P.br. 1424/07

OSNOV 1 SUD U PODGORICI, kao prvostepeni, раггисгп, ро sudiji SnezaniVukcevic, rjesavajuci u pravnoj stvari tuzioca Lazovic Zorana, iz Podgorice, kogazastupa рцпогпосгик, f)ukanovic Dragoljub, advokat iz Podgorice, а njega роzamjenickom рцпогпосш, Dukanovic Petar, advokat iz Podgorice, protiv tuzenogSadikoy·c Seada, iz Bijelog Polja, koga zastupa рцпогпосгпк Durutovic Татага,advokat iz Podgorice, radi naknade nematerijalne stete, v.s. 1,00 €, nakon осгйапеglavne i javne rasprave, zakljucene dana 14.04.2010. godine, u pгisustvu tuzioca sazamjenikom njegovog рцпогпоспйса i tuzenog i njegovog рцпопюсгика, donio jedana 14.05.2010. godine,

PRESUDU

ODBDA SE kao neosnovan tuzbeni zahtjev, kojim je trazeno da se obaveze tuzenida tuziocu па ime naknade nematerijalne stete zbog pretrpljenih dusevnih bolovazbog povгede casti i ugleda, isplati iznos od 1,00 €, sa pгipadajueom zakonskomzateznom kamatom, робеу od dana presudenja, ра do копаёпе isplate.

SVAКA SТRANКA snosi svoje troskove postupka.

О Ь r а z I о z е nj е

Tuzilac je u tuzbi, podnescima i rijeci па glavnoj гaspravi preko svog рцпогпосшкапауео da su dana 20.04.2007. godine u nedeljnom listu "Мопitог" bгoj 861, u tekstupod naslovom "Kolumbija па Limu", па stranama 14 - 16, od strane tuzenog koji jeautor navedenog teksta, ргепевепе grube uvrede i neistine koje dovode u sumnjuprofesionalni i Ijudski kredibilitet tuzioca, te koje vrijedaju njegovu cast i ugled.Naime, u jednom dijelu teksta па strani 15 nevedeno je "Beogгadski NIN imenujeRozajca Safeta Kaliea za sefa, а Draska Vukoviea, visokog funkcionera сгпоаогзкеAgencije za nacionalnu bezbjedno5t 2огапа Lazovica za njihovog zastitnika". Nadalje,па istoj strani u гекзш je navedeno: "О tome u posljednjem bгoju pise beograd5kiNIN koji Vukoviea озпаёаса "vaznim clanom beransko-гozaj5ke grupe. NIN imenujeRozajca Safeta Кайса za Vukovicevog sefa, а visokog funkcionera crnogorskeAgencije za nacionalnu bezbjednost Zorana Lazoviea za njihovog zaStitnika". Tuzilacsmatra da, obzirom па cinjenicu da se gore navedena lica Safet Kalie i DraskoVukovie pominju u kranje negativnom kontekstu u vezi за bгojnim krivicnim djelima,dovodenje tuzioca u vezu sa takvim poslovima, ima kvalifikaciju povrede njegovecasti i ugleda. Dalje je пауео da tuzilac tesko podnosi ovakve optuzbe i grubeneistine i tvrdnje, [ег ima neposrednog kontakta за brojnim kolegama i prijateljima uCrnoj Gori, te ти папове dusevni nemir i Ьоl upravo zbog toga sto se narusavajunjegov ugled i cast. Takode, smatra da su bez znacaja navodi tuzene strane da jespomi tekst гаёеп ргета informacJjama iz clanka objavljenog u "NIN-u", sto пеoslobada tuzenog od odgovornosti i bez uticaja su па rjesevanje оуе ргаупе stvari,iz razloga sto je tuzeni prenio dio teksta koji se odnosi па tuziосэ, а da pritom nijeprovjerio da '; su iznjeti navodi tаслi, а pored toga cl.198 st.l 200-а, propisano jeda ko drugome povrijedi cast, kao i ko iznosi i prenosi nesitinite navode о proslosti,znanju, о sposobnostima drugog lica, ili о ёегпц drugom, а zna Ш Ы тогао da znatida su пеistiпiti navodi, i time prouzгokuje nematerijalnu stetu, duzan je паk.паditi je.

1

Dakle, u konkretnom slucaju, tuzilac smatra da tuzeni nije dokazao da su objavljeneinformacije u nedeljnom listu "Monitor" istinite, te se s toga imaju smatratineistinom. Pored toga, navodi da se u samom clanku u nedeljniku NIN, па koji setuzilac poziva, пе pominje da je tuzilac zastitnik Draska Vukovica, kako je to пауеоtuzeni u svom tekstu u nedeljniku "Monitor". ImajuCi u vidu sve naprijed navedeno,tuzilac je па rocistu od 14.04.2010. godine precizirao tuzbeni zahtjev, trazeci da seobaveze tuzeni da mu па ime naknade nematerijalne stete zbog pretrpljenihdusevnih bolova zbog povede njegove casti i ugleda, isplati iznos od 1,00 €, sapripadajucom kamatom od dana presudenja, ра do копаёпе isplate, smanjujuciprvobitno tuzbom postavljeni zahtjev kojim je trazio naknadu od 10.000,00 eura, аkao njegov doprinos demokratizaciji drustva i dekriminalizaciji klevete.

U zavrsnom izlaganju рцпогпосгпк tuzioca je ostao pri iznjetim navodima, teprethodno preciziranom tuzbenom zahtjevu.

Troskove postupka nije trazio.

Tuzeni je u odgovoru па tuzbu i u rijeci па glavnoj raspravi, pгeko svogршюгпосгика u cijelosti ospoгio tuzbeni zahtjev, navodeci najprije da sporni novinskiclanak informise javnost о bjekstvu izvjesnog Вегапса, Draska Vukovica iz zatvora uDanskoj, gdje se isti nalazio па izdгZavanju kazne zatvora zbog posjedovanja 38 kgkokaina, te о tome kako je u stampi bilo pretjerivanja povodom izvjestavanja о ovomdogac1aju,kao о spektakulaгnom bjekstvu. Navodi da je javnost upozoravana паokolnosti da se jedan Вегапас u inostranstvu bavi pгeprodajom droge i da je neka odtih beranskih grupa upravo i organizovala Vukovicevo bjekstvo iz zatvora, о ёепш supodrobno izvjestavali danski i drugi inostгani mediji. Dalje navodi da se о оуогпprobIemu uveliko govori, sto je potkrijepio citatom iz teksta beograskog nedeljnika"NIN", ciji je tekst uslijedio poslije bjekstva Vukovica. U "NIN-u" je napisano: ,,0tome u poslednjem bгoju pise i beogradski NIN koji Vukovica oznacava IIvaznimclanom beransko-rozajske grupe\\. NIN imenuje Rozajca Safeta Kalica zaVukovicevog sefa, а visokog шпксюпега cгnogorske Agencije za nacionalnubezbjednost, Zorana Lazovica, za njihovog zaStitnik. Od Ijudi bIiskih Kalicu saznajemoda taj rozajski biznismen, sa trenutno najvecim investicionim ulaganjima па sjeveruСгпе Gore u turisticko-sportski kompleks Turjak, smatra "kupljenim pгosutog реrjа"demantovanje slicnih natpisa koji se pojavljuju о njemu i песе па njih odgovarati".Dalje navodi da je tuzeni doslovce prenio опо sto su objavile druge novine, а ukolikoje tuzilac imao potrebu da demantuje pisanje medije, onda je trebao da to uciniposlije objavljivanja prvog teksta, а пе da cini to tuzbom pгotiv novinara koji jecitiгao druge novine i eksplicitno naveo da se radi о citatu, posebno naglaSavajucidaje tuzilac imao ргауо па odgovor, sto isti nije ucinio. Pored toga, tuzeni je telefonomu vise navгata pokusavao da kontaktira tuzioca vezano za pisanje u "NIN-u", па kojepozive tuzilac nije odgovarao. Dakle, spornim tekstom javnost se infoгmise оpostojanju organizovanih naгko grupa, ciji su clanovi sa sjevera Сгпе Gore (Вегапе,Rozaje i Pljevlja), koji uglavnom djeluju u inostranstvu, ali i da se njihovo postojanjepotvrauje sve уесотп koliclnom droge па ulicama navedenih gradova, te da оуоpredstavlja kranje opasan i narastajuci ргоЫет. U clanku tuzilac je pomenut usamo jednoj recenici, koja je prenijeti citat iz drugih novina, te da ovakvimpominjanjem tuzioca, nije bilo namjere da se povrijedi njegova cast i ugled, sto

potvrduje I to da je tuzeni pokuSavao da stupi u kontakt sa tuziocem i prijeobjavljivanja spornog novinskog teksta. Shodno svemu naprijed navedenom, tuzenismatra da predmetno pisanje kod tuzioca nije moglo prouzгokovati dusevne bolove,kako je to pгedvideno cl.200 ZOO-a, а obavezivanje tuzenog da naknadi stetu, Ы10Ы protivno cl.10 Evropske konvencije о Ijudskim pravima i sudskoj praksi Evгopskogsuda, jer javnost ima ргауо da bude obavjestena о stvarima koje su od posebnoginteresa, а sto postojanje oгganizovanih narko grupa i уесе kolicine droge паulicama, zaista i jeste, dok je duznost medija da о tome obavjestavaju.

U zavrsnom izlaganju рцпогпоспйс tuzenog je u ostao pri iznjetim navodima,predlazuci sudu da tuzbeni zahtjev odbije kao neosnovan.

Troskove postupka nije trazio.

Sud je u dokaznom postupku saslusao u svojstvu parnicnih stranaka, tuzioca LazovicZorana i tuzenog Sadikovic Seada, ргоёцво novinski clanak "Kolumbija па Limu", kojije objavljen u nedeljniku "Monitoг" dana 20.04.2007. godine, ргоёпао novinskiclanak "Bekstvo iz Fredriksunda", objavljen u nedeljniku "NIN' dana 12.04.2007.godine kao i dopis Promonte GSM ЬГ.О801-1382od 03.03.2010. godine.

Nesporno je medu stгankama da je dana 20.04.2007. godine u nedeljniku "Monitor"objavljen <:Ianak pod naslovom "Kolumbija па Limu", te da je autor istog tekstatuzeni Sadikovic Sead. Takode je nespoгno da je jedan dio u navedenom clanku, а ukojem se pominje tuzilac prenijet iz teksta pod naslovom "Bekstvo iz Fredriksunda",objavljenog u nedjeljniku "NIN" dana 12.04.2007. godine.

Sporno je to, da " se pomenutim novinskim tekstom, iznose iIi prenose neistiniti iIiuvrijedljivi navodi о zivotu, znanju ili sposobnostima tuzioca, da li je ovakvim aktomtuzenog, mogao biti папвеп ugled i dostojanstvo tuzioca, te da '! je to narusavanjeugleda i dostojanstva tuzioca, moglo imati za posledicu dusevne bolove takvoginteziteta i trajanja koji Ы opгavdali dosudivanje naknade nematerijalne stete usmislu <:1.200st.l ZOO-a.

Naime, iz novinskog teksta "Kolumbija па Limu", sa nadnaslovom .Вегапо uevropskom narko biznisu", objavljenom u nedeljniku "Monitor" dana 20.04.2007.godine, па st.14-1б, sud utvгduje da se u istom clanaku najpгije pise оspektakularnom bjekstvu Вегапса Draska Vukovica iz zatvora Frederiksund, pokrajKopenhagena, gdje se isti nalazio па izdrzavanju zatvorske kazne zbog zaplijene 38kilograma kokaina. U tekstu se navodi da danski mediji oznacavaju grad Вегапе kaograd sa procentualno najvecim brojem narko dilera u odnosu па broj stanovnika uEvropi, i da je па istu temu pisao u poslednjem broju i beogradski "NIN", koji je"Vukovica озпабю vaznim clanom beransko-rozajske grupe, а Rozajca Safeta капсаza Vukovicevog sefa, а visokog funkcionera crnogorske Agencije za nacionalnubezbjednost Zorana Lazovica za njihovog zastitnika". Ро izvorima bIiskim Kalicu, tajrozajski blznismen, sa trenutno najvecim investicionim ulaganjem па sjeveru СгпеGore u turisticko-sportski kompleks "Turjak", smatгa IIkupljenjem prosutog perja"demantovanje s1icnih napisa koji se pojavljuju о njemu i песе odgovaгati па iste.Prenose se navodi neimanovanog izvora "Monitora", da je sigurno da je Vukovic

з

povezan sa beгansko-pljevaljskom narko grupom, а za sta je naznaka i роуесапоprisustvo droge iste vrste i porijekla u dva grada u poslednjih раг godina. Koliki jetacan broj registrovanih narkomana u Вегапаmа, navodi se da iste podatkeposjeduje Centar bezbjednosti, ali da ih nikada nije iznosio u javnosti, ali da jenajmanje njih stotinu za sada najoptimisticnija procjena, 5 obzirom па desetakIIsitnih" stalnih dilera, kod kojih jedan gram "prljavog" heroina moze nabaviti zatridesetak eura, te da zbog tranzita velikih kolicina droge kroz Вегапе, ucinili su dasve veci broj maloljetnika, preskacu sa "Iakih droga", па "usmrkavanje" heroina i dase zbgo svega toga гпойе govoriti о tragicnoj sudbini toga grada.

lz novinskog teksta "Bekstvo iz Frederiksunda" objavjenog dana 12.04.2007. godineu nedeljniku "NIN", utvrduje se da isti clanak predstavlja tekst па koji se tuzenipozvao u predmetnom tekstu u "Monitoru", ргепозео jedan dio navoda iz ovogclanka а u kojima se pominje tuzilac. Utvrduje se da se i ovaj clanak takode bavibjekstvom Draska Vukovica iz zatvora Frederiksund kod Kopenhagena, oznacavajuciistog kao vaznog clana beransko-rozajske kriminalne grupe, kao i da isti nije ranijeЫо toliko poznat javnosti. U clanku se dalje pominje dogadaj u Вегапата, о cemu isam tuzeni pise u svom clanku, а tice se eksplozije Vukovicevog vozila u centruВегапа. U clanku je lice Safet Kalic iz Rozaja, pozivajuci se па operativne informacijeistraznih organa, озпаёеп kao sef prethodno navedene kriminalne organizacije, kao ida je Kalic dugogodisnji poslovni saradnik Dusana Spasojevica i Ljubise BuheCumeta, voda zemunskog i surcinskog kriminalnog k/ana, sa direktnim kontaktima uAvganistanu j Turskoj, odakle direktno nabalja heroin, koji preko Albanije, Kosova iСгпе Gore, prebacuje dalje ka zapadnoj Evropi. Sud dalje utvrduje da se u nastavkuteksta pominje tuzilac, Lazovic Zoran, kao visoki funkcioner crnogorskog ОВ-а, zakoga se navodi, sto tuzeni u svom tekstu nije navodio, da je isti Ыо jedan od gostijuпа Kalicevoj svadbi 2000. godine, шЬгорте licnosti iz javnog i politickog zivota. Unastavku je tuzilac озпабеп kao glavni zastitnik Safeta Kalica, а isti se dovodi i u vezisa jos jednim poznatim imenom, bIiskim grupi kojoj, kako se navodi, pripada i VukVulevic, osumnjiceni za organizovanje ubistva direktora "DAN-a", Duska Jovanovica.копаёпо, za tuzioca se u nastavku teksta navodi da je istog porodica ubijenogpolicijskog inspektora Slavoljuba Scekica, optuzivala za umjesanost u ovu likvidaciju.Novinski tekst u nedeljniku' "NIN" zavrSava se navodima koji se odnose па пабпprebacivanja heroina iz Azije, kao i da prethodno navedena kriminalna grupa Kalicaima kontakte sa juznoamerickim narko kartelima.

Saslusan u svojstvu раппбпе stranke, tuzilac Lazovic Zoran u svom iskazu па glavnojraspravi navodi da je za predmetni clanak saznao istog dana kada je i objavljen.Navodi da je tada isti tekst ргоёиао i vidio da je i sam pomenut u njemu, te da jeпагосйо Ыо iznenaden kada je vidio da je kao autor potpisan tuzeni, koji je njegovsugradanin, sa kojim se poznaje oko trideset godina, dodajuci da tuzeni poznajenjegovu porodicu, kao i Cinjenice da se niko od njenih clanova пе bavi bilo kakvimkriminalnim aktivnostima. Iako je ranije ргобцао i clanak u nedeljniku "NIN", па kojinije davao demant, tuzilac navodi da ga je samo predmetno pisanje u "Monitoru\\,jako pogodilo, obzirom da se radi о novinama koje su dosta prisutne па teritorijiСrnе Gore, ali da je tuzio i novinaгa koji je pisao novinski clanak u "NIN-u. Tuzilac jeostavio mogucnost da ga je tuzeni mozda i pokusao kontaktirati telefonom, navodeCida se оп cesto пе javlja па nepoznate brojeve telefone, ali da je ipak postojala

mogucnost da ga tuzeni prije objavljivanja clanka, licno sretne u Bijelom Polju, gdjetuzilac boгavi svakog vikenda. DaJje navodi da u Agenciji za nacionalnu bezbjednostradi па radnom mjestu nacelnika Sektora za odredene obIasti iz djelatnostinacionalne bezbjednosti, te da mu priroda posla nalaze da ima kontakta sa velikimbrojem Ijudi iz svih stгuktuгa, tako da poznaje i Kalic Safeta, ali da sa istim licemsvakako nije u pгijateljskim odnosima, koji odnosi sa istim licem dosta ulaze i udomen profesionalnih odnosa, па ste se tuzilac bez posebnog ovlascenja, nije mogaoizjasnjavati, пе zeleci da odgovoгi па pitanje da '; je Ыо па Kalicevoj svadbi, dok jeza Vukoviea, koji se pominje u pгedmetnom novinskom tekstu, cuo samo pгekosredstava javnog informisanja. Navodi da su zbog njegovog pominjanja upredmetnom tekstu оп i njegova porodica imali problema, kao i da je imao problemaпа profesionalnom planu, sto je kod njega izazivalo psihicke probleme, zbog kojihusistinu, nije trazio Ijekarsku рогпос, jer je mentalno i psihicki spreman da izdrZi sveto. Navodi da su pojedini negativni komentari sredine dopirali do njega, iako su muporodica i blizi prijatelji pгuzali veliku podrsku, а takode па pitanje njegovogрцпогпосгпка nije zelio da preciznije navede kako se zaista osjecao nakon procitanogteksta. Tuzilac nije sporio da je ргоёйао tekst u "NIN-u" i da je zbog toga tuZionovinara "NIN-a", te da nije objavljivao demanti п; nakon teksta u "NIN-u" niti nakogteksta u "Monitoгu", pritom пе dostavljajuei sudu dokaze da je zaista tuzbu pгotivnovinara "NIN-a" i podnio.

Saslusan u svojstvu рагпкпе stгanke, tuzeni Sadikovic Sead je u svom iskazu паglavnoj raspravi naveo da se novinarstvom bavi od 1992. godine, te da u okviгenjegovog posla ulazi i istrazivacko novinarstvo, а da jedna tema koju obraduje,upгavo predstavljaju narko kaгteli, tacnije, mobilisanje narko dilera па sjeveru СгпеGoгe, koju temu je u гanije u dva navгata obradivao prije objavljivanja spornogclanka. Dalje navodi da je u predmetnom tekstu iznio svoje videnje prilika па sjeveruСrnе Gore, а da konkreno pominjanje tuzioca, nikako nije bilo u zloj namjeri, vec daje vjerovao da javnost treba da bude informisana о ovom problemu, а od tuzioca jelicno zatrazio da se izjasni па objavljeni tekst u nedeljniku "NIN", ali da uprkos visepokusaja, nije uspio da stupi u kontakt sa tuziocem, koji se nije javljao па telefon.Navodi da je bas zbog toga sto nije uspio da stupi u kontakt sa tuziocem, istogpomenuo samo u jednoj геёепю i to u onoj kojom je pгenio navode "NIN-a", koji suga oznacili kao pГijatelja i zastitnika Safeta кайса, sto ро misljenu tuzioca, nijepominjanje tuzioca u losem kontekstu. Takode, tuzeni smatra da upгavo iz razlogasto je tuzioca licno poznavao, kao i da mu je bila poznata Cinjenica da je isti prijateljsa Safetom Кайсегп, smatrao je da nije nista neistinito ako to objavi u clanku, а daprethodno пе stupi u kontakt sa tuziocem. Dalje navodi da je motiv objavljivanjapredmetnog teksta Ыо taj, da se skrene paznja d,.zavnih organa па ргоЫет vezansa narko dilere па sjeveгu Сrnе Gore, koju namjeru je tuzilac pogresno ргошгпаёю,dodajuci da naslov i podnaslov testa predstavlja stvaг uredivacke politike lista i isteоЫспо daje glavni i odgovorni urednik, iz kog razloga je indikativno da je samo опtuzen u predmetnom sporu, kao i da mu je poznato da tuzilac u narednom bгoju nijedao nikakav demant па clanak u "NIN-u\\ u kome je pomenut.

Imajuci u vidu naprijed utvгdeno cinjenicno stanje, а odlucujuci о osnovanostituzbenog zahtjeva, sud je najprije posao od odredbe cl.47 Ustava Сгпе Gore, kojomje propisano da svako ima pravo па slobodu izrazavanja govorom, pisanom rijecju,

5

slikom iIi па drugi nacin, s tim, da se pravo па slobodu izrazavanja moze ogranicitisamo pravom drugoga па dostojanstvo, ugled i cast i ako se ugrozava javni тогаl iIibezbjednost Crne Gore. Prethodno navedeno Ustavno pravo, sloboda izrazavanja,predvidena je Evropskom konvencijom za zastitu Ijudskih ргауа i osnovnih sloboda,gdje je cl.10 propisano da svako ima pravo па slobodu izrazavanja, koje pravoukljucuje slobodu misljenja i slobodu primanja i prenosenja informacija i ideja, bezmijesanja javne vlasti i bez obzira па granice, s tim, da ostvarivanje ovih sloboda,buduCi da ukljucuje obaveze i odgovornosti, podlijeze takvim formalnostima,uslovima, ogranicenjima iIi sankcijama predvidenim zakonom i koje su neophodne udemokratskom drustvu u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ilijavne sigurnosti, sprjecavanja nereda iIi zlocina, zastite zdravlja i morala, ugleda iIiprava drugih, sprjecavanja sirenja povjerljivih informacija iIi u interesu ocuvanjaautoriteta i nepristrasnosti suda.

Shodno tome, Zakon о medijima (SI.RCG Ьг.51/02 i 62/02), odredbom cl.4 predvidaobavezu medija da prilikom slobodnog objavljivanja informacija i misljenja оpojavama, dogadajima i licnostima, postuju Ustav, Zakon i eticka pravila novinarskeprofesije, а odredbom а.зо st.2 istog zakona predvideno je pravo svakogzainteresovanog lica па tuzbu nadleznom sudu za naknadu stete protiv autora iosnivaca medija, ako medij objavi programski sadrzaj kojim se narusava zakonomzasticeni interes lica па koje se informacija odnosi, iIi kojim se vrijeda cast iIiintegritet pojedinca, iznose iIi prenose neistiniti navodi о njegovom zivotu, znanju ilisposobnostima.

U konkretnom slucaju, prilikom utvrdivanja sporne cinjenice, da li se predmetnimtekstom vrijeda cast i ugled tuzioca, sud je imao u vidu kako sadriinu i smisaocjelokupnog tekst, tako i same navode koji se odnose па tuzioca, ра nalazi da sespornim clankom obraduje tema koja se odnosi па ргоЫет jacanja organizovanogkriminala па sjeveru Crne Gore, te па porast broja lica ukljucenih u tu organizovanuгпгеш trgovine opojnim drogama. U predmetnom clanku se konkretno navode imenalica navodno visoko pozicioniranih clanova u kriminalnim krugovima, uz oznacavanjeSafeta Kalica kao sefa beransko-rozajske grupe, sa jakim vezama, kako u оогпасип,tako i u inostranim narko kartelima. Konstatacija iznijeta u tekstu i pominjanjetuzioca kao zastitnika lica koja su prethodno u istom tekstu озпаёепа kao pripadnicikriminalne grupe mogla Ы biti uvredljiva za tuzioca, ali samo ako Ы sud prihvatio dase radi о iznosenju neistinitih Cinjenica, а sto se ро misljenju suda ne moze smatratiu konkretnom slucaju. Sud je misljenja da je u spornom tekstu ргепевепаinformacija od strane tuzenog, 11 ••• da '1NIN" imenuje Rozajca Safeta Каliса zaVukovicevog sefa, а visokog funkcionera crnogorske Agencije za nacionalnubezbjednost Zorana Lazovica za njihovog zastitnika", пе predstavlja cinjenicu cija seistinitost гпойе dokazivati, vec da se radi о vrednosnom sudu cija istinitost nijepodlozna dokazivanju. Zahtjev za dokazivanje istinitosti vrednosnih sudova nijemoguce ispuniti i predstavljao Ы kao takav ugrozavanje slobode misljenja, kojapredstavlja fundamentalni dio pгava zasticen clanom 10 Konvencije о Ijudskimpravima i slobodama. Medutim, ni vrednosni sudovi ne mogu se uvijek smatгatiprihvatljivom formom izrazavanja, jer je neophodan uslov pod kojim se vrednosnisudovi i kada su uvredljivi, mogu smatrati dozvoljenim i nepretjeranim, а to jepostojanje dovoljnog cinjenicnog osnova, (kako je navedeno u presudi Evropskog

б

suda "Jerusalem" protiv Austrije iz 2001 godine). U konkretnom slucaju taj dovoljancinjenicn; osnov za iznosenje navedenog vrednosnog suda а koji istom пе dajekaгakter pretjeranog, jeste cinjen;ca da, priгoda posla kojim se tuzilae Ьау; nalaze daisti ima komunikaeiju sa гaznim strukturama Ijudi, te da tuzilae poznaje Safeta Kalica,а kako to i sam tuzilae u svom iskazu navodi, pritom пе zeleCi da se izjasni da li jeЫо i па svadbi Safeta Kalica, oznacavajuci to kao dio njegovog licnog ;profesionalnog zivota о kome пе zeli da pгiCa. Dovoljan cinjenicni osnov ukonkretnom slucaju je u tome sto je nesporno da tuzilac poznaje Kalica, da se Kal;cpovezuje sa kгiminalnim miljeom, da tuzilac пе negira da je Ыо па svadbi Кайса, stosve govoгi da je takav vrednosni sud u spoгnom tekstu mogao biti iznijet u odnosuпа tuzioea kao liеа па visokoj funkeiji i капса, kao Нса kojeg povezuju sa kriminalnimaktivnostima.Stoga se, ;majuci u vidu pгirodu posla tuzioca, te da je isti u priliei dabude u kontaktu i sa licima koja se povezuju sa kriminalom, moglo kod javnosti;zazvati odredena sumnja, koja sumnja svakako пе тога biti opravdana, ра je odtuzioca, kao drzavnog sluzbenika i nosioca jedne takve funkcije za ocekivatj da trpi ;когпегиаге : kr;tiku u уесегп stepenu od obicnog gradanina.

Pr;l;kom ocjene da 1; se radi о iznosenju cinjenicnih navoda ili о vrednosnom sudu,sud je ппао u vidu svrhu samog clanka, а to je da se па jedan kriticki паёп, kakav jedozvoljen i neophodan u svakom demokratskom drustvu, govori о probIemu narkodilera i njihovim kriminalnim aktivnostima, sto je svakako pitanje od sustinskogznacaja u svakom, ра ; паёегп drustvu. Sud vjeruje tuzenom da nije ппао namjeruda uvгijedi tuzioca jer ist; u svom tekstu prenosi samo jedan dio iz teksta u "NIN-u",u kome se tuzilac ропнгпе u mnogo losijem kontekstu od prenesenog, а takode jesud i misljenja da tuzeni n;je лпао potrebu za nekim vecim provjeravanjima iznijetihnavoda, obzirom da se radilo samo о vrednosnom sudu, а cija ;st;nitost nije podloznaprovjeri. Dakle, sustina samog teksta nije bila da optuzi tuZioca, уес upravo dadoprinese javnoj polemici о pitanjima od javnog interesa u nasem drustvu, а sto jesvakako ЬогЬа protiv organizovanog kriminala, sto shodno stavov;ma Evropskogsuda daje za ргауо s;ru novinarsku slobodu ; obuhvata moguce pribjegavanjeodredenom stepenu pretjerivanja, ра cak i provokacije, kao cuvara javnosti, а kojestavove u ejelosti prhvata i ovaj sud.

Sve navedeno dovodi do zakljucka suda da sporni tekst, а koji je sud ргобтао udokaznom postupku nije mogao dovesti do povrede casti i ugleda tuzioca i timeprouzrokovati nematerijalnu stetu koja se ogleda u dusevnim bolovima zbog povredecast; i ugleda. Ovо iz razloga sto ро misljenju ovog suda, iznijeti пауod;predstavljaju vrednosni sud i sto cjelokupni tekst predstavlja doprinos u ЬогЫ protivkriminala i narko dilera kao pitanjima od opsteg interesa. Sporni tekst se пе odnosiпа pr;vatni z;vot tuzioca, уес па njegov profes;onalni zivot i djelovanje u sluZbi ukojoj je zaposlen, а sto predstavlja izraz slobode izrazavanja u jednomdemokratskom drustvu, j sto je izrazeno i kroz brojne presude Evropskog suda zaIjudska ргауа, ;zmedu ostalih i presude Handyside, u kojoj sud naglasava sloboduizrazavanja u demokratskom drustvu rijecima "sloboda izrazavanja predstavlja jedanod sustinskih temelja takvog drustva, jedan od osnovnih uslova njegovog napretka irazvoja svakog covjeka. Ргета stavu 2 cl. 10 Evгopske konvencije о Ijudskimpгavima, ona je primjenjiva ne samo па "informacije" ili "ideje" koje su primijenjenes odobravanje ili se smatraju neuvгedljivim iIi nevaznim, уес i za опе koje vrijeaaju,

7

sokiraju i/i uznemiravaju Drzavu ili neki dio stanovnistva. То su zahtjevi pluralizma,tolerancije i sJobodou,im,ljabez kOJih пета demokratskog druStvall

•

Kako zahtjeva za naknadu troskova nije ЬНо,to je sud od'Jucio da svaka stranka snos·svoje troskove postupka.

Na osnovu izlozenog, odluceno je kaa u izreci presude

OSNOVNI SUD U юосовкзana, 14.05.2010. god-

SUDI3ASneiana Vukcevic в.г,

PRAVNA POUKA:Protiv ove presude dozvoljena je ialbau roku od 15 dana od dana donosenja istel

Visem sudu u Podgorici,a ргеко ovog suda.

L.