· RTF file2005-06-02 · Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu Prijedlog programa studija Odsjeka za informacijske znanosti Zagreb, 2005

Opisi predmeta

Odsjek za informacijske znanosti

Filozofski fakultet

Sveuilite u Zagrebu

Prijedlog programa studija

Odsjeka za informacijske znanosti

Zagreb, 2005.

1

Studij informacijskih znanosti

1. UVOD:Dosadanja iskustva, usporedni primjeri i razlog pokretanja studija

Studiji na Odsjeku za informacijske znanosti izvode se na Filozofskom fakultetu od ak. god. 1986./87. kao etverogodinji studij Informatologije sa smjerovima: ahivistika, bibliotekarstvo, muzeologija i ope informatologija te kao dvogodinji dopunski studiji arhivistike, bibliotekarstva, muzeologije i informatike, otvoren studentima svih struka sa sveuilita u Hrvatskoj. Pri utemeljenju etverogodinji studij zamiljen je kao zajedniki na prve dvije godine, a trea i etvrta godina bile su organizirane kao zasebni smjerovi. Zajednika jezgra studija bila je informatologija i zamiljeno je da kroz niz predmeta vezanih uz zajedniku teoriju informacijske znanosti i informacijske tehnologije, baze podataka, obradu grae, obradu jezika i zatitu grae svi studenti dobiju znanja koja su im potrebna za razvoj podruja, te primjenu i razvoj informacijskih sustava u kulturnim i informacijskim institucijama.

Ovi planovi i programi predlau se na osnovi najnovijih saznanja u podruju informacijskih znanosti i analize trita te imaju za cilj pripremiti studente za rad u kulturnim, informacijskim i obrazovnim institucijama (kole, knjinice, arhivi, muzeji, dokumentacijski centri) te tvrtkama koje imaju potrebu za informacijskim strunjacima. Posebna je zadaa studija, gledano u cjelini, osposobiti studente za rad u informacijskom drutvu, informacijskim institucijama, posebice kroz uporabu i razvoj informacijske tehnologije, osposobiti ih da znaju suraivati i osmisliti informacijski sustav (spisovodstvo/records management, analiza poslovnog okruenja, muzejska dokumentacija i osnove bibliotenog poslovanja) procijeniti kvalitetu izvora informacija i odrediti kriterije za odabir, obradu i pohranu , te znati e-poslovanje i upravljenje informacijama i znanjem.

Programi su usporedivi s programima amerikih (Syracuse University, Rutgers University, University of North Carolina) i britanskih akademskih ustanova (City University London, South Bank University London, University of Loughborough, Gordon University), akademskih ustanova u skandinavskim zemljama (Kraljevske kole za bibliotekarstvo i informacijsku znanost u Kopenhagenu) i u Nizozemskoj (Reinwardt Academie Amsterdam), te poljskim, ekim, maarskim i njemakim programima (Universitt Freiburg) i u skladu s temeljnim odrednicama meunarodnih strukovnih udruenja (arhivista, bibliotekara i muzealaca). Svi navedeni programi nalaze se dostupni u arhivu Odsjeka. Mnogi profesori iz navedenih Sveuilita bili su gosti predavai na naem Odsjeku, dok su nai profesori sudjelovali takoer kao gosti predavai na navedenim sveuilitima. U okviru Tempus projekta, Aspects of Organization and Information Systems: Curriculum Development, Odsjek je ve zapravo zapoeo prilagodbu studija bolonjskom procesu i izradu novih programa. U tri godine rada na projektu, profesori i asistenti proli su niz seminara i radionica za poboljanje izvoenja nastave i reorganizaciju studija.

Nastavljajui dosadanju tradiciju, Odsjek za informacijske znanosti predlae jedan preddiplomski studij i vie diplomskih studija. Svi su oni interdisciplinarno postavljeni i omoguuju da se kroz jezgre i izborne predmete (na Odsjeku, Fakultetu i Sveuilitu) mogu razviti svestrani interesi studenata, ali i zadovoljiti stvarne potrebe pojedinih podruja. Istovremeno je u njima osigurano proimanje nastavnih sadraja, ali i mogunost izbora i to pomou niza modula koji studentu osiguravaju specijalizaciju za pojedinu disciplinu u podruju informacijskih znanosti.

Svaki program diplomskog studija ima svoj naziv, uvod, uvjete upisa, nain studiranja, te opisan profil strunjaka za kojeg studente obrazuje.

Nastava se izvodi na hrvatskome jeziku, ali po potrebi moe se izvoditi i na stranome jeziku. Svi ponueni predmeti mogu biti izborni predmeti za druge studijske grupe na Odsjeku za informacijske znanosti, na svim odsjecima Filozofskog fakulteta i na Sveuilitu u Zagrebu.

2. Opi dio

2.1 Naziv: Studij informacijskih znanosti

2.2 Nositelj: Filozofski fakultet u Zagrebu; Izvoa: Odsjek za informacijske znanosti

2.3 Trajanje studija: 3+2 godine

2.4 Uvjeti upisa: zavrena srednja kola i poloen razredbeni ispit

Studiji

informacijskih

znanosti

Preddiplomski

studij

informacijskih znanosti

Diplomski

studiji

1

Studij arhivistike

Studij bibliotekarstva

Studij informatike

Studij

informatologije

Studij muzeologije i upravljanja batinom

Nastavniki

Istraivaki

2.5 Preddiplomski studij informacijskih znanosti

Odsjek za informacijske znanosti predlae jedan preddiplomski studij i vie diplomskih studija. Svi su oni interdisciplinarno postavljeni i omoguuju da se kroz jezgre i izborne predmete (na Odsjeku, Fakultetu i Sveuilitu) mogu razviti svestrani interesi studenata, ali i zadovoljiti stvarne potrebe pojedinih podruja. Istovremeno je u njima osigurano proimanje nastavnih sadraja, ali i mogunost izbora i to pomou niza modula koji studentu osiguravaju specijalizaciju za pojedinu disciplinu u podruju informacijskih znanosti, a to e biti vidljivo iz popisa predmeta u suplementu dokumenta o zavretku preddiplomskog studija.

Cilj je ovoga studija osposobiti studente za rad u organizacijama, ustanovama i informacijskim sreditima u kojima su potrebna znanja pretraivanja, vrednovanja i odabira informacija. Takoer je cilj osposobiti ih da razumiju temeljne pojmove disciplina informacijskih znanosti (graa, gradivo, realija; podatak, informacija, znanje) kao i upoznavanje osnovnih znanja vezanih uz poslovanje informacijskih institucija. Preddiplomski studij e osposobiti studente:

za obavljanje jednostavnijih poslova u razliitim informacijskim i kulturnim ustanovama kao i u tijelima javne uprave i vlasti, poduzeima i tvrtkama koje imaju potrebu za osobama koje znaju rukovati informacijama u novom tehnolokom okruenju, za daljnji diplomski studij arhivistike, bibliotekarstva, informatologije, informatike, te muzeologije i upravljanja batinom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

2.8. Naziv koji se stjee: prvostupnik / prvostupnica informacijskih znanosti

3. OPIS PROGRAMA

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta

1. semestar

Predmet

Sati

Bod

Osnove informacijske tehnologije*

1+2

3

Osnove klasifikacije*

1+1

3

Strani jezik (dvopredmetni)

0+2

1

Strani jezik (jednopredmetni)*

0+2

2

Matematika*

2+2

6

Logika za informatiare*

2+2

6

Izborni kolegiji iz ponude Odsjeka*

2+2

6

Izborni kolegiji iz ponude Odsjeka i Fakulteta*

2+2

6

Svi studenti obvezno upisuju sljedee kolegije: Osnove informacijske tehnologije, Osnove klasifikacije i strani jezik (dvopredmetni).

Kolegije s oznakom* obvezno upisuju studenti jednopredmetnog studija informatike.

2. semestar

Predmet

Sati

Bod

Batinske institucije

Osnove bibliotekarstva

Uvod u arhivsku teoriju i praksu

Organizacija znanja*

2+1

6

Osnove komunikacijske tehnologije*

Uvod u obradu prirodnog jezika

1+2

2+1

3

5

Strani jezik (dvopredmetni)

0+2

1

Strani jezik (jednopredmetni) *

0+2

2

Algoritmi i strukture podataka*

1+1

3

Raunalne mree*

1+1

3


4+4

12

Svi studenti obvezno upisuju sljedee kolegije: jedan od kolegija (Batinske institucije ili Osnove bibliotekarstva ili Uvod u arhivsku teoriju i praksu ili Organizacija znanja), jedan od kolegija (Osnove komunikacijske tehnologije ili Uvod u obradu prirodnog jezika) i Strani jezik (dvopredmetni).

Kolegije s oznakom* obavezno upisuju studenti jednopredmetnog studija informatike.

3. semestar

Predmet

Sati

Bod

Baze podataka*

2+2

6

Obrada teksta i jezika*

Spisovodstvo

Bibliografska organizacija I.

Uvod u muzeologiju

2+2

6

Izborni predmet iz ponude Fakulteta ili Odsjeka:

Uvod u raunalni govor*

Povijest knjige i knjinica

Povijest arhiva

1+1

3

Izborni predmet iz ponude Odsjeka za jednopredmetni studij*

4+4

12

Izborni kolegiji iz ponude Odsjeka i Fakulteta za jednopredmetni*

3+3

9

Svi studenti obvezno upisuju sljedee kolegije: Baze podataka, jedan od kolegija (Obrada teksta i jezika ili Spisovodstvo ili Bibliografska organizacija ili Uvod u muzeologiju) te izborni predmet iz ponude Fakulteta ili Odsjeka.


4. semestar

Predmet

Sati

Bod

Klasifikacijski sustavi

Sreivanje i opis arhivskog gradiva

Heritologija (2+1)

Multimedijski prikaz znanja*

2+2

6

Vjerojatnost i statistika*

2+2

6

Izborni kolegiji iz ponude Odsjeka ili Fakulteta*

1+1

3

Objektno i vizualno programiranje*

1+1+2

6


4+4

12

Svi studenti obvezno upisuju sljedee kolegije: jedan od kolegija (Klasifikacijski sustavi ili Sreivanje i opis arhivskog gradiva ili Heritologija ili Multimedijski prikaz znanja) te izborni kolegij iz ponude Odsjeka ili Fakulteta.


5. semestar

Predmet

Sati

Bod

Informacijski izvori i sluba

Osnovne upravljanja muzejskim zbirkama

Uvod u formalne jezike i automate*

Jezini inenjering*

Vrednovanje arhivskog gradiva

1+1+2

6


Dokumentacija u muzejima I.

Strojno prevoenje*

2+2

6


Jezine baze podataka*

1+1

3

Kriptologija*

2+2

6

Pretraivanje obavijesti i obrada prirodnog jezika*3

1+1

3

Izborni kolegiji iz ponude Odsjeka za jednopredmetni studij*

4+4

12

Izborni kolegiji iz ponude Odsjeka i Fakulteta za jednopredmetni studij *

2+2

6

Svi studenti obvezno upisuju sljedee kolegije: jedan od kolegija (Informacijski izvori i sluba ili Osnovne upravljanja muzejskim zbirkama ili Uvod u formalne jezike i automate ili Jezini inenjering ili Vrednovanje arhivskog gradiva) te dva izborna kolegija iz ponude Odsjeka ili Fakulteta.


6. semestar

Predmet

Sati

Bod

Osnove upravljanja informacijskim institucijama

2+2

6

Zatita knjininog i arhivskog gradiva

Zatita podataka*

Osnove zatite muzejskih zbirki

1+1

3

Izborni kolegiji iz ponude Odsjeka:

Teorija informacijske znanosti*

Digitalna knjinica I**

1+1

3

Praksa i zavrni rad za dvopredmetni studij***

14

Izborni kolegij iz ponude Fakulteta ili Odsjeka

1+1

3

Izborni kolegij iz ponude Odsjeka i Fakulteta za jednopredmetni studij*

2+2

6

Praksa jednopredmetni studij*

7

Zavrni rad za jednopredmetni studij*

8

Svi studenti obvezno upisuju sljedee kolegije: Osnove upravljanja informacijskim institucijama i jedan od kolegija (Zatita knjininog i arhivskog gradiva ili Zatita podataka ili Osnove zatite muzejskih zbirki), jedan od izbornih kolegija iz ponude Odsjeka, jedan od izbornih kolegija iz ponude Odsjeka ili Fakulteta, te praksu i zavrni rad.


**Obavezno upisuju studenti koji idu na diplomski studij bibliotekarstva.

***Studenti koji upisuju neki od diplomskih studija Odsjeka nisu obavezni izraditi zavrni rad.

OPISI KOLEGIJA: Vidi abecedni popis kolegija na kraju!

UVJETI IZVOENJA STUDIJA

Mjesto izvoenja studijskog programa: Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, te kulturne, obrazovne i informacijske institucije u kojima studenti obavljaju praksu.

Podaci o prostoru i opremi predvienoj za izvoenje studija: 2 raunalne uionice, informatiki laboratorij (InfoLab)

Optimalan broj studenata koji se mogu upisati: 75 (15 studenata jednopredmetnog studija informatike)

Opisi predmeta i kolegija abecednim redom kolegija

HYPERLINK \l "_Toc104194433" Naziv kolegija: Alati za obradu prirodnog jezika10

HYPERLINK \l "_Toc104194434" Naziv kolegija:Algoritmi i strukture podataka12

HYPERLINK \l "_Toc104194435" Naziv kolegija:Algoritmi i strukture prirodnih jezika13

HYPERLINK \l "_Toc104194436" Naziv kolegija: Arhitektura muzeja14

HYPERLINK \l "_Toc104194437" Naziv kolegija:Arhivsko zakonodavstvo15

HYPERLINK \l "_Toc104194438" Naziv kolegija: Autorski alati u nastavi jezika17

HYPERLINK \l "_Toc104194439" Naziv kolegija: Batina i razvoj19

HYPERLINK \l "_Toc104194440" Naziv kolegija: Batinske institucije20

HYPERLINK \l "_Toc104194441" Naziv kolegija: Baze podataka21

HYPERLINK \l "_Toc104194442" Naziv kolegija: Baze podataka u internetskom okruenju22

HYPERLINK \l "_Toc104194443" Naziv kolegija: Bibliografska organizacija I.23

HYPERLINK \l "_Toc104194444" Naziv kolegija:Bibliografska organizacija II.25

HYPERLINK \l "_Toc104194445" Naziv kolegija: Bibliometrija27

HYPERLINK \l "_Toc104194446" Naziv kolegija: asopisi i znanstvena komunikacija29

HYPERLINK \l "_Toc104194447" Naziv kolegija: itanje i pismenost30

HYPERLINK \l "_Toc104194448" Naziv kolegija: Digitalizacija i migracija dokumenata31

HYPERLINK \l "_Toc104194449" Naziv kolegija: Digitalizacija povijesnih tekstova33

HYPERLINK \l "_Toc104194450" Naziv kolegija: Digitalna knjinica I34

HYPERLINK \l "_Toc104194451" Naziv kolegija: Digitalna knjinica II35

HYPERLINK \l "_Toc104194452" Naziv kolegija:Digitalni arhivi37

HYPERLINK \l "_Toc104194453" Naziv kolegija: Diskurs i dijaloki sustavi39

HYPERLINK \l "_Toc104194454" Naziv kolegija: Djeja knjievnost41

HYPERLINK \l "_Toc104194455" Naziv kolegija: Dokumentacija u muzejima I42

HYPERLINK \l "_Toc104194456" Naziv kolegija: Dokumentacija u muzejima II44

HYPERLINK \l "_Toc104194457" Naziv kolegija:Dvojezina i viejezina leksikografija45

HYPERLINK \l "_Toc104194458" Naziv kolegija:Elektroniko poslovanje46

HYPERLINK \l "_Toc104194459" Naziv kolegija: Engleski jezik47

HYPERLINK \l "_Toc104194460" Naziv kolegija: Epistemologija informacijske znanosti48

HYPERLINK \l "_Toc104194461" Naziv kolegija: Europsko obrazovanje50

HYPERLINK \l "_Toc104194462" Naziv kolegija: Heritologija52

HYPERLINK \l "_Toc104194463" Naziv kolegija: Hrvatska rjenika batina53

HYPERLINK \l "_Toc104194464" Naziv kolegija: Hrvatski jezik54

HYPERLINK \l "_Toc104194465" Naziv kolegija:Indeksni jezici55

HYPERLINK \l "_Toc104194466" Naziv kolegija: Informacijski izvori i sluba56

HYPERLINK \l "_Toc104194467" Naziv kolegija:Informacijski izvori i sustavi u arhivima58

HYPERLINK \l "_Toc104194468" Naziv kolegija: Informacijska politika59

HYPERLINK \l "_Toc104194469" Naziv kolegija: Informacijske tehnologije u obrazovanju61

HYPERLINK \l "_Toc104194470" Naziv kolegija: Informacijsko zakonodavstvo i etika62

HYPERLINK \l "_Toc104194471" Naziv kolegija: Internetska kultura64

HYPERLINK \l "_Toc104194472" Naziv kolegija:Jednojezina leksikografija66

HYPERLINK \l "_Toc104194473" Naziv kolegija: Jezine baze podataka67

HYPERLINK \l "_Toc104194474" Naziv kolegija: Jezini inenjering68

HYPERLINK \l "_Toc104194475" Naziv kolegija: Kauzalne mree70

HYPERLINK \l "_Toc104194476" Naziv kolegija: Klasifikacijski sustavi71

HYPERLINK \l "_Toc104194477" Naziv kolegija: Knjiga i itanje72

HYPERLINK \l "_Toc104194478" Naziv kolegija: Knjinice za djecu i mlade74

HYPERLINK \l "_Toc104194479" Naziv kolegija: Knjinini informacijski sustavi75

HYPERLINK \l "_Toc104194480" Naziv kolegija: Knjinina statistika76

HYPERLINK \l "_Toc104194481" Naziv kolegija: Knjinino upravljanje77

HYPERLINK \l "_Toc104194482" Naziv kolegija: Kombinatorika i grafovi78

HYPERLINK \l "_Toc104194483" Naziv kolegija:Konceptualna leksikografija (Izrada tezaurusa)79

HYPERLINK \l "_Toc104194484" Naziv kolegija:Korpusna leksikografija80

HYPERLINK \l "_Toc104194485" Naziv kolegija: Kriptologija82

HYPERLINK \l "_Toc104194486" Naziv predmeta: Kultura i identitet84

HYPERLINK \l "_Toc104194487" Naziv kolegija: Kulturni turizam85

HYPERLINK \l "_Toc104194488" Naziv kolegija:Leksikografija86

HYPERLINK \l "_Toc104194489" Naziv kolegija: Logiko programiranje88

HYPERLINK \l "_Toc104194490" Naziv kolegija: Logika za informatiare89

HYPERLINK \l "_Toc104194491" Naziv kolegija: Marketing batine90

HYPERLINK \l "_Toc104194492" Naziv kolegija: Matematika91

HYPERLINK \l "_Toc104194493" Naziv kolegija: Medijska kultura92

HYPERLINK \l "_Toc104194494" Naziv kolegija:Metapodaci u spisovodstvu93

HYPERLINK \l "_Toc104194495" Naziv kolegija: Metoda ankete94

HYPERLINK \l "_Toc104194496" Naziv kolegija: Metodika informatike I95

HYPERLINK \l "_Toc104194497" Naziv kolegija: Metodika informatike II97

HYPERLINK \l "_Toc104194498" Naziv kolegija: Metodika rjeavanja zadataka99

HYPERLINK \l "_Toc104194499" Naziv kolegija: Multimedijski prikaz znanja100

HYPERLINK \l "_Toc104194500" Naziv kolegija: Muzejske izlobe101

HYPERLINK \l "_Toc104194501" Naziv kolegija: Muzejske zbirke102

HYPERLINK \l "_Toc104194502" Naziv kolegija: Nakladnitvo i knjiarstvo103

HYPERLINK \l "_Toc104194503" Naziv kolegija:Objektno i vizualno programiranje104

HYPERLINK \l "_Toc104194504" Naziv kolegija: Obrada teksta i jezika105

HYPERLINK \l "_Toc104194505" Naziv kolegija: Organizacija informacijskih izvora i grae107

HYPERLINK \l "_Toc104194506" Naziv kolegija: Organizacija znanja108

HYPERLINK \l "_Toc104194507" Naziv kolegija: Osnove bibliotekarstva109

HYPERLINK \l "_Toc104194508" Naziv kolegija: Osnove informacijske tehnologije111

HYPERLINK \l "_Toc104194509" Naziv kolegija: Osnove klasifikacije113

HYPERLINK \l "_Toc104194510" Naziv kolegija: Osnove komunikacijske tehnologije114

HYPERLINK \l "_Toc104194511" Naziv kolegija: Osnove muzejske komunikacije115

HYPERLINK \l "_Toc104194512" Naziv kolegija: Osnove upravljanja informacijskim institucijama116

HYPERLINK \l "_Toc104194513" Naziv kolegija: Osnove upravljanja muzejskim zbirkama117

HYPERLINK \l "_Toc104194514" Naziv kolegija: Osnove zatite muzejskih zbirki118

HYPERLINK \l "_Toc104194515" Naziv kolegija: Poslovne izvjesnice119

HYPERLINK \l "_Toc104194516" Naziv kolegija:Povijest arhiva120

HYPERLINK \l "_Toc104194517" Naziv kolegija:Povijest institucija u Hrvatskoj121

HYPERLINK \l "_Toc104194518" Naziv kolegija: Povijest knjige i knjinica123

HYPERLINK \l "_Toc104194519" Naziv: Praksa I. posjeti knjinicama124

HYPERLINK \l "_Toc104194520" Naziv: Praksa II.125

HYPERLINK \l "_Toc104194521" Naziv kolegija: Prepoznavanje i sinteza govora126

HYPERLINK \l "_Toc104194522" Naziv kolegija: Pretraivanje obavijesti i obrada prirodnog jezika127

HYPERLINK \l "_Toc104194523" Naziv kolegija: Prikaz rjenikoga znanja128

HYPERLINK \l "_Toc104194524" Naziv kolegija: Primjena raunala u nastavi jezika129

HYPERLINK \l "_Toc104194525" Naziv kolegija: Programiranje baze podataka131

HYPERLINK \l "_Toc104194526" Naziv kolegija: Programiranje naprednih Web aplikacija132

HYPERLINK \l "_Toc104194527" Naziv kolegija:Projektiranje informacijskih sustava133

HYPERLINK \l "_Toc104194528" Naziv kolegija: Raunalna obrada povijesnih tekstova134

HYPERLINK \l "_Toc104194529" Naziv kolegija: Raunalne mree135

HYPERLINK \l "_Toc104194530" Naziv kolegija: Raunalni gramatiki modeli136

HYPERLINK \l "_Toc104194531" Naziv kolegija: Raunarska lingvistika137

HYPERLINK \l "_Toc104194532" Naziv kolegija: Radionica kreativne nastave informatike138

HYPERLINK \l "_Toc104194533" Naziv kolegija: Radionica kreativne nastave u kolskoj knjinici139

HYPERLINK \l "_Toc104194534" Naziv kolegija: Slubene publikacije i informacije140

HYPERLINK \l "_Toc104194535" Naziv kolegija: Socijalne vjetine u interpersonalnim odnosima141

HYPERLINK \l "_Toc104194536" Naziv kolegija: Sociologija kulture142

HYPERLINK \l "_Toc104194537" Naziv kolegija: Specijalne knjinice i zbirke143

HYPERLINK \l "_Toc104194538" Naziv kolegija: Spisovodstvo144

HYPERLINK \l "_Toc104194539" Naziv kolegija:Sreivanje i opis arhivskog gradiva146

HYPERLINK \l "_Toc104194540" Naziv kolegija:Strani jezik148

HYPERLINK \l "_Toc104194541" Naziv kolegija: Strojno prevoenje149

HYPERLINK \l "_Toc104194542" Naziv kolegija:Stvaranje i upravljanje spisovodstvenim sustavima151

HYPERLINK \l "_Toc104194543" Naziv kolegija: Sustavi za organizaciju znanja152

HYPERLINK \l "_Toc104194544" Naziv kolegija: Sustavi za oznaivanje i pretraivanje153

HYPERLINK \l "_Toc104194545" Naziv kolegija: Sveuilino knjiniarstvo155

HYPERLINK \l "_Toc104194546" Naziv kolegija: kolske knjinice156

HYPERLINK \l "_Toc104194547" Naziv kolegija: Teorija informacijske znanosti157

HYPERLINK \l "_Toc104194548" Naziv kolegija:Teorija prevoenja i primjene158

HYPERLINK \l "_Toc104194549" Naziv kolegija:Teorija sintaksne analize i primjene160

HYPERLINK \l "_Toc104194550" Naziv kolegija:Terenska nastava studija bibliotekarstva162

HYPERLINK \l "_Toc104194551" Naziv kolegija:Terminoloki seminar163

HYPERLINK \l "_Toc104194552" Naziv kolegija: Umjetna inteligencija164

HYPERLINK \l "_Toc104194553" Naziv kolegija:Upravljanje i poslovanje u arhivima165

HYPERLINK \l "_Toc104194554" Naziv kolegija: Upravljanje identitetom166

HYPERLINK \l "_Toc104194555" Naziv kolegija: Upravljanje informacijama i znanjem167

HYPERLINK \l "_Toc104194556" Naziv kolegija: Upravljanje u muzejima168

HYPERLINK \l "_Toc104194557" Naziv kolegija:Uvod u arhivsku teoriju i praksu169

HYPERLINK \l "_Toc104194558" Naziv kolegija: Uvod u enciklopediku170

HYPERLINK \l "_Toc104194559" Naziv kolegija:Uvod u formalne jezike i automate172

HYPERLINK \l "_Toc104194560" Naziv kolegija: Uvod u istraivake metode174

HYPERLINK \l "_Toc104194561" Naziv kolegija: Uvod u izvjetajne sustave i slube176

HYPERLINK \l "_Toc104194562" Naziv kolegija: Uvod u leksikografiju177

HYPERLINK \l "_Toc104194563" Naziv kolegija: Uvod u metodologiju drutvenih istraivanja178

HYPERLINK \l "_Toc104194564" Naziv kolegija:Uvod u muzeologiju179

HYPERLINK \l "_Toc104194565" Naziv kolegija: Uvod u obradu prirodnog jezika180

HYPERLINK \l "_Toc104194566" Naziv kolegija: Uvod u raunalni govor182

HYPERLINK \l "_Toc104194567" Naziv kolegija: Uvod u teoriju organizacije znanja183

HYPERLINK \l "_Toc104194568" Naziv kolegija:Uvod u terminologiju i terminografiju184

HYPERLINK \l "_Toc104194569" Naziv kolegija: Virtualni muzej186

HYPERLINK \l "_Toc104194570" Naziv kolegija: Vjerojatnost i statistika187

HYPERLINK \l "_Toc104194571" Naziv kolegija:Vrednovanje arhivskog gradiva188

HYPERLINK \l "_Toc104194572" Naziv kolegija: Zatita elektronikog gradiva189

HYPERLINK \l "_Toc104194573" Naziv kolegija:Zatita knjininog i arhivskog gradiva191

HYPERLINK \l "_Toc104194574" Naziv kolegija: Zatita muzejskih zbirki193

HYPERLINK \l "_Toc104194575" Naziv kolegija: Zatita podataka194

HYPERLINK \l "_Toc104194576" Naziv kolegija: Znakovi u komunikaciji195

Naziv predmeta: Obrada jezika i pisanog teksta

Naziv kolegija: Alati za obradu prirodnog jezika

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni za sve jezicne grupe na FF-u

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara na tjedan

Uvjeti: nema uvjeta

Ispit: pismeni

Sadraj:

Jedan od vanih pristupa obradi prirodnog jezika je statistiki pristup. Osim to je vaan za obradu jezika, koristi se i u aplikacijama kao to su sve popularnija bioinformatika i rudarenje podataka (data mining). Kolegij daje uvid u modele jezika i saima najosnovnije tehnike. Kolegij je podijeljen u dvije tematske cjeline: modele i metode. Modeli obuhvaaju Zipfov zakon (uvod u statistiku jezika), Skrivene Markovljeve modele i s njima vezane algortime (Viterbijev, Baum-Welchov, entropijski). Metode ukljuuju upoznavanje s alatima za rad s tekstom, a to su: UNIX-ovi alati, AWK i Perl.

Cilj ope i specifine kompetencije:

Cilj kolegija je da studenti steknu osnovna znanja o primjeni i funkcioniranju statistikih metoda i algoritama za obradu prirodnog jezika. Studenti se trebaju osposobiti za prikupljanje, analizu i izradu statistike analize prikupljenih podataka, prema nekom od zadanih modela.

Praenje kvalitete i uspjenosti predmeta: Provjera kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta vrit e se kombiniranjem unutranje i vanjske evaluacije. Unutranju evaluaciju init e nastavnici i studenti. Evaluacija e se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat emo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Literatura:

Osnovna

Chris Brew and Mark Moens. Data-intensive linguistics. University of Edinburgh, 1999.TomChristiansen and NathanTorkington. Perl cookbook. O'Reilly, 2nd edition., 2003.

Dopunska

Christopher Manning and Hinrich Schutze. Foundations of Statistical NLP. MIT Press, 1999. Eugene Charniak. Statistical Language Learning. MIT Press, 1996.

WordNet: An Electronic Lexical Database, Christiane Fellbaum, ed., 1998.

Seminarska

Steven Abney. Statistical Methods and Linguistics. In The Balancing Act, Judith Klavans and Philip Resnik, eds, MIT Press, 1996, Chapter 1. Vasileios Hatzivassiloglou. Do we Need Linguistics When We Have Statistics? A Comparative Analysis of the Contributions of Linguistic Cues to a Statistical Word Grouping System. In The Balancing Act, Judith Klavans and Philip Resnik, eds, MIT Press, 1996, Chapter 4.L. R. Rabiner and B. H. Juang. An Introduction to Hidden Markov Models. IEEE ASSP Magazine 3(1), 1986, pp 4-16. Julian Kupiec. Robust Part-of-Speech Tagging Using a Hidden Markov Model. Computer Speech and Language 6, 1992, pp. 225-242. Ralph Weischedel, Marie Meteer, Richard Schwartz, Lance A. Ramshaw, and Jeff Palmucci. Coping with ambiguity and unknown words through probabilistic models. Computational Linguistics 19(2), 1993, pp. 359--382. Hang Li and Naoki Abe. Generalizing Case Frames Using a Thesaurus and the MDL Principle. Computational Linguistics, Vol. 24(2), 1998, pp.217-244.Adam Berger, Stephen Della Pietra, and Vincent Della Pietra. A maximum entropy approach to natural language processing. Computational Linguistics 22(1), 1996.

Naziv predmeta:Algoritmi i strukture podataka

Naziv kolegija:Algoritmi i strukture podataka

ECTS-bodovi:6

Jezik:hrvatski

Trajanje:1 semestar

Status:obvezan za jednopredmetni studij, izborni za ostale studije na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave:1 sat predavanja - 1 sat vjebi

Uvjeti:nema uvjeta

Ispit:Pismeni i usmeni

Sadraj:

Uvod. Osnovni tipovi podataka. Jednostavne i sloene strukture podataka. Algoritam: pojam, oblikovanje i temeljni algoritamski konstrukti. Jezici za programiranje: generacije jezika za programiranje, definiranje jezika za programiranje, sintaksa i semantika,tipovi i strukture podataka. Osnovna struktura Pascala: leksika struktura, sintaktikastruktura, globalna semantika. Tipovi podataka, konstante i varijable. Izrazi. Unos i ispis vrijednosti. Jednostavne naredbe. Sloene naredbe. Funkcije i procedure. Sloeni tipovi podataka: niz, polje, skup, slog i datoteka. Dinamike strukture podataka. Objekti. Liste: red, stog, jednostruko i dvostuko povezana lista. Rekurzivne strukture i algoritmi. Stabla. Raspreno adresiranje. Osnovni algoritmi sortiranja. Pretraivanje.

Na vjebama prikazati realizaciju svih algoritama, tipova i struktura podataka u odabranom jeziku za programiranje. Studenti trebaju samostalno definirati strukturu podataka i algoritam postavljenog problema i realizirati ga u jeziku za programiranje.


Dati temeljna znanja iz discipline algoritama i struktura podataka te ih prikazati u izabranom jeziku za programiranje (Pascal) i osposobiti studente za samostalno definiranje algoritma i strukture podataka u rjeavanju postavljenih problema. Predavanja se izvode klasino i prikazom na raunalu. Vjebe se izvode na raunalima.


Obvezna literatura

DOVEDAN, Zdravko: Pascal i programiranje (1), Zagreb, don, 1995.

Dopunska literatura

DOVEDAN, Zdravko; SMILEVSKI, Mirko; STAMENKOVI, Milan: PASCAL i programiranje, ZOTKS, Ljubljana, 1989.WIRTH, Niclaus: Algorithms + Data Structures = Programs, Prentice-Hall, 1976.

Naziv predmeta:Razumijevanje i strojna obrada prirodnih jezika

Naziv kolegija:Algoritmi i strukture prirodnih jezika

ECTS-bodovi:6

Jezik:hrvatski

Trajanje:1 semestar

Status:izborni

Oblik nastave:1 sat predavanja 1 sat seminara 2 sata vjebi

Uvjeti:Teorija sintaksne analize i primjene

Ispit:pismeni + seminarski rad

Sadraj:

Uvod. Lingvistike osnove. Opi model razumijevanja prirodnih jezika. Morfoloka analiza. Leksika analiza. Sintaktika analiza. Semantika analiza. Pragmatska analiza. Transformacijske generativne gramatike. Mree prijelaza: RTN i ATN. Nacrt sustava prirodnih jezika.

Kroz seminarske radove realizirati odgovarajui algoritam.


Dati temeljna znanja iz discipline razumijevanja prirodnih jezika i prikazati algoritme za izvoenje morfoloke, leksike, sintaksne i semantike analize prirodnih jezika. Osposobiti studente da primijene sva steena znanja iz teori, je algoritama, programiranja i formalnih jezika u samostalnoj izvedbi odabranih algoritama i definiranju strukture prirodnih jezika.


Obvezna literatura

MANNING; SCHTZE: Foundations of Statistical Natural Language Processing, MIT Press. Cambridge, MA: 1999. Harris, M.D.: Introduction to Natural Language Processing. Prentice Hall, 1985.

Dopunska literatura

Frenzel, L. E. Jr.: Crash Course in Artificial Intel-ligence and Expert systems. Howard W Sams and Co., 1987.

Naziv predmeta: Muzejska institucija

Naziv kolegija: Arhitektura muzeja

ECTS bodovi: 3


Status: obvezni izborni kolegij struke

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno

Uvjeti: bez uvjeta

Ispit: seminarski rad

Sadraj:

Uvod: arhitektura muzeja kao osobita graditeljska vrsta; Analiza funkcija muzeja i njihov preslik u organizaciji prostora; Povijest muzejske arhitekture; Muzejska i galerijska arhitektura u Hrvatskoj i Zagrebu; Suvremena muzejska arhitektura; Portreti: Frank Garry, Daniel Liebeskind; Prenamijenjene zgrade za muzeje adaptacije (Zagreb London); Proces izgradnje nove muzejske zgrade; Vanost funkcionalnog muzeolokog programa; Tipologija prostora; Posebni zahtjevi mikroklime; Osvjetljenje u muzejima; Upravljanje muzejskom zgradom; Pitanja sigurnosti zgrade; Zakljuak


Spoznati vanost muzejske arhitekture kao resursa muzeja; osvijestiti sve elemente muzejske arhitekture, a koji odslikavaju tehnologiju rada muzeja; osposobiti studente za sastavljanje muzeolokog programa i kvalitetnu suradnju s arhitektima; spoznati zgradu kao izvor i kao predmet upravljanja.


Obvezna literatura:

Henderson, J. Museum architecture. Gloucester, Mass: Rockport Publishers, 2001.Laszlo, . Arhitekti i muzealci. Vijesti muzealaca i konzervatora, br. 4, 2001, str. 44-49.

Preporuena:

Maroevi, I. Novija muzejska arhitektura u Hrvatskoj. u: ovjek i prostor, br. 3, 1986.Ritchie, I. An architect's view of recent developments in European museums. u: Towards the Museum of the Future. London, N.Y: Routledge, 1994, 7-30.

Naziv predmeta:Arhivsko zakonodavstvo

Naziv kolegija:Arhivsko zakonodavstvo

ECTS-bodovi:6

Jezik:hrvatski

Trajanje:1 semestar

Status:obvezni

Oblik nastave:2 sata predavanja i 2 sata seminara

Uvjeti:nema uvjeta

Ispit:usmeni ispit

Sadraj:

Uvodne napomene: definicija i sadraj predmeta, kultura i kulturne djelatnosti, zakonski propisi u kulturnim djelatnostima, kulturna batina i kulturna politika (zatita spomenika kulture i prirode, biblioteke, muzeji, arhivi), kinematografija, mnogoznani pojam tisak i informiranje, posebno radio difuzija i televizija, organizacije i udruivanja, kazalite i glazbene djelatnosti, savezna i federalna pravna regulacija.

Meunarodno arhivsko zakonodavstvo. Meunarodni arhivski sporazumi: povijest i suvremene tendencije.

Meunarodne konvencije o zatiti kulturnih dobara u sluaju ratnih opasnosti ili elementarnih nepogoda (Haka konvencija, Unidroit konvencija). UNESCO i arhivi. Meunarodni arhivski sporovi.

Razvitak arhivskog zakonodavstva u Hrvatskoj. Zakoni, provedbeni propisi, deklaracije, zakoni, odluke, ukazi, naredbe, pravilnici, uputstva, rjeenja i interni propisi.

Preporuke. Obrada naela zakona i elemenata naela. Obrada nekoliko najznaajnijih provedbenih propisa. Propisi o radu i nadlenostima arhiva. Propisi o slobodnom pristupu informacijama, tajnost podataka, zatita osobnosti, prava i interesa pojedinaca i kolektiva.

Autorska prava. Pravna valjanost zapisa na nekonvencionalnim medijima, strojno itljivi zapisi.

Arhivi i javnost: upoznavanje s ulogom arhiva u drutvu i s organizacijom rada s korisnicima.


Studenti upoznaju naela zatite kulturnih dobara te meunarodno i hrvatsko arhivsko zakonodavstvo, kao i propise o pravu na pristup informacijama, o zatititi prava pojedinaca i ostale propise vane za rad s informacijama i arhivskim gradivom.


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

M. Rasti (priredio), Arhivi i arhivsko gradivo. Zbirka pravnih propisa 1828-1997., Zagreb, Hrvatski dravni arhiv, 1998.B. Stulli, Arhivistika i arhivska sluba. Studije i prilozi. Zagreb, Hrvatski dravni arhiv, 1997.B. Stulli (ur.), Prirunik iz arhivistike, Zagreb, Hrvatski dravni arhiv, 1977., poglavlje XX, str. 310-319.

Zatita osobnih podataka i dostupnost informacija. Preporuke Vijea Europe, Zagreb 2002.

Popis literature koja se preporuuje kao dopunska:

Herv Bastien, Droit des archives. La documentation Franaise, Paris 1996.R. Beautier, Arhivi u meunarodnom ivotu, Arhivist, 2, 1961, str. 117-173.

Etiki kodeks arhivista. Hrvatski dravni arhiv, Zagreb 1997.Josip Kolanovi, Osnovna naela i smjernice nacrta novoga arhivskog zakona, Arhivski vjesnik 37 (1994), str. 49-61.

Naziv predmeta: Autorski alati u nastavi jezika

Naziv kolegija: Autorski alati u nastavi jezika

ECTS bodovi: 3

Jezik: hrvatski/ engleski/ francuski


Status: obavezni/ izborni

Oblik nastave: 1 sat predavanja, 1 sat seminara

Uvjeti: nema uvjeta

Ispit: pismeni + seminar s praktinom primjenom + usmeni

Sadraj:

Predmet pretpostavlja kombinaciju praktine primjenom autorskih alata, teoriju, evaluaciju postojeih alata i metodike aspekte vezane uz primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavi jezika. Studenti e primjenjivati autorske alate neovisno o jeziku koji se pouava te samostalno izraivati testova, kvizove, krialjke, zadatke vezane uz preureivanje reenice, popunjavanje praznina, pisanje, sluanje, memorija, kroz najrazliitije interaktivne vjebe s ukljuenim multimedijskim elementima. Koristei mehanizam povratne informacije i odgovarajuu metodiku primjenu novih tehnologija u nastavi jezika, evaluirat e se postojei autorski alati i edukativni programi. Studenti e se upoznati s razliitim oblicima jezinih tehnologija koje se mogu primijeniti u nastavi, semantikim Webom i tehnologijama koje stoje u pozadini autorskih alata kao to su DHTML, Java, Java Script, XML, koristei takoer i sustav uenja na daljinu (e-learning) kao nadogradnju na klasian oblik nastave.

Kroz seminarski rad studenti e samostalno prezentirati odgovarajui autorski alat, analizirati moguu primjenu u nastavi, izraditi skup interaktivnih vjebi i evaluirati postojei model ili izraditi web stranicu primjenjujui pri tome razliite vrste autorskih alata.


Upoznati studente s moguom primjenom autorskih alata u nastavi jezika, teorijskim postavkama vezanim uz primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije i evaluacijom postojeeg softvera uz odgovarajuu metodiku primjenu. Kroz vjebe koje prate predavanja studenti e samostalno izraivati vjebe uz primjenu autorskih alata, a kroz seminarski rad prezentirati postojei autorski alat, evaluirati ga, izraditi skup interaktivnih vjebi i predloiti mogue oblike primjene u nastavi jezika.


Obvezna literatura:

Trondsen, E. et al. Authoring Tools: Perspectives on Current and Future Developments, LoD Bulletin, Fourth Quarter, 2003.Chambers, A.; Davies, G. (Eds). ICT and Language Learning, A European Perspective. Lisse, Sweets & Zeitlinger Publishers, 2001.Bickerton D., Stenton T.; Temmermann M.Criteria for the evaluation of authoring tools in language education. Information and Communications Technologies in language learning: a European perspective. Lisse: Swets & Zeitlinger, 2001.Davies, Graham. ICT and modern foreign languages: learning opportunities and training needs. International Journal of English Studies 2, 1: Monograph Issue, New Trends in Computer Assisted Language Learning and Teaching, 2002.// Abridged: Scottish Languages Review 8, June 2003.

Dopunska literatura:

Davies G.D. Lessons from the past, lessons for the future: 20 years of CALL. New technologies in language learning and teaching. Strasbourg: Council of Europe, 1997./ Updated version, 2001.Cameron, Keith, Editor. CALL: Media, Design, & Applications. Lisse (Netherlands): Swets and Zeitlinger Publishers, 1999.McCarthy B. Choice and constraint in software design, ON-CALL 8, 2, 1998. Authoring Tool Accessibility Guidelines. W3C Recommendation, 2000. (http://www.w3.org/TR/WAI-AUTOOLS/)

Naziv predmeta: Batina i razvoj

Naziv kolegija: Batina i razvoj

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski jezik

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Status: obvezatni kolegij struke

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara

Uvjeti: bez uvjeta

Ispit: usmeni

Sadraj:

Uvodno predavanje svijet danas: ideje, pokreti, opasnosti; Svijet i razvoj, odrivi razvoj; Kolektivno pamenje; Identitet, preivljavanje, kontinuitet; Kritika muzejske prakse; Drutvena etika batine; Drutveni projekt; Batinske institucije kao protu-djelatno sredstvo; Kibernetiki muzej; Odrivi razvoj; Eko-muzeji i muzeji drutva; Kulturne industrije; Industrija batine; Kreativne industrije; Kulturni turizam; Umijee komuniciranja batine; Totalni muzej (mrea batine, virtualni muzej).


Spoznati i razumjeti odnose unutar suvremenog drutva te ulogu batine u njemu; spoznati izvore, ulogu, i mogunosti upotrebe batine, te postojee i mogue naine njene praktine primjene u funkcioniranju drutva i razvojnoj strategiji


Obvezna literatura:

ola, Tomislav. Eseji o muzejima i njihovoj teoriji - prema kibernetikom muzeju. Zagreb. Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a, 2003.Davis, Peter. Ecomuseums - sense of place. London; New York: Leicester University Press, 1999. American Association of Museums. Museums for a New Century. Washington, D.C. 1984.Toffler, Alvin. Power Shift. Bantam Book, 1990.

Preporuena:

Barnes, Julian. Engleska, Engleska. Zagreb. Celeber. 2000.Varine, Hugues de. La Culture des Autres. Editions SeuilViner, Norbert. Kibernetika i drutvo. Beograd. Nolit. 1964.

Naziv predmeta: Batinske institucije

Naziv kolegija: Batinske institucije

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski jezik

Trajanje: 1 (zimski) semestar

Status: obvezan izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno

Uvjeti: nema uvjeta

Ispit:pismeni

Sadraj:

Uvodno predavanje; Svijet u kojem ivimo; Priroda batine (vrijeme, povijest,kolektivna memorija, identitet, mudrost); Trendovi i tendencije sadanjost batine; Strategije i razvoj sektora; Konfiguracija batinskih institucija (muzeji, cyber-muzeji, srodne institucije, industrija batine, industrija zabave, kreativne idustrije itd.); Planiranje batinskih institucija; Izvrsnost u batinskoj struci i kako je prepoznati; Uspjeh batinskih institucija; Kriza batinskih institucija; Muzejske organizacije; Muzejski sajmovi; Protagonisti; Komunikacija batine; Trite batine; Case studies; Cyber muzej; Oblici komuniciranja batine; Raanje batinske profesije; Nova definicija muzeja i batinskih ustanova.


Upoznati studente s osnovnim pojmovima batine i prirode batinskih institucija, njihovog poslanja i uloge u drutvu, podruja djelovanja batinskih institucija (posebno muzeja), trendovima i tendencijama u batini u suvremenom drutvu, meuodnosima unutar navedenog podruja, te privrednoj i drutvenoj vanosti tih institucija.


Obvezna literatura:

Lowenthal, David. The past is the foreign country. Cambridge: Cambridge University press, 1985ola, Tomislav. Eseji o muzejima i njihovoj teoriji - prema kibernetikom muzeju. Zagreb. Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a, 2003 (poglavlje V - Vrijeme za teoriju)Maroevi, Ivo. Sadanjost batine. Zagreb, 1986.ola, Tomislav. Nove tendencije u teoriji i praksi muzeja . Osjeki zbornik. Osijek: Muzej Slavonije, 1989, 20, 267-275.Hudson, Kenneth. Museums for the 1980s: A Survey of World Trends. Paris. UNESCO. 1977Merriman, Nick. Beyond the Glass Case - The Past, the Heritage and the Public in Britain. Leicester University Press Leicester. 1991.

Preporuena:

Nordstrom, Kjell A.; Ridderstrale, Jonas. Funky Business - Kapital plee samo s darovitima. Zagreb, Differo. 2002.Landa, Manuel de. Tisuu godina nelinearne povijesti. Zagreb. Jesenski i Turk. 2002.

Naziv predmeta: Baze podataka

Naziv kolegija: Baze podataka

ECTS-bodovi: 6

Jezik: hrvatski


Status: obvezan

Oblik nastave: 2 predavanja +2 laboratorijske vjebe

Uvjeti: nema uvjeta

Ispit: Ispit je pismeni i usmeni

Sadraj:

Uloga i zadaci baze podataka u informacijskom sustavu. Upravljaki sustav, logike sheme i sadraj baze podataka. Odnos baze podataka i operativnog sustava. Normalizacija, integritet i zatita podataka u bazi. Programski jezici za rad s bazom podataka. Osnovni elementi relacijske baze podataka. Vrste podataka. Upravljaki sustav. Logiki slog, datoteka i tabela. Katalozi. Zatita podataka. Planiranje i kreiranje sheme. Auriranje sheme. Ostale operacije sa shemama. Operacije s tabelama. Unos podataka u tabelu. Brisanje podataka iz tabele. Auriranje sadraja tabele. Operacije s tabelama. Sortiranje. Upiti i pretraivanje baze podataka. Uvjeti za pretraivanje. Sloeni upiti. Aritmetiki operatori. Relacijski operatori. Logiki operatori. Operatori za rad s nizom znakova. Operatori za rad s datumima. Izbor datoteke i izbor polja. Rad s dvije i vie tabela. Konverzija podataka. Izvjetaji. Vrste izvjetaja. Izbor i kreiranje izvjetaja. Objektno orijentirane baze podataka. Objekti, metode i poruke. Objekti i klase. Klase, instance i kolekcije.

Na vjebama se obrauju primjeri koji prate predavanja.


Student treba upoznati koncept, mogunosti i ulogu baze podataka i sustava za pretraivanje informacija u informacijskom sustavu. Praktian rad s bazom podataka omoguit e studentu da upozna i ovlada razliitim metodama rukovanja s bazom. U tu svrhu koristit e se neka od poznatih baza podataka za osobna raunala.


Literatura:

Date, C. J., An Introduction to Database Systems, Addison-Wesley, 2004 . (8th edition)Radovan, M.: Baza podataka, Informator, Zagreb, 1993.


H. Garcia-Molina, J. D. Ullman, J. Widom:Database Systems: The Complete Book, Prentice Hall, 2002.Tkalac, S.: Relacijski model podataka, Informator, Zagreb, 1988.

Ullman, D. J.: Database and Knowledge - base Systems, Computer Science Press, 1999.

Naziv predmeta: Baze podataka u internetskom okruenju

Naziv kolegija: Baze podataka u internetskom okruenju

ECTS-bodovi: 6

Jezik: hrvatski


Status: izborni

Oblik nastave: 2 predavanja + 2 laboratorijske vjebe

Uvjeti: nema uvjeta

Ispit: Ispit se sastoji od praktinog i usmenog dijela

Sadraj:

Infrastruktura Interneta. Podeavanje servera. ADO.net objekti. Web Kontrole za prikaz podataka. Izrada Web obrasca za komunikaciju s bazom podataka. HTML server kontrole. Kontrola ispravnosti podataka. Upravljanje stanjem ASP.net aplikacije. Sigurnost. Uvod u Web servise. Osnovni elementi web servisa. XML shema. SOAP specifikacija. Elementi SOAP poruke. SOAP omota. SOAP zaglavlje. Tijelo SOAP poruke. Primjena XML-a sa SOAPom. Razmjena poruka pomou protokola HTTP-post i HTTP-get. Razmjena poruka pomou protokola SOAP. Infrastruktura za Web servise. Pronalaenje dostupnih Web servisa. Formati razmjene podataka s Web servisima. Prenoenje poruka. Pravljenje Web servisa. Postavljanje i objavljivanje Web servisa. Pronalaenje Web servisa. Koritenje Web servisa.

Vjebe se izvode na raunalu, a sastoje se od izrade konkretnih projekata.


Student treba upoznati naine izrade baze podataka u Internet okruenju. Treba se upoznati s mogunostima izrade Web aplikacija za pretraivanje i auriranje baze podataka u Internet okruenju. Student se treba upoznati i sa izradom Web servisa te njihovom publikacijom i koritenjem. Praktian rad na konkretnim projektima omoguit e studentu da se upozna i ovlada razliitim vjetinama programiranja baze podataka u Internet okruenju, te da ovlada s tehnikama izrade aktivnih serverskih Web stranica za komunikaciju s bazom podataka. U tu svrhu koristit e se neki od poznatih SQL servera i neki od poznatih vizualnih programskih alata za programiranje ASP stranica i WEB servisa.


Obavezna literatura:

Radovan, M.: Baza podataka, Informator, Zagreb, 1993.Duthie, G., A.: ASP.net, Microsoft Press, 2002.Esposito, D.: ASP.net and ADO.net, Microsoft Press, 2002.


Esposito, D.: ASP.net and ADO.net, Microsoft Press, 2002.Short, S. XML WEB Services, Microsoft Press, 2002.

Naziv kolegija: Bibliografska organizacija I.

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski, engleski


Status: obvezan

Oblik: 2 sata predavanja, 2 sata vjebi

Uvjeti:

Ispit: pismeni i usmeni

Nain provjere znanja: pismeni i usmeni ispit, kolovirane vjebe.

Sadraj:

Bibligrafska organizacija, naela i problemi organiziranja, ciljevi i zadae.

Knjinina graa: vrste i izvori podataka. izbor i oblikovanje odrednica u abecednim katalozima i bazama podataka. Nakladniki sustavi obiljeavanja grae. Meunarodni bibliografski standardi za opis grae: ISBD-i. Deskriptivna katalogizacija knjiga i serijskih publikacija. Vrste autorstva. Izbor i oblikovanje pristupnica. Vrste katalonih jedinica. Katalog u odnosu na bibliografije, kazala i druge knjinine popise. Zadae kataloga. Katalona jedinica/kataloni zapis. Pregledne katalone jedinice. UNIMARC. Katalog, bibliografija, kazalo. OPAC. Retrospektivna katalogizacija.

Cilj ope i speciffine kompetencije:

Produbiti znanja o bibliografskoj organizaciji te predstaviti pristupe i tumaenja bibliografskih ciljeva, zadaa i naela.

studenti e nakon odsluanih predavanja i vjebi razumjeti pojmove: abecedni katalog, bibliografija, deskriptivna katalogizacija, bibliografska katalogizacija

razumjet e temeljne pojmove i kategorije vezane uz koncept univerzalne bibliografske kontrole

razumjeti razliite vrste nositelja informacije i svojstva jedinica grae

razumjeti pojam jedinice grae s obzirom na njezin sadraj i s obzirom na vrstu

studenti e moi samostalno utvrditi autorske odrednice


Literatura obvezna:

VERONA, E. Pravilnik i prirunik za izradbu abecednih kataloga. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko drutvo, 1983-1986. Dio 1: Odrednice i redalice. 2. izmijenjeno izd. 1986. Dio 2: Kataloni opis. 1983.ISBD(NBM) : Meunarodni standardni bibliografski opis neknjine grae. Preraeno izd. Zagreb : HBD, 1993.SMJERNICE za primjenu ISBD-a na opis sastavnica. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko drutvo, 1989.HORVAT, A. Knjinini katalog i autorstvo. Rijeka : "Benja", 1995.HORVAT, A. Oblikovanje osobnih imena u knjininom katalogu. // Znanstveni skup Normizacija osobnih imena u knjiniarstvu i leksikografiji. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko drutvo, 1996. Str. 105-114.PRIRUNIK za UNIMARC : bibliografski format / prevela i priredila M. Willer. 2. hrvatsko izd. Zagreb : Nacionalna i sveuilina biblioteka : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 1999.

Literatura izborna:

BYRUM, J. D. The birth and re-birth of the ISBDs : process and procedures for creating and revising the International Standard Bibliographic descriptions. // IFLA journal 27(2001), str. 34-37.CRAWFORD, W.; Gorman, M. Future libraries : dreams, madness & reality. Chicago ; London : American Library Association, 1995. Poglavlja 3-6 i 9.HAKALA, J. Dublinski osnovni skup elemenata metapodataka. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 1/2(2000), str. 49-68.HORVAT, A. O zadaama i strukturi knjininoga kataloga. // Obrada jezika i prikaz znanja / uredili S. Tkalac i M. Tuman. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije, 1993. Str. 135-140.lanci o katalozima i katalogizaciji po izboru iz asopisa Vjesnik bibliotekara Hrvatske, Library Resources and Technical Services, Cataloging & Classification Quarterly, IFLA Journal i International Cataloguing&Bibliographic Control.

Naziv kolegija:Bibliografska organizacija II.

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski


Status: obvezan

Oblik: 2 sata predavanja i 2 sata vjebi

Uvjeti:Bibliografska organizacija I.

Ispit: pismeni i usmeni

Nain provjere znanja: pismeni i usmeni ispit, kolovirane vjebe.

Sadraj:

Meunarodni bibliografski standardi za opis posebnih vrsta grae: ISBD-i- Meunarodni kataloni pravilnici i pravila za opis razliitih vrsta grae. Usporedba s hrvatskim katalonim pravilnikom. FRBR. OPAC-i. Metapodaci. Skupni katalozi. Mreni katalozi i baze bibliografskih podataka. Sastavljanje i prikazivanje popisa, bibliografsko navoenje jedinica digitalne i neknjine grae.

Cilj ope i speciffine kompetencije:

Produbiti znanja o izvorima podataka za razliite vrste grae. Moi e usporediti i razumjeti meunarodne i hravatske pravilnike i pravila za opsi razliitih vrsta grae.

razumjet e temeljne pojmove i koncept metapodataka, vrste i koritenje

razumjeti razliite vrste nositelja informacija i svojstva jedinica grae

razumjet e kocept deskriptivnog opisa u tradicionalnom i raunalnom okruenju

razumjet e koncept FRBR

Studenti e biti sposobni identificirati i opisati razliite vrste neknjine i digitalne grae.


Literatura obvezna:

AACR : Anglo-American Cataloging Rules. Chicago : ALA, 1988. Poglavlje: Elektroniki izvori.BYRUM, J. D. The birth and re-birth of the ISBDs : process and procedures for creating and revising the International Standard Bibliographic descriptions. // IFLA journal 27(2001), str. 34-37.ISBD(CR) : International Standard Bibliographic Description for Serials andOther Continuing Resources. Revised from the ISBD(S). Mnchen : Saur, 2002. Hrv. prijevod u izdanju Hrvatskoga knjiniarskog drutva u tisku ISBD(NBM) : Meunarodni standardni bibliografski opis neknjine grae. Preraeno izd. Zagreb : HBD, 1993.ISBD(ER) : Meunarodni standardni bibliografski opis elektronike grae. Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2001.HAKALA, J. Dublinski osnovni skup elemenata metapodataka. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 1/2(2000), str. 49-68

Literatura izborna:

JURII, V. Jedinstveni stvarni naslov za glazbene publikacije. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 32(1989), str. 1-30.Lazinger, S. S. Digital preservation and metadata : history, theory, practice. Englewood, Co. : Libraries Unlimited, 2001.SANDBERG-Fox, A. M. ISBD(ER) i novi razvojni smjerovi u obradi elektronike grae. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 1/2(2003), str. 50-59.SMJERNICE za primjenu ISBD-a na opis sastavnica. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko drutvo, 1989.TAYLOR, A. G. The organization of information. Englewood, Colo. : Libraries Unlimited, 1999. Str. 1-130.UVJETI za funkcionalnost bibliografskih zapisa : zavrni izvjetaj. Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2004.

Naziv predmeta: Istraivake metode

Naziv kolegija: Bibliometrija

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (8. semestar)

Status: obvezan za informatologiju modul menadment znanja, izborni za ostale smjerove na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sata seminara na tjedan

Uvjeti: Poloen ispit iz Uvoda u teoriju /informacijske znanosti / bibliotekarstva / muzeologije / arhivistike

Ispit: usmeni i pismeni (istraivanje prema zadanoj temi)

Sadraj:

Razumijevanje bibliometrije i bibliometrijskih zakona omoguava studentima uvid u naine i metode prouavanje ustroja, produkcije, organizacije i distribucije razliitih vrsta znanja. Teme: definicija i podruje bibliometrije; podruje istraivanja: veliina i rast znanja, produktivnost autora, istraivaki front, umreenost znanja i znanstvenih disciplina, koncentracija i rasprenost znanja, zastarijevanje znanja, itd; Bibliometrijski zakoni i razdiobe: Zipfov, Lotkin, Bredfordov i Heapsov zakon. Kvantitativna analiza produkcije, diseminacije i uporabe znanja. Citatna analiza metode i tehnike. Zakon o veliini vokabulara teksta. Razvoj kvantitativnih metoda. Odnosi izmeu statistike bibliografije, bibliometrije, infometrije, scientometrije, netometrije.


Nauiti studente samostalnom koritenju bibliometrijskih metoda, te planiranju, organizaciji i provoenju kvantitativnih istraivanja obrade znanja i prirodnog jezika.


Literatura:

Chalmers, A. F. [1978]. Theories as Structures: 2. Kuhn's Paradigms. What Is This Thing Called Science? Milton Keynes, England: The Open University Press., Chapter 8. Cole, J. R. (2000). A Short History of the Use of Citations as a Measure of the Impact of Scientific and Scholarly Work. In The Web of Knowledge: A Festschrift in Honor of Eugene Garfield. B. Cronin and H. B. Atkins. Medford, NJ, 2000., Information Today, Inc.Cooper, M. (1990). Perspectives on Qualitative Research with Quantitative Implications.: Studies in Information Management. Journal of Education for Library and Information Science. 31, 2. 105-112. Cozzens, S. E. (1989). "What do Citations Count? The Rhetoric First model." Scientometrics 15: 437-447. Cozzens, S.E. (1989). "Literature Based Data in Research Evaluation: A Manager's Guide to Bibliometrics."Davis, C.H. (1990). On Qualitative Research. Library and Information Science Research. 12, 327-328. Enger, K.B., Quirk, G & Stewart, J. (1989). Statistical Methods Used by Authors of Library and Information Science Journal Articles. Library and Information Science Research. 11, 37-46. Grover, Robert and Greer, Roger C. [1991], 'The Cross-Disciplinary Imperative of LIS Research', Library and Information Science Research, 101-113. Katz, J. S. and D. Hicks (1997). Bibliometric Indicators for National Systems of Innovation. MacRoberts, M.H. & B.R. MacRoberts (1989). Problems of Citation Analysis: A Critical Review. Journal of the American Society for Information Science 40(5), 342-349.Sengupta, I. (1992). Bibliometrics, Informetrics, Scientometrics and Librametrics: an Overview. Libri, 42, 2. 75-98 Wainer, H. (1984). "How to Display Data Badly." American Statistician, 38, 2. 137-147. White, H (1992). The Freedom to Write a Research Paper Without being Mugged. Library Journal. 117, 3. Feb 15. 138-139.. Zuckerman, H. (1987). "Citation analysis and the complex problem of intellectual influence." Scientometrics 12(329-338).

Naziv kolegija: asopisi i znanstvena komunikacija

ECTS bodovi: 3

Jezik: hrvatski, njemaki


Status: izborni

Oblik: 1 sat predavanja i 1 sat seminara

Uvjeti:


Sadraj:

Povijesni razvitak asopisa. Usmena korespondencija znanstvenika, akademije i uena drutva, "nevidljiva drutva" autorski asopisi. Sudionici u znanstvenom komuniciranju. asopis kao sredstvo znanstvenog komuniciranja. asopisi saetaka i kazala. Slube za izradu asopisa i kazala. Bibliografske baze. Elektroniki i tiskani asopisi. Izdavai asopisa: nekomercijalni i komercijalni. Kontrola kvalitete znanstvenih radova, urednitvo, recenzenti. Rangiranje znanstvenih asopisa, citatna analiza, produktivnost autora/ustanova/zemalja, oblikovanje jezgre primarnih ili sekundarnih informacijskih izvora. Izdanja ISI-a. Objavljivanje na mrei i kontrola kvalitete. Modeli objavljivanja na mrei. Vlastito arhiviranje. Arhivi elektronikih otisaka. Budimpetanska inicijativa za slobodan pristup.Stav OECD-a prema slobodnom pristupu.


Upoznati studente s povijesnim razvitkom i sadanjom ulogom asopisa kao sredstva znanstvene komunikacije.


Literatura obvezna:

Ginsparg, P. Creating a global knowledge network.http://arxiv.org.blurb/pg01unesco.htmlHarnad, S. Implementing peer review on the Net: scientific quality control in scholarly electronic journals. http://www.cogsci.soton.ac.uk/~harnad/Papers/Harnad/harnad96.peer. review.html Kling, R.; Spector, L.; McKim, G.The guild model.//The journal of electronic publishing 8,1(2002)Kronick, D. Anonymity and identity : editorial policy in the early scientific journal. // The literary quarterly 58(1988), 221-237.Kronick, D. A. A history of scientific and technical periodicals. 2nd ed. Metuchen, N. J. : The Scarecrow Press, 1976.McKiernan, G. Open access and retrieval : liberating the scholarly literature. //E-serials collection management : transitions, trends, and technicalities. // New York : The Haworth Press, 2004. Str. 197-220.

Naziv kolegija: itanje i pismenost

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski


Status: obvezan

Oblik: 2 sata predavanja i 2 sata seminara

Uvjeti:


Sadraj:

sociologija i pedagogija itanjaistraivanje itanja projekti poticanja itanja u svijetu i Hrvatskoj; obiteljska pismenost i promicanje itanja u knjinicirecepcija i vrednovanje djeje knjige na nacionalnoj i meunarodnoj razini (nagrade, itateljski kvizovi za djecu)djeji asopisi

itanje i elektroniki mediji, medijski odgoj


Cilj je upoznati sociologiju itanja i pisanja, tehnologiju istraivanja i poticanje itanja


Literatura obvezna:

Kinnell, M. Far horizons: International perspectives on libraries and reading for teenagers. // International Review of Children's Literature and Librarianship, 9 (1994), 73-87Male, D.; Strievi, I. Roditeljsko poticanje italakih vjetina u djece predkolske dobi. // Napredak, 144, 2 (2003) Strievi, I.: Obiteljski kontekst kao imbenik odgoja budueg itatelja. // Zbornik Djeja knjiga u Hrvatskoj danas, Zagreb : KGZ, 1997., str. 94 101Strievi, I. Uloga obitelji u razvijanju itateljske kulture djece predkolske dobi. // Zbornik Kako razvijati kulturu itanja, Zagreb: KGZ, 1999., str. 87-90Thorpe, D. Reading for Fun: A Study How Parents and Libraries Encouraged Children Aged 9-12 to Read for Enjoyment, Bedford : Cranfield Press, 1988. Mladi i itanje u multimedijalnom okruenju : Zbornik radova. Koprivnica, Hrvatsko itateljsko drutvo, 1999.Sabolovi-Krajina, D. Uloga narodnih knjinica u poticanju itanja. // Meunarodno savjetovanje Knjinice europskih gradova u 21. stoljeu: zbornik radova Meunarodnog savjetovanja. Varadin : Gradska knjinica i itaonica Metel Oegovi, 1998. Str. 145-152.Hrak : Glasilo Hrvatskoga itateljskog drutva. od 1997. do 2002. godine. Iz Hrvatskog centra za djeju knjigu stalni prilog asopisa Zrno, od 1998. do 2002. godine.

Naziv predmeta: Informacijska tehnologija i aplikacije

Naziv kolegija: Digitalizacija i migracija dokumenata

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski


Status: obvezni

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat vjebi tjedno

Uvjeti: nema uvjeta

Ispit: usmeni

Sadraj:

Predavanja sadrajno pokrivaju proces digitalizacije koji je organiziran u sljedee korake: odreivanje svrhe i ciljeva, odabir i priprema gradiva za digitalizaciju, organizacija postupka digitalizacije, odabir tehnika, postupaka i ureaja za digitalizaciju, provoenje digitalizacije uz provjeru kvalitete, obrada, organizacija gradiva i njegova pohrana, te dugotrajno uvanje, konverzija i migracija. Takoer se obrazlae problematika voenja projekata digitalizacije.

Vjebe prate predavanja, te se na njima u informatikom laboratoriju vjebaju pojedini koraci u procesu digitalizacije uz testiranje raznih postavki i komparativnu analizu dobivenih rezultata.

Cilj ope i specifine kompetencije: Osnovni cilj predavanja je stjecanje znanja o temeljnim principima procesa digitalizacije odabiru gradiva, analizi opravdanosti i isplativosti, pripremi gradiva, organizaciji postupka digitalizacije, provjeri kvalitete i podeavanju parametara pri digitalizaciji, naknadnoj obradi, organizaciji i oznaivanju, te problematici ouvanja elektronikog gradiva na dulji vremenski rok. Takoer se stjeu specifina znanja vezana uz voenje projekata digitalizacije.

Cilj vjebi je stei praktina znanja u radu s ureajima i programima koji se koriste u procesu digitalizacije.


Literatura obvezna:

Diessn, Raymond J. van, Rijnsoever, Ben J. van, Managing Media Migration in a Deposit System, KB/IBM Long-Term Preservation Study Report No. 5, IBM Netherlands, Amsterdam, 2002., Frey, Franziska S., Reilly, James M., Digital Imaging for Photographic Collections, Image Permanence Institute, Rochester Institute of Technology, New York, 1999.,

Handbook for Digital Projects: A Management Tool for Preservation and Access, ur. Sitts, Maxine K., Northeast Document Conversion Center, Andover, Massachusetts, 2000., , poglavlja: II, IV, VI, VII, IX

Smjernice za koritenje elektronikih informacija, Hrvatski dravni arhiv, 1999.Stani, Hrvoje, Proces digitalizacije, u: J. Lasi-Lazi (ur.), Informacijske znanosti u procesu promjena, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, 2005., str. 45-84

Literatura izborna:

Ang, Tom, Digitalna fotografija - prirunik, Znanje, Zagreb, 2003.Diessn, Raymond J. van, Preservation Requirements in a Deposit System, KB/IBM Long-Term Preservation Study Report No. 3, IBM Netherlands, Amsterdam, 2002., Lorie, Raymond, The UVC: a Method for Preserving Digital Documents Proof of Concept, KB/IBM Long-Term Preservation Study Report No. 4, IBM Netherlands, Amsterdam, 2002.,

Naziv predmeta: Zajedniki predmeti (ponuda za cijeli FF)

Naziv kolegija: Digitalizacija povijesnih tekstova

ECTS-bodovi: 3

Jezik:hrvatski

Trajanje: 1 semestar (3. ili 5. ili 7. semestar)

Status: izborni

Oblik nastave: 2 sata seminara na tjedan

Uvjeti:nema

Ispit: Izrada seminarskog rada kao rezultat timskog projekta.

Sadraj:

Pojam digitalizacije - slikovna i tekstualna. Pretpostavke za digitalizaciju povijesnih dokumenata i tekstova. Naela upotreba skenera, scan-kamera i visokorezolucijskih digitalnih kamera. Osnovni pojmovi iz podruja unosa, kodiranja, pohrane, obrade te ispisa slike i teksta. Optiko prepoznavanje znakova Standardni programi za optiko prepoznavanje teksta. Unicode standard. Razni standardni formati tekstualnih i slikovnih datoteka. Napredan rad u standardnim programima za obradu slike odnosno teksta. U vjebama: timska digitalizacija odabranog povijesnog teksta.


Studenti trebaju svladati naela digitalizacije te vjetinu napredne obrade slike i teksta kao i odgovarajue vjetine u upotrebi standardnih programa optiko prepoznavanje teksta, te na konkretnom projektu stei odgovarajue iskustvo.


Obvezna literatura:

Bibliografska i rjenika baza znanstveno-istraivakog projekta "Hrvatska rjenika batina i prikaz rjenikoga znanja", Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 2004 (raunalno dostupna)Prirunik za optiko prepoznavanje teksta Fine Reader: ABBYY FineReader Version 7.0 User's Guide. http://download.abbyy.com/?Product=FR&Ver=70&File=Guide&Language =en (15.01.2005.)


Microsoft Corporation. Microsoft Office XP Developer's Guide. Portland: Microsoft Press, 2001.Microsoft Visual Basic for Applications Home Page. http://msdn.microsoft.com/vba/ (12.01.2005.)

Naziv kolegija: Digitalna knjinica I

ECTS bodovi: 3

Jezik: hrvatski


Status: obvezni

Oblik: 1 sat predavanja i 1 sat seminara. U sklopu predmeta studenti predstavljaju pojedina izdanja elektronike grae i projekte digitalizacije.

Uvjeti:

Ispit: usmeni

Sadraj: Suvremena definicija knjige. Istraivanja. Definicija elektronike publikacije i temeljnih pojmova karakteristinih za elektroniku grau: izdavanje, objavljivanje, izdanje, novo izdanje, nakladnik i raspaavatelj elektronike grae. Definicija digitalne knjinice. Definicija hibridne knjinice. Depozit elektronike grae. Bibliografska kontrola. Uporaba elektronike grae. Identifikacijske oznake elektronike grae (ISBN, DOI, URN). Digitalizacija kao jedan od oblika izgradnje digitalne knjinice. Kriteriji za odabir grae. Projekti digitalizacije fondova velikih knjinica. Knjinice kao nakladnici digitaliziranih djela.


Studenti e dobiti uvid u koncept digitalnih knjinica i njihove razliite oblike. Razumjet e usluge koje te knjinice nude i ulogu koju informacijski strunjaci imaju u njihovu radu.


Literatura obvezna:

Borgman, C. L. Od Gutenbergova izuma do globalnog informacijskog povezivanja, pristup informaciji u mrenom svijetu. Lokve : Benja ; Zadar : Gradska knjinica, 2002.Horvat, A. Nacionalna tekua bibliografija u slubi Univerzalne bibliografske kontrole. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43,1/2(2000), str. 1-8.ivkovi, D. Elektronika knjiga. Zagreb : Multigraf, 2001.

Naziv kolegija: Digitalna knjinica II

ECTS bodovi: 3

Jezik: hrvatski


Status: izborni

Oblik: 1 sat predavanja, 1 sat seminara. U sklopu predmeta studenti predstavljaju pojedine digitalne knjinice, izdanja elektronike grae i projekte digitalizacije.

Uvjeti:

Ispit: usmeni

Sadraj:

Komercijalni nakladnici i raspaavatelji digitalizirane grae. Baze cjelovitih tekstova. Meunarodni projekti koji potiu digitalizaciju. Nabava izvornih elektronikih izdanja kao oblik izgradnje digitalne knjinice (IFLA-ina naela licenciranja, konzorcijska nabava). Meuknjinina posudba. Autorskopravna zatita kao temelj koritenja elektronike grae (WIPO, EU, IFLA). Tehnika tiska na zahtjev kao jedan od oblika raspaavanja elektronike grae. Tehnika zatita i pohrana elektronike grae. Elektronika graa u hrvatskim knjinicama.


Student e razumjeti elektronike izvore i njihove primjene, upoznati se sa smjernicama i zakonskim propisima koji se tiu digitalnih knjinica. Upoznat e pomagala koja postoje za odabir, organizaciju i vrednovanje.

- stei e osnovna znanja za rukovanje aplikacijama koje omoguuju interaktivni pristup pomou suelja za digitalne izvore i repozitorije.


Literatura obvezna:

Arms, W. Y. Digital libraries. Cambridge (Mass.) : MIT Press, 2000.Degerstedt, S. Cataloguing and organizing library workflow new ways. 68th IFLA Council and General Conference, August 18-24, 2002. URL: http://www.ifla.org/IV/ifla68/prog02.htmDigital Preservation. Library of Congress. URL: http://www.digitalpreservation.gov/ndiipp/Gatenby, P. Legal deposit, electronic publications and digital archiving the National Library of Australia's experience. 68th IFLA Council and General Conference, August 18-24, 2002. URL: http://www.ifla.org/IV/ifla68/prog02.htm.ivkovi, D. Elektronika knjiga. Zagreb : Multigraf, 2001.

Literatura izborna:

Haddad, P; Gatenby, P. Providing bibliographic access to archived online resources: the National Library of Australia's approach. 68th IFLA Council and General Conference, August 18-24, 2002. URL: http://www.ifla.org/IV/ifla68/prog02.htmHansen, R. D. A multifaceted strategy for a national bibliography on electronic resources. 68th IFLA Council and General Conference, August 18-24, 2002. URL: http://www.ifla.org/IV/ifla68/prog02.htm Smith, R.The European Library Project: managing bibliographic standards at the European level. 68th IFLA Council and General Conference, August 18-24, 2002. URL: http://www.ifla.org/IV/ifla68/prog02.htm

Naziv predmeta: Informacijska tehnologija i aplikacije

Naziv kolegija:Digitalni arhivi

ECTS-bodovi:3

Jezik:hrvatski

Trajanje:1 semestar

Oblik nastave:1 sat predavanja i 1 sat vjebi

Uvjeti:nema uvjeta

Ispit:pismeni i usmeni ispit

Sadraj:

Funkcije i postupci organizacije digitalnih arhiva. Usporedba i analiza slinosti i razlika izmeu digitalnih arhiva, digitalnih knjinica i digitalnih zbirki. Logika struktura i informacijski objekti u digitalnom arhivu. Referentni model OAIS. Proces rada digitalnih arhiva: zaprimanje sadraja (protokoli i oblikovanje paketa Submission Information Package (SIP)), verifikacija i preuzimanje SIP-a, arhivski informacijski paket (AIP), diseminacijski informacijski paket (DIP). Nain upravljanja metapodacima i spremitima (repozitorijima) informacijskih objekata. Dugorono uvanje (osvjeavanje medija, konverzija i migracija, formati za uvanje digitalnih zapisa).


Osnovni cilj je stjecanje znanja o problematici i temeljnim principima organizacije i funkcioniranja digitalnih arhiva. Razumijevanje naela i metodologije zaprimanja sadraja u digitalni arhiv, organizacije sadraja i postupaka dugoronog uvanja. Poznavanje zahtjeva u upravljanju informacijskim objektima u digitalnim arhivima (spremitima, repozitorijima).


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Catherine Dhrent, Elektroniki zapisi. Prirunik. Zagreb, HDA, 2003.Bellinger, Meg, Understanding Digital Preservation: A Report from OCLC, u: The State of Digital Preservation: An International Perspective, Council on Library and Information Resources (CLIR), Washington, D.C., SAD, srpanj 2002., str. 38-48.Lavoie, Brian F., The Open Archival Information System Reference Model: Introductory Guide, DPC Technology Watch Series Report 04-01, OCLC Online Computer Library Center, Inc. and Digital Preservation Coalition, 2004., Verhoeven, Hans, Archiving Web Publications, KB/IBM Long-Term Preservation Study Report No. 6, IBM Netherlands, Amsterdam, 2002.,

Popis literature koja se preporuuje kao dopunska:

Archival Information Package (AIP), Library of Congress, SAD, 2002., ConsultativeCommittee forSpace Data Systems, CCSDS 650.0-B-1: Reference Model for an Open Archival Information System (OAIS), National Aeronautics and Space Administration (NASA), Washington, DC, SAD, 2002., Diessn, Raymond J. van, Preservation Requirements in a Deposit System, KB/IBM Long-Term Preservation Study Report No. 3, IBM Netherlands, Amsterdam, 2002.,

Naziv predmeta: Obrada jezika i pisanog teksta

Naziv kolegija: Diskurs i dijaloki sustavi

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski


Status: izborni za sve jezine grupe na FF-u

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara

Uvjeti: poloen ispit Uvod u obradu prirodnog jezika

Ispit: Ispit se sastoji od seminara koji je zapravo pregledni lanak na zadanu temu istraivanja iz podruja dijalokih sustava. Ispit obuhvaa prikupljanje, odabir i itanje znanstvenih lanaka relevantnih za odreenu temu te usmenu prezentaciju rada. Svaki student takoer mora sudjelovati u pisanju recenzije jednog ili vie preglednih lanaka koje su napisali ostali studenti.

Sadraj:

Kolegij daje pregled istraivakih paradigmi obrade diskursa i dijaloga, i to ljudske i strojne obrade. Pod diskursom se podrazumijeva prouavanje strukure jezika iznad reenine razine, ali takoer i realizacija jezika u kontekstu. Pod dijalogom se mislim na instancu jezika koja ukljuuje interakciju izmeu dvoje ili vie ljudi, tj. izmeu ovjeka i stroja. Kolegij upoznaje studente s pojavama vezanim uz prouavanje diskursa i dijaloga s lingvistikog, psiholingvistikog i raunalnog stajalita. Neke od tema koje e biti obraene ukljuuju: koherentne sveze, koheziju, tumaenje zamjenica, promjenu dijalokih uloga, dodjelu govornog ina i markere diskursa.


Cilj kolegija je da studenti steknu osnovna saznanja i razumijevanje problema vezanih za dizajn, razvoj, vrednovanje i realizaciju dijalokih sustava utemeljenih na prirodnom jeziku te znanje najmanje jednog specifinog podruja unutar dijalokih sustava. Studenti e imati mogunost upoznati se s originalnim i suvremenim radom u podruju dijaloga i diskursa i poticat e se na prikupljanje, analizu i obradu svojih podataka.


Literatura:

Obvezna:

Daniel Jurafsky & James H. Martin. Speech and Language Processing. An Introduction to Natural Language Processing. Computational Linguistics, and Speech Recognition. Prentice Hall, 2000. (poglavlja 1, 18-20.)Michael F. McTear. Spoken Dialogue Technology: Enabling the Conversational User Interface. Submitted to ACM Computing Surveys, 2001, pp 90-169.

Dopunska:

Mark T. Maybury and Wolfgang Wahlster. Readings in Intelligent User Interfaces. Morgan Kaufmann Publishers, 1998.

Seminarska:

Carlson, R., Granstrm, B. The WAXHOLM spoken dialogue system. Acta universitatis Carolinae philologica 1 1996, pp. 39-52.Nils Dahlbck and Arne Jnsson. Knowledge Sources In Spoken Dialogue Systems. Proceedings of Eurospeech'99, Budapest, Hungary, 1999, pp. 1523-1526.Gustavson, J., Lindberg, N., Lundeberg, M. The August spoken dialogue system. Proc. Eurospeech'99, Budapest, Ungern, 1999.Gustafson, J, Bell, L, Beskow, J, Boye, J, Carlson, R, Edlund, J, Granstrm, B, House, D & Wirn M. AdApt - a multimodal conversational dialogue system in an apartment domain. In Proc of ICSLP 2000, Beijing, 2:134-137.Annika Flycht-Eriksson and Arne Jnsson. Dialogue and Domain Knowledge Management in Dialogue Systems. 1st SIGdial Workshop on Discourse and Dialogue, Hong Kong, 7-8 October 2000. Arne Jnsson. A model for habitable and efficient dialogue management for natural language interaction. Natural Language Engineering 3(2/3), pp 103-122, Cambridge University Press, 1997. Staffan Larsson and David Traum. Information state and dialogue management in the TRINDI Dialogue Move Engine Toolkit. Natural Language Engineering, special issue on Best Practice in Dialogue Systems Design, 2000. Staffan Larsson, Robin Cooper, Stina Ericsson. menu2dialog. In Jokinen (ed.): Knowledge and Reasoning in Practical Dialogue Systems, Workshop Program, IJCAI-2001. Robin Cooper, Elisabet Engdahl, Staffan Larsson and Stina Ericsson. Accommodating questions and the nature of QUD. In Proceedings of Gtalog 2000.

Naziv kolegija: Djeja knjievnost

ECTS bodovi: 3

Jezik: hrvatski


Status: obvezan

Oblik: 2 sata predavanja

Uvjeti:

Ispit:

Sadraj: Iz programskog paketa Filozofskog fakulteta.

Naziv predmeta: Dokumentacija u muzejima

Naziv kolegija: Dokumentacija u muzejima I

ECTS-bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Status: obvezatni kolegij smjera

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata vjebi na tjedan

Uvjeti: bez uvjeta

Ispit:vrednovanje nekoliko zadataka u toku semestra: dokumentacijska obrada muzejskog predmeta, dokumentacija jedinica sekundarnih dokumentacijskih fondova

Sadraj:

U uvodnim predavanjima razmatrat e se informatizacija obrade muzejske grae (povijest, osnovni pojmovi, postupci te specifinosti vezane uz raunalnu obradu) te muzejski informacijski sustavi (vrednovanje, integracija sustava, mogunosti koritenja obraenih podataka).

U teorijskim dijelu kolegija studenti e se upoznati s principima dokumentiranja, te podatkovnim normama i standardima vezanim uz strukturu i sadraj podataka te osobinama shema metapodataka u muzejskom okruenju.

U praktinom dijelu kolegija studenti e se upoznati s muzejskim dokumentacijskim fonovima te manualno i raunalno dokumentirati muzejske predmete, jedinice sekundarnih dokumentacijskih fondova (fototeka, digitalni zapisi, izlobe...). Pri stvaranju i obradi dokumentacijske grae intenzivno e se koristiti informacijska tehnologija. Studenti e uz vodstvo posjetili Muzejski dokumentacijski centar.


Osnovno osposobljavanje studenata za kvalitetno dokumentiranje u muzejima u raunalnom okruenju, te praktino usvajanje kljunih dokumentacijskih principa. Razumijevanje dokumentacijske strukture muzejskih informacija.


Obvezna literatura:

Pravilnik o sadraju i nainu voenja muzejske dokumentacije o muzejskoj grai. http://www.hrmud.hr/, 11-01.2005.Bearman, David. Standardi: muzejski metapodaci integrirani s metapodacima drugih distribuiranih informacijskih izvora // Vijesti muzealaca i konzervatora, 1-2(2000), 68-75.Howard Besser / Jennifer Trant. Introduction to imaging : issues in constructing an image database (The Getty Art History Information Program) 1995. 13-18.Hakala, Juha. Dublinski osnovni skup elemenata metapodataka. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43(2000)1-2, 49-68.

Preporuena literatura:

Zlodi, Goran. CIDOC-ove Meunarodne smjernice za podatke o muzejskom predmetu i Dublin Core : problemi i perspektive. // Arhivi, knjinice, muzeji : mogunosti suradnje u okruenju globalne informacijske infrastrukture / Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2001. Pintari, Kreimir. Pojmovnik Internetskog nazivlja // Arhivi, knjinice, muzeji: mogunosti suradnje u okruenju globalne informacijske infrastrukture / Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2001. Str. 143-154.

Naziv predmeta: Dokumentacija u muzejima

Naziv kolegija: Dokumentacija u muzejima II

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (zimski)

Status: obvezatni kolegij struke

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat vjebi na tjedan

Uvjeti: nema uvjeta

Ispit: vrednovanje nekoliko zadataka u toku semestra: nadzor nazivlja pri formalnoj i sadrajnoj dokumentacijskoj obradi

Sadraj:

Studenti e u praksi provoditi osnovne principe dokumentiranja, sluei se odgovarajuim normama i standardima vezanim uz strukturu i sadraj podataka. Predstavit e se osnovna pomagala za nadzor nazivlja - tezaurusi i klasifikacije u muzejskom okruenju. Izloit e se i sepecifinosti sadrajne obrade te oznaivanja u muzejskom okruenju.

U praktinom dijelu kolegija studenti e se upoznati s muzejskim dokumentacijskim fondovima te manualno i raunalno dokumentirati muzejskih predmete, jedinice sekundarnih dokumentacijskih fondova (fototeka, digitalni zapisi, izlobe...) te izraivati opise na razini zbirke.


osnovno osposobljavanje studenata za kvalitetno dokumentiranje u muzejima u raunalnom okruenju, te praktino usvajanje kljunih dokumentacijskih principa.


Obvezna literatura:

Vuji, arka; Zlodi, Goran. Nova tehnologija i pristup muzejskim zbirkama: iskustvo zagrebakih umjetnikih muzeja i galerija. // Informatica