Web Dizajn Knjizare

Razvoj Web aplikacijaPlaniranje zahtjeva

DizajnImplementacija

Web Dizajn Knjizare

Muharem Kozic

Univerzitet u BihacuTehnicki fakultet

4. travnja 2015.

Muharem Kozic Web Dizajn Knjizare



Sadrzaj1 Razvoj Web aplikacija2 Planiranje zahtjeva3 Dizajn

UpotrebljivostDizajn prezentacije

Raspored elemenata

Dizajn navigacijeKategorije navigacijeNavigacijski mehanizmi

Dizajn interakcijeModeliranje podataka

Konceptualno modeliranje

4 ImplementacijaImplementacija prezentacijskog slojaImplementacija aplikacijskog slojaImplementacija podatkovnog sloja




Razvoj Web Aplikacija

U praksi dugo bio prisutan ad hoc pristup razvoju web sjedistadanas, kako je taj razvoj postajao sve zahtjevniji, stvorio jepotrebu slijedenja odredene metodologije ili razvojnog procesa.Od 1998. godine pocinje se govoriti o web inzenjerstvu kaodisciplini koja preuzima metode i tehnike softverskoginzenjerstva i projektnog menadzmenta te ih prilagodavanovim uvjetimaU tu su svrhu razvijeni razliciti procesni modeli koji semedusobno razlikuju prema nacinu dekompozicije procesarazvoja na njegove osnovne aktivnosti te utvrdivanjuoptimalnog redoslijeda i tranzicije medu njima.Ipak medu njima, kao zajednicka karakteristika istice seiterativost.





U praksi dugo bio prisutan ad hoc pristup razvoju web sjedista

danas, kako je taj razvoj postajao sve zahtjevniji, stvorio jepotrebu slijedenja odredene metodologije ili razvojnog procesa.Od 1998. godine pocinje se govoriti o web inzenjerstvu kaodisciplini koja preuzima metode i tehnike softverskoginzenjerstva i projektnog menadzmenta te ih prilagodavanovim uvjetimaU tu su svrhu razvijeni razliciti procesni modeli koji semedusobno razlikuju prema nacinu dekompozicije procesarazvoja na njegove osnovne aktivnosti te utvrdivanjuoptimalnog redoslijeda i tranzicije medu njima.Ipak medu njima, kao zajednicka karakteristika istice seiterativost.





U praksi dugo bio prisutan ad hoc pristup razvoju web sjedistadanas, kako je taj razvoj postajao sve zahtjevniji, stvorio jepotrebu slijedenja odredene metodologije ili razvojnog procesa.

Od 1998. godine pocinje se govoriti o web inzenjerstvu kaodisciplini koja preuzima metode i tehnike softverskoginzenjerstva i projektnog menadzmenta te ih prilagodavanovim uvjetimaU tu su svrhu razvijeni razliciti procesni modeli koji semedusobno razlikuju prema nacinu dekompozicije procesarazvoja na njegove osnovne aktivnosti te utvrdivanjuoptimalnog redoslijeda i tranzicije medu njima.Ipak medu njima, kao zajednicka karakteristika istice seiterativost.





U praksi dugo bio prisutan ad hoc pristup razvoju web sjedistadanas, kako je taj razvoj postajao sve zahtjevniji, stvorio jepotrebu slijedenja odredene metodologije ili razvojnog procesa.Od 1998. godine pocinje se govoriti o web inzenjerstvu kaodisciplini koja preuzima metode i tehnike softverskoginzenjerstva i projektnog menadzmenta te ih prilagodavanovim uvjetima

U tu su svrhu razvijeni razliciti procesni modeli koji semedusobno razlikuju prema nacinu dekompozicije procesarazvoja na njegove osnovne aktivnosti te utvrdivanjuoptimalnog redoslijeda i tranzicije medu njima.Ipak medu njima, kao zajednicka karakteristika istice seiterativost.





U praksi dugo bio prisutan ad hoc pristup razvoju web sjedistadanas, kako je taj razvoj postajao sve zahtjevniji, stvorio jepotrebu slijedenja odredene metodologije ili razvojnog procesa.Od 1998. godine pocinje se govoriti o web inzenjerstvu kaodisciplini koja preuzima metode i tehnike softverskoginzenjerstva i projektnog menadzmenta te ih prilagodavanovim uvjetimaU tu su svrhu razvijeni razliciti procesni modeli koji semedusobno razlikuju prema nacinu dekompozicije procesarazvoja na njegove osnovne aktivnosti te utvrdivanjuoptimalnog redoslijeda i tranzicije medu njima.

Ipak medu njima, kao zajednicka karakteristika istice seiterativost.





U praksi dugo bio prisutan ad hoc pristup razvoju web sjedistadanas, kako je taj razvoj postajao sve zahtjevniji, stvorio jepotrebu slijedenja odredene metodologije ili razvojnog procesa.Od 1998. godine pocinje se govoriti o web inzenjerstvu kaodisciplini koja preuzima metode i tehnike softverskoginzenjerstva i projektnog menadzmenta te ih prilagodavanovim uvjetimaU tu su svrhu razvijeni razliciti procesni modeli koji semedusobno razlikuju prema nacinu dekompozicije procesarazvoja na njegove osnovne aktivnosti te utvrdivanjuoptimalnog redoslijeda i tranzicije medu njima.Ipak medu njima, kao zajednicka karakteristika istice seiterativost.




Razvoj Web Aplikacija 2

Izrazita dinamicnost okruzenja koja dovodi do cestih izmjenazahtjeva onemogucava definiranje potpunog rjesenja unaprijedvec se problem dijeli na manje dijelove koji se dalje rjesavaju uvisestrukim kracim ciklusima uz progresivna poboljsavanja.Za razliku od razvoja tradicionalnog softevra u kojem seaplikacija izdaje samo jednom po udovoljavanju svimzahtjevima, kod web aplikacija uobicajena je praksapubliciranja prije realizacije svih zahtjeva.Sto ranija povratna informacija izrazito je vazna pauobicajenu dokumentaciju cesto zamjenjuju prototipi.





Izrazita dinamicnost okruzenja koja dovodi do cestih izmjenazahtjeva onemogucava definiranje potpunog rjesenja unaprijedvec se problem dijeli na manje dijelove koji se dalje rjesavaju uvisestrukim kracim ciklusima uz progresivna poboljsavanja.

Za razliku od razvoja tradicionalnog softevra u kojem seaplikacija izdaje samo jednom po udovoljavanju svimzahtjevima, kod web aplikacija uobicajena je praksapubliciranja prije realizacije svih zahtjeva.Sto ranija povratna informacija izrazito je vazna pauobicajenu dokumentaciju cesto zamjenjuju prototipi.





Izrazita dinamicnost okruzenja koja dovodi do cestih izmjenazahtjeva onemogucava definiranje potpunog rjesenja unaprijedvec se problem dijeli na manje dijelove koji se dalje rjesavaju uvisestrukim kracim ciklusima uz progresivna poboljsavanja.Za razliku od razvoja tradicionalnog softevra u kojem seaplikacija izdaje samo jednom po udovoljavanju svimzahtjevima, kod web aplikacija uobicajena je praksapubliciranja prije realizacije svih zahtjeva.

Sto ranija povratna informacija izrazito je vazna pauobicajenu dokumentaciju cesto zamjenjuju prototipi.





Izrazita dinamicnost okruzenja koja dovodi do cestih izmjenazahtjeva onemogucava definiranje potpunog rjesenja unaprijedvec se problem dijeli na manje dijelove koji se dalje rjesavaju uvisestrukim kracim ciklusima uz progresivna poboljsavanja.Za razliku od razvoja tradicionalnog softevra u kojem seaplikacija izdaje samo jednom po udovoljavanju svimzahtjevima, kod web aplikacija uobicajena je praksapubliciranja prije realizacije svih zahtjeva.Sto ranija povratna informacija izrazito je vazna pauobicajenu dokumentaciju cesto zamjenjuju prototipi.





No, neovisno o odabranom procesnom modelu, kao osnovneaktivnosti razvoja web aplikacija izdvajaju se (Casteleyn et al.2009):

1 utvrdivanje zahtjeva – cilj je shvacanje problema2 dizajn - planiranje rjesenja problema3 implementacija – prevodenje plana u aplikacijski kod4 testiranje i evaluacija – cilj je identificiranje gresaka ili

neuskladenosti izmedu zahtjeva i njihove implementacije5 objavljivanje - predaje se rjesenje klijentu6 odrzavanje – monitoring sustava u radu i odrzavanje njegovog

”zdravlja”7 evolucija – poboljsavanje razvijenog rjesenja u skladu sa

izmijenjenim potrebama i novim zahtjevima















1 utvrdivanje zahtjeva – cilj je shvacanje problema

2 dizajn - planiranje rjesenja problema3 implementacija – prevodenje plana u aplikacijski kod4 testiranje i evaluacija – cilj je identificiranje gresaka ili









1 utvrdivanje zahtjeva – cilj je shvacanje problema2 dizajn - planiranje rjesenja problema

3 implementacija – prevodenje plana u aplikacijski kod4 testiranje i evaluacija – cilj je identificiranje gresaka ili









1 utvrdivanje zahtjeva – cilj je shvacanje problema2 dizajn - planiranje rjesenja problema3 implementacija – prevodenje plana u aplikacijski kod

4 testiranje i evaluacija – cilj je identificiranje gresaka ilineuskladenosti izmedu zahtjeva i njihove implementacije

5 objavljivanje - predaje se rjesenje klijentu6 odrzavanje – monitoring sustava u radu i odrzavanje njegovog









neuskladenosti izmedu zahtjeva i njihove implementacije

5 objavljivanje - predaje se rjesenje klijentu6 odrzavanje – monitoring sustava u radu i odrzavanje njegovog









neuskladenosti izmedu zahtjeva i njihove implementacije5 objavljivanje - predaje se rjesenje klijentu

6 odrzavanje – monitoring sustava u radu i odrzavanje njegovog”zdravlja”

7 evolucija – poboljsavanje razvijenog rjesenja u skladu saizmijenjenim potrebama i novim zahtjevima








”zdravlja”

7 evolucija – poboljsavanje razvijenog rjesenja u skladu saizmijenjenim potrebama i novim zahtjevima













Planiranje zahtjeva

Prva faza zivotnog ciklusa aplikacije zapocinje poslovnimplaniranjem kojim se jasno definira problem koji je projektompotrebno rijesiti zanemarujuci pritom detalje rjesenja.Rezultat poslovnog planiranja treba biti jasna izjava o tomesta narucilac doista treba i ocekuje od projekta a sta cepredstavljati okvir za citav projekt.Potrebno je jasno definirati poslovni model te kriterijeuspjeha, kako s obzirom na poslovne ciljeve, tako i s obziromna ciljeve samog projekta.Sljedeci korak sastoji se u identificiranju kljucnih stakeholdera,medu kojima su svakako najvazniji korisnici, a o cijem interesuovisi i uspjeh samog projekta.Premda kod web aplikacija korisnici nisu unaprijed poznati,razvijene su brojne metode kojima se olaksava identificiranjenjihovih temeljnih karakteristika.Individualni ciljevi i ocekivanja utvrdenih stakeholdera pocetnasu tacka kod iznalazenja zahtjeva.




Planiranje zahtjeva

Prva faza zivotnog ciklusa aplikacije zapocinje poslovnimplaniranjem kojim se jasno definira problem koji je projektompotrebno rijesiti zanemarujuci pritom detalje rjesenja.

Rezultat poslovnog planiranja treba biti jasna izjava o tomesta narucilac doista treba i ocekuje od projekta a sta cepredstavljati okvir za citav projekt.Potrebno je jasno definirati poslovni model te kriterijeuspjeha, kako s obzirom na poslovne ciljeve, tako i s obziromna ciljeve samog projekta.Sljedeci korak sastoji se u identificiranju kljucnih stakeholdera,medu kojima su svakako najvazniji korisnici, a o cijem interesuovisi i uspjeh samog projekta.Premda kod web aplikacija korisnici nisu unaprijed poznati,razvijene su brojne metode kojima se olaksava identificiranjenjihovih temeljnih karakteristika.Individualni ciljevi i ocekivanja utvrdenih stakeholdera pocetnasu tacka kod iznalazenja zahtjeva.




Planiranje zahtjeva

Prva faza zivotnog ciklusa aplikacije zapocinje poslovnimplaniranjem kojim se jasno definira problem koji je projektompotrebno rijesiti zanemarujuci pritom detalje rjesenja.Rezultat poslovnog planiranja treba biti jasna izjava o tomesta narucilac doista treba i ocekuje od projekta a sta cepredstavljati okvir za citav projekt.

Potrebno je jasno definirati poslovni model te kriterijeuspjeha, kako s obzirom na poslovne ciljeve, tako i s obziromna ciljeve samog projekta.Sljedeci korak sastoji se u identificiranju kljucnih stakeholdera,medu kojima su svakako najvazniji korisnici, a o cijem interesuovisi i uspjeh samog projekta.Premda kod web aplikacija korisnici nisu unaprijed poznati,razvijene su brojne metode kojima se olaksava identificiranjenjihovih temeljnih karakteristika.Individualni ciljevi i ocekivanja utvrdenih stakeholdera pocetnasu tacka kod iznalazenja zahtjeva.




Planiranje zahtjeva

Prva faza zivotnog ciklusa aplikacije zapocinje poslovnimplaniranjem kojim se jasno definira problem koji je projektompotrebno rijesiti zanemarujuci pritom detalje rjesenja.Rezultat poslovnog planiranja treba biti jasna izjava o tomesta narucilac doista treba i ocekuje od projekta a sta cepredstavljati okvir za citav projekt.Potrebno je jasno definirati poslovni model te kriterijeuspjeha, kako s obzirom na poslovne ciljeve, tako i s obziromna ciljeve samog projekta.

Sljedeci korak sastoji se u identificiranju kljucnih stakeholdera,medu kojima su svakako najvazniji korisnici, a o cijem interesuovisi i uspjeh samog projekta.Premda kod web aplikacija korisnici nisu unaprijed poznati,razvijene su brojne metode kojima se olaksava identificiranjenjihovih temeljnih karakteristika.Individualni ciljevi i ocekivanja utvrdenih stakeholdera pocetnasu tacka kod iznalazenja zahtjeva.




Planiranje zahtjeva

Prva faza zivotnog ciklusa aplikacije zapocinje poslovnimplaniranjem kojim se jasno definira problem koji je projektompotrebno rijesiti zanemarujuci pritom detalje rjesenja.Rezultat poslovnog planiranja treba biti jasna izjava o tomesta narucilac doista treba i ocekuje od projekta a sta cepredstavljati okvir za citav projekt.Potrebno je jasno definirati poslovni model te kriterijeuspjeha, kako s obzirom na poslovne ciljeve, tako i s obziromna ciljeve samog projekta.Sljedeci korak sastoji se u identificiranju kljucnih stakeholdera,medu kojima su svakako najvazniji korisnici, a o cijem interesuovisi i uspjeh samog projekta.

Premda kod web aplikacija korisnici nisu unaprijed poznati,razvijene su brojne metode kojima se olaksava identificiranjenjihovih temeljnih karakteristika.Individualni ciljevi i ocekivanja utvrdenih stakeholdera pocetnasu tacka kod iznalazenja zahtjeva.




Planiranje zahtjeva

Prva faza zivotnog ciklusa aplikacije zapocinje poslovnimplaniranjem kojim se jasno definira problem koji je projektompotrebno rijesiti zanemarujuci pritom detalje rjesenja.Rezultat poslovnog planiranja treba biti jasna izjava o tomesta narucilac doista treba i ocekuje od projekta a sta cepredstavljati okvir za citav projekt.Potrebno je jasno definirati poslovni model te kriterijeuspjeha, kako s obzirom na poslovne ciljeve, tako i s obziromna ciljeve samog projekta.Sljedeci korak sastoji se u identificiranju kljucnih stakeholdera,medu kojima su svakako najvazniji korisnici, a o cijem interesuovisi i uspjeh samog projekta.Premda kod web aplikacija korisnici nisu unaprijed poznati,razvijene su brojne metode kojima se olaksava identificiranjenjihovih temeljnih karakteristika.

Individualni ciljevi i ocekivanja utvrdenih stakeholdera pocetnasu tacka kod iznalazenja zahtjeva.




Planiranje zahtjeva

Prva faza zivotnog ciklusa aplikacije zapocinje poslovnimplaniranjem kojim se jasno definira problem koji je projektompotrebno rijesiti zanemarujuci pritom detalje rjesenja.Rezultat poslovnog planiranja treba biti jasna izjava o tomesta narucilac doista treba i ocekuje od projekta a sta cepredstavljati okvir za citav projekt.Potrebno je jasno definirati poslovni model te kriterijeuspjeha, kako s obzirom na poslovne ciljeve, tako i s obziromna ciljeve samog projekta.Sljedeci korak sastoji se u identificiranju kljucnih stakeholdera,medu kojima su svakako najvazniji korisnici, a o cijem interesuovisi i uspjeh samog projekta.Premda kod web aplikacija korisnici nisu unaprijed poznati,razvijene su brojne metode kojima se olaksava identificiranjenjihovih temeljnih karakteristika.Individualni ciljevi i ocekivanja utvrdenih stakeholdera pocetnasu tacka kod iznalazenja zahtjeva.




Planiranje zahtjeva 2

Zahtjev predstavlja svojstvo koje treba postici ili servis kojisistem treba pruziti.Uobicajeno se dijele na funkcionalne i nefunkcionalne.Funkcionalni zahtjevi ondose se na ono sto sistem treba raditi,koje servise pruzati i na koje ulazne podatke reagiratiKod web aplikacija mogu se dodatno podijeliti na (Casteleynet al. 2009):

organizacijske zahtjevezahjeve vezane uz domenu aplikacije odnosno njezin sadrzajzahtjeve vezane uz navigacijuzahtjve vezane uz interakciju.





Zahtjev predstavlja svojstvo koje treba postici ili servis kojisistem treba pruziti.

Uobicajeno se dijele na funkcionalne i nefunkcionalne.Funkcionalni zahtjevi ondose se na ono sto sistem treba raditi,koje servise pruzati i na koje ulazne podatke reagiratiKod web aplikacija mogu se dodatno podijeliti na (Casteleynet al. 2009):






Zahtjev predstavlja svojstvo koje treba postici ili servis kojisistem treba pruziti.Uobicajeno se dijele na funkcionalne i nefunkcionalne.Funkcionalni zahtjevi ondose se na ono sto sistem treba raditi,koje servise pruzati i na koje ulazne podatke reagirati

Kod web aplikacija mogu se dodatno podijeliti na (Casteleynet al. 2009):













organizacijske zahtjeve

zahjeve vezane uz domenu aplikacije odnosno njezin sadrzajzahtjeve vezane uz navigacijuzahtjve vezane uz interakciju.






organizacijske zahtjevezahjeve vezane uz domenu aplikacije odnosno njezin sadrzaj

zahtjeve vezane uz navigacijuzahtjve vezane uz interakciju.






organizacijske zahtjevezahjeve vezane uz domenu aplikacije odnosno njezin sadrzajzahtjeve vezane uz navigaciju

zahtjve vezane uz interakciju.











Nefunkcionalni zahtjevi odnose se na ogranicenjafunkcionalnosti poput vremenskih ogranicenja, standarda i sl.a kod web aplikacija mogu obuhvacati npr.odabir posluzitelja injegovih performasni, ciljne web preglednike i rezolucije,koristene tehnologije, strategiju implementacije i sl.Karakteristike web aplikacija cine utvrdivanje zahjeva posebnoizazovnim.Bitno je provoditi iterativno i uz aktivno sudjelovanje svihkljucnih stakeholdera, s posebnom paznjom usmjerenom narazumijevanje konteksta aplikacije i arhitekture sustava(Casteleyn et al. 2009).





Nefunkcionalni zahtjevi odnose se na ogranicenjafunkcionalnosti poput vremenskih ogranicenja, standarda i sl.a kod web aplikacija mogu obuhvacati npr.odabir posluzitelja injegovih performasni, ciljne web preglednike i rezolucije,koristene tehnologije, strategiju implementacije i sl.

Karakteristike web aplikacija cine utvrdivanje zahjeva posebnoizazovnim.Bitno je provoditi iterativno i uz aktivno sudjelovanje svihkljucnih stakeholdera, s posebnom paznjom usmjerenom narazumijevanje konteksta aplikacije i arhitekture sustava(Casteleyn et al. 2009).





Nefunkcionalni zahtjevi odnose se na ogranicenjafunkcionalnosti poput vremenskih ogranicenja, standarda i sl.a kod web aplikacija mogu obuhvacati npr.odabir posluzitelja injegovih performasni, ciljne web preglednike i rezolucije,koristene tehnologije, strategiju implementacije i sl.Karakteristike web aplikacija cine utvrdivanje zahjeva posebnoizazovnim.

Bitno je provoditi iterativno i uz aktivno sudjelovanje svihkljucnih stakeholdera, s posebnom paznjom usmjerenom narazumijevanje konteksta aplikacije i arhitekture sustava(Casteleyn et al. 2009).





Nefunkcionalni zahtjevi odnose se na ogranicenjafunkcionalnosti poput vremenskih ogranicenja, standarda i sl.a kod web aplikacija mogu obuhvacati npr.odabir posluzitelja injegovih performasni, ciljne web preglednike i rezolucije,koristene tehnologije, strategiju implementacije i sl.Karakteristike web aplikacija cine utvrdivanje zahjeva posebnoizazovnim.Bitno je provoditi iterativno i uz aktivno sudjelovanje svihkljucnih stakeholdera, s posebnom paznjom usmjerenom narazumijevanje konteksta aplikacije i arhitekture sustava(Casteleyn et al. 2009).




UpotrebljivostDizajn prezentacijeDizajn navigacijeDizajn interakcijeModeliranje podataka

Dizajn Uvod

Dizajn aplikacije odnosi se na aktivnosti kojima se na osnovuprethodno definiranog problema i utvrdenih zahtjeva izradujekonceptualni prijedlog rjesenja.Faza dizajna uobicajeno zapocinje izradom skica ilinefunkcionalnih prototipa u uskoj saradnji sa korisnicima kakobi se utvrdile karakteristike aplikacije (npr. izgled i ponasanjekomponenata poput trazilice, obrazaca i sl.) i sto ranije dobilapovratna informacija.Odobrene skice i/ili prototipi predstavljaju osnov za razradudizajna prezentacije, navigacije, interakcije i modela podataka.





Dizajn Uvod

Dizajn aplikacije odnosi se na aktivnosti kojima se na osnovuprethodno definiranog problema i utvrdenih zahtjeva izradujekonceptualni prijedlog rjesenja.

Faza dizajna uobicajeno zapocinje izradom skica ilinefunkcionalnih prototipa u uskoj saradnji sa korisnicima kakobi se utvrdile karakteristike aplikacije (npr. izgled i ponasanjekomponenata poput trazilice, obrazaca i sl.) i sto ranije dobilapovratna informacija.Odobrene skice i/ili prototipi predstavljaju osnov za razradudizajna prezentacije, navigacije, interakcije i modela podataka.





Dizajn Uvod

Dizajn aplikacije odnosi se na aktivnosti kojima se na osnovuprethodno definiranog problema i utvrdenih zahtjeva izradujekonceptualni prijedlog rjesenja.Faza dizajna uobicajeno zapocinje izradom skica ilinefunkcionalnih prototipa u uskoj saradnji sa korisnicima kakobi se utvrdile karakteristike aplikacije (npr. izgled i ponasanjekomponenata poput trazilice, obrazaca i sl.) i sto ranije dobilapovratna informacija.

Odobrene skice i/ili prototipi predstavljaju osnov za razradudizajna prezentacije, navigacije, interakcije i modela podataka.





Dizajn Uvod

Dizajn aplikacije odnosi se na aktivnosti kojima se na osnovuprethodno definiranog problema i utvrdenih zahtjeva izradujekonceptualni prijedlog rjesenja.Faza dizajna uobicajeno zapocinje izradom skica ilinefunkcionalnih prototipa u uskoj saradnji sa korisnicima kakobi se utvrdile karakteristike aplikacije (npr. izgled i ponasanjekomponenata poput trazilice, obrazaca i sl.) i sto ranije dobilapovratna informacija.Odobrene skice i/ili prototipi predstavljaju osnov za razradudizajna prezentacije, navigacije, interakcije i modela podataka.





Upotrebljivost opcenito

Govoreci o dizajnu neizostavno se mora spomenuti pojamodnosno atribut kvalitete koji cesto presuduje hoce li proizvodbiti prihvacen od strane korisnika ili nece.Upotrebljivost (eng. usability) odnosi se na lakocu kojomkorisnici koriste aplikaciju prilikom postizanja svojih ciljeva(Sharp, Rogers Preece 2002).Premda se upotrebljivost web aplikacija primarno spominje ukontekstu dizajna prezentacije, odluke vezane uz dizajn ostalihaspekata aplikacije reflektiraju se u konacnici i na samogkorisnika, te je o upotrebljivosti potrebno voditi racuna u svimfazama dizajna.






Govoreci o dizajnu neizostavno se mora spomenuti pojamodnosno atribut kvalitete koji cesto presuduje hoce li proizvodbiti prihvacen od strane korisnika ili nece.

Upotrebljivost (eng. usability) odnosi se na lakocu kojomkorisnici koriste aplikaciju prilikom postizanja svojih ciljeva(Sharp, Rogers Preece 2002).Premda se upotrebljivost web aplikacija primarno spominje ukontekstu dizajna prezentacije, odluke vezane uz dizajn ostalihaspekata aplikacije reflektiraju se u konacnici i na samogkorisnika, te je o upotrebljivosti potrebno voditi racuna u svimfazama dizajna.






Govoreci o dizajnu neizostavno se mora spomenuti pojamodnosno atribut kvalitete koji cesto presuduje hoce li proizvodbiti prihvacen od strane korisnika ili nece.Upotrebljivost (eng. usability) odnosi se na lakocu kojomkorisnici koriste aplikaciju prilikom postizanja svojih ciljeva(Sharp, Rogers Preece 2002).

Premda se upotrebljivost web aplikacija primarno spominje ukontekstu dizajna prezentacije, odluke vezane uz dizajn ostalihaspekata aplikacije reflektiraju se u konacnici i na samogkorisnika, te je o upotrebljivosti potrebno voditi racuna u svimfazama dizajna.






Govoreci o dizajnu neizostavno se mora spomenuti pojamodnosno atribut kvalitete koji cesto presuduje hoce li proizvodbiti prihvacen od strane korisnika ili nece.Upotrebljivost (eng. usability) odnosi se na lakocu kojomkorisnici koriste aplikaciju prilikom postizanja svojih ciljeva(Sharp, Rogers Preece 2002).Premda se upotrebljivost web aplikacija primarno spominje ukontekstu dizajna prezentacije, odluke vezane uz dizajn ostalihaspekata aplikacije reflektiraju se u konacnici i na samogkorisnika, te je o upotrebljivosti potrebno voditi racuna u svimfazama dizajna.






Upotrebljivost se postize realizacijom sljedecih ciljeva (Sharp,Rogers Preece 2002):

efektivnost – daje odgovor na pitanje u kojoj mjeri sistemodgovara namjeniefikasnost – kaze u kojoj mjeri sistem omogucava korisnicimada budu produktivni.sigurnost – odnosi se na zastitu korisnika od opasnih inepozeljnih situacija.korisnost – odnosi se na to pruza li sistem prikladan skupfunkcija kako bi omogucio korisniku da izvrsi sve zadatkeonako kako on to zelijednostavnost ucenja – odnosi se na to koliko je jednostvnonauciti korsititi sistem po mogucnosti bez dodatnedokumentacijelakoca pamcenja – jednom kad korisnik shvati kako koristitisistem, postavlja se pitanje koliko je to jednostavno izapamtiti, odnosno kakvu pomoc korisnicima pruza sucelje dabi zapamtili sto trebaju napraviti.







efektivnost – daje odgovor na pitanje u kojoj mjeri sistemodgovara namjeni

efikasnost – kaze u kojoj mjeri sistem omogucava korisnicimada budu produktivni.sigurnost – odnosi se na zastitu korisnika od opasnih inepozeljnih situacija.korisnost – odnosi se na to pruza li sistem prikladan skupfunkcija kako bi omogucio korisniku da izvrsi sve zadatkeonako kako on to zelijednostavnost ucenja – odnosi se na to koliko je jednostvnonauciti korsititi sistem po mogucnosti bez dodatnedokumentacijelakoca pamcenja – jednom kad korisnik shvati kako koristitisistem, postavlja se pitanje koliko je to jednostavno izapamtiti, odnosno kakvu pomoc korisnicima pruza sucelje dabi zapamtili sto trebaju napraviti.







efektivnost – daje odgovor na pitanje u kojoj mjeri sistemodgovara namjeniefikasnost – kaze u kojoj mjeri sistem omogucava korisnicimada budu produktivni.

sigurnost – odnosi se na zastitu korisnika od opasnih inepozeljnih situacija.korisnost – odnosi se na to pruza li sistem prikladan skupfunkcija kako bi omogucio korisniku da izvrsi sve zadatkeonako kako on to zelijednostavnost ucenja – odnosi se na to koliko je jednostvnonauciti korsititi sistem po mogucnosti bez dodatnedokumentacijelakoca pamcenja – jednom kad korisnik shvati kako koristitisistem, postavlja se pitanje koliko je to jednostavno izapamtiti, odnosno kakvu pomoc korisnicima pruza sucelje dabi zapamtili sto trebaju napraviti.







efektivnost – daje odgovor na pitanje u kojoj mjeri sistemodgovara namjeniefikasnost – kaze u kojoj mjeri sistem omogucava korisnicimada budu produktivni.sigurnost – odnosi se na zastitu korisnika od opasnih inepozeljnih situacija.

korisnost – odnosi se na to pruza li sistem prikladan skupfunkcija kako bi omogucio korisniku da izvrsi sve zadatkeonako kako on to zelijednostavnost ucenja – odnosi se na to koliko je jednostvnonauciti korsititi sistem po mogucnosti bez dodatnedokumentacijelakoca pamcenja – jednom kad korisnik shvati kako koristitisistem, postavlja se pitanje koliko je to jednostavno izapamtiti, odnosno kakvu pomoc korisnicima pruza sucelje dabi zapamtili sto trebaju napraviti.







efektivnost – daje odgovor na pitanje u kojoj mjeri sistemodgovara namjeniefikasnost – kaze u kojoj mjeri sistem omogucava korisnicimada budu produktivni.sigurnost – odnosi se na zastitu korisnika od opasnih inepozeljnih situacija.korisnost – odnosi se na to pruza li sistem prikladan skupfunkcija kako bi omogucio korisniku da izvrsi sve zadatkeonako kako on to zeli

jednostavnost ucenja – odnosi se na to koliko je jednostvnonauciti korsititi sistem po mogucnosti bez dodatnedokumentacijelakoca pamcenja – jednom kad korisnik shvati kako koristitisistem, postavlja se pitanje koliko je to jednostavno izapamtiti, odnosno kakvu pomoc korisnicima pruza sucelje dabi zapamtili sto trebaju napraviti.







efektivnost – daje odgovor na pitanje u kojoj mjeri sistemodgovara namjeniefikasnost – kaze u kojoj mjeri sistem omogucava korisnicimada budu produktivni.sigurnost – odnosi se na zastitu korisnika od opasnih inepozeljnih situacija.korisnost – odnosi se na to pruza li sistem prikladan skupfunkcija kako bi omogucio korisniku da izvrsi sve zadatkeonako kako on to zelijednostavnost ucenja – odnosi se na to koliko je jednostvnonauciti korsititi sistem po mogucnosti bez dodatnedokumentacije

lakoca pamcenja – jednom kad korisnik shvati kako koristitisistem, postavlja se pitanje koliko je to jednostavno izapamtiti, odnosno kakvu pomoc korisnicima pruza sucelje dabi zapamtili sto trebaju napraviti.







efektivnost – daje odgovor na pitanje u kojoj mjeri sistemodgovara namjeniefikasnost – kaze u kojoj mjeri sistem omogucava korisnicimada budu produktivni.sigurnost – odnosi se na zastitu korisnika od opasnih inepozeljnih situacija.korisnost – odnosi se na to pruza li sistem prikladan skupfunkcija kako bi omogucio korisniku da izvrsi sve zadatkeonako kako on to zelijednostavnost ucenja – odnosi se na to koliko je jednostvnonauciti korsititi sistem po mogucnosti bez dodatnedokumentacijelakoca pamcenja – jednom kad korisnik shvati kako koristitisistem, postavlja se pitanje koliko je to jednostavno izapamtiti, odnosno kakvu pomoc korisnicima pruza sucelje dabi zapamtili sto trebaju napraviti.






GDizajn prezentacije odnosi se na sveukupan izgled aplikacije

1 sktrukturiranje sadrzaja,

2 odabir boja, slika i ostale multimedije,

3 te tipografiju

u skladu sa nefunkcionalnim zahtjevima i korporativnimidentitetom narucitelja.

Upravo prezentacija predstavlja kljucni faktor za stjecanjekredibiliteta, a takoder je bitna i s obzirom na upotrebljivostte samu atraktivnost.

Web aplikacije su izrazito podlozne trendovima, a uvisokokompetitivnim uvjetima potrebno je istaknuti se, bitidrugaciji od drugih.









3 te tipografiju












3 te tipografiju








Raspored elemenata

Raspored elemenata uglavnom se vrsi prema pravilima preuzetimaiz grafickog dizaja koji se prilikom strukturiranja sadrzaja oslanjana mrezu vertikalnih i horizontalnih osi. Najcesci odabir prilikomrasporeda elemenata web stranica predstavlja podjela sadrzaja nazaglavlje, podnozje te nekoliko stupaca izmedu (slika 8.).

Slika: Uobicajni raspored elemenata na stranici





Raspored elemenata 2

Neovisno o namjeni aplikacije, prilikom rasporedivanja elemenatapotrebno je obratiti paznju na (Tidwell 2011):

hijerarhiju – treba jasno ukazivati na relativnu vaznostpojedinih elemenata i njihovu medusobnu povezanost

ravnotezu – potrebno je omoguciti nesmetani tok informacijate sprijeciti da nesklad ili nered odvlace paznju korisnikagustocu informacija - pretjerana kolicina teksta, slika i ostalemultimedije djeluje odbojno i zamorno tako da cesto vrijedi”manje je vise”teziste - potrebno je odrediti centralnu tacku koja cekorisniku omoguciti lakse snalazenje medu sadrzajem pri cemumoze pomoci i pametna upotreba praznog prostoradosljednost – odabrani izgled sucelja treba biti dosljedan krozsve stranice.







hijerarhiju – treba jasno ukazivati na relativnu vaznostpojedinih elemenata i njihovu medusobnu povezanostravnotezu – potrebno je omoguciti nesmetani tok informacijate sprijeciti da nesklad ili nered odvlace paznju korisnika

gustocu informacija - pretjerana kolicina teksta, slika i ostalemultimedije djeluje odbojno i zamorno tako da cesto vrijedi”manje je vise”teziste - potrebno je odrediti centralnu tacku koja cekorisniku omoguciti lakse snalazenje medu sadrzajem pri cemumoze pomoci i pametna upotreba praznog prostoradosljednost – odabrani izgled sucelja treba biti dosljedan krozsve stranice.







hijerarhiju – treba jasno ukazivati na relativnu vaznostpojedinih elemenata i njihovu medusobnu povezanostravnotezu – potrebno je omoguciti nesmetani tok informacijate sprijeciti da nesklad ili nered odvlace paznju korisnikagustocu informacija - pretjerana kolicina teksta, slika i ostalemultimedije djeluje odbojno i zamorno tako da cesto vrijedi”manje je vise”

teziste - potrebno je odrediti centralnu tacku koja cekorisniku omoguciti lakse snalazenje medu sadrzajem pri cemumoze pomoci i pametna upotreba praznog prostoradosljednost – odabrani izgled sucelja treba biti dosljedan krozsve stranice.







hijerarhiju – treba jasno ukazivati na relativnu vaznostpojedinih elemenata i njihovu medusobnu povezanostravnotezu – potrebno je omoguciti nesmetani tok informacijate sprijeciti da nesklad ili nered odvlace paznju korisnikagustocu informacija - pretjerana kolicina teksta, slika i ostalemultimedije djeluje odbojno i zamorno tako da cesto vrijedi”manje je vise”teziste - potrebno je odrediti centralnu tacku koja cekorisniku omoguciti lakse snalazenje medu sadrzajem pri cemumoze pomoci i pametna upotreba praznog prostora

dosljednost – odabrani izgled sucelja treba biti dosljedan krozsve stranice.







hijerarhiju – treba jasno ukazivati na relativnu vaznostpojedinih elemenata i njihovu medusobnu povezanostravnotezu – potrebno je omoguciti nesmetani tok informacijate sprijeciti da nesklad ili nered odvlace paznju korisnikagustocu informacija - pretjerana kolicina teksta, slika i ostalemultimedije djeluje odbojno i zamorno tako da cesto vrijedi”manje je vise”teziste - potrebno je odrediti centralnu tacku koja cekorisniku omoguciti lakse snalazenje medu sadrzajem pri cemumoze pomoci i pametna upotreba praznog prostoradosljednost – odabrani izgled sucelja treba biti dosljedan krozsve stranice.





Tipografija

Tipografija se odnosi na odabir fonta i njegove organizacije kako bise postigla citljivost tekstualnih sadrzaja i pridonijelo njihovojestetici.

Obicajeno se vrsi podjela fontova na serif i sans-serif na temeljuhorizontalnog ili vertikalnog dodatka (serif) na krajevima slova.

primjer serif fonta ”Times New Roman” a kao primjer sans-seriffonta ”Arial”.

Vidljivo je da ”Times New Roman” posjeduje dodatak, dok ga”Arial” nema.

Opcenito je uvrijezeno da su serif fontovi citljiviji na nivoupojedinog znaka te su pogodniji pri manjim velicinama





Tipografija










Tipografija










Tipografija










Tipografija










Boje

Boje su opcenito najzasluznije za prvi dojam koji korisnici stjecu iopci ugodaj web stranica. Premda njihov odbir treba odrazavatibrend i poruku koja se korisnicima zeli uputiti, posebnu paznjutreba pridati tome kako se njihovo kombiniranje odrazava nacitljivost.

Slika: Kombinacija boja: komplementarne, analogne, triadne

Treba koristiti kombinacije koje pridonose boljoj citljivosti sastojese opcenito od svijetle podloge i tamnog teksta ili svijetlog tekstana tamnoj podlozi.





Dizajn navigacije

Dizajn navigacije odnosi na povezivanje stranica i elemenatasadrzaja utvrdivanjem smislenih veza medu njima. Navigacija(Kalbach 2007):

1 pruza pristup informacijama

2 prikazuje lokaciju - korisnici trebaju znati:1 gdje se nalaze2 sta tu mogu pronaci gdje mogu otici

3 odrazava dubinu sadrzaja – npr. broj kategorija unutarizbornika daje korisniku informaciju o sirini necije ponude

4 odrazava brend - raspored navigacijskih elemenata, ton i stilna oznakama upotpunjuju dojam o brendu.





Dizajn navigacije


1 pruza pristup informacijama2 prikazuje lokaciju - korisnici trebaju znati:

1 gdje se nalaze2 sta tu mogu pronaci gdje mogu otici







Dizajn navigacije










Dizajn navigacije










Kategorije navigacije

Navigacija se moze podijeliti na sljedece kategorije (Kalbach 2007):

1 strukturnu – koja se dalje dijeli na:1 primarnu - uobicajeno je smjestena na vrhu stranice te

zadrzava ujednaceni izgled kroz sve stranice. Omogucavakretanje izmedu glavnih kategorija.

2 sekundarnu (lokalnu) – omogucava kretanje medupodkategorijama, moze biti manje ujednacenog izgleda.

2 asocijativnu – povezuje sadrzaj kroz razlicite hijerarhijskenivoe. Omogucuje korisniku da citajuci o jednoj temi pristupislicnoj temi ili dodatnom sadrzaju (npr. quick links,kontekstualna navigacija (”desni klik”), navigacija upodnozju).

3 pomocnu – povezuje alate i mogucnosti koje pomazukorisniku prilikom ostvarivanja odredenih zadataka npr.prijava, pretraga i sl.



























Navigacijski mehanizmi

Navigacija se realizira pomocu razlicitih navigacijskih mehanizamakao grupa poveznica koje dijele slican izgled i ponasanje (Kalbach2007). Neki od najcesce koristenih navigacijskih mehanizama jesu:






HorizontalniVertikalniDinamicki izbornik (eng. pull-down)TaboviMapa web sjedistaStranicenje (eng. paging)Stablasti (eng. tree)Direktoriji (kao navigacijski mehanizam)Oblaci oznaka (eng. tag clouds)






HorizontalniHorizontalni izbornik - jedan je od najpopularnijih oblikanavigacijskog mehanizma. Najcesce se koristi za primanrunavigaciju te se uglavnom nalazi neposredno iznad ili ispodzaglavlja svake stranice. Osnovni nedostatak predstavljaorganiceni broj elemenata koji se mogu smjestiti (optimalno5-12) pa se cesto kombinira sa dinamickim izbornikom.VertikalniDinamicki izbornik (eng. pull-down)TaboviMapa web sjedistaStranicenje (eng. paging)Stablasti (eng. tree)Direktoriji (kao navigacijski mehanizam)Oblaci oznaka (eng. tag clouds)






HorizontalniVertikalniVertikalni izbornik fleksibilniji je od horizontalne navigacijebuduci da se elementi lako mogu dodavati prema dolje.Uglavnom se smjesta sa lijeve strane.Dinamicki izbornik (eng. pull-down)TaboviMapa web sjedistaStranicenje (eng. paging)Stablasti (eng. tree)Direktoriji (kao navigacijski mehanizam)Oblaci oznaka (eng. tag clouds)






HorizontalniVertikalniDinamicki izbornik (eng. pull-down)da bi se prikazao sadrzaj izbornika, potrebna je odredenaradnja korisnika (klik ili prelazak pokazivacem iznadelementa). Osnovna prednost sastoji se u tome stoomogucava smjestanje veceg broja kategorja buduci dazauzima manje prostora.TaboviMapa web sjedistaStranicenje (eng. paging)Stablasti (eng. tree)Direktoriji (kao navigacijski mehanizam)Oblaci oznaka (eng. tag clouds)






HorizontalniVertikalniDinamicki izbornik (eng. pull-down)Tabovinajcece imaju zaobljene uglove a od horizontanih izbornikarazlikuju se samo po izgledu, dok im je funkcionalnost jednaka.Imaju pozitivan psiholoski efekt jer asociraju na arhiviranje.Mapa web sjedistaStranicenje (eng. paging)Stablasti (eng. tree)Direktoriji (kao navigacijski mehanizam)Oblaci oznaka (eng. tag clouds)






HorizontalniVertikalniDinamicki izbornik (eng. pull-down)TaboviMapa web sjedistakoristi se za prikazivanje strukture web sjedista.Stranicenje (eng. paging)Stablasti (eng. tree)Direktoriji (kao navigacijski mehanizam)Oblaci oznaka (eng. tag clouds)






HorizontalniVertikalniDinamicki izbornik (eng. pull-down)TaboviMapa web sjedistaStranicenje (eng. paging)kao navigacijski mehanizam cesto se koristi kod prikazivanjarezulta pretrage kako bi se pokazao broj pronadenihelemenata.Stablasti (eng. tree)Direktoriji (kao navigacijski mehanizam)Oblaci oznaka (eng. tag clouds)






HorizontalniVertikalniDinamicki izbornik (eng. pull-down)TaboviMapa web sjedistaStranicenje (eng. paging)Stablasti (eng. tree)navigacijski mehanizam sluzi za prikazivanje hijerarhijskihstruktura.Direktoriji (kao navigacijski mehanizam)Oblaci oznaka (eng. tag clouds)






HorizontalniVertikalniDinamicki izbornik (eng. pull-down)TaboviMapa web sjedistaStranicenje (eng. paging)Stablasti (eng. tree)Direktoriji (kao navigacijski mehanizam)omogucavaju pristup stranicama sortiranim prema temama.Oblaci oznaka (eng. tag clouds)






HorizontalniVertikalniDinamicki izbornik (eng. pull-down)TaboviMapa web sjedistaStranicenje (eng. paging)Stablasti (eng. tree)Direktoriji (kao navigacijski mehanizam)Oblaci oznaka (eng. tag clouds)poveznice su dane abecednim redom a velicinom slovaodrazavaju ucestalost pojave ili vaznost odredenog pojma.






Rezultat dizajna navigacije cine:

elementi koji su dostupni korisniku

navigacijska struktura koja predstavlja puteve koje korisnikmoze slijediti da bi istrazio sadrzaje ili ostvario svoje zadatke.






Rezultat dizajna navigacije cine:

elementi koji su dostupni korisnikunavigacijska struktura koja predstavlja puteve koje korisnikmoze slijediti da bi istrazio sadrzaje ili ostvario svoje zadatke.





Dizaj interakcije

Interakcija se moze promatrati kroz 5 dimenzija (Silver 2007):1D – rijeci,

2D – vizualni prikaz – cine ga elementi sucelja poput tipografije,dijagrama, ikona i ostalih grafickih elemenata s kojima korisnikdolazi u interakciju,3D - fizicki objekti ili prostor - unutar kojih se ostvaruje interakcija,4D – vrijeme – unutar kojeg se odvija interakcija – npr. odredenise sadrzaji (poput zvuka, videa ili animacije) mijenjaju s protekomvremena,5D – ponasanje – ukljucuje akcije i reakcije korisnika na sucelje.

Prve 3 dimenzije omogucavaju interakciju dok vrijeme i ponasanjedefiniraju interakciju.





Modeliranje podataka

Modeliranje podataka provodi se kroz tri faze:

1 konceptualno modeliranje

2 logicko modeliranje3 fizicko modeliranje.







1 konceptualno modeliranje2 logicko modeliranje

3 fizicko modeliranje.







1 konceptualno modeliranje2 logicko modeliranje3 fizicko modeliranje.





Modeliranje podataka - konceptualno

Konceptualno modeliranje koristi postupke apstrakcije kojima se naosnovu specifikacije zahtjeva identificiraju entiteti, njihovi atributi imedusobne veze.

Rezultat konceptualnog modeliranja je konceptualni modelpodataka neovisan o implementaciji.Uobicajno se prikazuje dijagramom entiteti-veze (eng.Entity-Relationship Diagram) koji je zbog svoje jednostavnostirazumljiv i korisnicima te je pogodan za komunikaciju izmedurazlicitih stakeholdera.






Konceptualno modeliranje koristi postupke apstrakcije kojima se naosnovu specifikacije zahtjeva identificiraju entiteti, njihovi atributi imedusobne veze.Rezultat konceptualnog modeliranja je konceptualni modelpodataka neovisan o implementaciji.

Uobicajno se prikazuje dijagramom entiteti-veze (eng.Entity-Relationship Diagram) koji je zbog svoje jednostavnostirazumljiv i korisnicima te je pogodan za komunikaciju izmedurazlicitih stakeholdera.






Konceptualno modeliranje koristi postupke apstrakcije kojima se naosnovu specifikacije zahtjeva identificiraju entiteti, njihovi atributi imedusobne veze.Rezultat konceptualnog modeliranja je konceptualni modelpodataka neovisan o implementaciji.Uobicajno se prikazuje dijagramom entiteti-veze (eng.Entity-Relationship Diagram) koji je zbog svoje jednostavnostirazumljiv i korisnicima te je pogodan za komunikaciju izmedurazlicitih stakeholdera.





Modeliranje podataka - logicno

Logickim modeliranjem prevodi se konceptualni model u opisstrukture baze podataka koji moze procesirati i implementiratiSUBP.

Premda logicki model ne ovisi o SUBP-u, on ovisi o odabranommodelu podataka (hijerarhijskom, mreznom, relacijskom...).Relacijski model podataka danas je najcesce koristeni model cije jeosnove postavio matematicar E.F.Codd 1970. godine (Varga1994).To je formalni model zasnovan na matematickom pojmu relacijekoja se u modelu prikazuje kao tablica sa stupcima i retcima.Za pronalazenje bilo kojeg podatka u relacijskoj bazi podatakadovoljni su naziv tablice, naziv stupca i primarni kljuc.






Logickim modeliranjem prevodi se konceptualni model u opisstrukture baze podataka koji moze procesirati i implementiratiSUBP.Premda logicki model ne ovisi o SUBP-u, on ovisi o odabranommodelu podataka (hijerarhijskom, mreznom, relacijskom...).

Relacijski model podataka danas je najcesce koristeni model cije jeosnove postavio matematicar E.F.Codd 1970. godine (Varga1994).To je formalni model zasnovan na matematickom pojmu relacijekoja se u modelu prikazuje kao tablica sa stupcima i retcima.Za pronalazenje bilo kojeg podatka u relacijskoj bazi podatakadovoljni su naziv tablice, naziv stupca i primarni kljuc.






Logickim modeliranjem prevodi se konceptualni model u opisstrukture baze podataka koji moze procesirati i implementiratiSUBP.Premda logicki model ne ovisi o SUBP-u, on ovisi o odabranommodelu podataka (hijerarhijskom, mreznom, relacijskom...).Relacijski model podataka danas je najcesce koristeni model cije jeosnove postavio matematicar E.F.Codd 1970. godine (Varga1994).

To je formalni model zasnovan na matematickom pojmu relacijekoja se u modelu prikazuje kao tablica sa stupcima i retcima.Za pronalazenje bilo kojeg podatka u relacijskoj bazi podatakadovoljni su naziv tablice, naziv stupca i primarni kljuc.






Logickim modeliranjem prevodi se konceptualni model u opisstrukture baze podataka koji moze procesirati i implementiratiSUBP.Premda logicki model ne ovisi o SUBP-u, on ovisi o odabranommodelu podataka (hijerarhijskom, mreznom, relacijskom...).Relacijski model podataka danas je najcesce koristeni model cije jeosnove postavio matematicar E.F.Codd 1970. godine (Varga1994).To je formalni model zasnovan na matematickom pojmu relacijekoja se u modelu prikazuje kao tablica sa stupcima i retcima.

Za pronalazenje bilo kojeg podatka u relacijskoj bazi podatakadovoljni su naziv tablice, naziv stupca i primarni kljuc.






Logickim modeliranjem prevodi se konceptualni model u opisstrukture baze podataka koji moze procesirati i implementiratiSUBP.Premda logicki model ne ovisi o SUBP-u, on ovisi o odabranommodelu podataka (hijerarhijskom, mreznom, relacijskom...).Relacijski model podataka danas je najcesce koristeni model cije jeosnove postavio matematicar E.F.Codd 1970. godine (Varga1994).To je formalni model zasnovan na matematickom pojmu relacijekoja se u modelu prikazuje kao tablica sa stupcima i retcima.Za pronalazenje bilo kojeg podatka u relacijskoj bazi podatakadovoljni su naziv tablice, naziv stupca i primarni kljuc.





Modeliranje podataka - fizicko

Fizickim modeliranjem odreduje se fizicka struktura smjestaja imetoda pristupa podacima na sekundarnim memorijama.

Ukljucuje odabir indeksa, particioniranje, grupisanje podataka uklastere te selektivnu materijalizaciju podataka.Cilj fizickog modeliranja je maksimizacija performansi bazepodataka.Kriteriji kojima se pri tome vodi obuhvacaju:

vrijeme potrebno za izvrsavanje upitaupotrebu prostora na diskubroj transkacija koje je moguce izvrsiti u jedinici vremena.

Rezultat modeliranja podataka predstavljaju DDL naredbe SQLjezika kojima se kreira baza podataka.






Fizickim modeliranjem odreduje se fizicka struktura smjestaja imetoda pristupa podacima na sekundarnim memorijama.Ukljucuje odabir indeksa, particioniranje, grupisanje podataka uklastere te selektivnu materijalizaciju podataka.

Cilj fizickog modeliranja je maksimizacija performansi bazepodataka.Kriteriji kojima se pri tome vodi obuhvacaju:








Fizickim modeliranjem odreduje se fizicka struktura smjestaja imetoda pristupa podacima na sekundarnim memorijama.Ukljucuje odabir indeksa, particioniranje, grupisanje podataka uklastere te selektivnu materijalizaciju podataka.Cilj fizickog modeliranja je maksimizacija performansi bazepodataka.

Kriteriji kojima se pri tome vodi obuhvacaju:








Fizickim modeliranjem odreduje se fizicka struktura smjestaja imetoda pristupa podacima na sekundarnim memorijama.Ukljucuje odabir indeksa, particioniranje, grupisanje podataka uklastere te selektivnu materijalizaciju podataka.Cilj fizickog modeliranja je maksimizacija performansi bazepodataka.Kriteriji kojima se pri tome vodi obuhvacaju:








Fizickim modeliranjem odreduje se fizicka struktura smjestaja imetoda pristupa podacima na sekundarnim memorijama.Ukljucuje odabir indeksa, particioniranje, grupisanje podataka uklastere te selektivnu materijalizaciju podataka.Cilj fizickog modeliranja je maksimizacija performansi bazepodataka.Kriteriji kojima se pri tome vodi obuhvacaju:






Implementacija prezentacijskog slojaImplementacija aplikacijskog slojaImplementacija podatkovnog sloja

Implementacija opcenito

Faza dizajna proizvodi niz konceptualnih rjesenja koja se u faziimplementacije prevode u aplikacijski kod upotrebom razlicitihtehnologija i programskih jezika.

Sam odabir tehnologija trebao bi se zasnivati na mogucnostijednostavnog i brzog razvoja kako bi se aplikacija mogla sto ranijeprezentirati potencijalnim korisnicima te time utvrditi u kojoj mjeriona zadovoljava njihove potrebe.Uobicajeno je (i pozeljno) izbjegavanje razvoja aplikacije ”od nule”jer je takav pristup dugotrajan i podlozan greskama, vec je uputnokoristiti vec gotov i testirani kod u obliku predlozaka, bibiloteka,frameworka ili web servisa (Zambonini 2011).






Faza dizajna proizvodi niz konceptualnih rjesenja koja se u faziimplementacije prevode u aplikacijski kod upotrebom razlicitihtehnologija i programskih jezika.Sam odabir tehnologija trebao bi se zasnivati na mogucnostijednostavnog i brzog razvoja kako bi se aplikacija mogla sto ranijeprezentirati potencijalnim korisnicima te time utvrditi u kojoj mjeriona zadovoljava njihove potrebe.

Uobicajeno je (i pozeljno) izbjegavanje razvoja aplikacije ”od nule”jer je takav pristup dugotrajan i podlozan greskama, vec je uputnokoristiti vec gotov i testirani kod u obliku predlozaka, bibiloteka,frameworka ili web servisa (Zambonini 2011).






Faza dizajna proizvodi niz konceptualnih rjesenja koja se u faziimplementacije prevode u aplikacijski kod upotrebom razlicitihtehnologija i programskih jezika.Sam odabir tehnologija trebao bi se zasnivati na mogucnostijednostavnog i brzog razvoja kako bi se aplikacija mogla sto ranijeprezentirati potencijalnim korisnicima te time utvrditi u kojoj mjeriona zadovoljava njihove potrebe.Uobicajeno je (i pozeljno) izbjegavanje razvoja aplikacije ”od nule”jer je takav pristup dugotrajan i podlozan greskama, vec je uputnokoristiti vec gotov i testirani kod u obliku predlozaka, bibiloteka,frameworka ili web servisa (Zambonini 2011).





Implementacija prezentacijskog sloja

Kod implementacije sucelja javlja se pitanje kako tretirati korisnikeciji preglednici ne podrzavaju tehnologije odabrane za izraduaplikacije.

U vezi toga postoji nekoliko pristupa medu kojima se isticu;

1 ”graciozna degradacija” (eng. graceful degradation) i2 ”postepena poboljsavanja” (eng. progressive enhancement).





Implementacija prezentacijskog sloja

Kod implementacije sucelja javlja se pitanje kako tretirati korisnikeciji preglednici ne podrzavaju tehnologije odabrane za izraduaplikacije.U vezi toga postoji nekoliko pristupa medu kojima se isticu;

1 ”graciozna degradacija” (eng. graceful degradation) i2 ”postepena poboljsavanja” (eng. progressive enhancement).





Implementacija - graciozna degradacija

Prvi pristup temelji se na principu da ce dijelovi kompleksnogsistema otkazati te pokusava pruziti alternativna rjesenja koja,premda i dalje funkcionalna, pruzaju nesto siromasniji dozivljaj(Parker et al. 2010).

Takav se pristup realizira na nacin da se sucelje dizajnira ikodira s namjerom iskoristavanja najmodernijih tehnologija imogucnosti preglednika, a korisnicima preglednika ogranicenefunkcionalnosti pruza se alternativna verzija.Umjesto alternativnog sadrzaja, u praksi se to se cesto svodilosamo na recenicu ”Vas preglednik ne podrzava JavaScript”.Zbog ocitog nedostatka - iskljucivanja korisnika, a sto nikomenije cilj jer dovodi do smanjenja potencijalne zarade - ovaj sepristup se sve vise napusta u korist drugog.






Prvi pristup temelji se na principu da ce dijelovi kompleksnogsistema otkazati te pokusava pruziti alternativna rjesenja koja,premda i dalje funkcionalna, pruzaju nesto siromasniji dozivljaj(Parker et al. 2010).Takav se pristup realizira na nacin da se sucelje dizajnira ikodira s namjerom iskoristavanja najmodernijih tehnologija imogucnosti preglednika, a korisnicima preglednika ogranicenefunkcionalnosti pruza se alternativna verzija.

Umjesto alternativnog sadrzaja, u praksi se to se cesto svodilosamo na recenicu ”Vas preglednik ne podrzava JavaScript”.Zbog ocitog nedostatka - iskljucivanja korisnika, a sto nikomenije cilj jer dovodi do smanjenja potencijalne zarade - ovaj sepristup se sve vise napusta u korist drugog.






Prvi pristup temelji se na principu da ce dijelovi kompleksnogsistema otkazati te pokusava pruziti alternativna rjesenja koja,premda i dalje funkcionalna, pruzaju nesto siromasniji dozivljaj(Parker et al. 2010).Takav se pristup realizira na nacin da se sucelje dizajnira ikodira s namjerom iskoristavanja najmodernijih tehnologija imogucnosti preglednika, a korisnicima preglednika ogranicenefunkcionalnosti pruza se alternativna verzija.Umjesto alternativnog sadrzaja, u praksi se to se cesto svodilosamo na recenicu ”Vas preglednik ne podrzava JavaScript”.Zbog ocitog nedostatka - iskljucivanja korisnika, a sto nikomenije cilj jer dovodi do smanjenja potencijalne zarade - ovaj sepristup se sve vise napusta u korist drugog.





Implementacija - postepena poboljsavanja

Pojam ”postepena poboljsanja” prvi se put javlja 2003.godine (Parker et al. 2010), a polazi od pretpostavke da sesvaki sistem moze svesti na jednostavan i funkcionalanosnovni kod koji ce svugdje raditi.

Realizira se tako da se tehnologije dodaju u slojevima.Zapocinje se sa sadrzajem koji predstavlja osnov nad kojim seslazu ostali slojevi:

prvi sloj cini HTMLdrugi sloj cini CSS – dodaju se stilovi za tipografiju, zatim zapozicioniranje i na kraju boje i pozadinetreci sloj cini JavaScriptnakon toga idu ostale slabije podrzane tehnologije.

Ovakvim se pristupom osigurava da ce sav sadrzaj i kljucnafukcionalnost biti uvijek dostupni korisniku bez obzirapodrzava li njegov preglednik najnovije tehnologije ili ne.






Pojam ”postepena poboljsanja” prvi se put javlja 2003.godine (Parker et al. 2010), a polazi od pretpostavke da sesvaki sistem moze svesti na jednostavan i funkcionalanosnovni kod koji ce svugdje raditi.Realizira se tako da se tehnologije dodaju u slojevima.Zapocinje se sa sadrzajem koji predstavlja osnov nad kojim seslazu ostali slojevi:








Pojam ”postepena poboljsanja” prvi se put javlja 2003.godine (Parker et al. 2010), a polazi od pretpostavke da sesvaki sistem moze svesti na jednostavan i funkcionalanosnovni kod koji ce svugdje raditi.Realizira se tako da se tehnologije dodaju u slojevima.Zapocinje se sa sadrzajem koji predstavlja osnov nad kojim seslazu ostali slojevi:







Implementacija aplikacijskog sloja

Buduci da su za implementaciju aplikacijskog sloja na raspolaganjubrojne tehnologije, ovdje se zbog opsirnosti nece posebnoobjasnajvati.





Implementacija podatkovnog sloja

Implementacija podatkovnog sloja realizira se izradom bazepodataka upotrebom SQL DDL naredbi, punjenjem (testnim)podacima, izradom indeksa i odredivanjem ogranicenjareferencijalnog integriteta, pisanjem i (optimizacijom) upita ipohranjenog koda itd.

Nakon sto je baza podataka izradena i napunjena podacima,moguce ju je testirati.





Implementacija podatkovnog sloja

Implementacija podatkovnog sloja realizira se izradom bazepodataka upotrebom SQL DDL naredbi, punjenjem (testnim)podacima, izradom indeksa i odredivanjem ogranicenjareferencijalnog integriteta, pisanjem i (optimizacijom) upita ipohranjenog koda itd.

Nakon sto je baza podataka izradena i napunjena podacima,moguce ju je testirati.


Documents

Web Dizajn Knjizare