Embed Size (px)
Citation preview
IZVJEŠTAJ O PROCJENI KAPACITETA ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA BAZIRANIH NA ČLANSTVU U OBLASTI ZAGOVARANJA
Istraživanje IZVJEŠTAJ O PROCJENI KAPACITETA ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA BAZIRANIH NA ČLANSTVU U OBLASTI ZAGOVARANJA Naručilac SIPU International AB- TACSO kancelarija u Bosni i Hercegovini Organizacija i provođenje istraživanja Centar za promociju civilnog društva Sarajevo, Kalesijska 4
Voditeljica istraživanja Aida Spahić Zekić Saradnik Admir Alihodžić Datum predaje izvještaja August 2012. Ova publikacija izdata je uz pomoć Evropske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost TACSO-a, te se ni na koji način ne može smatrati da odražava stavove Evropske unije. Sadržaj ovog priručnika smatra se javnim i dozvoljena je njegova dalja slobodna distribucija. Ukoliko odlučite koristiti ovaj materijal, molimo da navedete TACSO kao izvor, kao i web stranicu sa koje ste preuzeli ovaj materijal. Ukoliko reprodukujete tekst iz priručnika, citirajte autore izvornog teksta i njihove organizacije.
3
Sadržaj 1. Izvršni sažetak ............................................................................................................................ 4
1.1. Ciljevi………………………………………..……………………………………………..4 1.2. Metodologija………………………………………………………………………………..4 1.3. Ključni rezultati………………………………...…………………………………………..4 1.4. Rezime preporuka…………………………………………………………………..………5
2. Uvod .......................................................................................................................................... 6 3. Šta su članske organizacije i kako su one organizovane u BiH? .................................................. 8 4. Procjena kapaciteta članskih organizacija u oblasti zagovaranja .................................................. 9 5. Primjeri dobrih praksi ............................................................................................................ 26 6. Zaključci i preporuke ............................................................................................................. 28 Literatura: ..................................................................................................................................... 31 Dodatak 1 Spisak organizacija koje su učestvovale u istraživanju ................................................. 32 Dodatak 2: Upitnik o procjeni kapaciteta ...................................................................................... 33
4
1. Izvršni sažetak
1.1. Ciljevi Izvještaj o procjeni kapaciteta članskih organizacija civilnog društva, pripremljen je kako bi poslužio kao osnova za kreiranje programa jačanja kapaciteta organizacija u oblasti zagovaranja, u okviru komponente 2 TACSO 2 projekta.
Istraživanjem je obuhvaćeno sljedeće: Identifikacija unija/mreža/inicijativa/koalicija/platformi/članskih organizacija u BiH; Procjena odgovornosti organizacija civilnog društva prema svojim članovima; Procjena kapaciteta organizacija civilnog društva za definiranje tema zagovaranja i
provođenja zagovaračkih aktivnosti; Identifikacija ključnih aktera za provođenje uspješne kampanje zagovaranja; Prezentacija dobrih praksi i rezultata kampanja zagovaranja; Procjena izazova i specifičnih potreba organizacija civilnog društva u oblasti zagovaranja,
s ciljem uticaja na promjene politika. 1.2.Metodologija
U cilju pripreme ovog izvještaja korištena je sljedeća metodologija: Prikupljanje podataka iz dostupnih izvora. Na ovaj način, prikupljali smo relevantne
podatke o postojećim aktivnostima članskih organizacija civilnog društva u oblasti zagovaranja. Posjetili smo web stranice velikog broja organizacija, kako bismo prikupili što više informacija o njihovim projektima i rezultatima u oblasti zagovaranja. Konsultovali smo relevantne publikacije i studije o procjenama civilnog društva u Bosni i Hercegovini;
Posebno kreiran upitnik samoprocjene članskih organizacija civilnog društva distribuirali smo na gotovo sve oraganizacije registrovane u bazi podataka našeg Resursnog centra. Upitnik su popunile 54 članske organizacije civilnog društva, što se može smatrati reprezentativnim, s obzirom na broj aktivnih organizacija civilnog društva, koje djeluju u Bosni i Hercegovini;
Posebno su upriličeni razgovori sa predstavnicima organizacija, koje su popunile upitnik, radi potpunije kvalitativne analize podataka. Ispitanicima su postavljana pitanja o njihovim iskustvima, načinu rada, dobrim praksama i rezultatima u oblasti zagovaranja.
1.3. Ključni rezultati
Istraživanje, provedeno s ciljem pripreme izvještaja o procjeni zagovaračkih kapaciteta organizacija civilnog društva baziranih na članstvu, krenulo je od sljedeće pretpostavke: civilno društvo u Bosni i Hercegovini čini veliki broj članskih organizacija, koje djeluju na lokalnom nivou. Ove su organizacije uglavnom male, volonterske organizacije sa limitiranim tehničkim i organizacionim kapacitetima. Većina njih je finansijski nestabilna i nema odgovarajuću finansijsku podršku kako bi mogle pokrenuti neke značajnije programe.
5
Ključni rezultati istraživanja potvrdili su navedenu pretpostavku:
U BiH djeluje veliki broj organizacija civilnog društva baziranih na članstvu, ali je njihovo područje interesa nedovoljno isprofilirano. Na ovaj zaključak upućuje nas činjenica da su ispitanici prilikom popunjavanja upitnika zaokruživali više od tri od ukupno 29 ponuđenih područja djelovanja organizacije. Veoma mali broj organizacija se opredijelio za jednu ili eventualno dvije komplementarne oblasti.
Organizacije bazirane na članstvu često ne razumiju sam pojam zagovaranja, iako su svoje kapaciteta u upitniku ocijenili visokom ocjenom. Iz obavljenih razgovora sa predstavnicima organizacija možemo zaključiti da im ovaj pojam nije jasan, te da sam koncept zagovaranja razumijevaju segmentirano. Rijetki su oni koji razumiju šta sve podrazumijevaju aktivnosti zagovaranja. Ono što je posebno evidentno iz odgovora ispitanika jeste činjenica da vrlo rijetko
svoje zagovaračke aktivnosti temelje na analizama politika koje su sami pripremili, a takođe vrlo rijetko prate implementaciju politika čije su donošenje zagovarali.
Zagovaračke aktivnosti organizacija civilnog društva posebno su limitirane zbog nepostojanja jasnog finansijskog plana, te nemogućnosti prikupljanja sredstava. Izvještaj je pokazao nedovoljne kapacitete ovih organizacija u segmentu ljudskih
resursa. Veliki broj ovih organizacija nema zaposlenog osoblja, te uglavnom poslove obavljaju volonterski.
Velika prednost ovih organizacija u odnosu na ostale organizacije civilnog društva, ogleda se u velikom broju članova koji su uključeni u aktivnosti ovih organizacija, ali je problem što oni nemaju dovoljno kapaciteta da jasno formuliraju svoje potrebe u vidu zagovaračkih aktivnosti.
1.4. Rezime preporuka Većina problema identifikovanih u zaključcima mogli bi se prevazići organizovanjem obuke u sljedećim oblastima:
1. Analiza javnih politika: Pregled osnovnih pojmova javne politike; Faze ciklusa javnih politika i specifična uloga aktera; Analiza problema u okviru javnih politika; Definiranje ciljeva u okviru javnih politika; Analiza aktera javnih polit ika; Instrumenti javnih polit ika i formuliranje opcija u okviru politika; Monitoring i evaluacija javnih politika; Osnovne karakteristike i struktura dokumenta koji se odnosi na javne politike.
6
2. Efektivno zagovaranje: Razumijevanje proaktivne strategije zagovaranja, te različitih pristupa zagovaranja; Prepoznavanje osnovnih slabosti zagovaranja unutar civilnog društva u BiH i primjeri dobre prakse; Razumijevanje razlike između ciljeva zagovaranja i ciljeva drugih programa i projekata; Uloga glavnih ciljnih grupa u procesu planiranja i provođenju kampanje zagovaranja.
3. Planiranje u oblasti zagovaranja Tehnike analize problema, uključujući učesnički model analize problema; Odabir i definiranje jasnih i specifičnih ciljeva zagovaranja; Analiza konteksta zagovaranja; Analiza svih aktera zagovaračkog procesa; Odabir ciljnih grupa; Efektivne tehnike komuniciranja; Akciono planiranje; Monitoring i evaluacija u procesu zagovaranja.
Rezultati provedenog anketiranja ukazuju ne potrebu organizovanja obuke u oblasti prikupljanja sredstava za organizacije civilnog društva, budući da su svi ispitanici ovaj segment ocijenili niskim ocjenama.
2. Uvod U ovom izvještaju, predstavljeni su rezultati istraživanja provedenog u maju 2012. godine, s ciljem procjene kapaciteta članskih organizacija civilnog društva u oblasti zagovaranja. Izvještaj je pripremljen za potrebe programa TACSO 2, komponenta 2, a poslužit će kao osnova za kreiranje specifičnog programa obuke, s ciljem jačanja zagovaračkih kapaciteta članskih organizacija.
Civilno društvo u Bosni i Hercegovini čini veliki broj članskih organizacija koje djeluju na lokalnom nivou. Ove su organizacije uglavnom male, volonterske organizacije sa limitiranim tehničkim i organizacionim kapacitetima. Većina njih je finansijski nestabilna i nema odgovarajuću finansijsku podršku kako bi mogla pokrenuti neke značajnije programe. Ovo su pretpostavke od kojih se krenulo prilikom identifikacije ovih organizacija, te provođenja anketiranja s ciljem sticanja uvida u njihovu percepciju vlastitih zagovaračkih kapaciteta.
Istraživanja pr imar nih i sekundar nih izvo r a info r mac i ja , poslužila su nam da identifikujemo organizacije zasnovane na članstvu, koje imaju iskustvo u oblasti zagovaranja. Ovim smo se metodom poslužili kako bismo prikupili sve moguće informacije o sličnim izvještajima o procjeni kapaciteta organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini. Ovaj metod smo također koristili, kako bismo identifikovali najbolje prakse u ovoj oblasti, te stekli
7
uvid u postojeće publikacije iz ove oblasti. Kako bismo dobili što bolje informacije o kapacitetima članskih organizacija civilnog društva u oblasti zagovaranja, pripremili smo poseban upitnik o samoprocjeni, koji se sastoji od 36 konstatacija grupisanih u osam oblasti:
Članstvo Upravljačka praksa i struktura Strategija zagovaranja Ljudski resursi Finansijski resursi Vanjska saradnja Umrežavanje i izgradnja koalicija Održivost
Ocjenjivanje konstatacija koje su raspoređene u ovih osam oblasti, ispitanici su vršili na sljedeći način:
1. ne znam / nisam siguran/na 2. ne slažem se 3. mali dio izjave je tačan 4. djelomično se slažem 5. potpuno se slažem
Upitnici su distribuirani na adrese svih organizacija civilnog društva registrovanih u bazi podataka Resursnog centra civilnog društva, sa napomenom da je on namijenjen isključivo članskim organizacijama. Popunjen upitnik dostavile su 54 organizacije. Uzorak se može smatrati reprezentativnim, iz razloga što u Bosni i Hercegovini nema mnogo aktivnih organizacija. Studije koje su ranije provedene, pokazale su da u BiH ima nekoliko hiljada registrovanih organizacija, od čega je veliki broj onih, koje su potpuno neaktivne. Uzorkom su obuhvaćene organizacije širom BiH, u gradovima: Banjaluka, Brčko, Čapljina, Doboj, Kotor Varoš, Lopare, Lukavac, Mostar, Nevesinje, Potočari (Srebrenica), Prijedor, Sarajevo, Sokolac, Travnik, Tuzla, Velika Kladuša.
Sa anketiranim predstavnicima članskih organizacija, obavljen je i telefonski razgovor, s ciljem prikupljanja dodatnih inforamcija, koje će poslužiti za kvalitativni dio obrade podataka. Ispitanicima su postavljana pitanja o načinu participiranja članova u kreiranju zagovaračkih aktivnosti, načinu provođenja aktivnosti zagovaranja i praćenja implementacije politika čije su donošenje zagovarali.
Za potrebe ovog izještaja korištena je sljedeća definicija zagovaranja: Javno zagovaranje je proces čija je svrha postizanje društvenih promjena. Ono počinje od malih grupa, koje dijele zabrinutost i inicijativu za promjenama oko određenog problema i spremne su posvetiti vrijeme, stručnost i raspoložive resurse da bi došli do željene promjene. Zagovaranje se sastoji od niza aktivnosti, koje se poduzimaju s ciljem mijenjanja politike, prakse ili stavova. Promjene su različite i mogu se odnositi na mijenjanje politike, zakonodavstva, državne strategije, ili čak na sveukupno stanovništvo. Tako je zagovaranje govorenje u nečije ime, kako bi se prevazišli zajednički i društveni problemi.
8
3. Šta su članske organizacije i kako su organizovane u BiH Iako ne postoji jedinstvena baza podataka svih registrovanih organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini, procijenjuje se da postoji oko 12.000 registrovanih organizacija, od kojih većinu čine udruženja, bez ili sa vrlo malim brojem zaposlenih (do 5 zaposlenika). Od ovog broja lokalno registrovanih organizacija u entitetima, samo njih 6.600 je aktivno.
U izvještaju pod nazivom Analiza institucionalne saradnje između vladinog i nevladinog sektora u BiH, kojeg je objavila oganizacija Kronauer Consulting, navodi s e da su sportske organizacije najveća pojedinačna grupa unutar sektora civilnog društva, čineći oko 19% svih registrovanih udruženja u Bosni i Hercegovini.
Članske organizacije, odnosno one organizacije koje prvenstveno zastupaju interese svojih
članova, čine ogromnu većinu civilnog sektora. Najčešće se radi o tzv. grassroots organizacijama. To su mala lokalna udruženja, koja su direktni predstavnici interesa različitih politički marginaliziranih društvenih kategorija, koja uglavnom djeluju na lokalnom nivou. Ova kategorija uključuje različita udruženja, od udruženja povratnika i izbjeglica, udruženja koja okupljaju osobe sa invaliditetom i posebnim potrebama, strukovnih udruženja, lokalnih omladinskih inicijativa, udruženja poljoprivrednika i udruženja koja su osnovana sa ciljem promovisanja poljoprivrede i ruralnog razvoja, do različitih inicijativa za lokalni razvoj, itd.
Iako su ove organizacije prepoznate u svojim zajednicama kao nosioci raznih inicijativa, one nemaju adekvatne kapaciteta za aktivno učešće u kreiranju javnih politika, a karakteriše ih slaba umreženost. Ipak, uprkos slabim kapacitetima ovih organizacija, kako tehničkim tako i u oblasti ljudskih resursa, ove organizacije imaju snažan uticaj na društvo. Njihov glavni cilj je usmjeren na poboljšanje kvaliteta života svojih članova, ali ga nažalost vrlo teško ostvaruju, s obzirom na ograničene finansijske i ljudske resurse.
Istraživanjem, koje smo proveli za potrebe ovog izvještaja, pokušali smo identifikovati na koji način su uvezano članske organizacije, tj. postoje li neke zajedničke tematske inicijative ovih organizacija.
Kako bismo stekli bolji uvid u način njihovog umrežavanja, tražili smo od članskih organizacija koje su učestvovale u ovom istraživanju, da navedu u kojim mrežama njihova organizacija ima članstvo. Identifikovane su sljedeće mreže: NDF Mostar, Referentna grupa Čapljina, Mreža Sporazum plus, Mreža ženskih nevladinih organizacija na nivou RS „Progres“, NVO Vijeće BiH, Mreža pravde u BiH, HCA, PSSBiH, SMP BiH, Savez distrofičara RS, Mreža žena sa invaliditetom, ,Biser’, koalicija OSI Regije Doboj, koordinacioni odbor OSI RS, Ekoalicija, BELLS pokret, Asocijacija nevladinih organizacija koje se bave ekologijom – općina Lukavac, Koalicija za rijeku, Referentna grupa Zvornik, Fokus, Životna Pomoć, Savez MeNeRaLi RS, Sportski Savez MeNeRaLi RS, Savez gluvih i nagluvih lica, Re:Akcija – Građanska inicijativa za Banjaluku.
9
Ono što možemo zaključiti, na bazi prikupljenih podataka, jeste da su članske organizacije, kada je umrežavanje u pitanju, najaktivnije u oblasti ekologije, sporta, ženskih prava i prava invalidnih lica.
Analizirajući odgovore predstavnika ovih organizacija, koji se tiču područja djelovanja i organizacionog članstva, možemo zaključiti da su one još uvijek nedovoljno profilirane u tim segmentima. Na zaključak navodi činjenica da su od ponuđenih 29 opcija za područje djelovanja navedenih u upitniku, zaokruživali više od tri ponuđena odgovora. Razlozi ovakvog djelovanja najčešće su uslovljeni prilagođavanju prioritetima donatora.
4. Procjena kapaciteta članskih organizacija u oblasti zagovaranja
Za procjenu kapaciteta članskih organizacija u oblasti zagovaranja korištena je sljedeća metodologija:
Upitnik o samoprocjeni, u okviru kojeg su ispitanici procjenjivali kapacitete organizacije u osam segmenata: članstvo, strategija zagovaranja, ljudski resursi, finansijski resursi, vanjska saradnja, umrežavanje i izgradnja koalicija, održivost;
Telefonski razgovor sa ispitanicima u cilju dobijanja jasnijeg uvida u iskustvo ispitanika u oblasti zagovaranja. Ispitanicima smo postavljali pitanja o načinu uključivanja članova u rad organizacije, o zagovaračkim aktivnostima organizacije u proteklih pet godina, načinu provođenja ovih aktivnosti, te o primjerima dobrih praksi u ovoj oblasti.
Napominjemo da su pojedini ispitanici koji su u upitniku samoprocjene naveli da imaju relativno dobro iskustvo u procesu zagovaranja, prilikom telefonskog razgovora pokazali da oni zapravo ne razumiju šta sve podrazumijeva sam proces zagovaranja.
Struktura ispitanika prema broju zaposlenih
broj zaposlenih organizacije civilnog društva
bez odgovora 34 nema zaposlenih 9 jedan zaposleni 3 dva zaposlena 3 tri zaposlena 2 četiri zaposlena 2 pet zaposlenih 1
ukupno 54
10
Broj zaposlenih
2 1 3
3 Bez odgovora
Nema zaposlenih
Jedan zaposlen 9 Dva zaposlena
Tri zaposlena 34
Četiri zaposlena
Struktura prema broju volontera
broj volontera organizacije civilnog društva bez odgovora 33 1-10 11 11-50 8 51-100 1 preko 100 1
ukupno 54
11
Broj volontera
8 1 1
Bez odgovora
11 od 1 do 10
33 Od 11 do 50
Od 51 do 100
Preko 100
Struktura ispitanika prema broju članova
broj članova organizacije civilnog društva
bez odgovora 29 1-20 1 21-50 8 51-100 6 100-500 4 500-1000 3 preko 1000 3
ukupno 54
12
Broj članova
3 3 4 Bez odgovora
6 Od 1 do 20
29 Od 21 do 50
Od 51 do 100
8 Od 100 do 500
1 Od 500 do 1000
Preko 1000
ČLANSTVO
1. Svi članovi naše organizacije imaju svijest o značaju i ulozi organizacije kao zagovarača njihovih interesa i potreba u odnosu na institucije vlasti i druge institucije:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 52 2 1 5 22 22 4,19
2. Članovi su aktivno uključeni u odabir pitanja koje će organizacija zagovarati (pitanja koje naša organizacija zagovara su aktuelna i bitna za naše članove):
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 54 1 2 8 21 22 4,14
13
3. Članovi organizacije se uključuju u izradu strategije i implementaciju zagovaračkih aktivnosti:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 53 1 3 10 17 22 3,98
4. U planiranju aktivnosti zagovaranja vodi se računa o jednakopravnosti spolova:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 54 0 2 6 14 31 4,40
35
30
25
20
15
10
5
0 Svi članovi
Članovi aktivno Članovi uključeni Vodi se računa o
Ne znam
Ne slažem se
Mali dio izjave je tačan
Djelomično se slažem
U potpunosti se slažem
svjesni zagovaračke
misije organizacije
uključeni u odabir tema zagovaranja
u izradu strategije I
implementaciju
ravnopravnosti spolova
Na osnovu odgovora na postavljena pitanja u upitniku, mogli bismo zaključiti da su ispitanici relativno zadovoljni uključivanjem članova u sve segmente procesa zagovaranja. Međutim, ako posmatramo frekvenciju odgovora, možemo zaključiti da u ovom semgentu ima dosta prostora za poboljšanje. Nešto manje od polovine ispitanika opredijelilo se za opciju 5 (potpuno se slažem) dok su ostali odgovori raspoređeni u kategorije od 1 do 4.
14
UPRAVLJAČKA PRAKSA I STRUKTURA
5. U okviru naše organizacione strukture postoji definirana jedinica za zagovaranje (sektor ili osoba za ovu oblast):
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 54 5 12 8 16 13 3,37
6. Imamo kapacitet da dizajniramo i implementiramo aktivnosti zagovaranja (sektor zadužen za zagovaranje ili organizacija u cjelini):
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 54 2 9 14 16 13 3,53
7. Postoje utvrđene metode i procedure prikupljanja, analize, sinteze i distribuiranja podataka o glavnim pitanjima zagovaranja (tehnički i ljudski kapaciteti):
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 54 3 13 16 13 9 3,22
15
18
16
14
12
10
8
6
4
2
0 Postoji sektor
za zagovaranje
Postoje kapaciteti za dizajniranje i provođenje zagovaranja
Postoje metode
prikupljanja, analize, sinteze
i distribucije podataka
Ne znam
Ne slažem se
Mali dio izjave je tačan
Djelomično se slažem
Potpuno se slažem
Ovaj segment je ocijenjen nešto slabijim ocjenama nego prethodni, iako su rezultati zadovoljavajući. Iz dijagrama je evidentno da ispitanici nisu u potpunosti zadovoljni svojim kapacitetima u oblasti upravljačke strukture i prakse.
Prilikom telefonskog razgovora ustanovljeno je da organizacije nemaju oformljen sektor za zagovaranje, nego zagovaračke aktivnosti provode angažujući resurse organizacije u cjelini. STRATEGIJA ZAGOVARANJA
8. Članovi i osoblje organizacije su uključeni u identifikaciju problema, izradu programa, implementaciju aktivnosti i evaluaciju:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 54 2 3 9 21 19 3,95
9. Naša organizacija provodi zagovaračke aktivnosti na bazi napisane strategije i akcionog plana:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 53 4 8 13 12 16 3,52
16
10. U stanju smo da napišemo dokument javnih politika (policy paper) - imamo kapacitet za formuliranje dokumenta praktične politike zasnovanog na analizi činjenica i podataka, odnosno da ponudimo alternativne mjere i politike za rješavanje osnovnog pitanja zagovaranja:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 52 7 6 14 14 11 3,30
11. Naša organizacija javno prezentira rezultate zagovaračkih aktivnosti u formi izvještaja/ publikacija:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 54 3 7 12 15 17 3,66
12. Naša organizacija koristi pisanje pisama, ulične akcije, izjave za medije, javne sastanke i druge metode, radi uključivanja javnosti u naše zagovaračke aktivnosti:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 53 2 6 3 10 33 4,20
13. Nakon uspješnog okončanja kampanje zagovaranja (usvajanja odluke, zakona i sl.) aktivno smo uključeni u praćenje implementacije zagovaranog rješenja:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 54 4 6 11 11 22 3,75
17
25
20
15
10 Ne znam
5 Ne slažem se
0 Mali dio izjave je tačan
Djelomično se slažem
Potpuno se slažem
Rezultati samoprocjene kapaciteta ispitanika u ovom segmentu, pokazuju da su ispitanici zadovoljni korištenjem metoda uključivanja javnosti u proces zagovaranja, međutim nezadovoljni su kapacitetima organizacije za pisanje plana zagovaračkih aktivnosti, kao i ekspertizom u oblasti analize i pisanja dokumenata politike zasnovane na stavovima. Evidentno je i znatno nezadovoljstvo u segmentu praćenja implementacije politika čije su donošenje zagovarali.
LJUDSKI RESURSI
14. Imamo plan edukacije osoblja i članova u oblasti zagovaranja, utvrđen na osnovu prethodno definiranih potreba:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 52 7 11 17 14 3 2,90
18
15. Zadovoljni smo nivoom znanja našeg osoblja u oblasti planiranja, provođenja, ocjenjivanja i praćenja zagovaračkog procesa:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 54 5 13 16 17 3 2,94
16. Potrebna nam je dodatna edukacija u oblasti zagovaranja:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 53 0 4 9 11 29 4,22
35
30
25
20 Ne znam
15 Ne slažem se
Mali dio izjave je tačan 10 Djelomično se slažem
5 Potpuno se slažem
0 Imamo plan edukacije
osoblja i članova u oblasti zagovaranja
Zadovoljni smo
nivoom znanja našeg osoblja u oblasti
zagovaranja
Potrebna nam je
dodatna edukacija u oblasti zagovaranja
Rezultati samoprocjene ispitanika u ovom segmentu ukazuju na nepostojanje adekvatnih kapaciteta u oblasti planiranja edukacije osoblja i članova u oblasti zagovaranja, te na nezadovoljstvo trenutnim nivoom znanja osoblja i članova u ovoj oblasti. Više od polovine ispitanika ističe potrebu za dodatnom edukacijom u oblasti zagovaranja.
19
FINANSIJSKI RESURSI
17. U godišnjim finansijskim planovima predviđamo sredstva za zagovaračke aktivnosti:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 54 8 19 13 10 4 2,68
18. Imamo dugoročno osigurana sredstva za planiranje i provođenje zagovaračkih aktivnosti:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 52 10 20 14 7 1 2,0
19. Naša organizacija ima potrebna znanja i vještine za efikasno prikupljanje finansijskih sredstava:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 53 6 8 22 9 8 3,09
25
20
15 Ne znam
Ne slažem se 10
Mali dio izjave je tačan
Djelomično se slažem 5 Potpuno se slažem
0 Predviđamo sredstva za zagovaračke aktivnosti
Imamo dugoročno osigurana sredstva
za zagovaračke aktivnosti
Imamo potrebna znanja i vještine za
efikasno prikupljanje sredstava
20
Ovaj segment je najlošije ocijenjen. Rezultati su pokazali da većina organizacija ne predviđa sredstva za aktivnosti zagovaranja, a samo je jedna organizacija navela da ima dugoročno osigurana sredstva za aktivnosti zagovaranja. Nepostojanje odgovarajućih znanja i vještina za efikasno prikupljanje sredstava, ukazuje na potrebu za edukacijom u ovoj oblasti.
VANJSKA SARADNJA
20. Naša organizacija posjeduje razvijen sistem angažovanja konsultanata i identificiranja partnera koji će doprinijeti uspješnosti zagovaranja:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 52 6 13 18 8 7 2,94
21. U planiranju i provođenju zagovaračkih akcija koristimo se raznim analizama, strategijama, studijama:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 53 4 7 17 8 17 3,50
22. U NVO sektoru postoji saradnja među nevladinim organizacijama u planiranju i provođenju kampanja zagovaranja:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 52 2 11 11 15 13 3,53
23. Aktivno uključujemo volontere u kampanje zagovaranja:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 53 1 4 8 18 21 4,05
21
24. Imamo kontakte i saradnju sa ključnim donosiocima odluka i sposobni smo uključiti ih u dijalog:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 51 1 8 13 19 10 3,56
25. U određivanju tema naših zagovaračkih akcija veliku ulogu igraju donatorski prioriteti:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 52 5 3 7 19 18 3,80
26. Sarađujemo sa poslovnim i vladinim sektorom u realizaciji kampanja zagovaranja:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 52 2 3 14 18 15 3,78
27. Naša organizacija je poznata i mediji traže naše mišljenje i iskustvo u vezi određenih pitanja:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 54 6 7 9 16 16 3,53
28. Postojeće okruženje je pogodno za zagovaračke aktivnosti:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 52 5 13 10 16 8 3,17
22
25
2015
10
Ne znam
5 Ne slažem se
0 Mali dio izjave je tačan
Djelomično se slažem
Potpuno se slažem
Rezultati samoprocjene ispitanika u ovom segmentu, ukazuju na to da veliki broj organizacija ne posjeduje razvijen sistem angažovanja vanjskih konsultanata prilikom kreiranja strategije zagovaranja. Također, veliki broj organizacija ne konsultuje druge strategije, studije i analize prilikom dizajniranja svojih strategija zagovaranja. Uključivanje volontera u proces zagovaranja i međusobnu saradnju nevladinih orgnizacija u aktivnostima zagovaranja, ispitanici su ocijenili relativno dobro. Zanimljiv je podatak da se veliki broj organizacija opredijelio za konstataciju da u određivanju tema za zagovaranje veliku ulogu imaju donatorski prioriteti. Saradnju sa medijima i poslovnim sektorom ocijenili su zadovoljavajućom ocjenom, dok veliki broj organizacija smatra da je postojeće okruženje nepovoljno za provođenje aktivnosti zagovaranja.
UMREŽAVANJE I IZGRADNJA KOALICIJA
29. Naša organizacija učestvuje u izgradnji koalicija i mreža kako bi lakše zagovarala određena pitanja:
ukupno ne znam ne
slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 54 1 3 14 16 20 3,94
30. Naša organizacija promovira ideju umrežavanja i saradnje, kao nužan element efikasnog
zagovaranja nevladinih organizacija:
23
ukupno ne znam ne
slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 54 1 2 10 14 27 4,18
31. Naša organizacija uživa ugled kod predstavnika vlasti, poslovne zajednice, donatora i javnosti uopšte, kao pouzdani izvor informacija, znanja i iskustava:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 52 2 2 13 21 14 3,82
32. Zadovoljni smo postojećim mogućnostima za institucionalni dijalog sa predstavnicima vlasti:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 53 3 18 15 13 4 2.94
25
20
15
10
5
0
Učestvujemo u izgradnji mreža i koalicija s ciljem
zagovaranja
Promoviramo
ideju umrežavanja i
saradnje
Naša
organizacija uživa ugled kod
predstavnika vlasti, poslovne
zajednice, donatora…
Zadovoljni smo
postojećim mogućnostima
za institucionalni dijalog sa vlastima
Ne znam
Ne slažem se Mali dio izjave je tačan
Djelomično slažem
Potpuno se slažem
24
Ispitanici su zadovoljni svojim učešćem u izgradnji mreža i koalicija kada je riječ o zagovaranju, te promoviranjem ideje umrežavanja i saradnje, međutim, nezadovoljni su percepcijom njihove organizacije od strane predstavnika vlasti, poslovnog sektora i donatora. Naročito su nezadovoljni postojećim mogućnostima za dijalog s vlastima.
ODRŽIVOST
33. NVO posjeduje razvijene strategije za kratkoročni i dugoročni razvoj:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 52 1 11 14 16 10 3,44
34. U planiranju i provođenju kampanja zagovaranja, naša organizacija koristi iskustva i naučene lekcije iz sličnih prethodnih kampanja:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 53 2 4 7 17 23 4,03
35. Naše zagovaračke aktivnosti su podržane od strane članova/onih čije interese zagovaramo:
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 53 0 2 4 20 28 4,41
36. Identifikovali smo stalne partnere (saveznike) na čiju saradnju možemo računati u provođenju zagovaračkih aktivnosti (lokalne institucije, poslovna zajednica, donatori, mediji, itd.):
ukupno ne znam ne slažem se
mali dio izjave je
tačan
djelomično se slažem
potpuno se slažem
prosječna ocjena
odgovorilo 53 0 3 9 21 20 4,09
25
30 25
20
15
10
5
0
Posjedujemo razvijene
strategije za kratkoročni i
dugoročni razvoj
Koristimo se
naučenim lekcijama iz prethodnih kampanja
Naše zagovaračke
aktivnosti podržavaju naši
članovi
Identifikovali smo stalne partnere za aktivnosti
zagovaranja
Ne znam
Ne slažem se
Mali dio izjave je tačan
Djelomično se slažem
Potpuno se slažem
Iz rezultata upitnika, evidentno je da organizacije ne posjeduju razvijene strategije za kratkoročni i dugoročni razvoj. Zadovoljni su primjenom naučenih lekcija, te podrškom zagovaračkih aktivnosti od strane članova organizacije. Vrlo mali broj organizacija ima identifikovane stalne partnere za aktivnosti zagovaranja.
26
5. Primjeri dobrih praksi
Kada su u pitanju dobre prakse članskih organizacija, smatramo značajnim spomenuti Program malih grantova, kojeg je realizirao Centar za promociju civilnog društva u periodu 2010 -2011 godine, a koji je finansijski podrala švedska agencije SIDA. Ovim programom obuvaćen je veliki broj organizacija širom Bosne i Hercegovine, a štampana je i publikacija pod nazivom Budi promjena, u kojoj su između ostalog, predstavljene i dobre prakse ovih organizacija u oblasti javnog zagovaranja. Pregled dobrih praksi organizacija koje su učestvovale u ovom istraživanju prikazane su u tabeli:
r.b. organi
zacija godina
ciljevi rezultati
1.
Lije
pa n
aša
(Čap
ljina
)
2005
.
Zaštita i kategorizacija rijeke Trebižat
Donošenje odluke općinskih vijeća o prihvatanju inicijative za kategorizaciju područja uz rijeku Trebižat, u jednu od kategorija zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.
2006
. Uspostava novog načina upravljanja i postupanja sa otpadom na području općine Čapljina
Uspostavljen sistem selekcije i reciklaže otpada kroz 'zelene otoke'.
2010
. Povećanje površina pod zaštitom na 3%, do 2013. godine.
Proglašena Una nacionalnim parkom i prihvaćen nova površina parka prirode.
2.
Vik
torij
a 99
(J
ajce
)
2010
.
Poboljšanje uslova korištenja prilaza javnim ustanovama za osobe sa posebnim potrebama
Općinsko vijeće donijelo odluku za izdvajanje sredstava koja će pomoći otklanjanju barijera za osobe sa posebnim potrebama, prilikom korištenja prilaza javnim ustanovama.
3.
Zmaj
evac
(K
otor
Var
oš)
2011
. Unapređenje odnosa zmeđu nevladinih rganizacija i lokalnih vlasti
Formirano neformalno tijelo – mreža udruženja građana i potpisan Sporazum o saradnji između opštine Kotor Varoš i lokalnih nevladinih organizacija.
2012
.
Sprječavanje nekontrolisane sječe šuma u planini Uzlomac
Aktivnosti su u toku, rezultat bi trebao biti obezbjeđivanje nesmetanog vodosnabdijevanja za mještane poduzlomačkih sela, smanjenje zamućenosti rječice Zmajevac.
4.
EKO
Le
onar
do
2009
.
Zagovaranje o informisanju o kvalitetu vazduha u opštinama i/RiTE Ugljevik, koje gravitiraju u zoni uticaja TE
Informacije o kvalitetu vazduha
27
(Lop
are)
Ugljevik za obavezu javnog i transparentnog izvještavanja o imisijama i emisijama u atmosferu, vodu i zemljište. Zagovaračka kampanja 'Reci ne plastičnim kesama', o smanjenju upotrebe PVC kesa na području opštine Lopare.
RiTE objavljuju opštine Tuzla, Bijeljina, Brčko Distrikt, Tehnički inistitut Bijeljina.
Povećana svijest građana o štetnosti plastičnih kesa.
2010
.
Zagovaranje izrade strateškog djelovanja EKOALICIJE SI BiH (39 NVO) za period 2011 -2013.
Izrađen i usvojen dokument na sastanku EKOALICIJE
2011
.
Zagovaranje izrade i primjene kriterijuma za raspodjelu sredstava iz budžeta opštine za NVO sektor.
Skupštinska odluka opštine Lopare o kriterijumima za raspodjelu sredstava.
2011
. Zagovaračka kampanja osnivanja ekološke patrole za opštinu Bijeljina
Kreirana održivost ekološke patrole, kao inovativan pristup u rješavanju nagomilanih problema životne sredine.
2012
. Zagovaranje izrade i potpisivanja Sporazuma opština-NVO sektor
Sporazum opština Lopare – NVO sektor
5.
Bist
ro
(Sar
ajev
o)
2006
- 20
12.
Udruženje “Bistro”putem svog portala www.bistrobih.ba konstantno informira ribolovce o nužnosti poštivanja Zakona o slatkovodnom ribarstvu. Ovo udruženje putem svog portala utiče na svijest građana o nužnosti drugačijeg odnosa prema vodama i prirodi uopšte. Promoviše se pokret “Uhvati i pusti”, sa naglaskom na zaštitu i puštanje kapitalnih riba.
Sve više ribolovaca prakticira sistem “Uhvati i pusti”, sve više ribolovaca reaguje na devastacije voda zagađenjem i krivolovom, te šalje svoje priloge za portal. Veliki broj ribolovaca otvoreno priznaje uticaj portala na promjenu njihove svijesti i početak ponašanja na vodi u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o načinu i alatima za obavljanje ribolova.
28
6.
Srps
ki o
mla
dins
ki
save
z
2011
.
Izrada akcionih planova za prevenciju i borbu protiv korupcije u zdravstvu, obrazovanju i policiji Brčko distrikta.
Usvojeni akcioni planovi u sve tri institucije
2010
. Uvođenje pozicije u Vladi Distrikta, koja će biti zadužena za rad s mladim ljudima
Zaposlen referent za mlade 20
08. Obezbjeđivanje prostora
za rad NVO sa akcentom na organizacije koje zastupaju mlade.
Izgradnja Gradskog omladinskog centra.
7.
Udr
užen
je
dist
rofič
ara
Dob
oj
2006
– 20
12. Donošenje Zakona o
socijalnoj zaštiti RS Donesen Zakon
2011
. Osnivanje Savjeta za socijalnu politiku i socijalnu zaštitu pri Skupštini opštine Doboj
Osnovan Savjet za socijalnu politiku i socijalnu zaštitu pri Skupštini opštine Doboj
2011
. Uspostaviti servis za personalnu asistenciju
Zagovaranje u toku
6. Zaključci i preporuke Izvještaj je potvrdio pretpostavke od kojih smo krenuli, a to su:
U BiH djeluje veliki broj članskih organizacija civilnog društva, ali je njihovo područje interesa nedovoljno isprofilirano. Na ovaj zaključak nas upućuje činjenica da su ispitanici prilikom popunjavanja upitnika zaokruživali više od tri od ukupno 29 ponuđenih područja djelovanja organizacije. Veoma mali broj organizacija se opredijelio za jednu ili eventualno dvije komplementarne oblasti. Navedeno korespondira odgovorima, na koje je većina ispitanika odgovorila potvrdno u upitniku, a tiče se prilagođavanja donatorskim prioritetima prilikom odabira tema za zagovaranje; Organizacije bazirane na članstvu često ne razumiju sam pojam zagovaranja, iako su
svoje kapaciteta u upitniku ocijenili visokom ocjenom. Iz obavljenih razgovora sa predstavnicima organizacija, možemo zaključiti da im ovaj pojam nije jasan, te da sam koncept zagovaranja razumijevaju segmentirano. Rijetki su oni koji razumiju šta sve podrazumijevaju aktivnosti zagovaranja.
29
Ono što je posebno evidentno iz odgovora ispitanika, jeste činjenica da vrlo rijetko svoje zagovaračke aktivnosti temelje na analizama politika koje su sami pripremili, a takođe vrlo rijetko prate implementaciju politika čije su donošenje zagovarali;
Zagovaračke aktivnosti organizacija civilnog društva posebno su limitirane zbog nepostojanja jasnog finansijskog plana, te nemogućnosti prikupljanja sredstava;
Izvještaj je pokazao nedovoljne kapacitete ovih organizacija u segmentu ljudskih resursa. Veliki broj ovih organizacija nema zaposlenog osoblja, te uglavnom poslove obavljaju volonterski.
Velika prednost ovih organizacija u odnosu na ostale organizacije civilnog društva, ogleda se u velikom broju članova koji su uključeni u aktivnosti ovih organizacija, ali je problem što oni nemaju dovoljno kapaciteta da jasno formuliraju svoje potrebe u vidu zagovaračkih aktivnosti.
Većina problema identifikovanih u zaključcima mogli bi se prevazići organizovanjem obuke u sljedećim oblastima:
1. Analiza javnih politika: Pregled osnovnih pojmova javne politike; Faze ciklusa javnih politika i specifična uloga aktera; Analiza problema u okviru javnih politika; Definiranje ciljeva u okviru javnih politika; Analiza aktera javnih polit ika; Instrumenti javnih polit ika i formuliranje opcija u okviru politika; Monitoring i evaluacija javnih politika; Osnovne karakteristike i struktura dokumenta koji se odnosi na javne politike.
2. Efektivno zagovaranje: Razumijevanje proaktivne strategije zagovaranja te različitih pristupa zagovaranja; Prepoznavanje osnovnih slabosti zagovaranja unutar civilnog društva u BiH i primjeri
dobre prakse; Razumijevanje razlike između ciljeva zagovaranja i ciljeva drugih programa i
projekata; Uloga glavnih ciljnih grupa u procesu planiranja i provođenju kampanje zagovaranja.
3. Planiranje u oblasti zagovaranja: Tehnike analize problema, uključujući učesnički model analize problema Odabir i definiranje jasnih i specifičnih ciljeva zagovaranja Analiza konteksta zagovaranja Analiza svih aktera zagovaračkog procesa Odabir ciljnih grupa Efektivne tehnike komuniciranja Akciono planiranje Monitoring i evaluacija u procesu zagovaranja
30
4. Rezultati provedenog anketiranja ukazuju na potrebu organizovanja obuke u oblasti prikupljanja sredstava za organizacije civilnog društva, budući da su svi ispitanici ovaj segment ocijenili niskim ocjenama.
31
Literatura:
Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva u IPA zemljama (TACSO) (2010.) Izvještaj procjene potreba u Bosni i Hercegovini, TACSO, Sarajevo. UNDP (2009) „Veze među nama: Društveni kapital u Bosni i Hercegovini-Nacionalni izvještaj o humanom razvoju", UNDP. Sarajevo. Žeravčić, G. (2008) „Analiza institucionalne saradnje između vladinog i nevladinog sektora u BiH" Kronauer Consulting, Sarajevo. Žeravčić, G. i Biščević, E. (2009.) „Analiza stanja civilnog društva u Bosni i Hercegovini; Civilno društvo,doprinosi razvoju strategije za stvaranje povoljnog okruženja Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Mi smo promjena, 2011. Sarajevo.
32
Dodatak 1: Spisak organizacija koje su učestvovale u istraživanju 1. NVO „Dječiji Pokret za Mir- Ljubav. Prijateljstvo“ Djeca Sarajeva, kontakt osoba: Ivana Mostarac, : 062/85 35 66, e – mail: [email protected] – www.djecasarajeva.ba
2. Ekološka udruga „Lijepa naša“ Čapljina, kontakt osoba: Marinko Dalmatin (063 323 811)
3. NVO “Perpetum mobile” – Centar za razvoj mladih i zajednice, kontakt osoba: Danka Božić, 051 303 310, 051 303 290, http://www.pm.rs.ba/
4. Savez gluhih i nagluhih Bosne i Hercegovine, Mostar, kontakt osoba: Nebojša Vavra, 036/342/¸136
5. Sportski savez općine Donji Vakuf, kontakt osoba: Sead Ćerić, 030 205 906, 061 173 482, [email protected]
6. Udruženje Teodora, Prijedor, kontakt osoba: Snježana Latinčić, 065 991 284
7. Udruženje građana "Zmajevac", Kotor Varoš, kontakt osoba: Mladen Tepić, 066 790 920, [email protected]
8. Plesni klub Flamenco, kontakt osoba: Namik Trutović, Tuzla, 063 890 099
9. Kuća otvorenog srca, Mostar, kontakt osoba: Jasna Jugo, 061 386 011, 062 107 518, [email protected], [email protected]
10. PRONI Centar za omladinski razvoj, Brčko, kontakt osoba: Katarina Vučković, : +387 49 217 695, [email protected]
11. Udruženje „Prijateljice obrazovanja Amica Educa“, Tuzla, kontakt osoba: Merima Salihbegović, 035/ 248 910; 035/257 366
12. Udruženje za protiveksplozivnu zaštitu, sigurnost radne i životne sredine – Atex, Tuzla, kontakt osoba: Rafo Jozić, [email protected], [email protected], 061 148 532
13. UG ‚’Aurora’’Sokolac, kontakt osoba: Jelena Dundić, 065-814-175, 057-448-483
14. Asocijacija informacijskih stručnjaka - bibliotekara, arhivista i muzeologa BAM, Sarajevo, kontakt osoba: Biserka Sabljaković, 033 275 969, 275 313, 275 405
15. Udruženje „Bistro“, Sarajevo, kontakt osoba: Senad Kapo, 061 188-093; 061 201-620; [email protected], [email protected], www.bistrobih.ba www.udruzenje.bistrobih.ba
16. Centar za održivi razvoj, Brčko, 049 216 608
17. Udruženje porodica djece i osoba s poteškoćama u razvoju „DAJTE NAM ŠANSU“, kontakt osoba: Ines Kavalec, tel/fax: 033/463-843 , Mob: 062/664-302 , mail: [email protected]
33
18. Demokratski omladinski pokret Sarajevo, kontakt osobe: Aldijana Ademović, Ernad Deni Čomaga 061/ 902 – 615 Jasenko Jovančić 066/ 054 – 373.
19. Udruženje distrofičara Doboj, kontakt osoba: Nada Stuhli, 053 221 630 [email protected]
20. Udruženje građana Ekološki pokret Jajce, kontakt osobe: Adila Gračić, Željka Marušić- Ladan
21. Ekološko udruženje Eko put, Bijeljina, kontakt osoba: Snežana Jagodić Vujić, 055 414 519, 065 332 896
22. Društvo za zaštitu okoliša i kulturno povijesnog nasljeđa Zapadna Hercegovina EKO-ZH Široki Brijeg, kontakt osoba: Mario Brekalo, [email protected]; [email protected]
23. Udruženje ‚’Ekološki pokret Drinić’’, Petrovac, kontakt osoba: Ljiljana Budimir, 066-830- 122
24. Udruženje za zaštitu flore i faune Lukavac, kontakt osoba: Emir Avdić, Mob: 061/874-289; e-mail: [email protected]
25. Udruženje građana „Giro di Sarajevo“, kontakt osoba: Haris Mušinović, 061 215 097
26. Hope and homes for children, Sarajevo, Jasmina Zulfikarpašić, 033 200 672, 200 693
27. Udruženje roditelja, djece i mladih sa posebnim potrebama ‚‘‘I MI POSTOJIMO‘‘, Velika Kladuša, 061/418-884, 037/770-146.
28. IPAK-Mladost gradi buducnosti, Tuzla, kontakt osobe: Amir Hasanović, 035 299 027/028, [email protected]
29. Udruženje građana „Klisa“ Srebrenica, kontakt osoba: Vjekoslava Perković, tel/fax: 056 / 440 – 430; mob: 065 / 905 – 139; E-mail: [email protected]
30. NVO „EKO-Leonardo“, Lopare, kontakt osoba: Boško Nikolić, 065/538-494, [email protected]
31. Udruženje roditelja hendikepirane djece i omladine ,,Leptir,,Srebrenica, kontakt osoba: Željka Katanić, 056-440-080 066 486 480 [email protected] ,[email protected]
32. Udruženje logoraša iz Zenice, kontakt osoba: Semir Pojskić, 062 148 663
33. Udruzenje „HO Lotosice” Tuzla, kontakt osoba: Enisa Bratanović, tel/fax 035 291 041, email: [email protected]
34. H.O. “Merhamet“, Doboj, kontakt osoba: Faketa Avdić, 065/875-326; 053/226-886
35. Udruženje „Mladi Volonteri“, Visoko, kontakt osoba: Belmin Debelac, 387 61 757 604
32
36. Udruženje Multiple Skleroze regije „Istočna Hercegovina“, Nevesinje, Branimir Tamindžija 065/475-060
37. UG NARKO-NE, kontakt osoba: Schildknecht Magdalena 033 215 088
38. ORNITOLOŠKO DRUŠTVO „NAŠE PTICE“, kontakt osoba: Dražen Kotrošan, 033/899014; 061/356670
39. Centar za unapređenje i promociju civilnog društva „Nova Zora“ Sokolac, kontakt osoba: Dragan Zoranović , 065/747191 ; e-mail: [email protected]
40. “Udruženje za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima“, Modriča, kontakt osoba: Ljijana Jovanović, 065-451-427, 065-753-403
41. Udruženje građana Oštra Nula, Banja Luka, kontakt osoba: Dražena Lepir, 065/088-850; e- mail: [email protected]
42. Udruzenje Roditelja cetvoro i vise djece „Roda“ Prijedor, kontakt osoba: Stupar Slavko
43. Rukometni klub-Rukometna škola „BSD“Grada Sarajeva, kontakt osoba: Bojan Mirkov, 061174230
44. Savez, udruženje penzionera –umirovljenika Tuzlanskog kantona, kontakt osoba: Meho Srabović, kontakt osoba: Meho Srabović, 035-274-285
45. Srpski Omladinski Savez, Brčko, kontakt osoba: Boro Ristić, 065/621-617
46. Udruženje penzionera – umirovljenika Općine Gradačac, kontakt osobe: Hajrudin Imširović, 035-816-201, 061-289-808 [email protected]
47. UFFBiH (Udruženje/Udruga za fizioterapiju federacije BiH, Sarajevo, kontakt osoba: Mirjana Dujmović, www.uffbih.ba, [email protected], mob. 066 909 218
48. Udruženje građana pogođenih ratnom štetom od 1991 do 1996 u BiH, Sarajevo, kontakt osoba: Ante Vico, 033/624-517 [email protected]
49. Unija za održivi povratak i integracije u BiH, kontakt osoba: Dženan Mašeti, 033 239 604
50. Omladinski centar „Vermont“, Suzana Andrić, 049/218-524; 065/518-289
51. Udruženje Žena, Vitorija 99, Jajce, kontakt osoba: Senka Zulum, 030654204 mob 065751629
52. Udruženje „Vlašić planet života“,Travnik, kontakt osoba: 030 511 910
53. Fonacija „Krila nade“, kontakt osoba: Marija Sarić, 033 650 715, [email protected]
54. Udruženje žene ženama, kontakt osoba: Indira Mujić, 033 219 640
33
Dodatak 2: Upitnik o procjeni kapaciteta
PROCJENA KAPACITETA ČLANSKIH OCD U OBLASTI ZAGOVARANJA Centar za promociju civilnog društva priprema izvještaj o procjeni zagovaračkih kapaciteta organizacija baziranih na članstvu u BiH u okviru TACSO projekta. Molimo da, ukoliko je vaša organizacija zasnovana na članstvu, upitnik ispod popunite i pošaljete na adresu: [email protected] do petka, 20.5.2012. godine.
Definicije osnovnih pojmova koje su korištene za potrebe ovog upitnika:
Organizacije bazirane na članstvu su udruženja i asocijacije koje prvenstveno zastupaju zajedničke interese svojih članova. Organizacije osiguravaju sredstva i rješenja u cilju povećavanja produktivnosti svojih članova i pružanja kvalitetnijih usluga.
Javno zagovaranje se definira kao proces čija je svrha postizanje društvenih promjena. Ono počinje od malih grupa koje dijele zabrinutost i inicijativu za promjenama oko određenog problema i spremne su posvetiti vrijeme, svoju stručnost i raspoložive resurse da bi došli do željene promjene. Zagovaranje se sastoji od niza aktivnosti koje se poduzimaju s ciljem mijenjanja politike, prakse ili stavova. Promjene su različite i mogu se odnositi na mijenjanje politike, zakonodavstva, državne strategije, ili čak na sveukupno stanovništvo. Tako da je zagovaranje govorenje u nečije ime, kako bi se prevazišli zajednički i društveni problemi.
UPITNIK Ime i prezime i pozicija ispitanika:
Naziv organizacije:
Sjedište:
34
Kontakti: Broj zaposlenih:
Broj volontera:
Izjava o misiji:
Područje djelovanja:
1. Ekologija 2. Filantropija 3. Demokratizacija 4. Izbori 5. Ekonomija i poslovna klima 6. Društvena odgovornost preduzeća 7. Rodna ravnopravnost 8. Izbjeglice i raseljena lica 9. Javna politika 10. Kultura i umjetnost 11. Manjine 12. Međunarodni odnosi 13. Mediji 14. Mirovni rad/razoružanje 15. Mladi 16. Obrazovanje 17. Naučno-istraživački rad 18. Osobe sa posebnim potrebama 19. Poslovni i profesionalni sektor 20. Prava (potrošača, djece, boraca, itd.) 21. Razvoj lokalne zajednice 22. Razvoj NVO sektora 23. Religija 24. Socijalne i humanitarne usluge 25. Sport 26. Volonterstvo 27. Zastupanje 28. Zdravstvo 29. Ostalo (molimo da specificirate)
35
Klasifikacija prema organizacijskom članstvu :
1. Profesionalna i strukovna udruženja (doktori, učtelji, poljoprivrednici, itd.) 2. Radnički sindikati 3. Religiozne ili duhovne grupe 4. Građanski pokreti 5. Kulturalne grupe ili udruženja (npr.umjetnost, muzika, film, teatar) 6. Organizacije za zaštitu ljudskih prava (manjine, potrošači, djeca, štediše i sl.) 7. Edukativne grupe (npr.udruženja roditelja – nastavnika…) 8. Zdravstvene grupe 9. Sportska udruženja 10. Omladinske grupe 11. Ženske grupe i organizacije 12. Humanitarne organizacije 13. Etničke grupe u zajednici 14. Organizacije za zaštitu okoline 15. Hobi organizacije (npr. klub skupljača markica, planinarska društva, ribarski klubovi
i sl.) 16. Organizacije proistekle iz rata 17. Udruženja izbjeglih i raseljenih
Ostalo Nivo djelovanja:
a) međunarodni
b) državni
c) entitetski
d) kantonalni
e) opštinski
36
Članstvo u mreži
(navesti naziv mreže)
Skala za ocjenjivanje (značenje ocjena od 1 do 5)
1. ne znam/nisam siguran/na 2. ne slažem se 3. mali dio izjave je tačan 4. djelimično se slažem 5. potpuno se slažem
A. ČLANSTVO
a. Svi članovi naše organizacije imaju svijest o značaju i ulozi organizacije kao zagovarača njihovih interesa i potreba u odnosu na institucije vlasti i druge institucije
1 2 3 4 5
b. Članovi su aktivno uključeni u odabir pitanja koje će organizacija zagovarati (pitanja koje naša organizacija zagovara su aktuelna i bitna za naše članove)
1 2 3 4 5
c. Članovi organizacije se uključuju u izradu strategije i implementaciju zagovaračkih aktivnosti
1 2 3 4 5
d. U planiranju aktivnosti zagovaranja vodi se računa o ravnopravnosti spolova.
1 2 3 4 5
B. UPRAVLJAČKA PRAKSA I STRUKTURA
1-Organizaciona struktura
a. U okviru naše organizacione strukture postoji definirana jedinica za zagovaranje (sektor ili osoba za ovu oblast).
1 2 3 4 5
37
b. Imamo kapacitet da dizajniramo i implementiramo aktivnosti zagovaranja (sektor zadužen za zagovaranje ili organizacija u cjelini)
1 2 3 4 5
c. Postoje utvrđene metode i procedure prikupljanja, analize, sinteze i distribuiranja podataka o glavnim pitanjima zagovaranja (tehnički i ljudski
kapaciteti)
1 2 3 4 5
C. STRATEGIJA ZAGOVARANJA
a. Članovi i osoblje organizacije su uključeni u identifikaciju problema, izradu programa, implementaciju aktivnosti i evaluaciju.
1 2 3 4 5
b. Naša organizacija provodi zagovaračke aktivnosti na bazi napisane strategije i akcionog plana
1 2 3 4 5
c. U stanju smo da napišemo policy paper (imamo kapacitet za formuliranje dokumenta praktične politike zasnovanog na analizi činjenica i podataka, odnosno da ponudimo alternativne mjere i politike za rješavanje osnovnog pitanja zagovaranja)
1 2 3 4 5
d. Naša organizacija javno prezentira rezultate zagovaračkih aktivnosti u
formi izvještaja / publikacija.
1 2 3 4 5
e. Naša organizacija koristi pisanje pisama, ulične akcije, izjave za medije i javne sastanke i druge metode radi uključivanja javnosti u naše zagovaračke aktivnosti
1 2 3 4 5
f. Nakon uspješnog okončanja kampanje zagovaranja (usvajanja odluke, zakona i sl.), aktivno smo uključeni u praćenje implementacije zagovaranog rješenja
1 2 3 4 5
D-LJUDSKI RESURSI
Posjedujemo odgovarajuće istraživačke kapacitete u oblasti analize javnih politika
a. Imamo plan edukacije osoblja i članova u oblasti zagovaranja, utvrđen na osnovu prethodno definiranih potreba
1 2 3 4 5
b. Zadovoljni smo nivoom znanja našeg osoblja u oblasti planiranja, provođenja, ocjenjivanja i praćenja zagovaračkog procesa.
1 2 3 4 5
c. Potrebna nam je dodatna edukacija u oblasti zagovaranja 1 2 3 4 5
38
E-FINANSIJSKI RESURSI
a. U godišnjim finansijskim planovima predviđamo sredstva
za zagovaračke aktivnosti
1 2 3 4 5
b. Imamo dugoročno osigurana sredstva za planiranje i provođenje
zagovaračkih aktivnosti.
1 2 3 4 5
c. Imamo plan prikupljanja sredstava za finansiranje zagovaračkih aktivnosti
1 2 3 4 5
d. Naša organizacija ima potrebna znanja i vještine za efikasno prikupljanje finansijskih sredstava
1 2 3 4 5
F-VANJSKA SARADNJA
a. Naša organizacija posjeduje razvijen sistem angažovanja konsultanata i identificiranja partnera koji će doprinijeti uspješnosti zagovaranja.
1 2 3 4 5
b. U planiranju i provođenju zagovaračkih akcija koristimo se raznim analizama, strategijama, studijama
1 2 3 4 5
c. U NVO sektoru postoji saradnja među NVO u planiranju i provođenju kampanja zagovaranja
1 2 3 4 5
d. Aktivno uključujemo volontere u kampanje zagovaranja
1 2 3 4 5
e. Imamo kontakte i saradnju sa ključnim donosiocima odluka i sposobni smo ih uključiti u dijalog
1 2 3 4 5
f. U određivanju tema naših zagovaračkih akcija veliku ulogu igraju donatorski prioriteti
1 2 3 4 5
39
g. Sarađujemo sa poslovnim i vladinim sektorom u realizaciji kampanja zagovaranja
1 2 3 4 5
h. Naša organizacija je poznata i mediji traže naše mišljenje i iskustvo u vezi određenih pitanja
1 2 3 4 5
i. Postojeće okruženje je pogodno za zagovaračke aktivnosti 1 2 3 4 5
G-UMREŽAVANJE I IZGRADNJA KOALICIJA
a. Naša organizacija učestvuje u izgradnji koalicija i mreža kako bi lakše
zagovarala određena pitanja.
1 2 3 4 5
b. Naša organizacija promovira ideju umrežavanja i saradnje kao nužan
element efikasnog zagovaranja NVO
1 2 3 4 5
c. Naša organizacija uživa ugled kod predstavnika vlasti, biznisa, donatora i javnosti uopšte, kao pouzdani izvor informacija znanja i iskustava
1 2 3 4 5
d. Zadovoljni smo postojećim mogućnostima za institucionalni dijalog sa predstavnicima vlasti
1 2 3 4 5
H-ODRŽIVOST
a. NVO posjeduje razvijene strategije za kratkoročni i dugoročni razvoj. 1 2 3 4 5
b.U planiranju i provođenju kampanja zagovaranja naša organizacija koristi iskustva i naučene lekcije iz sličnih prethodnih kampanja
1 2 3 4 5
c. Naše zagovaračke aktivnosti su podržane od strane članova /onih čije interese zagovaramo
1 2 3 4 5
d. Identifikovali smo stalne partnere (saveznike), na čiju saradnju možemo računati u provođenju zagovaračkih aktivnosti (lokalne institucije, poslovna zajednica, donatori, mediji, itd.)
1 2 3 4 5
HVALA!
