommalomnaseljuudnuuvale.

Procjenjujesedaćedoćidogeneriranjanovihprihodaodkomunalnihnaknada,doprinosainaknadazakomunalnivezkakoribarskihbrodicatakoisprivezaturističkihplovila.

Povećatićesebrojvezova,čekujesevećibrojposjetioca;štoćeotvoritimogućnostzapošljavanjadodatnogbrojaljudikakozapotrebeodržavanjaluketakoiuugostiteljskimsadržajimauokolici.

Multiplikativni efekti ove investicije su značajni za općinu Raša jer se stvara slikovit boravišniambijent koji privlači veći broj posjetioca, a što kasnijemože dovesti do uvođenja nekih novihsadržaja(trgovinaribom/ribarnica,prodajasuvenira,trgovinaisl.)

Zaključno,utjecajnastanovništvoćebititrajnopozitivan.

4.11. MOGUĆI UTJECAJI U SLUČAJU AKCIDENTNIH SITUACIJA


Kvaroviinezgodenaplovilimasumoguće,noonipopraviluimajureguliranepropisanemjerekontroleispravnostiradaipropisanemjeresigurnostiodispuštanjagorivaimazivakaoibilokojedrugovozilokojemorabititehničkiispravnoprijekorištenja.Tijekomizvođenjaradovapostojimogućnostpožara

4 https://bs.wikipedia.org/wiki/Trget


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

nastrojevima iplovilimakao inesrećauzrokovanih ljudskompogreškom.PropisanimodredbamaPlana intervencijakod iznenadnihonečišćenjamora (NN92/08),Zakonuo zaštiti odpožara (NN92/10)injegovimpodzakonskimaktimatenačelupredostrožnostipremaZakonuozaštitiokoliša(NN80/13,78/15,12/18),kojihse izvođač radovaobavezanpridržavati,neočekujuseznačajninegativniutjecajizahvatanamoreuslučajuakcidenta.

Zakonomozaštitinaradu(NN71/2014)utvrđenasuOsnovnapravilazaštitenaradukojasadržemjere koje u cjelosti pokrivaju potrebe zaštite tijekom obavljanja ovih radova a posebno se toodnosinaopćanačelaprevencijesizbjegavanjemrizikananjegovomizvoru,zaštituodmehaničkihopasnosti,sprječavanjenastankapožaraieksplozije,osiguranječistoće,zaštituodbukeivibracijaizaštituodfizikalnih,kemijskihibiološkihštetnihdjelovanja.


Utokukorištenjasamelukemožedoćidoiznenadnogonečišćenjamorauslučajunesrećaplovila(brodica)istjecanjemuljaimaziva,požarima.Plovilakojasekoristemorajubitiispravnainesmijuprouzročitionečišćenja,sukladnoPomorskomzakoniku(NN181/04,76/07,146/08,61/11,56/13,26/15).

Moguće je onečišćenje lukeuzrokovanovanjskim čimbenikom.Do incidenta s onečišćenjem lukeTrgetizljevomnaftejerealnavanjskaopasnost,pokazalosetoovogljeta(22.lipnja2018.),kadaje“s libanonskog broda u more raškog zaljeva, ispred luke Bršica, iscurilo srednje teško pogonsko gorivo tokom punjenja spremnika dok je brod bio na vezu”5.Intervencijasaniranjaonečišćenjabilajebrzaiefikasna.Bilajetokoordiniranaakcijasuzbijanjaonečišćenjamora,akojaseprovodilaprema“Planu intervencija od iznenadnog onečišćenja na moru posredstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Uklonjeni ostaci onečišćenja mora i morskog okoliša su se transportirali dalje u postupak zbrinjavanja6”. Također je preventivno postavljena samo-upijajuća brana na određenimmjestimauraškomzaljevu.LučkaupravaRabacjepravovremenoreagiralanaincident,temeljem“Pravilnikaorukovanjuopasnimtvarima,uvjetimainačinuobavljanjaprijevozaupomorskomprometu,ukrcavanja i iskrcavanjaopasnih tvari, rasutog iostalog teretau lukama, tenačinusprječavanjaširenjaisteklihuljaulukama(NN51/05,127/10,34/13i88/13,79/15,53/16,41/17)tePravilnikaoodređivanjuklaseikoličineopasnihtvarikojimasemožerukovatiuluci,odnosnoskojimabrodmožeućiulukuimjestaulukamaunadležnosti lučkeupraveRabacnakojimaćeserukovatiopasnimtvarima(2016.)”.MjesecdananakonizbijanjaincidentanijebilozapaženihnegativnihposljedicatogincidentaaproizvodnjaiprodajadagnjinedalekolukeTrget(lokacijezahvata)jetokomljetabilaupogonu.Pregledomterenaizrađivačaovogelaborata,tokomrujna,moreimorskodnosubiličistibeztragovaspomenutogincidenta.

PoštivanjemZakonaozaštitiokoliša(NN80/13,78/15),Planaintervencijakodiznenadnihonečišćenjamora(92/08)ukolikodođedoonečišćenja,potrebnoještoprijeotklonitiizvornegativnogutjecajateobavijestitinadležnatijelazadaljnjepostupanje.Ukolikodođedoekološkenesrećeiliizvanrednogdogađajakojimožeugrozitiokoliši izazvatiopasnostzaživotizdravljeljudipostupatiuskladusPlanom intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01).Mjere otklanjanja nastalih štetaprovoditćeseuskladusPravilnikomomjeramaotklanjanjaštetauokolišuisanacijskimprogramima(NN145/08).

4.12. VJEROJATNOST MOGUĆIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA

Mogućiutjecajinaokolišsulokalnogznačaja.

4.13. OBILJEŽJA UTJECAJA

Rekonstrukcijedijelakomunalnelukeotvorenezajavniprometnećeprouzrokovatiznačajnijetrajnenegativneutjecajenaokolišilinjegovoopterećenjekakotokomizgradnjetakoitokomkorištenja.

5 https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/veliki-ekoloski-incident-u-raski-zaljev-se-izlijeva-nafta-pretpostavlja-se-sto-je-uzrok---521508.htm6 https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/drugi-dan-saniranja-stete-u-raskom-zaljevu---521581.html


ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

Zahvatikojisepojavljujuufaziizgradnje: nadmorsko i podvodno uklanjanje i zbrinjavanje spontano izvedenih mulića, odvoz na dopušteno odlagalištem, izvedba vanjskog lukobrana od valobranskih pontonskih elemenata s kobilicom i izvedba vanjskih i unutarnjih gatova, -plutajućih elemenata sve s odbojnicima i pripremom za ugradnju instalacija, iskop podvodni u rahlom muljevito-pjeskovitom materijalu za potrebe postavljanja sidrenih AB lokova i za vodovodne cijevi, In-situ iskopi temelja u plitkom podmorju i betoniranje manjeg temeljnog zida u funkciji suporta za prilaz gatovima na koji naliježu čelični pristupni mostići, postava mjernih ormara na kopnu i priključnih ormarića za električnu energiju te distribuciju vode is hidrantima na plutajućim gatovima.

Utjecaji koji se pojavljuju u fazi izgradnje ograničeni su na definiranumikrolokaciju imogu seoznačiti:

• kaoprivremeno malo negativni zamorskusredini,zastaništa,zavizualnekvalitete,mogućnostpojavebukeiotpadateuslučajuakcidentnihsituacija.Ograničenogsuvremenskograzdobljatrajanjaiimajuizrazito lokalnikarakter.

• Utjecajinazrak,vodnatijela,stanovništvo,klimatskepromjenemogusesmatratizanemarivima.

U toku korištenjarekonstruiranepostojećelukesistomnamjenomkaoidosada,procjenjujeseda:

• u slučajumanjih akcidenataprouročenih isključivo korištenjem lukekoja je predmet zahvatamože doći doprivremeno malo negativnog utjecaja, lokalnog karaktera iograničenog razdoblja trajanja.

• ćetrajno pozitivan utjecaj bitizastanovništvoivizualnekvalitete

• će trajno blago pozitivan do neutralan utjecajbitićenastaništaimorskusredinu,lokalnog karaktera

• utjecajinavodnatijela,klimatskepromjenekaoiopterećenjebukomiotpadomprocjenjujesezanemarivima.

PRIJEDLOGMJERAZAŠTITEOKOLIŠAIPRAĆENJESTANJAOKOLIŠA•STRANA71

ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA

5.1. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

Planirani je zahvat u skladu s prostorno - planskom dokumentacijom na snazi:ProstornimplanomIstarskeŽupanije(Sl.novinebr.2/02,1/05,4/05,14/05-pročišćenitekst,10/08,07/10,16/11-pročišćenitekst,13/12,09/16)iProstornimplanomuređenjaOpćineRaša(Sl.novineOpćineRaša-pročišćenitekst;12/11,06/16);tesavažećim zakonskim i podzakonskim propisima.

Radiseorekonstrukcijidijelalukeunutarpostojećelukenanačindasepostavljajuplutajućigatovi/pontoni,aobuhvatzahvatanezahvaćaprirodnuobalu.

Analizommogućih utjecaja zahvata na okoliš utvrdilo se da nema značajnijih utjecaja te da senegativnepromjeneprivremenogkarakterazbogaktivnoggradilišta,užeg,lokalnogznačajaatrajnepromjenepretežitopozitivno,istotakoužegilokalnogznačaja;

Slijedomnavedenogzaključujeseda

nije potrebno poduzimati posebne mjere zaštite okoliša.

5.2. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

NatemeljuUredbeokakvoćimorazakupanje(NN73/08)iEUdirektiveoupravljanjukakvoćomvodezakupanje (br.2006/7/EZ),potrebno jenastaviti svećuhodanimprogramommotrenjakakvoćemorskevodenapostojećimpostajamausklopuobuhvatazahvata.

5.3. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ

Na temelju provedene procjene utjecaja zahvata na sastavnice okoliša, prijedlogamjera zaštiteokolišaiprogramapraćenjastanjaokolišamožesezaključitidaje

zahvat prihvatljiv za okoliš.

IZVORIPODATAKA

•STRANA72

ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

6. IZVORI PODATAKA

6.1. POPIS LITERATURE

AssessmentofplansandprojectssignificantlyaffectingNATURA2000sites,EuropeanCommission,EnvironmentDG,November2001. ImpactsAssessmentUnit,SchoolofPlanning,OxfordBrookesUniversity.

Državni hidrometeorološki zavod, Peto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema OkvirnojkonvencijiUjedinjenihnarodaopromjeniklime(UNFCCC),Zagreb,listopad2013.

Državni hidrometeorološki zavod, Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema OkvirnojkonvencijiUjedinjenihnarodaopromjeniklime(UNFCCC),Zagreb,listopad2013.

RužićI.,dr.sc,GrađevinskifakultetuRijeci:StudijaidejnihrješenjasmatematičkimmodeliranjemdinamikemorazapotrebesanacijeirekonstrukcijeLOJPTrget,srpanj2018.godine

Građevinskiprojekt,idejnorješenje:Izvanrednarekonstrukcijakomunalnihvezova,LukaotvorenazajavniprometTrget-Rabac,Stabilnostd.o.oo,zajedničkeoznakeprojektaS18-33,srpanj2018.

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu: Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na područjuRepublikeHrvatskeza2016.godinu,Zagreb,studeni2017.

Nacionalnaklasifikacijastaništa(IVverzija),2014.

Planupravljanjarizicimaodpoplavazarazdoblje2016.-2021.

Planupravljanjavodnimpodručjimazarazdoblje2016.-2021.

SUORekonstrukcijeTEPlomin-zamjenapostojećeTEPlomin1uciljumodernizacijeipovećanjakapaciteta,Ekonerg,Zagreb,svibanj2011.

Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Služba za zdravstvenu ekologiju, Odjel za zaštitu iunapređenjeokoliša:GodišnjiizvještajopraćenjukvalitetezrakanapodručjuIstarskežupanijeza2017.godinu,Pula,travanj2018.

6.2. ELEKTRONIČKI IZVORI

Državnihidrometeorološkizavod:http://klima.hr/klima.php?id=k1&param=srednjak&Grad=rijeka

EkološkamrežaRH(NATURA2000),DZZP,2013:http://www.bioportal.hr/gis/

Geološkakartahrvatske:http://webgis.hgi-cgs.hr/gk300/default.aspx

Herak,M.:KartapotresnihpodručjaRH,Zagreb,2011;http://seizkarta.gfz.hr/karta.php

InterpretationmanualofEuropeanUnionhabitats,Europeancommission,Dgenvironment,2013.:http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/docs/Int_Manual_EU28.pdf

Karteopasnostiodpoplavaikarterizikaodpoplava,Planupravljanjavodnimpodručjima2016.-2021.,IzvadakizRegistravodnihtijela2016.:http://korp.voda.hr/

KartastaništaRH:http://www.crohabitats.hr

KušpilićG., PrecaliR.:Biološkakakvoćaprijelaznih voda - klasifikacijaprijelaznih voda (ekološkistatus) WEC1e, 2012.godina: http://baltazar.izor.hr/azopub/indikatori_podaci_sel_detalji2?p_ind_br=2B05&p_godina=2012&p_razdoblje_od=

Methodologies for the assessment of project ghg emissions and emission variations, EuropeanInvestment Bank, Version 10.1, April, 2014.: http://www.eib.org/attachments/strategies/eib_

IZVORIPODATAKA

•STRANA73

ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

project_carbon_footprint_methodologies_en.pdf

Praćenjekakvoćemoranaplažama:http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca_detalji10

ProcjenamogućihštetaodpodizanjarazinemorazaRHuključujućitroškoveikoristiodprilagodbe,Tehničkoizvješće,2015.http://www.pap-thecoastcentre.org/pdfs/Cost%20of%20Sea%20Level%20Rise_Croatia_HR.pdf

Registarkulturnihdobara:http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=234818386

Smjernicezavoditeljeprojekata:kakopovećatiotpornostranjivihulaganjanaklimatskepromjene,Europskakomisija-Glavnaupravazaklimatskupolitiku:http://www.mzoip.hr/doc/smjernice_za_voditelje_projekta.pdf

UpisnikzaštićenihpodručjaMinistarstvazaštiteokolišaienergetike:http://www.bioportal.hr/gis/

6.3. PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA

ProstorniplanIstarskeŽupanije(Sl.novinebr.2/02,1/05,4/05,14/05-pročišćenitekst,10/08,07/10,16/11-pročišćenitekst,13/12,09/16)

Prostorni plan uređenja Općine Raša („Službene novine Općine Raša“ - pročišćeni tekst; 12/11,06/16)

POPISPROPISA•STRANA74

ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

7. POPIS PROPISA

Zakonozaštitiokoliša(NN80/13,153/13,78/15).

Zakonozaštitiprirode(NN80/13,15/18).

Zakonomorskomribarstvu(NN62/17)

Pomorskizakonik(NN181/04,76/07,146/08,61/11,56/13,26/15)

Zakonoodrživomgospodarenjuotpadom(NN94/13,73/17)

Zakonogradnji(153/13,20/17)

Zakonokomunalnomgospodarstvu(NN68/16)

Zakonozaštitiodbuke(NN30/09,55/13,153/13,41/16)

Zakonozaštitiodpožara(NN92/10)

Zakonozaštitizraka(NN130/11,47/14,61/17)

Zakonozaštitinaradu(NN71/2014)

Pravilnikoocjeniprihvatljivostizaekološkumrežu(NN146/14)

Pravilnikogospodarenjuotpadnimuljima(NN124/06,121/08,31/09,156/09,91/11,45/12,86/13,95/15)

Pravilnikokataloguotpada(NN90/15)

Pravilnikomjeramaotklanjanjaštetauokolišuisanacijskimprogramima(NN145/08).

Pravilnikonajvišimdopuštenimrazinamabukeusredinamagdjeljudiradeiborave(NN,145/04)

Pravilnikopopisustanišnihtipova,kartistaništateugroženimirijetkimst.tipovima(NN88/14)

Pravilnikopraćenjukvalitetezraka(NN79/17)

uUredbaoekološkojmreži(NN124/13,105/15).

Uredbaokakvoćivodezakupanje(NN51/14)

EUdirektivaoupravljanjukakvoćomvodezakupanje(br.2006/7/EZ)

Uredbaoprocjeniutjecajazahvatanaokoliš(61/14,03/17)

Uredbeorazinamaonečišćujućihtvariuzraku(NN117/12,84/17)

Uredbaoutvrđivanjupopisamjernihmjestazapraćenjekoncentracijapojedinihnečišćujućihtvariuzrakuilokacijamjernihpostajazatrajnopraćenjekvalitetezraka(NN22/14)

Uredbaoodređivanjuzonaiaglomeracijapremarazinamaonečišćenostizrakanateritorijurepublikehrvatske(NN01/14)

Državniplanmjerazaslučajizvanrednihiiznenadnihonečišćenjavoda(NN5/11)

Planintervencijauzaštitiokoliša(NN82/99,86/99,12/01)

Planupravljanjavodnimpodručjimazarazdoblje2016.-2021.(NN66/16)

Planintervencijakodiznenadnihonečišćenjamora(NN92/08)

PRILOZI•STRANA75

ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

8. PRILOZI

8.1. SUGLASNOST ZA OBAVLJANJE POSLOVA STRUČNE PRIPREME I IZRADE STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ

PRILOZI•STRANA76

ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

PRILOZI•STRANA77

ELABO

RAT

ZAŠTI

TE O

KO

LIŠA:

REK

ON

STR

UKCIJ

A K

OM

UN

ALN

IH V

EZO

VA U

LU

CI

OTV

OREN

OJ

ZA J

AVN

I PR

OM

ET T

RG

ET

STUDIO ZA KRAJOBRAZNU ARHITEKTURU, PROSTORNO PLANIRANJE, OKOLIŠ, d.o.o. Rovinj · Centener 40 · 52210T +385 52 830 001 · F +385 52 840 101 · [email protected] · www.studio-kappo.com

EELABORAT

Documents

021- 2018 DOKUMENATA... · 2018. 11. 7. · NOSITELJ ZAHVATA _____ 5 2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ... od pontonskih elemenata, te ostatak štićenog akvatorija izvesti