14
Radovi na pčelinjaku u martu U martu počinje aktivna pčelarska sezona i radovi na pčelinjaku u ovom mesecu su izuzetno značajni za razvoj pčelinjih društava. Naj- važniji radovi u martu su: - otvaranje košnice, prvi prolećni pregled pčelinjih društava, sužavanje gnezda i kontrola utopljavajućeg materijala ; - postavljanje pojilice na pčelinjaku; - proširivanje pčelinjeg gnezda; - utopljavanje društava plastičnom folijom kad cveta džanarika; - prihranjivanje i nadražajno prihranjivanje; - tretiranje pčela protivu varoe; - pripreme za izvlačenje satnih osnova; - pojava grabeži, i - ostali radovi. Otvaranje košnice, prvi prolećni pregled pčelinjih društava, sužavanje gnezda i kontrola utopljavajućeg materijala U ovom periodu se po ponašanju pčela može mnogo toga zaklju- čiti: - ako pčele hitro izleću iz košnice, znak je da je u košnici sve U redu;

РАДОВИ НА ПЧЕЛИЊАКУ У МАРТУ

Embed Size (px)

DESCRIPTION

РАДОВИ НА ПЧЕЛИЊАКУ У МАРТУ

Citation preview

Radovi na pelinjaku u martuU martu poinje aktivna pelarska sezona i radovi na pelinjakuu ovom mesecu su izuzetno znaajni za razvoj pelinjih drutava. Naj-vaniji radovi u martu su:- otvaranje konice, prvi proleni pregled pelinjih drutava,suavanje gnezda i kontrola utopljavajueg materijala ;- postavljanje pojilice na pelinjaku;- proirivanje pelinjeg gnezda;- utopljavanje drutava plastinom folijom kad cveta danarika;- prihranjivanje i nadraajno prihranjivanje;- tretiranje pela protivu varoe;- pripreme za izvlaenje satnih osnova;- pojava grabei, i- ostali radovi.Otvaranje konice, prvi proleni pregledpelinjih drutava, suavanje gnezda ikontrola utopljavajueg materijalaU ovom periodu se po ponaanju pela moe mnogo toga zaklju-iti:- ako pele hitro izleu iz konice, znak je da je u konici sveU redu;- ako pele teko izleu iz konice, ili se vrzmaju i uznemirenotumaraju i trkaraju po poletaljci, ili na prednjem delu konice, znakje da neto nije u redu sa pelinjim drutvom: ili su pele ostale bezmatice, ili nemaju hrane;- ako se kod nekih pelinjih drtava pele zadravaju vankonice, to moe biti znak da je takvo drutvo ostalo bez matice;- ako se desi da u nekom pelinjem drutvu pele ne izleu izkonice za vreme dok pele iz drugih konica izleu, po takvojkonici treba snanije zakucati pa ako pele iz konce najpresnano zabruje, a potom se stiaju, znak je da je u konici sve u redu itakvo drutvo treba ostaviti na miru;- ako se kod prethodnog drutva, posle jaeg kucanja po konici,snano brujanje i dalje nastavi, znak je da u konici neto nije u redu.Ukoliko je u pitanju nedostatak hrane u konici, to se poznaje po tometo, kad se konica hitro otvori, moe se zapaziti da su se peleskupile na satonoi, odnosno da su "izbile" na satonoe. Dodavanjempogae direktno na satonoe postojee stanje u konici e se znatnopoboljati. Ukoliko hrane u konici ima dovoljno, pa se i pored togau konici uje kontinuirano brujanje pela, treba saekati toplijidan za detaljniji pregled drutva, a naroito za proveru da drutvonije ostalo bez matice.Svaki pelar jedva eka da otvori konicu i izvri prviproleni pregled drutva. Taj pregled treba izvriti to pre, od-nosno, im vremenske prilike to dozvole, a to je tada kada vreme malootopli i kada se temperatura popne na preko +14 C. Delimino semoe pogledati klube i na +10 C do +12 C, ali se okviri ne smeju tadadirati. Ovaj pregled se moe izvriti i krajem februara, ako suvremenski uslovi povoljni.U pelinjak se ulazi sa dobro pripremljenom dimilicom, u kojuse stavlja trulo suvo meko drvo, trula vrba i dr., pamune krpe i slino.Prvo se na leto ubace 2 do 3 mlaza dima, a zatim se prieka 1,5-2minuta, otvori se poklopna daska na ploditu (gornjem nastavku) iponovo uduvaju 2-3 mlaza dima preko okvira - satonoa.Pri prvom pregledu pelinjeg drutva (na preko +14 C u hladu),u rano prolee, bitno je utvrditi da li je u drutvu prisutna matica.

Matica se nipoto ne trai, ve se njeno prisustvo utvruje po leglu:ako ima otvorenog legla na okviru iz sredine gnezda, matica je tu; akoje leglo kompaktno (nije ratrkano) matica je kvalitetna. Ako nemalegla, to jo uvek ne znai da nema matice. Kad znatno otopli (preko+17 C) izvrie se detaljan pregled pelinjeg drutva, a dotle,staviti jedan kontrolni okvir sa jajima iz drugog drutva u sredinulegla, na kome e se pojaviti matinjaci ako nema matice u drutvu.Pri prvom pregledu pelinjeg drutva utvruje se jainadrutva:- ako pele gusto poseduju (zauzimaju) 7-8 ulica, drutvo je jako;- ako pele gusto poseduju 5-6 ulica, drutvo je srednje;- ako pele gusto poseduju 4 i manje ulica, drutvo je slabo.Treba znati:- da jako drutvo hrani pelara;- da srednje drutvo hrani sebe;- da slabo drutvo hrani pelar.Pri prvom pregledu konica vri se kontrola utopljavajuegmaterijala. Zameni se eventualno vlaan utopljavajui materijal, ivodi se rauna da je konica zaista dobro utopljena.Pri prvom pregledu pela poetkom marta vri se suavanjegnezda (skraivanje), ime se obezbeuju uslovi za bolji i bri razvojdrutva. Suavanje gnezda se vri tako to se ujutro uoi broj ulicazaposednutih pelama, pa se kasnije, kad malo otopli, izvrisuavanje gnezda na sledei nain: ako je bilo 8 ulica, gnezdo se suzina 7 okkvira; ako je bilo 7 ulica, gnezdo se suzi na 6 okvira. Suavanjegnezda vri se pregradnim daskama. Utopljavanje se vri levo i desnood gnezda, i odozgo, novinom.Kod suenog gnezda poveava se koliina legla, jer pele pokri-vaju okvire i time obezbeuju potrebnu toplotu za razvoj legla.Suavanje gnezda je vano samo u poetku prolea, kada je vremeprohladno i nestabilno. Inae, poznato je da pelinje drutvo komenije sueno gnezdo, i koje nije dobro utopljeno poetkom marta, troi2,5-3 puta vie hrane od pelinjeg drutva sa suenim gnezdom i dobroutopljenim.Sueno i dobro utopljeno gnezdo pelinjeg drutva uticae nabri razvoj tog drutva, tako da e kad procveta danarika, krajemmarta, biti potrebno proiriti gnezdo dodavanjem izvuenog caa, auskoro, u vonoj pai, kad znatno otopli, i dodavanjem satnih osnova.Viak okvira, naroito sa medom bez pela, moe se staviti izapregradne daske. Pele e, im otopli, sav med sa tih okvira prenetiu plodite, pod uslovom da mogu da prolaze ispod pregradne daske.Sve to se zapazi pri ovom prvom pregledu drutva treba za-beleiti a zatim, u zavisnosti od uslova, otklanjati uoene ne-dostatke.Nakon 7 do 10 dana, odnosno kada se temperatura popne na preko+17 C, sledi veliki proleni pregled drutva, kada se pelinjedrutvo moe detaljnije pregledati, a uoeni nedostaci odmah otklo-niti. Tada se procenjuje kvalitet matice po leglu. Loa je ona maticakoja malo lee jaja i ije leglo nije kompaktno. Takvu maticu trebato pre odstraniti a drutvo spojiti sa jaim drutvom.Takoe, tada se utvruje stanje rezervne hrane u konici. Uko-liko pelinje drutvo tada nema 8-10 kg meda, odnosno 6-8 okvira samednim vencem, mora se hitno pristupiti prihranjivanju drutva.Kod ienja podnjae ukoliko ima dosta mrtvih pela, pre-poruuje se pelaru da stavi u kutiju od ibice mrtve pele i daizvri pregled istih kod specijalizovane veterinarske ustanove.Postavljanje pojilice na pelinjakuSa razvojem legla sve su vee potrebe pelinjeg drutva za vodomi zbog toga u ovo doba godine treba obavezno obezbediti pelama vodena pelinjaku. Ukoliko se to ne uini, one e same potraiti vodu popotocima i barama, i to za njih moe biti dodatan napor, a i posebnaopasnost, jer te bare mogu biti zaraene. Pored toga, ako pele odu povodu dalje od pelinjaka, a u meuvremenu naglo zahladi, mogu na putudo konice da uginu.Proirivanje gnezda i legla kad cveta danarikaKrajem marta, kad cveta danarika, koja je po koliini polena inektara izuzetno vana biljka, unos polena u konicu je obilan,toliko obilan da se levo i desno od legla (tada je u konici oko 3okvira legla) nalazi po jedan okvir sa polenom. S obzirom da u tomperiodu jo uvek nema dovoljno pela da pripreme matici nove elijeza polaganje jaja, i s obzirom da matica nee moi da "preskoi" okviresa polenom, ona e biti praktino blokirana sve do pojave novihmladih pela. Da se to ne bi desilo, odnosno da matica ne bi gubilavreme u polaganju jaja, vri se tako zvano malo proirenje gnezda ilegla na sledei nain: najpre se sa desne strane izvadi jedan okvir(prazan, a ako nema praznog okvira, onda sa medom), a onda se od leglapomakne okvir sa polenom za jedan okvir, da bi se u tako napravljeniprostor izmeu legla i okvira sa polenom ubacio jedan okvir saradilinim saem, u kome se izleglo nekoliko generacija sa pelama,poprskan toplim sirupom. Matica e odmah u takav okvir poloitijaja. Kroz nekoliko dana (5-7) isti postupak se ponovi sa leve stranelegla.Tada se moe postupiti na sledei nain: pelinjem drutvudodaje se po jedan okvir sa izvuenim starijim saem odmah do legla(izmeu legla i okvira sa prahom), a kod izuzetno jakih drutava moguse tada dodati i dva okvira sa izvuenim starijim saem. Neto doc-nije, kad nastanu topliji dani i jaa (vona) paa, dodavanje okvira saizgraenim starijim saem (a kod jaih drutava to mogu biti i okvirisa votanim satnim osnovama) vri se nedeljno, sve dok se ploditene ispuni saem.Utopljavanje pelinjih drutava plastinom folijomSve vei broj pelara praktikuje da im cveta danarika utoplipelinja drutva stavljanjem plastine folije direktno preko sa-tonoa, ija je dimenzija ravna spoljnim merama konice u kojoj jeplodite. Ovim postupkom se postiu dve stvari: spreava segubljenje toplote iz plodita, koja je u ovo doba godine neophodna zabri razvoj legla, i obezbeuje se kvalitetna voda pelama, koja jetakoe u ovom periodu vie nego potrebna pelama. Zapravo, prekonoi se na foliji kondenzuje para iz pelinjeg drutva i to na celojdonjoj povrini folije. Na centralnom delu folije pele e jo utoku noi pokupiti kondenzovane kapi vode za napajanje legla i pela,a u toku dana e pokupiti vode i sa ostalog dela folije. Ako je ujutrusuvi krug folije iznad legla vei, drutvo je jae, ako je ispod celefolije kondenzovana voda to drutvo je slabo i zahteva poseban tret-man. Kod jakog drutva ne treba se plaiti od vee koliine konden-zovane vode na foliji, jer e se takvo drutvo lako osloboditieventualno suvine vlage u konici preko leta. Inae, folija sezadrava u drutvu skoro do bagremove pae.Prihranjivanje i nadraajno (stimulativno) prihranjivanje pelinjih drutavaUkoliko se proceni da u konici nema dovoljno rezervne hrane,obavezno se mora dodati eerna pogaa ili eer u kristalu. Uvekje bolje dodati pogau, nego eer u kristalu, mada i eer u kristalukoji je manje efikasan, moe da bude nuna zamena za pogau.Koliina meda u sau procenjuje se po povrini koja se nalazipod medom i to tako to se rauna da 1 dm caa pokriven sa jednestrane, sadri 150 gr meda, a sa obe strane 300 gr meda.U ovo vreme na pelinjaku mora biti obezbeena voda za pele Prihranjivanje pela u martu potrebno je vriti ne samo radinadoknade rezervne hrane, ve i zbog podsticanja pela na bri razvoj Nadraajno prihranjivanje trebalo bi otpoeti ve od 1 marta dodavanjemoplemenjene pogae. U to vreme mogu se skidati poklopci sa okvirakoji imaju zatvorenog meda veliine ake, svakih 7 dana. Od oko 20.marta, odnosno kad je nona temperatura preko +10 C prihranjivanjese moe vriti svakog drugog-treeg dana eernim sirupom (2:1) svedok se ne pojavi intenzivna paa. U eerni sirup obavezno dodativitaminske preparate i lek protiv nozemoze. esto su u ovo vremetopli dani i noi, pa se moe dodavati eerni sirup 3:2 ili ak irei(1:1).Ostali radovi:I dalje se vodi rauna o utopljavajuem materijalu, istojpodnjai i istom letu, ventilaciji konice, miru na pelinjaku,pripremi pribora, prouavanju literature o pelarstvu, i dr.Rezimirajui sve to je ve reeno u vezi sa radovima napelinjaku u martu mesecu, moe se najkrae ukazati na sledee:- Mart je pravo vreme da se izvri pregled drutava, da se oistipodnjaa, da se obezbedi pogaa radi nadraajnog prihranjivanja, da seobrati panja na plodini prostor da bi matica mogla nesmetano dapolae jaja, da se eventualno prekontrolie koliina varoe udrutvu, da se proceni da li ima nozemoze u konici, i dr;- Mart je period poetka prolenog razvoja drutva i zbog togatreba ukazati na veliku ulogu sastava hrane za prihranjivanje pela.Zapravo, ako se prihranjivanje vri iskljuivo pogaom od eera,pelinja zajednica e biti nedovoljno sposobna za unos nektara uglavnoj pai. Hrana mora da sadri i eer i polen;- Pelinja drutva koja su prihranjivana pogaom od eera, bezsastojaka polena, koja su preterano tretirana raznim lekovima, kojasu zimovala u konicama bez dovoljno sveeg vazduha, koja su estouznemiravana i slino, ne mogu biti spremna za visoke prinose meda;- Treba preduzimati sve potrebne mere da drutvo uspeno pre-brodi zimu i treba se boriti da stare pele to bolje i uspenijedoekaju prolee, kako bi one to vie odnegovale nove, mlade pele.Po pravilu, stare pele treba da odneguju u prolee tri mlade gener-acije pela.