Sa keksom SADRŽAJ

UVOD............................................................................................................................................................................... 2

1. POJAM I KARAKTERISTIKE DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU........................................................................32. OSNIVANJE I OSNIVAČKI AKT DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU....................................................................4

2.1. Osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću............................................................................................4 2.2. Osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću.................................................................................5

3. OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU...................................................................................54. STATUT DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU..................................................................................................65. PRAVA I OBAVEZE ČLANOVA DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU....................................................................7

5.1. Imovinska prava članova društva....................................................................................................................... 7 5.2. Pravo sticanja udjela u društvu.................................................................................................................... 7 5.3. Sticanje udjela od strane društva i njegovo zalaganje...........................................................................7 5.4. Pravo na dobit (dividendu)................................................................................................................8

6. UPRAVLJAČKA PRAVA ČLANOVA DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU...............................................................96.1. Pravo upravljanja i pravo glasa u organim upravljanja društva..........................................................................9 6.2. Pravo informisanja....................................................................................................................................... 9 6.3. Pravo pobijanja odluka društva..............................................................................................................9 6.4. Pravo na istupanje člana društva....................................................................................................10 6.5. Obaveze članova društva sa ograničenom odgovornošću.........................................................10

7. UPRAVLJANJE DRUŠTVOM SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU...................................................................................107.1. Skupština društva............................................................................................................................................ 10 7.2. Nadzorni odbor društva............................................................................................................................... 10 7.3. Uprava društva....................................................................................................................................... 11

8. PRESTANAK DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU..........................................................................................118.1. Prestanak društva protekom roka.................................................................................................................... 11 8.2. Prestanak društva odlukom članova (skupštine) društva...........................................................................11 8.3. Prestanak društva statusnim promjenama...........................................................................................12 8.4. Prestanak društva odlukom suda....................................................................................................12 8.5. Promjenom oblika društva..........................................................................................................13 8.6. Prestanak društva likvidacijom.............................................................................................13

ZAKLJUČAK................................................................................................................................................................... 14

LITERATURA.................................................................................................................................................................. 15

UVOD

Društvo sa ograničenom odgovornošću u evropskom kontinentalnom pravu (civil law) zakonodavno je uređeno prvo u Njemačkoj (1892.) a zatim u Austriji (1906.), Švicarskoj (1910.), Francuskoj (1925.), Italiji (1942.). Private company kao društvo sa ograničenom odgovornošću u zemljama common law u praksi se razvilo još u XIX vijeku, da bi zatim bilo zakonodavno uređeno u Velikoj Britaniji (Companies Act, 1900.).

U pravnoj nauci poslovnog prava postoje neujednačena stanovišta u pogledu definisanja društva sa ograničenom odgovornošću. Teškoće u definisanju pojma i pravne prirode društva sa ograničenom odgovornošću u direktnoj su vezi sa njegovom pravnom prirodom, jer ovaj oblik društva spaja elemente društva lica s elementima društva kapitala, a ipak se smatra društvom kapitala. Dvojnost osobina društva lica i društva kapitala se kod ovog društva, kao relativno novijeg oblika, znatno odrazila i u uporednim zakonodavstvima, koja u većini slučajeva izbjegavaju davanje definicija društva sa ograničenom odgovornošću, već se to prepušta pravnoj nauci.

Društvo sa ograničenom odgovornošću, kao podesan oblik privrednog društva koji spaja obilježja društva lica i društva kapitala, se razvilo iz potrebe za postojanjem neke vrste elastičnijeg i primjerenijeg privrednog subjekta u odnosu na javno trgovacko društvo, sa manjim licnim rizikom. Razvoj društva sa ograničenom odgovornošću rezultat je potrebe i mogućnosti osnivača da mogu sa manjim poduzetničkim kapitalom biti u obliku ovog društva, kao posebnom, koja pruža osnovne prednosti dioničkog društva zbog ograničenja rizika za uloženi kapital (ulog) jer isključuje odgovornost članova društva za obaveze društva prema povjeriocima. Zbog toga se u poslovnoj praksi društvo sa ograničenom odgovornošću pokazalo kao pogodan oblik za tzv. „porodično poduzetništvo ili zajedničko poslovanje osnivača koji su međusobno bliže povezani“. U novije vrijeme, društvo sa ograničenom odgovornošću je veoma privlačan pravoorganizacioni oblik organizovanja poslovnih subjekata (manjih ili srednjih) putem ličnog poduzetništva, jer pravno je moguće da ovo privredno društvo može osnovati jedno ili više lica.

Po našem pravu, društvo sa ograničenom odgovornošću je poseban oblik društva čiji je osnovni kapital podijeljen na udjele, s tim da članovi društva mogu imati različite udjele i ne odgovaraju za obaveze društva (čl.309 ZPD).

U pravnoj teoriji se smatra da je naziv društva sa ograničenom odgovornošću neadekvatan je ne izražava oblik i obim odgovornosti u odnosu na društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću. Ovo je iz razloga sto kod d.o.o. za obaveze odgovara samo društvo, cjelokupnom svojom imovinom, dakle neograničeno do ukupne vrijednosti imovine koju društvo ima u ma kom obliku, a članovi društva uopšte ne odgovaraju. Polazeći od mješovite pravne prirode društva sa ograničenom odgovornošću, mnogi autori u pravnoj nauci smatraju da se naziv društva sa ograničenom odgovornošću upotrebljava kao rezultat poslovne tradicije.

2

1. Pojam i karakteristike društva sa ograničenom odgovornošću

Društvo sa ograničenom odgovornošću je poseban oblik privrednog društva (poslovnog subjekta) sa pravnim subjektivitetom, koga mogu osnovati jedno ili više pravnih i/ili više

fizičkih lica koja, ulažući svoja sredstva u osnivački (temeljni) kapital društva, stiču udjele u cilju sticanja dobiti s tim da ne odgovaraju za obaveze društva. Članovi ovog društva snose poslovni rizik u slučaju poslovnog gubitka, zbog lošeg poslovanja ili stečaja koji je ograničen

do visine uloga svakog člana društva.

Polazeći od definicije društva sa ograničenom odgovornošću sa mješovitim svojstvima (specifičnostima) koje kao privredno društvo (poslovni subjekt) obavlja lukrativne privredne djelatnosti, mogu se u odnosu na ostale oblike privrednih društava, istaći sljedeće karakteristike:

a) Društvo sa ograničenom odgovornošću je privredno društvo koje se svrstava po domaćem i uporednim pravima, u društva kapitala čiji minimalni iznos osnivačkog kapitala je propisan zakonom. Minimalni osnivački kapital, za društvo sa ograničenom odgovornošću je 2.000,00 KM, sa jednim ili više osnivača (čl. 314 st.1 ZPD1);

Član 314.

Osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću s jednim ili više osnivača iznosi najmanje 2.000 (dvijehiljade) KM, ako drugim zakonom nije određeno drugačije.

Vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100 (stotinu) KM.

Ulozi u novcu ne mogu zajedno biti manji od iznosa iz stava 1. ovog člana.

Ulozi u stvarima i pravima moraju biti u cijelosti uneseni u društvo do dana podnošenja prijave za upis osnivanja društva u registar društava, tako da društvo može njima trajno i slobodno raspolagati.

Do dana podnošenja prijave za upis osnivanja društva u registar društava mora biti uplaćena najmanje polovina uloga u novcu, ali ne manje od iznosa iz stava 1. ovog člana.

b) Društvo sa ograničenom odgovornošću ima osnovni kapital koji čini zbir uloga članova. Osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošču dijeli se na udjele osnivača tako da svaki osnivač stiče samo jedan udio u kapitalu društva, srazmjerno učešću svog uloga u osnovnom kapitalu društva;

c) Društvo sa ograničenom odgovornošću ima status pravnog lica koji stiče upisom u registar nadležnog organa (institucije) koja vodi registar društava;

d) Društvo sa ograničenom odgovornošću obavlja lukrativne privredne (poslovne) djelatnosti;

1 ZPD – Zakon o Privrednim Društvima3

e) Društvo sa ograničenom odgovornošću ima svoju imovinu odvojenu od imovine članova društva, kojom obavlja registrovanu djelatnost;

f) Za obaveze društva sa ograničenom odgovornošću odgovara društvo cjelokupnom svojom imovinom, a članovi društva ne odgovaraju za obaveze društva, osim u izričito propisanim slučajevima;2

g) Društvo sa ograničenom odgovornošću, pored ugovora odnosno odluke kao osnivačkog akta, zavisno od broja osnivača, ima i statut koji je najvisi organizacionopravni akt. Statut donose osnivači u zakonom propisanom roku;3

h) Društvo sa ograničenom odgovornošču se može osnivati za obavljanje bilo koje privredne djelatnosti, pa i u oblasti javnog sektora (javna preduzeća), dok se, prema posebnim zakonima kod nas i u uporednom zakonodavstvu, mogu neke djelatnosti obavljati samo u organizacionom obliku ovog društva (d.o.o.) ili dionočkog društva;

i) Firma društva sa ograničenom odgovornošću, pored djelatnosti mora sadržavati i oblik društva (d.o.o.)4 i jedinstveni identifikacioni broj.

Jedna od karakteristika društva sa ograničenom odgovornošću je da su udjeli članovadruštva prenosivi putem pismenog ugovora i nasljeđivanjem (čl. 328 ZPD).

Član 328.

Udjeli u društvu su prenosivi.

Prenos udjela vrši se pismenim ugovorom i nasljeđivanjem.

Udjeli za koje je vezana ugovorena obaveza dodatne činidbe ni u kom slučaju ne mogu se prenijeti bez izričite pismene saglasnosti društva.

2. Osnivanje i osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću

2.1. Osnivanje društva sa ograničenom odgovornošču

Društvo sa ograničenom odgovornošću, po našem i uporednom zakonodavstvu mogu osnovati jedani ili više osnivača. Osnivači mogu biti pravna ili fizička lica, domaća ili strana. U uporednim pravnim sistemima, odranije je poznato jednočlano društvo po načelu „one man company“ sa pravnim statusom društva sa ograničenom odgovornošću ili kao dioničko društvo. Također, u mnogim uporednim sistemima je ograničen broj članova društva sa ograničenom odgovornošću, tako da broj članova varira od 10 – 99 (SCG, Čehoslovačka i sl.), što nema uticaja na pravni prirodu ovog oblika privrednog društva, več prirodu poslova koje društvo obavlja (njegova registrovana djelatnost).

Što se tiče načina osnivanja društva sa ograničenom odgovornošću, u skladu sa uporednim zakonodavstvom, društvo sa ograničenom odgovornošću se osniva zaključivanjem ugovora u obliku javno bilježničke isprave, koju svi osnivači potpisuju, s tim da ako društvo osniva jedan osnivač, ugovor zamjenjuje izjava osnivača o osnivanju d.o.o. koja se daje pred javnim bilježnikom (notarom). Međutim, ugovor odnosno izjava se može zaključiti putem punomoćnika čija punomoć

2 ZPD FBiH čl. 309 st. 2 u vezi sa čl. 6 st. 2 3 ZPD FBiH čl. 311 i čl. 3714 U novonastalim državama disolucijom SFRJ oznaka d.o.o., zatim u Njemačkoj GmbHG, u Francuskoj SARL, Italiji SRL itd.

4

mora biti ovjerena kod javnog bilježnika (notara). Društvo sa ograničenom odgovornošću se osniva simutlano, jer se minimalni osnivački ulog mora uplatiti u cijelosti prije registracije društva. Simultano osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću je logično, jer su svi osnivači pri osnivanju društva poznati, slobodno su pristali osnovati društvo i obavezali se uplatiti cijelokupni osnivački kapital društva.

2.2. Osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću

Osnivački akt je ugovor koji mora biti u pismenoj formi potpisan od strane osnivača. Stroga formalnost osnivačkog akta (dejstvo forme ad solemnitatem) uslovljena je legalizacijom ovjerom potpisa kod nadležnog organa. U slučaju da je osnivač društva jedno lice , tada je osnivački akt odluka koju to lice potpisuje i ona je pravno izjava o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću (čl. 311 ZPD), koji se mora usaglasiti sa rješenjima uporednog zakonodavstva.

Osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću (ugovor ili odluka - izjava o osnivanju) društva, u pravilu, po zakonu svake države sadrži ili mora sadržavati:

- podatke o osnivačima: ime i prezime i prebivalište fizičkog lica odnosno firmu i sjedište pravnog lica i podatke o njegovom zastupniku;

- firmu, sjedište i djelatnost društva; - ukupni iznos osnovnog kapitala društva, iznos uloga u novcu, opis i vrijednost uloga u

stvarima i pravima, kao i broj i visinu udjela svakog člana društva;- prava i obaveze članova društva;- postupak kada neko od osnivača ne uplati svoj ulog do ugovorenog roka ili ne ispuni

druge obaveze;- način snošenja i podmirenja troškova osnivanja društva;- imenovanje lica ovlaštenih za vođenje poslovanja i zastupanja društva, kao i prijavu za

upis osnivanja društva u javni registar;- posljedice neuspjelog osnivanja;- posebnu odredbu da li se društvo osniva na određeno ili neodređeno vrijeme.

Svi pomenuti podaci moraju biti detaljno navedeni i obavezan sadržaj ugovora odnosno odluke kao osnivačkog akta. Međutim pored obaveznih elemenata, osnivači mogu osnivačkim aktima predvidjeti i autohtono (samostalno) regulisati neka pitanja, kao npr. određivanje obima ovlaščenja punomočnika i njihova ograničenja, i članova uprave, zatim da li će društvo imati prokuriste, kao i to da li će i gdje društvo osnivati podružnice. Samostalno regulisanje pitanja u osnivačkom aktu ne može biti u suprotnosti sa prinudnim normama zakona jer ima za posljedicu ništavnost osnivačkog akta.

3. Osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću

Društvo sa ograničenom odgovornošću mora imati osnivački kapital kojim društvo, kao poslovni subjekt, jamči povjeriocima da imaju imovinsku zaštitu stupajući u poslovne odnose sa društvom. Osnivački kapital, po našem pravu, društva sa ograničenom odgovornošću može biti u sva tri oblika (novac, stvari i imovinska prava) ali ne samo u jednom obliku (npr. u stvarima) bez minimalno propisanog novčanog iznosa od 2.000,00 KM.

Osnovni kapital ovog društva utvrđuje se osnivačkim aktom i statutom društva i upisuje u sudski ili registar društava. Međutim, osnovni kapital svakog oblika društva pa i ovog d.o.o., nije statična kategorija i može se mijenjati tokom postojanja društva kao poslovnog subjekta. Naknada smanjenja ili povečanja osnovnog kapitala društva, logično ima za posljedicu izmjenu statuta

5

društva i upis u javni registar društava nastale promjene u pozitivnom ili negativnom slučaju (smanjenju temeljnog kapitala) ali ne ispod zakonskog minimuma, što je razlog za prestanak društva sa ograničenom odgovornošću.

Povećanje osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću vrši se na tri načina, i to:

a) uplatom novih uloga članova društva,b) sticanjem novih udjela na osnovu novih uloga članova i c) povećanjem nominalne vrijednosti postojećih udjela.

Što se tiče smanjenja osnovnog kapitala društva, ono može bit po dva osnova:

a) dobrovoljno smanjenje, u cilju svođenja osnovnog kapitala na nivo koji će članovima društva donijeti očekivanu dobit i

b) prinudno smanjenje osnovnog kapitala, što je posljedica lošeg poslovanja društva, kada se moraju pokriti poslovni gubici i izdvajanja u rezervni fond za mogučnost pokrivanja budučih poslovnih gubitaka društva.

4. Statut društva sa ograničenom odgovornošću

Društvo sa ograničenom odgovornošću, za razliku od društva lica, pored osnivačkog akta ima i statut društva. Statut je obavezan akt društva sa ograničenom odgovornošću. Statut društva sa ograničenom odgovornošću donose članovi društva (osnivači), na način i u roku kako je to predviđeno osnivačkim aktom o osnivanju društva.

Prema našem pravu, statut društva sa ograničenom odgovornošću sarži obavezno odredbe kojima se regulišu (uređuju) sljedeća pitanja društva:

- firma i sjedište;- djelatnost;- iznos osnovnog kapitala i visina udjela svakog člana;- vođenje poslovanja i zastupanje društva;- način utvrđivanja i diobe dobiti i pokrića gubitka;- prava i obaveze članova;- organizacija društva;- upravljanje i način donošenja odluka, sastav, način imenovanja i razrješenja, ovlaštenja i

odgovornosti organa društva, ako se formiraju; - način informiranja članova o poslovanju društva i vođenja knjige udjela;- način promjene visine osnovnog kapitala;- način pristupanja društvu i prestanka članstva u društvu;- prestanak društva;- postupak izmjena i dopuna statuta.

Statut društva sa ograničenom odgovornošću sadrži obavezne i fakultativne elemente. Obavezni elementi su propisani zakonom.5 Fakultativni elementi statuta su rezultat autonomne volje osnivača, a mogu biti različiti zavisno od vrste djelatnosti društva, međusobnih odnosa članova i potreba za potpunijim regulisanjem mnogobrojnih pitanja društva. Fakultativni elementi statuta se u nauci smatraju dopunskim, pored obligatornih zakonskih elemenata.

5 Obavezni elementi u našem pravu određeni su čl. 317 ZPD.6

5. Prava i obaveze članova društva sa ograničenom odgovornošću

5.1. Imovinska prava članova društva

Prava i obaveze članova društva sa ograničenom odgovornošću utvrđuju se, u svim sistemima, zakonom i osnivačkim aktom (ugovor i/ili odluka). U pravnoj nauci poslovnog prava, članovi privrednih društava imaju, bez obzira o kom obliku društva se radi, uglavnom dvije vrste prava, i to:

- imovinska prava i- upravljačka prava ili članska prava u privrednim društvima.

Imovinska prava članova društva sa ograničenom odgovornošću obuhvataju:- pravo na udio u društvu,- pravo učešća u dobiti društva (pravo na dividendu)

5.2. Pravo sticanja udjela u društvu

Svaki član društva sa ograničenom odgovornošću ima pravo na udio u društvu, koji stiče na osnovu svog uloga u osnovni kapital društva. Udio člana društva je srazmjeran učešću njegovog uloga u osnovnom kapitalu društva. Svaki član društva ima samo jedan udio, po principu „koliko uloga toliko udjela“.

Zakon o privrednim društvima FBiHČlan 325.

Udio člana društva je srazmjeran učešću njegovog uloga u osnovnom kapitalu.

Svaki član društva ima jedan udio.

Udio člana društva se povećava kad uplati novi ulog ili stekne udio drugog člana.

Kada član društva stekne udio drugog člana, prava trećih lica i posebna prava ili obaveze člana vezane za raniji ili naknadno stečeni udio ne obuhvataju ostatak udjela.

Udio člana društva se može povećavati i smanjivati. Pvećanje udjela člana društva slijedi uvijek kad član društva uplati novi ulog ili stekne udio drugog člana društva (teretnim ili dobročnim pravnim poslom) na osnovu prava raspolaganja. Do smanjenja udjela člana društva može doći na osnovu njegovog prava raspolaganja (djelimičnog) ili pokrivanja gubitka društva, kada se za to ispune uslovi.

5.3. Sticanje udjela od strane društva i njegovo zalaganje

Pravno je moguće, da pored članova društva, i društvo sa ograničenom odgovornošću može steći vlastiti udjel. Društvo može steći vlastite udjele samo za koje je u cijelosti uplaćen ulog, s tim da to ne može direktno ili indirektno uticati na smanjenje osnovnog kapitala društva. To znači, da privredno društvo, ne može sticati vlastite udjele na teret osnovnog kapitala društva.

7

Zakon o privrednim društvima FBiHČlan 336.

Društvo može steći vlastiti udio koji je u cijelosti uplaćen.

Društvo ne može sticati vlastite udjele na teret osnovnog kapitala.

Pošto društvo ne može smanjivati osnovni kapital ispod propisanog minimuma već, naprotiv, mora održavati nivo osnovnog kapitala kao bitnog uslova za opstanak društva (conditio sine qua non) i zaštite povjerilaca, to ne može ugovornim ili statutnim odredbama niti odlukama organa društva umanjivati osnovni kapital jer njegov minimum je zaštićen kogentnim normama, kod nas i u uporednom zakonodavstvu.

5.4. Pravo na dobit (dividendu)

Iz prava na udio u društvu, član društva sa ograničenom odgovornošću stiče imovinsko pravo učešća u dobiti (dividendi) društva. Dobit društva se utvrđuje godišnje bilansom, tako da se prvo podmire obaveze društva (fiskalne i druge), a ostatak dijeli između članova društva srazmjerno njihovim udjelima, ako osnivačkim ugovorom nije drugačije regulisano.

Članovi društva imaju pravo na dobit ako posluje pozitivno, s tim što se obim raspodjele dobiti reguliše ugovorom, statutom i odlukom organa upravljanja, ali u srazmjeri sa visinom udjela svakog člana.6 Pravo na dio dobiti, odnosno učešće u raspodjeli dobiti, je samostalno imovinsko pravo članova izraženo u važećoj valuti države, sa kojim svaki član može respolagati. Ovo pravo svakog člana društva, bez istovremenog prenosa ili drugog raspolaganja udjelom je:

- prenosivo i može se nasljediti,- može se davati u zalog i na uživanje (usus),- podobno je za kompenzaciju (prebijanje) potraživanja društva po općim pravilima

obligacionog prava, osim za neuplaćeni ulog.

Da bi član društva ostvario pravo učešća u raspodjeli dobiti, nužno je da se prvenstveno poslovanjem ostvari dobit u skladu sa računovodstvenim propisima. To istovremeno znači da privredno društvo sa ograničenom odgovornošću ne može članovima društva isplaćivati (dijeliti) dobit u toku poslovne godine.

6 ZPD čl. 3388

6. Upravljačka prava članova društva sa ograničenom odgovornošću

Upravljačka prava članova društva sa ograničenom odgovornošću su: pravo upravljanja učešćem u organima upravljanja društva i pravo glasa u organima društva, pravo na informisanje, pravo pobijanja odluka organa društva i pravo istupanja iz društva.

6.1. Pravo upravljanja i pravo glasa u organima upravljanja društva

Jedno od najvažnijih članskih prava članova društva sa ograničenom odgovornošću je učešće u odlučivanju i upravljanju društvom. Ova prava članovi društva ostvaruju na skupštini društva sa ograničenom odgovornošću. Skupštinu društva čine svi članovi društva. Pravu učešća u upravljanju je zakonsko pravo članova društva sa ograničenom odgovornošću, ali ne i njihova obaveza. Zbog toga, skupština društva može odlučivati i bez učešća svih članova društva, i to zavisno od kvoruma, večinom glasova prisutnih članova odnosno zastupljenih na skupštini.7 Kako se radi o društvu kapitala, a ne društvu lica, to se u skupštini društva odlučuje „po kapitalu“, a ne „po glavama“. Shodno tome, princip je u društvima kapitala da svaki član društva ima broj glasova srazmjeran učešću u osnovnom kapitalu društva.8

6.2. Pravo informisanja

Svaki član društva sa ograničenom odgovornošću ima posebno pravo da bude informisan o radu društva i njegovih organa. To se posebno odnosi na poslovanje društva, a naročito godišnji obračun, izvještaje revizora, kao i uvid u poslovne knjige. Članovi društva mogu pravo informisanja ostvarivati lično, putem angažovanja eksperata i posebnog organa, sto je saobrazno rješenjima uporednog zakonodavstva.

6.3. Pravo pobijanja odluka društva

Da bi se spriječila zloupotreba prava većine i zaštitila prava i interesi članova društva sa ograničenom odgovornošću, a naročito članova sa manjinskim udjelima, zakonom je utvrđeno, kao posebno pravo, pravo na pobijanje odluke skupštine tužbom, pod određenim uslovima. Svaki član društva može pobijati odluku skupštine pod sljedećim uslovima:

- pravo pobijajanja može se ostvariti podnošenjem tužbe nadležnom registarskom suduu roku od 30 dana, računajući od dana donošenja odluke;

- odluka skupštine je pravni akt kojim se odlučuje o bitnim pitanjima za članove društva i za društvo, pa može biti predmet pobijanja, bez obzira da li je donesena na sazvanoj skupštini ili pismenim izjašnjenjem članova.

Rok za podnošenje tužbe od 30 dana je prekluzivni i počinje teći od dana održane skupštine,

odnosno od dana obavještenja o odluci, ako je odluka donesena bez sazivanja skupštine pismenim izjašnjavanjima članova odnosno njihovih punomoćnika. Bezuspješnim protekom roka gubi se pravo na podnošenje tužbe.

7 ZPD, čl. 343. , st.18 ZPD, čl. 343., st. 2

9

6.4. Pravo na istupanje člana društva

Instituti istupanja i isključenja člana društva su više vezani za društva lica, jer je lični odnos bitan, tako društvo može i prestati ako se smanji broj članova. Međutim, po našem zakonu, svaki član društva sa ograničenom odgovornošću ima pravo da istupi iz društva.9

Svaki član društva može biti isključen iz društva sa ograničenom odgovornošću iz razloga i u postupku koji moraju biti unaprijed regulisani osnivačkim ugovorom ili statutom društva. Razlozi za isključenje moraju biti pravični i specificirani. Prema tome, kao razlozi isključenja člana društva mogu biti zloupotrebe i/ili postupci člana društva koji prekoračuje ovlaštenja ili čak ne izvršava obaveze prema društvu utvrđene zakonom, ugovorom ili statutom društva, što može imati za posljedicu:

- da se prouzrokuje šteta društvu i/ili ostalim članovima društva- da se onemogućuje organima društva i/ili članovima društva izvršavanje obaveza i

ostvarivanje prava i- društvo i/ili članove društva opterećuje nesrazmjernim obavezama.10

6.5. Obaveze članova društva sa ograničenom odgovornošću

Pored prava, članovi društva sa ograničenom odgovornošću imaju i obaveze koje proizilaze iz zakona ili ugovora o osnivanju privrednog društva. Članovi društva sa ograničenom odgovornošću imaju sljedeće obaveze: obavezu uplate osnivačkog uloga, obavezu dopunske uplate, obavezu ispunjenja dopunskih činidbi i obavezu poštivanja klauzule o zabrani konkurencije.

7. Upravljanje društvom sa ograničenom odgovornošću

Društvo sa ograničenom odgovornošću, kao pravno lice, djeluje preko svojih organa. Organi društva sa ograničenom odgovornošću su: skupština društva, uprava i nadzorni organ.

Skupština društva i uprava su obavezni organi, a nadzorni odbor mora postojati samo u zakonom predviđenim slučajevima, a inače ne, osim ako se ne predvidi osnivačkim ugovorom ili statutom društva.

7.1. Skupština društva

Jedno od najvažnijih prava članova društva sa ograničenom odgovornošću je donošenje odluke o upravljanju društvom. Članovi društva izražavaju svoju volju putem učešća u donošenju odluka na skupštini društva. Prema našem i uporednim pravima, skupštinu društva sačinjavaju svi članovi društva sa ograničenom odgovornošću. Pravo upravljanja je pravo a ne i obaveza članova društva.

7.2. Nadzorni odbor društva

9 ZPD, čl. 342., st. 110 E. Vilogorac i M. Dizdar, „Komentar Zakona o privrednim društvima“, op.cit. str. 480-485 i str. 511-522.

10

Nadzorni odbor je fakultativan organ društva sa ograničenom odgovornošću, jer ga društvo ne mora imati. Osnivačkim ugovorom i/ili statutom društva može se odrediti da društvo sa ograničenom odgovornošću ima nadzorni odbor, što je stanovište našeg i uporednog zakonodavstva.11

7.3. Uprava društva

Uprava društva sa ograničenom odgovornošću je organ koji vodi poslovanje društva i zastupa društvo. Sastoji se od jednog ili više članova (lica), od kojih je jedan direktor a ostali izvršni direktori. Oni mogu biti samo fizička lica, koja su poslovno sposobna i stručna, što znači da pravno lice može biti član uprave.12 Upravu društva sa ograničenom odgovornošću imenuje i razrješava skupština ili nadzorni odbor, a izvršne direktore na prijedlog direktora. Direktor uprave predstavlja društvo, rukovodi poslovanjem i odgovara za zakonitost rada.

8. Prestanak društva sa ograničenom odgovornošću

Društvo sa ograničenom odgovornošću može prestati iz više razloga, koji se navode u domaćem zakonodavstvu. Razlozi koji vode prestanku društva sa ograničenom odgovornošću su:

- istekom vremena određenom u osnivačkom aktu;- odlukom skupštine odnosno članova društva;- statusnim promjenama i promjenom oblika društva;- pravomoćnom odlukom suda;- provođenjem stečajnog postupka (stečajem).

8.1. Prestanak društva protekom roka

Ako je društvo osnovano na određeno vrijeme, što je ekonomski i pravno moguće, logićno je da istekom vremena iz osnivačkog akta, bez obzira da li je društvo osnovalo jedno lice ili više, ono može prestati istekom vremenskog perioda na koji je društvo osnovano. To pogotovo ako se, eventualno, osnivači prije isteka vremenskog perioda ne odluče na produženje roka ili da društvo ostaje da radi bez vremenskog ograničenja (npr. neodređeno vrijeme), što dovodi do promjena ugovora. Osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću na određeno vrijeme mora biti uređeno u osnivačkom aktu (ugovorom i/ili odluci jednog osnivača odnosno u statutu drušva).

8.2. Prestanak društva odlukom članova (skupštine) društva

Društvo sa ograničenom odgovornošću nastaje voljom osnivača, u skladu sa zakonom predviđenim uslovima. Shodno tome, a u skladu sa načelom autonomije volje, društvo može prestati i na osnovu odluke članova, odnosno skupštine društva, koja je „parlament“ osnivača članova društva. Pravilo je u poslovnom pravu da odluka članova (skupštine) legitiman zakonski razlog za prestanak društva. U ovom slučaju, članovi društva ne moraju tražiti saglasnost registarskog organa ili suda, regulatorne komisije i drugih institucija.

11 ZPD, čl. 348., st. 112 ZPD, čl. 347., st. 1

11

8.3. Prestanak društva statusnim promjenama

Društvo sa ograničenom odgovornošću može prestati i statusnim promjenama: spajanjem, pripajanjem i podjelom. U ovom slučaju društvo prestaje donošenjem odluke o statusnoj promjeni.13

Upisom u sudski ili registar društava odluke skupštine o statusnim promjenama istovremeno upisuje se u sudski ili registar društava prestanak pripojenog, spojenog ili podjeljenog društva , cija prava ex lege prelaze na pravnog sljednika (univerzalna zakonska subrogacija – ZPD, čl. 69). Prema tome prestanak pravnog subjektiviteta društva sa ograničenom odgovornošću zbog statutnih promjena nema za posljedicu i njihov ekonomski prestanak, jer funkcija društva, odnosno njegova imovina služi i dalje za obavljanje ekonomske djelatnosti u cilju ostvarivanja dobiti.

8.4. Prestanak društva odlukom suda

Društvo sa ograničenom odgovornošću može prestati i na osnovu odluke suda, kada nastupe činjenice koje su zakonski razlog za prestanak društva. Prema našem pravu razlozi za prestanak društva sa ograničenom odgovornošću su opći i posebni.

Opći razlozi za prestanak društva sa ogranićenom odgovornošću sposobnošću, koji se utvrđuju odlukom suda, su:

- pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis (registracija) društva u sudski ili javni registar društava nezakonita (ništavna);

- pravomoćnom odlukom suda o otvaranju stečajnog postupka ili o odbijanju zahtjeva za otvaranje stečajnog postupka zbog nemogučnosti da se iz stečajne imovine dužnika pokriju troškovi stečajnog postupka, ili se stečaj obustavlja zbog nedovoljne imovine;

- provođenjem stečajnog postupka tako da se stečaj završi diobom stečajne mase povjeriocima.

Psebni razlozi za prestanak društva sa ograničenom odgovornošću na osnovu odluke suda, izvan stečajnog postupka, koja je donesena na zahtjev nadležnih organa ili tužbi lica koja dokažu opravdani pravni interes, su sljedeći:

- na osnovu tužbe jednog ili više povjerilaca čija dospjela a neizmirena potraživanja premašuju polovinu osnovnog kapitala, tako da ona ne moraju posebno dokazivati postojanje loše finansijske situacije društva, niti da čekaju otvaranje stečaja.

- ako skupština društva nije održana osam mjeseci do isteka roka za izradu godišnjeg obračuna.

- ako se nadzorni odbor društva ne sastaje i ne vrši svoja ovlaščenja, ili ih vrši nezakonito, ili pak nije izvršen izbor nadzornog odbora, zbog isteka mandata, duže od dvije godine, koji se obavezno formira po zakonu (ZPD, čl. 348., st.29) ili po odredbama osnivačkog akta i/ili statuta društva.

- ako se društvo i poslije izricanja kazni nastavlja nezakonito poslovanje povredom zakona i drugih propisa, takvim vršenjem djelatnosti i postupanjem ugrožava interese ne samo društva i svojih članova već i interese povjerilaca, što se mora zabraniti odlukom nadležnom organa ili tužbom zainteresovanih lica (ZPD, čl. 367., st. 1., tačka 3).

- ako društvo kao poslovni subjekt, ne ostvaruje prihode duže od dvije godine, jer je osnovano za ostvarivanje dobiti , pa nerentabilne subjekte (društva) treba eliminisati ne samo iz poslovanja već i iz sudskog ili javnog registra drugih institucija (čl. 72., st. 1., tačka 2).

- ako je društvu oduzeto odobrenje za obavljanje registrovane djelatnosti.

13 ZPD, čl. 365., st. 112

- ako više ne postoje zakonski uslovi za daljnje postojanje društva sa ograničenom odgovornošću.

8.5. Promjena oblika društva

Društvo sa ograničenom odgovornošću može se transformisati (promijeniti oblik) u dioničko društvo na osnovu odluke skupštine društva. Da bi odluka skupštine bila punovažna, po našem pravu, mora biti donesena dvotrećinskom većinom svih članova društva. Promjenom oblika društva sa ograničenom odgovornošću prestaje dotadašnji pravni subjektivitet društva i nastaje novi oblik, tj. dioničko društvo na koje prelazi imovina ranijeg društva. To znači da i kod promjene oblika, iako prestaje pravni subjektivitet društva sa ograničenom odgovornošću, to nema za posljedicu i njegov ekonomski prestanak, jer imovina nastavlja funkciju, samo u drugom obliku tj. dioničkom društvu.

8.6. Prestanak društva likvidacijom

Društvo sa ograničenom odgovornošću može prestati i likvidacijom. Ako odluku o prestanku društva donese skupština društva ili sud, pokreće se postupak likvidacije. Kako u ovom slučaju imovina društva ne prelazi u pravnog sljednika (sukcesora), to se u postupku likvidacije razrješavaju imovinski odnosi između društva i povjerilaca, a zatim između članova društva. Pokretanjem postupka likvidacije upisuje se u sudski ili registar društava poseban dodatak pored firme društva „u likvidaciji“ (ZPD, čl. 73., st. 2 i 3).

Ako je odluku o likvidaciji donijela skupština društva, likvidaciju provodi uprava društva, kao i kod društva koje prestaje likvidacijom zbog proteka vremena na koje je društvo osnovano, a rok nije produžen. U ovom slučaju registracijom pokretanja postupka likvidacije u registru društava prestaje mandat uprave društva (ex lege) tako da ona dalje postupa kao zakonski likvidator, a ne kao organ društva (članovi društva). Bez obzira, ko imenuje likvidatora društva, dalji postupak likvidacije odvija se po odredbama Zakona o likvidacionom postupku i općim odredbama Zakona o stečajnom postupku.

Nakon provedenog postupka likvidacije , likvidator je obavezan podnijeti zahtjev za brisanje likvidiranog društva iz sudskog ili registra društava (ZPD, čl. 374., st.2), a ako likvidaciju provodi sud, brisanje iz registra provodi likvidacioni sud (ex officio).

13

ZAKLJUČAK

Poslovno pravo obuhvata sve odnose između poslovnih subjekata i njihovih kupaca i korisnika. Ono je nastalo iz građanskog prava. Dominantno obilježje poslovnog prava je njegov međunarodni karakter.

Razvoj trgovine u srednjem vijeku u Evropi, pored toga što je omogućio ekonomski i kulturni razvoj, direktno je uticao na razvoj trgovačkog prava i finansijskog poslovanja. Novi vijek je donio kodifikaciju trgovačkog prava na nacionalnom planu.

Za poslovno pravo je bitan uticaj koji je ostvarilo građansko pravo. Na poslovno pravo su uticala i podzakonska akta, čije je postojanje i primena posebno naglašena u poslovnom pravu.

Kao autonomni izvori poslovnog prava uočavaju se običaji, uzanse, opšti uslovi poslovanja i trgovačke klauzule i termini. Običaj podrazumijeva dobre poslovne običaje i trgovinske poslovne običaje. Uzanse predstavljaju kodifikovane poslovne običaje od strane ovlašćenog tijela. Uslovi pod kojima posluje privredni subjekt predstavljaju opšte uslove poslovanja. Trgovačke klauzule donose ovlašćene trgovačke asocijacije.

Društvo sa ograničenom odgovornošću, kao i akcionarsko društvo, spada u društva kapitala.

Glavna pogodnost ovog oblika privrednih društava u svetu je u tome što je potreban manji kapital za registrovanje, a i zakonodavstvo koje se odnosi na ova društva je daleko manje imperativno nego kod akcionarskih društava. Društvo s ograničenom odgovornošću je fleksibilno društvo sa aspekta upravljanja društvom. Međutim, za razliku od akcionarskog društva, koje je tipično društvo kapitala sa svim njihovim osnovnim karakteristikama, društvo sa ograničenom odgovornošću ima osobine društava kapitala i društava lica i ono je jedan od najčešće korišćenih oblika organizovanja privrednih subjekata u našoj privredi.

14

LITERATURA

1. Čović Š., Poslovno pravo/Company Law, Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu, Sarjevo 2003. Godine

2. Komljenović B., Komljenović A., Poslovno pravo, Banja Luka, 2009. Godine

3. Vilogorac E., Dizdar M., Zakon o privrednim društvima - objašnjenja i komentari, Revicon d.o.o, Sarajevo 2000. godine

ZAKONI

1. Zakon o privrednim društvima Federacije Bosne i Hercegovine

15