ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O

IPZ d.d., Trgovački sud u Zagrebu MBS 080267675. Temeljni kapital 3.696.000,00 kn podijeljen u 960 dionica nominalne vrijednosti 3.850,00 kn.

IBAN: PBZ HR0823400091110381298, OTP HR8124070001100048726. Direktor: I. Kršinić

Predsjednik Nadzornog odbora: V. Prpić - predsjednik.

NOSITELJI ZAHVATA:

Hvarski vodovod d.o.o.

Radičina bb,

21465 Jelsa,

OIB: 96577868636

Odvodnja Hvar d.o.o.

Vlade Stošića 5

21450 Hvar

OIB: 80799090950

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA

ZAHVATA NA OKOLIŠ

ZAHVAT:

REKONSTRUKCIJA SUSTAVA VODOOPSKRBE I ODVODNJE

OTPADNIH VODA AGLOMERACIJA OPĆINA SUĆURAJ, OPĆINA

JELSA, GRAD STARI GRAD I GRAD HVAR NA OTOKU HVARU

IZRAĐIVAČ:

INŽENJERSKI PROJEKTNI ZAVOD d.d.

Prilaz baruna Filipovića 21

10000 Zagreb

OIB: 94810978461

Zagreb, travanj 2022.

“INŽENJERSKI PROJEKTNI ZAVOD” d.d. 10000 ZAGREB, Prilaz baruna Filipovića 21

Elaborat zaštite okoliša za postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš:

Rekonstrukcija sustava vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda aglomeracija Općina Sućuraj, Općina Jelsa,

Grad Stari Grad i Grad Hvar na otoku Hvaru 2

SADRŽAJ

SADRŽAJ ................................................................................................................... 2

OSNOVNI PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ........................................................... 4

RJEŠENJE O SUGLASNOSTI ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE

OKOLIŠA .................................................................................................................... 5

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ................................... 9

1.1. Općenito .......................................................................................................... 9

1.2. Sustav vodoopskrbe ...................................................................................... 11

1.3. Sustav odvodnje otpadnih voda ..................................................................... 13

1.4. Uklapanje građevina u okoliš………………………………………………………17

1.5. Opis zahvata .................................................................................................. 19

1.5.1. Vodoopskrba autokampa Milaska .................................................... 19

1.5.2. Fekalna kanalizacija južnog dijela općine Sućuraj ............................ 22

1.5.3. Vodoopskrbna mreža naselja Zastražišće ....................................... 26

1.5.4. Vodoopskrbni cjevovod Jelsa - Poljica ............................................ 30

1.5.5. Vodosprema Poljica ......................................................................... 33

1.5.6. Vodoopskrbna mreža naselja Poljica i Prapatna ............................. 36

1.5.7. Crpna stanica Stiniva ...................................................................... 39

1.5.8. Sustav odvodnje i vodoopskrbe na području Jelse .......................... 40

1.5.9. Sustav ododnje i vodoopskrbe na području Vrboske ....................... 45

1.5.10. Vodoopskrbni sustav CS Jelsa - VS Tunel ..................................... 51

1.5.11. Vodoopskrbni cjevovod u naselju Jelsa ......................................... 54

1.5.12. Vodoopskrbni cjevovod za naselje Gromin Dolac ......................... 56

1.5.13. Sustav odvodnje i vodoopskrbe na području Starog Grada ........... 59

1.5.14. Vodoopskrbni cjevovod za naselje Jagodna .................................. 67

1.5.15. Vodoopskrbni cjevovod za naselje Malo Grablje ........................... 70

1.5.16. Vodoopskrba SRZ Šamoreta Dolac .............................................. 73

1.5.17. Vodoopskrbni cjevovod za naselje Brusje ..................................... 77

1.5.18. Vodoopskrbni cjevovod za naselje Uljeni Bok ............................... 79

1.5.19. Vodoopskrba Paklinskih otoka ...................................................... 82

1.5.20. Fekalna kanalizacija Sveta Nedjelja .............................................. 88

1.5.21. Oborinska i fekalna kanalizacija Miće Marchija ............................. 92

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ................................... 95

2.1. Lokacija zahvata ............................................................................................ 95

2.2. Klimatološka i meteorološka obilježja zahvata ............................................... 97

2.3. Hidrološka obilježja ...................................................................................... 100

2.4. Bioekološke značajke .................................................................................. 103





2.5. Zaštićena područja prirode .......................................................................... 106

2.6. Kulturno povijesna baština ........................................................................... 111

3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ .......... 116

3.1. Utjecaji tijekom izgradnje ............................................................................. 116

3.1.1. Utjecaj na kvalitetu zraka ............................................................... 116

3.1.2.Utjecaj klimatskih promjena……………………………………...........116

3.1.3. Utjecaj na tlo .................................................................................. 116

3.1.4. Utjecaj na vode .............................................................................. 116

3.1.5. Utjecaj na bioekološke značajke .................................................... 117

3.1.6. Utjecaj na zaštićena područja ........................................................ 118

3.1.7. Utjecaj na ekološku mrežu ............................................................. 118

3.1.8. Utjecaj na kulturnu baštinu ............................................................. 118

3.1.9. Utjecaj buke ................................................................................... 119

3.1.10. Gospodarenje otpadom ............................................................... 119

3.1.11. Utjecaj u slučaju akcidenta ........................................................... 120

3.2. Utjecaji tijekom korištenja zahvata ............................................................... 121

3.2.1. Utjecaj na kvalitetu zraka ............................................................... 121

3.2.2. Utjecaj klimatskih promjena……………………………………………121

3.2.2. Utjecaj na tlo .................................................................................. 126

3.2.3. Utjecaj na vode .............................................................................. 126

3.2.4. Utjecaj na bioekološke značajke .................................................... 127

3.2.5. Utjecaj na zaštićena područja ........................................................ 127

3.2.6. Utjecaj na ekološku mrežu ............................................................. 127

3.2.7. Utjecaj na kulturnu baštinu ............................................................. 127

3.2.8. Utjecaj buke ................................................................................... 127

3.2.9. Gospodarenje otpadom ................................................................. 127

3.2.10. Utjecaj u slučaju akcidenta ........................................................... 128

3.3. Procjena kumulativnih utjecaja na ekološku mrežu u odnosu na postojeće

i/ili odobrene zahvate .............................................................................. 129

3.4. Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu……… 130

4. PRIJEDLOG MJERA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ...... 131

4.1. Prijedlog mjera zaštite okoliša ..................................................................... 131

4.2. Prijedlog programa praćenja stanja okoliša ................................................. 131

5. IZVORI PODATAKA………………………………………………………………132

6. GRAFIČKI PRILOZI……………………………………………………………… 134

6.1. Situacija DOF 1:25000 ............................................................................ list 1-3

6.2. Zahvat u odnosu na postojeće i planirane zahvate ................................. list 1-3





OSNOVNI PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Naziv dokumentacije ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA

NA OKOLIŠ

(Postupak se provodi prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš NN 61/14, 3/17); prilog II, točka 9.1, Zahvati urbanog razvoja (sustavi odvodnje, sustavi vodoopskrbe, ceste, groblja, krematoriji, nove stambene zone, kompleksi sportske, kulturne, obrazovne namjene i drugo)

Nositelji zahvata: Hvarski vodovod d.o.o.

Radičina bb,

21465 Jelsa,

OIB: 96577868636

Odvodnja Hvar d.o.o.

Vlade Stošića 5

21450 Hvar

OIB: 80799090950

Izrađivač elaborata:

Inženjerski projektni zavod d.d.

Prilaz baruna Filipovića 21, 10000 Zagreb

Tel: +385 1 3717 300

Fax: +385 1 3717 309

[email protected]

OIB: 94810978461

Odgovorna osoba izrađivača:

Direktorica:

Irena Kršinić, dipl. ing. građ.,

Elaborat izradili: Voditelj izrade:

Tanja Vidušin, dipl. ing. građ.

Suradnik:

Ivan Kukolja, mag.ing.aedif.

Zagreb, travanj 2022.





RJEŠENJE O SUGLASNOSTI ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA

ZAŠTITE OKOLIŠA

















1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

1.1. OPĆENITO

Predmet ovog elaborata za postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš je sustav

odvodnje i vodoopskrbe otoka Hvara.

U sklopu ovog elaborata taj je sustav podijeljen na četiri cjeline:

1. Sustav odvodnje i vodoopskrbe aglomeracije Općine Sućuraj

2. Sustav odvodnje i vodoopskrbe aglomeracije Općine Jelsa

3. Sustav odvodnje i vodoopskrbe aglomeracije Grada Starog Grada

4. Sustav odvodnje i vodoopskrbe aglomeracije Grada Hvara

Treba napomenuti da ova podjela u principu prati administrativnu podjelu otoka Hvara, ali vodeći

računa o funkcionalno-tehničkim cjelinama odvodnje i vodoopskrbe. Pojam aglomeracije koji se

ovdje koristi ne prati definiciju aglomeracije u smislu Zakona o vodama, nego je prilagođen

mišljenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kojim se traži:

“Izrada Elaborata na način da se u ocjenu uključe svi mogući zahvati, bilo postojeći, bilo planirani

zahvati na cijelom otoku Hvaru. Potrebno je sve planirane zahvate izgradnje/dogradnje sustava

odvodnje i vodoopskrbe za pojedine zaselke, naselja, općine i ulice gradova koji se nalaze na

području aglomeracije istog komunalnog društva objediniti u jedan OPUO i za sve provesti jedan

postupak. Ministarstvo ne provodi postupke po fazama, etapama i cjepkanja zahvata, već za

objedinjeni zahvat.“

Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa je trgovačka društvo koje vrši opskrbu pitkom vodom na području

cijelog otoka Hvara te je zaduženo za odvodnju za područje općina Jelsa i Sućuraj te grada

Staroga Grada.

Društvo svoju osnovnu djelatnost danas obavlja sa 40-ak zaposlenika koji održavaju cjelokupni

sustav od oko 270 km cjevovoda različitih profila te preko 8.500 vodovodnih priključaka.

Dugoročni planski ciljevi Društva su:

osiguranje potpune vodoopskrbljenosti svih naselja na području otoka Hvara,

osiguranje dovoljnih količina vode za potrebe domicilnog stanovništva i neometan

gospodarski razvoj,

smanjenje gubitaka i troškova distribucije kroz osiguranje potpune automatizacije u

nadzoru i upravljanju svim vodnim objektima.

Poslovna politika Društva je usmjerena na pravovremenu pripremu projektne dokumentacije kako

bi se pripremno dočekalo eventualne mogućnosti investiranja. Očekivani izvori financiranja za

izgradnju vodnih objekata, kako vodoopskrbe tako i odvodnje, su vlastita sredstva iz naknade za

razvoj te sredstva pristupnih fondova EU.

Odvodnja Hvar d.o.o. je društvo zaduženo za odvodnju za područje Grada Hvara. Grad Hvar je

već dugo vremena svjestan izuzetne važnosti izgradnje kanalizacijskog sustava za javnu

odvodnju, ne samo zbog unaprijeđenja glavnog zanimanja – turističke djelatnosti, već primarno

zbog samih građana, odnosno osnovne i glavne funkcije odvodnje fekalnih voda - osiguranje

higijenskih i zdravstvenih uvjeta za zdrav i kvalitetan život. Prvi koraci u realizaciji ovog





kompleksnog zahvata na infrastrukturi započeti su krajem 60-ih godina, a 1971. godine pušten je u

pogon prvi sustav za javnu odvodnju s 3 crpne stanice. Brigu o razvoju i održavanju sustava

odvodnje je od samog početka vodilo gradsko komunalno društvo koje je kroz vrijeme mijenjalo

naziv. S obzirom na razvoj turizma, širenje gradske sredine, pa ujedno i na zastarjelost samog

sustava koji već nije bio sposoban adekvatno rješavati problem fekalne i oborinske odvodnje, bilo

je potrebno uraditi kompletnu rekonstrukciju i izgradnju novih cjevovoda. Ovaj ekstremno važan i

golem projekt uspio je riješiti glavni dio odvodnje kroz nekoliko faza rekonstrukcija postojećih i

izgradnje novih cjevovoda i crpnih stanica, te kroz izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih

voda u uvali Vira.

Namjena vodoopskrbnih cjevovoda i pripadajućih objekata je opskrba pitkom vodom i optimizacija

postojećeg sustava vodoopskrbe (kroz izgradnju vodoopskrbne mreže u dijelovima naselja u

kojima su veliki gubici vode te otežani uvjeti i visoki troškovi održavanja cjevovoda). Pri tome su

glavni ciljevi kod rješavanja sustava vodoopskrbe:

Osigurati kvalitetnu vodu na područjima koja podliježu Direktivi 1998/83/EC, Osigurati dovoljnu autonomiju sustava u situacijama popravaka i rekonstrukcije, Osigurati dovoljnu količinu pitke vode u trenucima maksimalne potražnje, Reducirati gubitke u vodoopskrbnoj mreži na ekonomski prihvatljivu razinu, Dugoročno omogućiti sigurnost opskrbe stanovnika predmetnog područja dovoljnom količinom

pitke vode potrebne kvalitete, Eliminirati gubitke i smanjiti troškove poslovanja.

Namjena kanalizacijske mreže s pripadajućim objektima je nadopuna sustava kanalizacije, čime se

postiže zaštita okoliša, odnosno zaštita od neadekvatnog ispuštanja otpadnih voda s ovog

područja. Dovršenjem kompletne mreže i priključenjem kanalizacijski sustav omogućit će se da se

otpadne vode nakon pročišćavanja do potrebnog stupnja na UPOV-u ispuste u recipijent. Pri tome

su glavni ciljevi kod rješavanja sustava odvodnje:

Izgradnja sustava odvodnje naselja na područjima sa dovoljnom koncentracijom stanovništva i gospodarskih aktivnosti na području aglomeracije - usklađenje s Direktivom 91/271/EEC

Ukidanje postojećih ispusta nepročišćenih otpadnih voda i dovođenje svih otpadnih voda aglomeracije na UPOV,

Osiguranje dostatnog kapaciteta kolektorske mreže za ispravno funkcioniranje sustava odvodnje u sušnom i kišnom razdoblju,

Smanjenje infiltracije stranih voda u sustav odvodnje – smanjenje troškova pogona i održavanja sustava odvodnje i pročišćavanja, smanjenje istjecanja otpadnih voda iz poroznih kanala u okoliš.

U ovom dokumentu su za potrebe postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš prikazani

svi planirani projekti na području otoka Hvara, neovisno o fazi realizacije. Projekti koji su u fazi

realizacije za koju postoji projektna dokumentacija detaljnije su opisani u nastavku dokumenta, a

projekti koji su za sada samo u fazi planiranja prikazani su na preglednoj situaciji - sveobuhvatnom

prikazu svih planiranih projekata. Treba pritom napomenuti, s obzirom na plansku prirodu

pridružene dokumentacije, da u daljnjim fazama izrade projektne dokumentacije može doći do

promjene naziva projekata i zahvata, te rasporeda određenih objekata po projektima - neovisno o

tome, svi objekti obrađeni su ovim sveobuhvatnim dokumentom.





Projekti za koje su izrađeni detaljniji opisi su kako slijedi:

1. VODOOPSKRBA AUTOKAMPA MLASKA

2. FEKALNA KANALIZACIJA JUŽNOG DIJELA OPĆINE SUĆURAJ

3. VODOOPSKRBNA MREŽA NASELJA ZASTRAŽIŠĆE

4. VODOOPSKRBNI CJEVOVOD JELSA-POLJICA

5. VODOSPREMA POLJICA

6. VODOOPSKRBNA MREŽA NASELJA POLJICA I PRAPATNA

7. CRPNA STANICA STINIVA

8. SUSTAV ODVODNJE I VODOOPSKRBE NA PODRUČJU JELSE

9. SUSTAV ODVODNJE I VODOOPSKRBE NA PODRUČJU VRBOSKE

10. VODOOPSKRBNI CJEVOVOD CS JELSA-VS TUNEL

11. VODOOPSKRBNI CJEVOVOD U NASELJU JELSA

12. VODOOPSKRBNI CJEVOVOD ZA NASELJE GROMIN DOLAC

13. SUSTAV ODVODNJE I VODOOPSKRBE NA PODRUČJU STAROG GRADA

14. VODOOPSKRBNI CJEVOVOD ZA NASELJE JAGODNA

15. VODOOPSKRBNI CJEVOVOD ZA NASELJE MALO GRABLJE

16. VODOOPSKRBA SRZ ŠAMORETA DOLAC

17. VODOOPSKRBNI CJEVOVOD ZA NASELJE BRUSJE

18. VODOOPSKRBNI CJEVOVOD ZA NASELJE ULJENI BOK

19. VODOOPSKRBA PAKLINSKIH OTOKA

20. FEKALNA KANALIZACIJA SVETA NEDJELJA

21. OBORINSKA I FEKALNA KANALIZACIJA MIĆE MARCHIJA

U smislu navedene podjele na četiri cjeline, građevine od 1 do 2 pripadaju aglomeraciji Općine

Sućuraj, građevine od 3 do 12 pripadaju aglomeraciji Općine Jelsa, građevina 13 pripada

aglomeraciji Grada Starog Grada, a građevine od 14 do 21 pripadaju aglomeraciji Grada Hvara.

1.2. SUSTAV VODOOPSKRBE

Otok Hvar se vodoopskrbljuje iz :

- vlastitih izvorišta “Libora” u Jelsi (oko 40 l/sek), te “Vir” (6 l/sek) i “Garmica” (14 l/sek) koji se

povremeno koriste tijekom ljeta,

- regionalnog sustava Omiš-Brač-Hvar-Vis (stavljeno u funkciju 1986.) podmorskim

cjevovodima preko otoka Brača iz uređaja za pročišćavanje Zagrad na Cetini te podmorskim

cjevovodima preko otoka Brača (oko 115 l/sek gravitacijom),

- regionalnog sustava Makarskog primorja (do 5 l/sek) podmorskim cjevovodom Duba-Sućuraj.





Dakle, ukupno raspoložive količine vode na otoku Hvaru su trenutno oko 180 l/sek.

Nakon izgradnje procrpne stanice “Dol” na Braču moći će se dopremiti ukupna količina od 143

l/sek, s koliko Hvar raspolaže na uređaju Zagrad. Novi podmorski cjevovod (promjera 360 mm)

osim mogućnosti dopreme velike količine vode (preko 200 l/sek) pruža i daleko veću sigurnost

vodoopskrbe otoka Hvara (zbog moguće havarije u turističkoj sezoni).

Na otoku Hvaru je vodoopskrbljeno oko 95 % stanovništva, dok još nije vodoopskrbljen istočni dio

otoka Hvara (Poljica, Zastražišće, Gdinj i Bogomolje s pripadajućim uvalama) te Gromin dolac i

Malo Grablje. Za realizaciju vodoopskrbe navedenih naselja potrebna su ogromna sredstva (oko

70.000.000,00 kuna), a radi se o udaljenim naseljima s relativno malim brojem stalnih stanovnika,

te je takav projekt nemoguće realizirati bez potpore državnih institucija i EU fondova. Inače, sva

ova naselja se već 10-tak godina opskrbljuju pitkom vodom putem autocisterni, na način da

Ministarstvo regionalnog razvoja podmiruje troškove prijevoza.

Centralna vodosprema otoka Hvara je "Tatinja", u koju dolazi voda iz rijeke Cetine (uređaj Zagrad),

koja se miješa s vodom iz izvora u Jelsi - s crpilišta "Libora". Iz vodospreme "Tatinja" se preko

mjesnih vodosprema opskrbljuju Općina Jelsa, Grad Stari Grad i Grad Hvar. Općina Sućuraj

opskrbljuje preko vodospreme "Sućuraj", koja je glavni objekt tog dijela sustava. U vodospremu

dolazi voda također iz rijeke Cetine, a voda se zahvaća u vodnoj komori HE Kraljevac.

Što se tiče izvorišta/vodocrpilišta i njihovih kapaciteta, ključan je, dakle, za vodoopskrbu Hvara

dovod vode s kopna, iz zahvata koji su ishodišne točke regionalnog sustava Omiš-Brač-Hvar-Vis,

te regionalnog sustava Makarskog primorja.

Zahvat vode za Regionalni sustav Omiš-Brač-Hvar-Vis nalazi se u zasunskoj komori HE Zakučac

na rijeci Cetini. Od zahvata se voda čeličnim cjevovodom dovodi do uređaja za kondicioniranje

pitke vode (UKPV) "Zagrad". Uređaj "Zagrad" ima zadatak vodu pročistiti do stupnja higijenske

ispravnosti vode za piće, i to taloženjem, filtracijom i dezinfekcijom klorom. Prema vodopravnoj

dozvoli smije se zahvaćati 630 l/s.

Zahvat vode za Regionalni sustav Makarskog primorja nalazi se u vodnoj komori HE Kraljevac, na

rijeci Cetini, sa svojim adekvatnim uređajem za pročišćavanje na kojem se prema vodopravnoj

dozvoli smije zahvaćati 500 l/s.

Ove zahvate je prema vodopravnim dozvolama moguće po potrebi proširiti na količine od:

zahvat na HE Zakučac - 1.050 l/s (pun kapacitet planiranog uređaja za pročišćavanje),

odnosno 3.000 l/s (ukupna raspoloživa količina vode u zasunskoj komori HE Zakučac) i

zahvat na HE Kraljevac - 1.000 l/s (ukupna raspoloživa količina vode na HE Prančevići za

potrebe Regionalnog sustava Makarskog primorja, gdje je zahvat moguće izvesti i na drugoj

lokaciji).

U skladu s navedenim, za sustav vodoopskrbe otoka Hvara vrijedi zaključak postavljen aktualnim

Vodoopskrbnim planom Splitsko-dalmatinske županije, koji navodi da na području županije ima

dovoljno raspoloživih količina vode, kao i odgovarajuće opremljenih zahvata, pa se može zaključiti

da se problemi javljaju isključivo kao posljedica činjenice da sustavi nisu dovoljno tehnički razvijeni

da bi kvalitetno prihvatili, transportirali i isporučili vodu do svih potrošača. U vrijeme izrade

Vodoopskrbnog plana, a stanje se s obzirom na izostanak prognoziranog porasta broja stanovnika

i broja turističkih noćenja nije puno promijenilo, potrebe za vodom nisu dostizale ni instalirane

kapacitete glavnih vodozahvata.

Kroz rekonstrukciju i dogradnju sustava vodoopskrbe otoka Hvara, koja se u ovdje obrađenim

projektima provodi kroz opisanu izgradnju novih cjevovoda i objekata, umanjit će se navedeni

glavni problemi tehničke razvijenosti sustava. Treba napomenuti još, što je jasno i iz činjenice da je





pitkom vodom opskrbljeno 95 % stanovništva, da se većina izgradnje novih cjevovoda odnosi na

rekonstrukciju sustava, tj. u sustav se većinom ne uvode novi potrošači, već se postojeći potrošači

priključuju na nove cjevovode.

1.3. SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA

Što se tiče odvodnje otpadnih voda, ona je većim dijelom riješena u naselju Sućuraj te u Gradu

Hvaru, dok se projekt odvodnje središnjeg dijela otoka Hvara (Jelsa-Vrboska-Stari Grad) realizira

već 10-tak godina. Izgrađen je dobar dio glavnih kolektora i crpnih stanica, a očekuje se dovršetak

izgradnje svih objekata što uključuje: sekundarne mjesne mreže, uređaje za pročišćavanje i

podmorske ispuste. Financiranje izgradnje će se vršiti iz sredstava naknade za razvoj te iz

pristupnih fondova EU. U okviru aktivnosti u predpristupnim pregovorima Republika Hrvatska je

izvršila početnu identifikaciju aglomeracija na svom području temeljem kojeg su na području

Republike Hrvatske identificirana 294 sustava odvodnje, odnosno aglomeracije veće od 2.000 ES.

Izrada projektne dokumentacije sustava odvodnje otpadnih voda aglomeracije Jelsa-Vrboska, te

sustava javne vodoopskrbe na istom području prihvaćena je za sufinanciranje u sklopu

Operativnog programa “Zaštite okoliša” za razdoblje 2007-2013. Zakon o vodama definira

Aglomeraciju kao “područje na kojem su stanovništvo i gospodarske djelatnosti dovoljno

koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja u prijemnik”, što je sukladno članku 2.4

Direktive 91/271/EEC.

Prostorni obuhvat aglomeracije Jelsa-Vrboska definiran je u sklopu studije izvodljivosti izrađene od

tvrki: Hidroprojekt-Consult d.o.o., Draškovićeva 33, Zagreb, Grontmij A/S Granskoven 8, DK-2600,

Glostrup Danska i Proning-DHI d.o.o., Račkoga 3, Zagreb. Novelacija studije izvodljivosti izgradnje

vodnokomunalne infrastrukture aglomeracija Jelsa-Vrboska i Stari Grad izrađena je od tvrtke

Hidroing d.o.o. Osijek. Studijom je definiran prostorni obuhvat aglomeracija i potrebne mjere, u što

se uklapaju i projekti obrađeni ovim elaboratom.





Potrebne mjere Aglomeracije Jelsa-Vrboska i Stari Grad

Odvodnja otpadnih voda Podići stupanj izgrađenosti sustava odvodnje otpadnih voda u

aglomeracijama Jelsa-Vrboska i Stari Grad sa sadašnjih 30-50% na 100%

Pročišćavanje otpadnih voda

U postojećem stanju, na projektnom području nema uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

Izraditi uređaje za pročišćavanje otpadnih voda mehaničkog stupnja pročišćavanja kapaciteta 9.000 ES (UPOV Jelsa-Vrboska) i 6.000 ES (Stari Grad)

Kapaciteti UPOV-a Jelsa-Vrboska i UPOV-a Stari grad u studiji su odabrani s obzirom na

analizirane trendove kretanja broja stanovnika i turističkih noćenja, te provedenu projekciju

potrošnje vode, a kao mjerodavna godina opterećenja za sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih

voda definirana je 2031.

Što se tiče stupnja pročišćavanja i recipijenta pročišćenih voda, za potrebe određivanja

odgovarajućeg stupnja pročišćavanja za UPOV-e Jelsa-Vrboska i Stari Grad, provedena je

Metodologija kombiniranog pristupa s izrađenim matematičkim modelom pronosa onečišćenja

(numeričko modeliranje) koja je rezultirale zaključcima o optimalnim karakteristikama uređaja.





Opcijska analiza Analizirane opcije Kriterij odabira Zaključci

Pročišćavanje otpadnih voda

Utjecaj mehaničkog stupnja

pročišćavanja kao

odgovarajućeg na stanje

vodnog tijela

Prvi stupanj pročišćavanja

Drugi stupanj pročišćavanja

Stanje vodnog

tijela

Numeričko modeliranje pronosa onečišćenja pokazalo kako za oba mehanička UPOV-a (Jelsa-Vrboska i Stari Grad) nema pogoršanja „vrlo dobrog” stanja vodnog tijela Sukladno Uputi za postupanje – odabran mehanički stupanj s dugim podmorskim ispustima

Za aglomeraciju Jelsa-Vrboska odabrano rješenje pretpostavlja izgradnju uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda mehaničkog stupnja pročišćavanja kapaciteta 9.000 ES smještenog na sjevernoj

strani naselja, između Vrboske i naselja Basina, s ispuštanjem efluenta u recipijent podmorskim

ispustom s tog položaja. Prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15),

akvatorij ispuštanja pročišćene otpadne vode spada u manje osjetljivo područje, a najbliže

osjetljivo područje je Luka Vrboska (21). S obzirom na tip priobalnih voda, spada u euhalino (s >

36 PSU) priobalno more (z > 40 m) sitnozrnatog sedimenta (O423), odnosno radi se o vodnom

tijelu priobalnih voda O423-MOP. Analiza je pokazala da će pročišćene otpadne vode aglomeracije

Jelsa-Vrboska, koje će se pročišćavati na UPOV-u s bilo kojim stupnjem pročišćavanja (mehanički

predtretman, prvi ili drugi stupanj), biti prihvatljive za ispuštanje u prijemnik, tj. vodno tijelo

priobalnih voda O423-MOP.

Za aglomeraciju Stari Grad odabrano rješenje pretpostavlja izgradnju uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda mehaničkog stupnja pročišćavanja kapaciteta 6.000 ES smještenog u

sjeveroistočnom dijelu naselja. U ovom rješenju efluent se ispušta u recipijent na sjevernoj strani

otoka – Hvarski kanal. Prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15),

akvatorij ispuštanja pročišćene otpadne vode spada u manje osjetljivo područje. S obzirom na tip

priobalnih voda, spada u euhalino (s > 36 PSU) priobalno more (z > 40 m) sitnozrnatog sedimenta

(O423), odnosno radi se o vodnom tijelu priobalnih voda O423-MOP. Analiza je pokazala da će

pročišćene otpadne vode aglomeracije Stari Grad, koje će se pročišćavati na UPOV-u s bilo kojim

stupnjem pročišćavanja (mehanički predtretman, prvi ili drugi stupanj), biti prihvatljive za ispuštanje

u prijemnik, tj. vodno tijelo priobalnih voda O423-MOP.

Kanalizacijski je sustav grada Hvara izgrađen 1971. godine, nekako istodobno kada je na Hvar

dovedena pitka voda. Riječ je o razdjelnom kanalizacijskom sustavu jer se oborinske vode na

nekim lokacijama prikupljaju odvojeno od ostalih i ispuštanju u more ili se izravno površinski

izlijevaju. Sustavom su se javne odvodnje prikupljale samo komunalne otpadne vode, a te su se

vode sustavom crpnih stanica (1., 2., Rotondo, Majerovica i Sirena) odvodile na sjevernu obalu i

izravno ispuštale u more na sjevernoj strani otoka u maloj uvali Galiola pokraj Vire bez ikakva

pročišćavanja. Zanimljivo je da su za kanalizacijski sustav Hvara bila izgrađena čak tri

hidrotehnička tunela (Sirena, Vira i Vira 1) i da su ih gradile ondašnje vojne vlasti. Otpadne su se

vode tlačile na najveću visinu uz pomoć CS Rotondo, a potom su se spuštale do mora. Sustav je

postojao samo za grad Hvar, a sastojao se od glavnoga i sekundarnog kolektora od betonskih

cijevi koje su od 2001. do 2005. kod glavnog kolektora u cijelosti zamijenjene PE i PEHD cijevima.

Poslije su rekonstruirani i priključni sekundarni kanali, uklonjeni nelegalni priključci te obnovljene i

neke crpne stanice, a izgrađeni su ili se grade i priključci iz novoizgrađenih prigradskih naselja.

Za kompletiranje sustava odvodnje grada Hvara izgrađen je uređaj za pročišćavanje prvog stupnja

s podmorskim ispustom. Kapacitet uređaja za pročišćavanje je 25.000 ES. Uređaj je smješten na





lokaciji sjeverozapadno od Hvara na udaljenosti od cca 250 m od morske obale u uvali Vira

(negdašnjem trajektnom pristaništu, a sada ribarskoj luci), u zasječenom brdu nedaleko od portala

tunela Vira i postojeće državne ceste Hvar-Stari Grad-Sućuraj.

Predviđen je u 1. fazi prvi, a u 2. fazi izgradnje uređaja drugi stupanj pročišćavanja. U 1. fazi

izgrađen je podmorski ispust, saniran kopneni dio podmorskog ispusta i izgrađen uređaj prvog

stupnja pročišćavanja. U 2. fazi planirano je pročišćavanje otpadnih voda do drugog stupnja,

biološko pročišćavanje. Tako pročišćena voda koristila bi se za zalijevanje zelenih površina i/ili bi

se ispuštala podmorskim ispustom u more. Izgradnja 2. faze nije vremenski determinirana s

obzirom na to da prema hrvatskim propisima izgradnja biološkog uređaja nije obvezna.

Za mehaničko su čišćenje predviđene dvije linije (od kojih je jedna samo za vršna opterećenja)

koje se sastoje od fine automatske rešetke, aeriranoga pjeskolova-mastolova i membranskog sita

(okanca 0,5 x 0,5 mm). Na rešetkama se uklanja najveći dio krupnih i vlaknastih tvari koji se skupa

s pijeskom iz separatora masti i ulja odvozi na odlagalište. Otpadne se vode prikupljaju u

dozažnom bazenu i ispuštaju tlačnim cjevovodom preko difuzora podmorskog ispusta na dubini od

gotovo 70 m kod rta Galiola.

Priobalno more uvale Galiola kao recipijent pročišćenih otpadnih voda svrstano je u „manje

osjetljivo područje“, a za izgrađena područja veličine 10.000 - 50.000 ES, dozvoljeno je upuštanje

otpadnih voda u „manje osjetljiva područja“ uz potrebnu primjenu „prvog stupnja čišćenja“ te

ispuštanje podmorskim ispustom. U proceduri procjene utjecaja na okoliš, imajući u vidu Direktivu

o pročišćavanju otpadnih voda 91/271/EC, odlučeno je da se za uređaj predvidi prvi i drugi stupanj

pročišćavanja. Za projekt uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Hvara izrađena je Studija

utjecaja na okoliš te je izdano Rješenje o prihvatljivosti.

Za aglomeraciju Sućuraj izgrađen je uređaj za pročišćavanje otpadnih voda mehaničkog stupnja

pročišćavanja kapaciteta 2.000 ES. UPOV Sućuraj zadovoljava zahtjeve zakonskih propisa s

obzirom na veličinu aglomeracije i osjetljivost recipijenta. Otpadne vode prikupljaju se te provode

glavnim obalnim kolektorima do rta Sućuraj. Zapadno od rta Sućuraj u predjelu Brig smješten je

uređaj za pročišćavanje otpadnih voda te podmorski ispust. Efluent se ispušta u recipijent na

sjevernoj strani otoka – Hvarski kanal. Prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10,

141/15), akvatorij ispuštanja pročišćene otpadne vode spada u manje osjetljivo područje, te je

dovoljan mehanički stupanj pročišćavanja, u skladu s Metodologijom kombiniranog pristupa.





Treba istaknuti da se izgradnjom cjevovoda i objekata obrađenih u okviru ovog elaborata na

navedene uređaje za pročišćavanje ne unose nove količine otpadnih voda, radi se o području i

potrošačima koji su planovima i proračunima predviđeni za priključenje na uređaje, te su oni za njih

kapacitirani.

Manji uređaj za pročišćavanje na području Svete Nedjelje obrađen je u sklopu opisa projekta

Fekalna kanalizacija Sveta Nedjelja.

1.4. UKLAPANJE GRAĐEVINA U OKOLIŠ

Što se tiče uklapanja građevina u okoliš, predmetni cjevovodi i pripadajuća okna i oprema

cjevovoda će biti položeni ispod površine terena, a na površini će biti vidljivi samo poklopci na

oknima i podzemnim građevinama crpnih i hidroforskih stanica. Svi predmetni cjevovodi su u

pravilu smješteni u javnim prometnim površinama, osim tamo gdje istih nema, a iz tehničkih

razloga se drugačije trasa nije mogla voditi. Vodoopskrbni cjevovodi se izvode otvorenim iskopom

u rovu, u skladu s karakteristikama terena i cijevnog materijala. Karakteristike iskopa rova ovise o

veličini cjevovoda i njegovom visinskom položaju te geotehničkim karakteristikama terena.

Na mjestima gdje je cjevovod položen u asfaltnoj ili makadamskoj cesti, ili u zemljanom putu, te će

se ceste, odnosno putevi koristiti kao radni pojas i nakon izvedbe će se dovesti u prvobitno stanje.

Na mjestima gdje se cjevovod polaže u teren isti treba očistiti od raslinja i grubo izravnati za

potrebe izvođenja radova, te se moraju napraviti pristupni putevi (tj. radni koridori) da bi se

osigurao pristup teškim strojevima. Širina pristupnih puteva koja se na tim mjestima mora izvesti je

određena s obzirom na mehanizaciju za proboj trase i mehanizaciju za postavljanje cijevi - uz

otkopan rov omogućava se pristup mehanizaciji preko pristupnog puta minimalne širine cca 4 m,

što na kosom terenu uz potrebne zasjeke dovodi do ukupne širine koridora do cca 6-7 m.

Nadzemni dijelovi objekata uključuju dijelove vodospreme Poljica i crpne stanice Stiniva.

Vodosprema je predviđena kao armiranobetonski objekt koji je djelomično ukopan, s vodnim

komorama u nasipu. Nasipi iznad vodospreme radi urednijeg izgleda će se obložiti kamenom

lomljenjakom. Nadzemni dio odnosi se na zasunsku komoru dimenzija 6,5 x 3,0 m, čija su pročelja

završno uređena kamenom oblogom. Građevina crpne stanice je u osnovi nadzemna, vanjske

tlocrtne dimenzije objekta su 7,0 x 5,0 m, a okoliš građevine je hortikulturno uređen.









1.5. OPIS ZAHVATA

1.5.1. VODOOPSKRBA AUTOKAMPA MLASKA

OPIS ZAHVATA I LOKACIJSKIH UVJETA

Opis zahvata

Zahvat podrazumijeva izgradnju novog vodoopskrbnog cjevovoda prema autokampu Mlaska na

području Općine Sućuraj na otoku Hvaru. Autokamp će se opskrbiti direktno iz vodospreme

Sućuraj zapremine 500 m3 s kotom dna 61,5 m.n.m. i kotom vode 64,15 m.n.m. Priključak

cjevovoda izvest će se u neposrednoj blizini vodospreme, ogrankom na postojećem ACC

cjevovodu 200 mm prema mjestu Sućuraj. Ogranak za autokamp izvest će se kao ogranak sa

zasunom, a okno u samom kampu će se izvesti kao vodomjerno okno kako bi se mogla kontrolirati

potrošnja i ujedno naplaćivati potrošnja vode u samom kampu.

Trasa cjevovoda započinje spomenutim ogrankom uz vodospremu Sućuraj, zaokreće na sjever

prema obali, prolazi ispod državne ceste D116 te dalje prati obalnu liniju na udaljenosti od cca 150-

200 m do lokacije autokampa. Položena je tako da se izbjegnu usponi i padovi nivelete koji bi

zahtijevali izvođenje muljnih ispusta i zračnih ventila.

Vrsta radova i veličina građevine

Obuhvat zahvata u prostoru obuhvaća izgradnju vodoopskrbnih cjevovoda približne ukupne duljine

2.600 m.

Predmetni zahvat u prostoru se sastoji od izgradnje građevina - vodoopskrbnih cjevovoda s

pripadajućim objektima.

Lokacija zahvata u prostoru

Predmetno područje ovog projekta nalazi se na administrativnom području Općine Sućuraj, unutar

k.o. Sućuraj.

Cjevovodi

Uvjeti za oblikovanje građevine

Predmetni cjevovodi i pripadajuća okna će biti položeni ispod površine terena, a na površini će biti

vidljivi samo poklopci na oknima. Svi predmetni cjevovodi su u pravilu smješteni u javnim

prometnim površinama, osim tamo gdje istih nema, a iz tehničkih razloga se drugačije trasa nije

mogla voditi. Vodoopskrbni cjevovodi se izvode otvorenim iskopom u rovu, u skladu s

karakteristikama terena i cijevnog materijala. Karakteristike iskopa rova ovise o veličini cjevovoda i

njegovom visinskom položaju te geotehničkim karakteristikama terena. Vodoopskrbni cjevovod će

biti položeni u rovu širine, oblika i dimenzija prema priloženim nacrtima. Cjevovod se polaže na

posteljicu od sitnog materijala debljine 10-15 cm, ovisno o uvjetima podloge. Nakon polaganja

cijevi na posteljicu one se zatrpavaju istim materijalom do visine 30 cm iznad tjemena cijevi.

Zatrpavanje preostalog dijela jarka iznad zasipa sitnog materijala izvest će se probranim ili

obrađenim materijalom iz iskopa, ili zamjenskim materijalom, ali takvim da mu veličina zrna ne

prelazi 12 cm. Tek nakon zatrpavanja cjevovoda zauzeta površina će biti privedena prvobitnoj

namjeni.





Prije zatrpavanja rova potrebno je izvršiti tlačnu probu. Prije puštanja u uporabu potrebno je izvršiti

tlačnu probu, čišćenje i ispiranje, te dezinfekciju cjevovoda.

Budući da cjevovod na mjestima spojeva koji ne prenose uzdužnu silu nije stabilan u uzdužnom

smjeru, i da uslijed unutarnjeg tlaka može doći do uzdužnih pomaka, posljedica može biti

poremećaj brtvljenja spojeva i potpuno razdvajanje cjevovoda. Radi toga će biti potrebno učvrstiti

cjevovod na svim zavojima, ograncima i krajevima, koji uzdužne sile, odnosno rezultante sila

prenose sa cjevovoda na sraslo tlo.

Na određenim dijelovima vodoopskrbnog cjevovoda doći će do križanja ili paralelnog vođenja s

drugim postojećim instalacijama. Kod križanja i paralelnog vođenja cjevovoda s postojećim

instalacijama svakako će trebati postupiti prema uvjetima nadležnih službi. Ukoliko to tehničko

rješenje zahtijeva, moguće je predvidjeti izmještanje legalno postavljenih postojećih instalacija na

pojedinim dijelovima trase, a sve u skladu s uvjetima nadležnih institucija.

Nakon završetka radova je potrebno sve radne površine vratiti u postojeće stanje.

Izvedba cjevovoda

Cjevovodi se polažu uglavnom u postojeće prometnice ili pored njih. Karakteristike iskopa rova

ovise o profilima cjevovoda, njegovom visinskom položaju i geotehničkim karakteristikama terena.

Predviđen je iskop rova s vertikalnim iskopom i oplatom u materijalu pretežno C kategorije,

odnosno iskop rova s bokovima u nagibu u materijalu pretežno A i B kategorije. Prilikom iskopa na

većim dubinama izvoditelj je dužan provesti sve potrebne i odgovarajuće zaštitne mjere kako ne bi

došlo do obrušavanja materijala koje bi mogle ugroziti sigurnost radnika i opreme, kao i samu

izvedbu radova. Potrebne zaštitne mjere osiguranja iskopanog rova će se obraditi u detaljnijim

razradama projekta. Prilikom iskopa rova, a zbog skučenosti prostora za izvođenje, iskopani

materijal treba odmah odvoditi na stalni deponij. Cijevi će se položiti u iskopani jarak na posteljicu debljine 10-15 cm ispod stijenki cijevi, a istim

materijalom će se izvesti i zatrpavanje cijevi do visine 30 cm iznad tjemena. Ostalo zatrpavanje će

se izvesti probranim ili obrađenim materijalom iz iskopa, ili zamjenskim materijalom.

Prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara vanjskom hidrantskom mrežom, potrebno

je štititi mjesta koja imaju izgrađeni vodoopskrbni sustav. Na predmetnom području se predviđa

ugradnja nadzemnih hidranata prikazanih u grafičkim prilozima prema Pravilniku o hidrantskoj

mreži za gašenje požara (NN 8/06).

Trasa vodovodne mreže

Položena je po javnim površinama (prometnicama i putevima) ili uz rubove prometnica na način da

će se putem posebnih uvjeta definirati uvjeti gradnje nadležnih poduzeća koja u trupu ceste imaju

postojeće instalacije. Trasa vodovoda je položena na način da se omogući priključenje postojećih

stambenih i ostalih objekata.

Materijal vodovoda

Predviđeno je korištenje cijevi od polietilena visoke gustoće (ili jednakovrijednog drugog

materijala), kvalitete PE 100, za pitku vodu, sukladno HRN EN 12201-2:2003, ISO 4427. Cijevi su

proizvedene prema HRN G.C6.505, odnosno HRN EN normama 8061, a moraju imati atest o

svojim kvalitetama. Međusobno spajanje PEHD cijevi u palicama se predviđa izvršiti u jarku

primjenom sučelnog zavarivanja grijaćom pločom ili elektro fuzijskim spojnicama. Spajanje PEHD

cijevi na lijevanoželjezne fazone se izvodi prirubničkim tuljkom od PEHD-a i slobodnom (“letećom”)

prirubnicom. Predviđeno je korištenje promjera cijevi DN 160 mm.





Oprema vodovodnih cjevovoda

Da bi projektirani cjevovodi ispravno funkcionirali, na njima su predviđeni zasuni i nadzemni

hidranti, koji, osim kao protupožarni, na nekim mjestima služe i kao muljni ispusti za ispuštanje

pojedinih dijelova cjevovoda.

U projektiranim oknima je predviđena ugradba eliptičnih zasuna s gumenim dosjedima, čime se

omogućuje kontrola u slučaju eventualnih kvarova, izvedbe novih ogranaka i priključaka. Fazonski

komadi i vodovodne armature u zasunskim oknima su predviđeni od duktilnog lijevanog željeza.

Zasuni su u oknima predviđeni s ugradbenom garniturom i cestovnom kapom, radi lakšeg i bržeg

manipuliranja.

Dio spojeva na vodovodnoj mreži će se izvesti u zemlji, odgovarajućim armaturama i fazonskim

komadima.

Vodovodna okna

Armature se postavljaju u zasunskim oknima. Okna su tlocrtnih veličina (unutarnjih dimenzija)

prema nacrtima, visine 2,1 m, sa zidovima debljine 25 cm, dnom debljine 25 cm, a prekriveni su

armiranobetonskim pločom deb. 20 cm. Okna će se izvesti kao betonska s klasom betona C 25/30,

odnosno C 20/25. Nakon izvedbe dna okana i podložnih blokova u oknima, pristupa se montaži

fazonskih komada i armatura prema montažnim nacrtima, nakon čega se pristupa izradi dvostrane

oplate i betoniranju zidova okana. Time je postignuta kruta veza na mjestima prolaza fazonskih

komada kroz zidove okana.

Na pokrovnoj ploči okna se nalazi otvor za ulaz u okno veličine 60x60 cm. Za silazak u okno su

predviđene ljestve od nehrđajućeg čelika ugrađene u zid okna na međusobnom razmaku od 30

cm. Poklopac će imati ručku u sredini ili dvije upuštene-izvlačne ručke, radi lakšeg podizanja i

spuštanja poklopca.

Način i uvjeti priključenja građevine na javnu prometnu površinu i drugu infrastrukturu

a) Pristup na prometnu površinu

Pristup trasama vodoopskrbnih cjevovoda i zasunskim komorama, za koje je određen obuhvat

zahvata u prostoru, riješen je preko postojećih prometnih površina, u kojima su oni većinom

smješteni. Manji dio cjevovoda nalazi se u privatnim parcelama u neposrednoj blizini postojećih

prometnih površina, čime im je također osiguran pristup.

b) Priključenje na javnu vodovodnu mrežu

Predmetni vodoopskrbni cjevovod se spaja na postojeći cjevovod na opisani način.

Završne napomene

Svi detalji kao što su npr. karakteristike cjevovoda, vrsta materijala, položaj okana, ugrađena

oprema, završno uređenje-oblaganje površina vidljivih dijelova i sl. će biti obrađeni u projektima u

skladu sa zakonskim propisima, pravilima struke, uputama proizvođača materijala i opreme, te

posebnih uvjeta nadležnih državnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima.

Projektnom dokumentacijom određuje obuhvat zahvata na kojem će se elaboratom nepotpunog

izvlaštenja formirati pravo služnosti. Za potrebe građenja će se isti obuhvat koristiti u svrhu

organizacije građenja i privremenog odlaganja građevinskog materijala. Prema potrebi ovaj će se

obuhvat i proširiti kao pojas privremenog uzimanja u posjed zemljišta. Ovo zemljište će se po

završetku radova dovesti u prvobitno stanje i vratiti u posjed stvarnim vlasnicima.





1.5.2. FEKALNA KANALIZACIJA JUŽNOG DIJELA OPĆINE SUĆURAJ


Opis zahvata

Ovaj zahvat obuhvaća neophodne radove na izgradnji nove kanalizacijske mreže južnog dijela

općine Sućuraj, a što obuhvaća izgradnju kanalizacijskih cjevovoda, izgradnju jedne crpne stanice

u sklopu mreže te izgradnju kabelske kanalizacije. Paralelno s izgradnjom kanalizacije, predviđeno

je polaganje vodovodnih cijevi koje će biti zamjena za dotrajale postojeće cijevi.

Gravitacijska mreža priključuje se na izgrađenu mrežu na dva mjesta: na prvom se u šetnici

priključuje obalni kolektor sa svojim ograncima, više kraćih i jednim duljim (Putu Mačka), a na

drugom se priključuje cjevovod u drugom dijelu Puta Mačka. Obalni gravitacijski cjevovodi, ovisno o

dubini polaganja, i utjecaja mora, izvode se od PEHD cijevi, odnosno od PVC cijevi, s pripadnim PP

(polipropilen) revizijskim oknima. Cjevovodi su položeni u obalnoj betonskoj šetnici i ostalim

asfaltnim putevima.

Izgradnja kabelske kanalizacije (KK) podrazumijeva PEHD cijevi koje će biti postavljene u

zajedničkom rovu. U KK će se u budućnosti položiti svjetlovodni kabeli. Na trasi kabela će se

predvidjeti potreban broj montažnih betonskih zdenaca za provlačenje istog. Predviđeni su zdenci

tlocrtnih dimenzija 60x60 cm ili slično, a rasporedit će se na odgovarajućim razmacima, na svakom

naglom skretanju trase te kod svakog objekta.


Obuhvat zahvata u prostoru obuhvaća:

izgradnju kanalizacijskih cjevovoda u duljini od cca 2.000 m.

izgradnju jedne crpne stanice u sklopu mreže.

Planira se polaganje novih vodovodnih cijevi koje će biti zamjena za dotrajale postojeće cijevi u

duljini od cca 600 m. Radi se o gradnji novog cjevovoda, ne o zamjeni cijevi, s obzirom na to da se

za postojeće cijevi se ne zna pouzdano položaj.

Predmetni zahvat u prostoru se sastoji od izgradnje građevina - kanalizacijskih i vodoopskrbnih

cjevovoda s pripadajućim objektima.


Predmetno područje ovog projekta nalazi se na administrativnom području Općine Sućuraj, unutar

k.o. Sućuraj.

Cjevovodi





mogla voditi. Cjevovodi se izvode otvorenim iskopom u rovu, u skladu s karakteristikama terena i

cijevnog materijala. Karakteristike iskopa rova ovise o veličini cjevovoda i njegovom visinskom

položaju te geotehničkim karakteristikama terena. Cjevovodi će biti položeni u rovu širine, oblika i

dimenzija prema priloženim nacrtima. Cjevovod se polaže na posteljicu od sitnog materijala





debljine 10-15 cm, ovisno o uvjetima podloge. Nakon polaganja cijevi na posteljicu one se

zatrpavaju istim materijalom do visine 30 cm iznad tjemena cijevi. Zatrpavanje preostalog dijela

jarka iznad zasipa sitnog materijala izvest će se probranim ili obrađenim materijalom iz iskopa, ili

zamjenskim materijalom, ali takvim da mu veličina zrna ne prelazi 12 cm. Tek nakon zatrpavanja

cjevovoda zauzeta površina će biti privedena prvobitnoj namjeni.

Ispitivanje vodonepropusnosti kanalizacijskog sustava treba provesti na nezasutom, ali

osiguranom dijelu kanalizacije. Cijevi odvodnje pod tlakom se ispituju prema normi HRN EN 805

(točka 11).

Na određenim dijelovima trase cjevovoda doći će do križanja ili paralelnog vođenja s drugim

postojećim instalacijama. Kod križanja i paralelnog vođenja cjevovoda s postojećim instalacijama

svakako će trebati postupiti prema uvjetima nadležnih službi. Ukoliko to tehničko rješenje zahtijeva,

moguće je predvidjeti izmještanje legalno postavljenih postojećih instalacija na pojedinim

dijelovima trase, a sve u skladu s uvjetima nadležnih institucija.


Izvedba cjevovoda












Trasa cjevovoda





Materijal cjevovoda

Predviđena je izvedba gravitacijskih kanala od PEHD cijevi za kanalizaciju profila DN 250 mm,

obodne krutosti SN 8, koje se spajaju primjenom sučeonog zavarivanja grijačom pločom ili elektro

spojnicama, odnosno od PVC (polivinilklorid) cijevi za kanalizaciju profila DN 250 mm, obodne

krutosti SN 8, s integriranim naglavkom. Odabrane cijevi moraju osiguravati vodonepropusnost,

trajnost, mehaničku otpornost i stabilnost, nepropusni način spajanja, brzu montažu i ugradnju.

Tjemena nosivost za cijevi je min. 8 kN/m2.

Cijevi koje se ugrađuju moraju zadovoljiti odredbe normi:

HRN EN 12666-1 - Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -- Polietilen (PE) -- 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav;

HRN EN 1401-1: Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -- Neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav.

Tlačni cjevovodi (kanalizacija i vodovod) predviđeni su od PEHD cijevi DN 110 mm i DN 90 mm,

kvalitete PE 100, nazivnog tlaka PN 10 bara, SDR 17. PEHD cijevi se isporučuju u palicama ili





kolutima. Međusobno spajanje PEHD cijevi se predviđa izvršiti u jarku primjenom sučeonog

zavarivanja grijačom pločom ili elektro spojnicama.

Cijevi koje se ugrađuju moraju zadovoljiti odredbe norme:

HRN EN 12201-2: Plastični tlačni cijevni sustavi za opskrbu vodom, odvodnju i kanalizaciju -- Polietilen (PE) -- 2. dio: Cijevi

Izgradnja kabelske kanalizacije (KK) podrazumijeva PEHD cijevi 2 x DN 50 mm (PN 16, unutra nazubljene) koje će biti postavljene u zajedničkom rovu.

Građevine na mreži

Revizijska okna kanalizacije

U sklopu ovog projekta predviđa se ugradnja orebrenih okana od polipropilena (PP) dimenzija Ø

625 mm. Na otvor u armiranobetonskoj pokrovnoj ploči postavljaju se kompozitni okrugli poklopci

Ø800 mm (Øu=600mm), s okruglim okvirom, nosivosti prema prometnoj opterećenosti površine.

Vodonepropusna okna se sastoje od dna okna i tijela okna s ugrađenim stupaljkama od

nehrđajućeg materijala i armiranobetonske pokrovne ploče (prstena) s kompozitnim poklopcem.

Na bazi okna su ugrađena dva ili više priključaka (uljeva i izljeva) na koji se priključuju cijevi.

Okna se isporučuju s ravnim dnom i predgotovljenom glatkom kinetom formiranom za sve

priključke u dnu okna. Postavljaju se na svim mjestima horizontalnih lomova trase, vertikalnih

lomova nivelete, ili kaskada na trasi, i na mjestima kućnih priključaka. Prilikom postavljanja okana

se vodilo računa da se ista postave na pozicijama koja omogućuju što lakše priključenje što većeg

broja kućnih kanalizacijskih priključaka.

Kanalizacijska crpna stanica

Zbog nemogućnosti gravitacijskog priključenja (visinska razlika), potrebno je predvidjeti lokalnu

crpnu stanicu za precrpljivanje otpadnih voda.

Kanalizacijske crpke - predviđene su potopne crpke koje se smještaju u crpni bazen. Crpna stanica

ima radnu i rezervnu crpku (1+1), za koje je predviđen naizmjenični (ciklički) rad iz razloga

ujednačenosti pogona i trošenja crpki.

Kao mjerodavan protok pojedine crpke u crpnoj stanici usvojen je max. satni protok:

mjerodavni protok crpke max. cca 5 l/s

Tlačni vod za crpnu stanicu je dužine cca 215,0 m, predviđen od PEHD cijevi, s opcijskim

karakteristikama (preporučene brzine u tlačnim cjevovodima su raspona od 0,60 do 3,0 m/s, s time

da je poželjna minimalna brzina u tlačnom vodu cca 1,0 m/s):

tlačni vod DN 90 mm, koeficijent apsolutne radne hrapavosti k=1,25, protok 5,0 l/s, brzina 1,0 m/s, pad tlaka 30,1 ‰

Elektroinstalacija za crpnu stanicu - Svaka kanalizacijska crpna stanica opremljena je s dvije crpke

(jedna radna i jedna rezervna, 1+1), tako da vršno opterećenje odgovara radu jedne crpke. Osim

za crpke, el. energija je potrebna za mjerne uređaje, te uređaje automatike za nadzor, upravljanje i

prijenos informacija. Automatski rad odvijat će se preko upravljačke jedinice, a na osnovu

hidrauličkih parametara određenih projektom. Radi toga će CS biti opremljena mjernom opremom i

senzorima. Osnovna mjerna oprema su mjerač razine tekućine u crpnom zdencu, plovne sklopke i

sl. Upravljačka jedinica i sva ostala elektrotehnička oprema potrebna za automatski rad i napajanje

CS električnom energijom bit će smještena u samostojećem razvodnom ormariću, smještenom u

neposrednoj blizini CS.





Snaga pojedine crpke unutar CS iznosi Pmeh/Pel = 1,2/1.53 kW, a priključna snaga 11 kW. Mjesto i

način priključenja potrebne električne energije za predmetni objekt, definirat će se kroz uvjete

nadležnog poduzeća HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o.

Prilikom nestanka mrežnog napona postoji mogućnost priključka rezervnog napajanja pomoću

prenosnog elektroagregata za napajanje elektroormara crpne stanice. U tu svrhu predviđena je

odgovarajuća priključnica na elektroormaru.

Ostala oprema CS - predviđena je ugradnja ostale opreme:

nepovratnih kuglastih ventila na tlačnom nastavku svake crpke, zasuna iza nepovratnog ventila, radi mogućnosti rada kod intervencija, ostalih fazonskih komada, mjerača nivoa radi potrebe ukapčanja i iskapčanja crpki, ostale lokalne elektroinstalacije i automatike, s pripremom za sustav daljinskog nadzora i

upravljanja (SDNU), poklopaca u vodotijesnoj izvedbi za potrebe pregleda i intervencije.

Crpni bazen i zasunska komora - izvest će se kao tipska, tj. standardna prefabricirana samonosiva

precrpna stanica, s dvije komore, izvedene od poliestera SN 5000 kružnog oblika. Crpni bazen će

biti unutarnjeg promjera 1600 mm, a zasunska komora 1500 mm. Armature unutar crpne

stanice će biti izvedene od lijevanog željeza. Svi fazoni i cjevovodi unutar crpne stanice će biti

izvedeni od PEHD materijala.

Otvori u pokrovnoj ploči pokriveni su poklopcima za prometno opterećenje u ravnini prometne

površine. Okvir poklopaca se izvodi od betona na pokrovnoj ploči crpne stanice te je potrebno

osigurati brtvljenje samog poklopca i okvira. Poklopci se postavljaju iznad crpnog bazena i

zasunske komore. Ljestve moraju omogućiti siguran silaz djelatnika za nadzor crpki, pripadnih

zatvarača, sondi za uključivanje i elektroopreme koja se nalazi u crpnoj stanici. Ljestve će biti

izvedene od nehrđajućeg čelika. Za silazak u crpni bazen zbog dubine se predviđaju ljestve s

kliznim osiguračem. Odzračivanje će se vršiti preko odzračnika.

Zasebni nadzemni dio čini elektroormar s priključno-mjernom garniturom i lokalnom

elektroinstalacijom i automatikom, koji će se izvesti kao samostojeći.



Pristup trasama cjevovoda i pripadajućim oknima, za koje je određen obuhvat zahvata u prostoru,

riješen je preko postojećih prometnih površina, u kojima su oni većinom smješteni. Manji dio

cjevovoda nalazi se u privatnim parcelama u neposrednoj blizini postojećih prometnih površina,

čime im je također osiguran pristup.

b) Priključenje na javnu vodovodnu i kanalizacijsku mrežu

Predmetni kanalizacijski cjevovodi se spajaju na opisanim lokacijama na već izgrađeni sustav

odvodnje naselja (aglomeracije) Sućuraj u sklopu kojeg je izgrađen uređaj za pročišćavanje

otpadnih voda. Predmetni vodovodni cjevovod spaja se na postojeći cjevovod u obalnoj šetnici.

c) Priključenje na javnu električnu mrežu

Crpnu stanicu je predviđeno spojiti na javnu električnu mrežu. Projektom elektroinstalacija

određena je ukupna potrebna priključna snaga i ostale karakteristike priključka.





Završne napomene










1.5.3. VODOOPSKRBNA MREŽA NASELJA ZASTRAŽIŠĆE


Opis zahvata

Cjevovodi koji su predmet projekta nastavljaju se na povratni gravitacijski opskrbni cjevovod (u

izgradnji) od vodospreme do naselja Poljica i služe za opskrbu potrošača naselja Zastražišće.

Glavni cjevovod DN 200 smješten je u državnoj cesti te se s njega granaju manji profili ogranaka i

priključaka prema kućama u naselju. Vodosprema Poljica, predmet zasebnog projekta, predviđena

je s kotom vode na 243 m n.m.



10.500 m.




Predmetno područje ovog projekta nalazi se na administrativnom području Općine Jelsa, unutar

k.o Zastražišće.

Cjevovodi


















namjeni.














Izvedba cjevovoda





















Materijal vodovoda

Predviđeno je korištenje cijevi od polietilena visoke gustoće - PEHD, i cijevi od duktilnog lijevanog

željeza - DCI (ili jednakovrijednog drugog materijala).

PEHD cijevi su kvalitete PE 100, za pitku vodu, sukladno HRN EN 12201-2:2003, ISO 4427. Cijevi

su proizvedene prema HRN G.C6.505, odnosno HRN EN normama 8061, a moraju imati atest o








prirubnicom. Predviđeno je korištenje promjera cijevi DN 63, DN 90 i DN 110 mm.

DCI cijevi su prema HRN EN 545 s naglavkom te unutarnjom oblogom od cementnog morta i s

vanjskom antikorozivnom zaštitom od cink-aluminija (85%Zn - 15%Al) u sloju s minimalnom

masom od 400 gr/m2 te s dodatnim epoksidnim slojem. Način spajanja cjevovoda je na naglavak, s

gumenom brtvom, tzv. Tyton spojem koji spada u kategoriju fleksibilnih spojeva. Predviđeno je

korištenje promjera cijevi DN 200 mm.


Da bi projektirani cjevovodi ispravno funkcionirali, na njima su predviđeni zasuni, zračni ventili, i

nadzemni hidranti, koji, osim kao protupožarni, na nekim mjestima služe i kao muljni ispusti za

ispuštanje pojedinih dijelova cjevovoda. Ispuštanje cjevovoda je omogućeno zatvaranjem

sekcijskih zasuna i ispuštanjem u odgovarajući recipijent te ispuštanjem preko hidranata.

Za visoke dijelove zaseoka Grudac projektom se predviđa izgradnja hidroforske stanice, koja će

povisivati tlak za 4-5 bara. Na ostalim ograncima bit će potrebno ugraditi reducir ventile za

snižavanje tlaka u mreži, bilo za cijeli ogranak, bilo za pojedinačni priključak.





manipuliranja.

Ispuštanje cjevovoda je predviđeno u najnižim točkama, a na lokalno najvišim točkama se predviđa

izvedba okana zračnih ventila, preko kojih će se cjevovodi odzračivati. Cjevovodi manjeg profila

odzračuju se putem kućnih priključaka.


komadima.

Vodovodna okna












Hidroforska stanica Grudac

Za visoke dijelove zaseoka Grudac projektom se predviđa izgradnja hidroforske stanice (HS), koja

će povisivati tlak za 4-5 bara. Hidroforska stanica izvodi se kao montažna, a pripadajuće okno i sva

oprema će biti položeni ispod površine terena, a na površini će biti vidljiv samo poklopac.

Hidroforska stanica sastoji se više paralelno spojenih crpki montiranih na zajednički okvir, s

ulaznim i izlaznim kolektorom (sve od nehrđajućeg čelika), armaturom, ormarićem za upravljanje s

ugrađenom mikroprocesorom kontroliranom jedinicom s LCD zaslonom, mogućnošću automatske

kaskadne kontrole crpki, automatskom samokontrolom crpki te funkcijama zaštite i monitoringa

crpki. Ugrađene crpke su s patronskim mehaničkim brtvama, ugrađenom termičkom zaštitom,





izrađene iz nehrđajućeg čelika AISI 304. Karakteristike HS - kompaktno postrojenje za povišenje

tlaka prema DIN 1988 i HRN EN 806, za neposredno ili posredno priključivanje. Sastoji se od

normalno usisavajućih, paralelno spojenih, vertikalnih visokotlačnih centrifugalnih pumpi od

plemenitog čelika u izvedbi sa suhim rotorom, pri čemu svaka pumpa raspolaže jednim

pretvaračem frekvencije. Montirano je na osnovnom okviru s cjevovodnim sustavom od plemenitog

čelika, uklj. regulacijski i upravljački uređaj sa svim potrebnim mjernim i postavnim uređajima.

Elektroinstalacija HS - Osim za crpke, el. energija je potrebna za mjerne uređaje, te uređaje

automatike za nadzor, upravljanje i prijenos informacija. Automatski rad odvijat će se preko

upravljačke jedinice, a na osnovu hidrauličkih parametara određenih projektom. Radi toga će HS

biti opremljena mjernom opremom i senzorima.

Mjesto i način priključenja potrebne električne energije za predmetni objekt, definirat će se kroz

uvjete nadležnog poduzeća HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o.








Predmetni vodoopskrbni cjevovodi se spajaju na opisani način na cjevovod u izgradnji prema

važećoj građevinskoj dozvoli.


Hidroforsku stanicu je predviđeno spojiti na javnu električnu mrežu. Projektom elektroinstalacija


Završne napomene














1.5.4. VODOOPSKRBNI CJEVOVOD JELSA-POLJICA


Opis zahvata

Zahvat se sastoji od sljedećih cjevovoda: gravitacijski cjevovod od dječjeg odmarališta u uvali

Zenčišće do uvale Stiniva, tlačni cjevovod od uvale Stiniva do vodospreme u naselju Poljica te

povratni gravitacijski opskrbni cjevovod od vodospreme do naselja Poljica. Precrpna stanica

Stiniva i vodosprema Poljica predmet su zasebnih projekata. Na lokaciji dječjeg odmarališta u uvali

Zenčišće izvodi se spoj na postojeći cjevovod.

Navedeni gravitacijski i tlačni cjevovodi opskrbljuju sljedeće potrošače: turistička zona Zenčišće,

turistička zona Crkvica, uvala Prapatna, turistička zona Makarac te naselje Poljica.

Ujedno su dio planiranog većeg sustava kojim će se omogućiti vodoopskrba još i ovih potrošača:

naselje Humac, naselje Zastražišće, turistička zona Raskovica, turistička zona Zaraće, naselje

Bogomolje, naselje Gdinj te turistička zona Šolatuša, kao buduća faza.



12.000 m.





k.o. Jelsa i k.o Zastražišće.

Cjevovodi














namjeni.


















Izvedba cjevovoda

Cjevovodi se polažu u terenu, te u postojeće prometnice ili pored njih. Karakteristike iskopa rova
















Položena je većim dijelom na kosom terenu te manjim dijelom u poljskim, zemljanim,

makadamskim i asfaltnim putevima. U početnom dijelu trase u duljini od cca 580 m cjevovod se

nalazi u asfaltiranoj cesti (prilaz dječjem odmaralištu, nekadašnja državna cesta D116 - Jelsa-

Sućuraj). U naselju Poljica trasa cjevovoda okomito prelazi državnu cestu D116 i nastavlja u terenu

s južne strane ceste.

Na mjestima gdje je cjevovod položen u asfaltnoj, makadamskoj cesti ili zemljanim putevima, te će

se ceste, odnosno putevi koristiti kao radni pojas i nakon izvedbe će se dovesti u prvobitno stanje.

Međutim, s obzirom na to da je trasa cjevovoda položena većim dijelom u kosom terenu i

uglavnom prati obalnu liniju s dosta uvala, u visinskom smislu se neizbježno formirao niz strmijih

uspona i padova nivelete cjevovoda koji su rezultirali izgradnjom zračnih ventila te muljnih ispusta.

Osim što se na mjestima gdje se cjevovod polaže u teren isti treba očistiti od raslinja i grubo

izravnati za potrebe izvođenja radova, na izuzetno strmim dionicama se moraju napraviti pristupni

putevi (tj. radni koridori) da bi se osigurao pristup teškim strojevima.

Širina pristupnih puteva koja se na tim mjestima mora izvesti je određena s obzirom na

mehanizaciju za proboj trase i mehanizaciju za postavljanje cijevi, vodeći strogo računa pri tome o

Zakonu o zaštiti na radu i povezanim Pravilnicima.

Zbog teških terenskih okolnosti te stabilnosti cjevovoda koji se izvodi, cjevovod će biti izgrađen u

zasjeku (pretežno A kategorije), dok će pristupni putevi na kosom terenu biti dijelom u zasjeku a

dijelom na nasipu koji se formira materijalom od iskopa zasjeka. Pri tome se mora voditi računa da

se radovi moraju odvijati na način da se uz otkopan rov omogući pristup mehanizaciji preko

pristupnog puta minimalne širine 4,0 m, što s obzirom na potrebne zasjeke dovodi do ukupne širine





koridora do cca 6-7 m. Na dionici tlačnog cjevovoda iznad same uvale Stiniva zbog velikog

uzdužnog nagiba terena (oko 57%), prvo će se morati izvesti serpentine kojima će se osigurati

pristup teškim strojevima projektiranom rovu, kako bi se mogli vršiti iskopi rova i polaganje cijevi,

odnosno kako bi se uopće mogla izvesti ta dionica projektiranog cjevovoda

Materijal vodovoda

Predviđeno je korištenje cijevi od od duktilnog lijevanog željeza - DCI (ili jednakovrijednog drugog

materijala).





korištenje promjera cijevi DN 100, DN 150 i DN 200 mm.









manipuliranja.


komadima.

Vodovodna okna















zahvata u prostoru, riješen je preko postojećih prometnih površina, te preko novih pristupnih

puteva za koje je predviđeno da ostanu u upotrebi.


Predmetni vodoopskrbni cjevovodi se spajaju na postojeći cjevovod na opisani način.

Završne napomene














1.5.5. VODOSPREMA POLJICA


Opis zahvata

Zahvat obuhvaća izgradnju vodospreme "Poljica" zapremine 250 m3. Vodu u vodospremu ''Poljica''

tlači precrpna stanica ''Stiniva'', a iz nje se opskrbljuje istoimeno naselje te, u budućnosti, naselja

Zastražišće i Humac.

Vodosprema je dio sustava koji se sastoji od sljedećih cjevovoda: gravitacijski cjevovod od dječjeg

odmarališta u uvali Zenčišće do uvale Stiniva, tlačni cjevovod od uvale Stiniva do vodospreme

Poljica te povratni gravitacijski opskrbni cjevovod od vodospreme do naselja Poljica. U izgradnji su

navedeni tlačni i opskrbni cjevovodi koji se spajaju na vodospremu.

Navedeni gravitacijski i tlačni cjevovodi opskrbljuju sljedeće potrošače: turistička zona Zenčišće,

turistička zona Crkvica, uvala Prapatna, turistička zona Makarac te naselje Poljica.

Ujedno su dio planiranog većeg sustava kojim će se omogućiti vodoopskrba još i ovih potrošača:

naselje Humac, naselje Zastražišće, turistička zona Raskovica, turistička zona Zaraće, naselje

Bogomolje, naselje Gdinj te turistička zona Šolatuša, kao buduća faza.

Iz vodospreme ''Poljica'' vodi gravitacijski cjevovod do naselja Zastražišće, u kojem se daju ogranci

za TZ ''Raskovicu'' i TZ ''Zaraće'', a neposredno nakon toga predviđena je precrpna stanica

''Zastražišće'', koja će tlačiti vodu u vodospremu ''Gdinj''. Iz vodospreme ''Gdinj'' opskrbljuje se

istoimeno naselje, te naselje Bogomolje i TZ ''Šolatuša''.


Zahvat obuhvaća izgradnju nove građevine vodospreme. Vodosprema ‘Poljica’ je zapremnine

250 m3. Kota vode u vodospremi iznosi 244,35 m n.m., a kota dna vodospreme je 241,47 m n.m.

Kota pristupnog puta ispred vodospreme iznosi 243,0 m n.m.

Vodosprema se predviđa izvesti sa dvije komore pojedinačnog sadržaja 125 m3. Usvojene su dvije

vodne komore tlocrtnih dimenzija 6.50 x 6.50 m, visine 3.47-3.52 m. Ukupna dužina vodospreme

iznosi 13.75 m, a širina 7 m. Visina vode pri punoj vodospremi je prosječno 3 m. Dno vodospreme

je blago nagnuto prema produbljenjima uz zasunsku komoru radi lakšeg pražnjenja i čišćenja

vodnih komora. Debljina zidova vodnih komora iznosi 25 cm. Uz vodne komore smještena je

zasunska komora veličine 6.55 x 3.00 m sa debljinom zidova 35 cm koji su na vidljivim dijelovima

zasunske komore izrađeni 25 cm od betona, a 10 cm od kamena. Budući da se građevina izvodi u

zdravoj stijeni, zasunska i vodne komore će se izvesti kao monolitni objekt. Svi elementi građevine

se izvode betonom C 30/37 i armiraju rebrastom armaturom RA 400/500-2 i mrežastom armaturom





MA 500/560, a sve prema statičkom proračunu. Armature i fazoni potrebi za upravljanje pogona

smješteni su u zasunskoj komori. Iznad zasunske komore je predviđeno krovište dvostrešnog

nagiba s nagibima krovnih ploha, 23º. Krov je izveden kao armiranobetonska ploča debljine 15 cm,

te je prekriven crijepom.

Pristupni betonski put do vodospreme je ukupne duljine L=82,33 m i nastavlja se na plato s

okretištem oko vodospreme. Pristupnim putom je omogućen dovoz potrebnog građevinskog

materijala za gradnju vodospreme te kasnije za nadzor i održavanje samog objekta. Put će se

izvesti kao betonski, ukupne širine 3,0 m, bez bankina.


Predmetni zahvat je smješten u Općini Jelsa, južno od mjesta Poljica, na novoformiranoj čestici

k.č. 691/8, k.o. Zastražišće.

Oblik i veličina građevne čestice, smještaj građevine na čestici

Postojeća k.č. 691/7 k.o. Zastražišće će se podijeliti na četiri čestice 691/7, 691/8, 691/9 i 691/10.

Vodosprema ˝Poljica˝ s platoom će se smjestiti na novoformiranoj k.č. 691/8. Novoformirana

katastarska čestica 691/8 je površine P=670,39 m2.

Građevina s pristupnim platoom se pruža u smjeru jugoistok-sjeverozapad, te se veže na betonski

pristupni put koji se pruža u istom smjeru.

S obzirom na to da se radi o neuređenoj parceli, na planiranoj lokaciji je potrebno izvesti plato s

okretištem dužine cca 34,0 m kojim će biti omogućen pristup građevini te dovoz potrebnog

građevinskog materijala do vodospreme.

Od javne nerazvrstane ceste do platoa vodospreme predviđa se izvedba betonskog pristupnog

puta duljine L=51,87 m.

Ulaz u vodospremu je s jugoistočne strane.

Uvjeti za oblikovanje građevine i uređenje građevne čestice

Vodosprema je predviđena kao armiranobetonski objekt koji je djelomično ukopan. Građevna jama

za vodne komore i zasunsku komoru će se kopati u nagibu 5:1.

Dio vodnih komora i plato je u nasipu. Nasipi iznad vodospreme izvest će se sitnim materijalom iz

iskopa od kojeg je odvojen zemljani materijal. Radi urednijeg izgleda objekta pokos nasipa u

nagibu 1:1,25 će se obložiti kamenom lomljenjakom. Temeljni kamen nožice nasipa mora biti

ugrađen u čvrstu i zdravu podlogu. Do visine 1 m kamen se vezuje cementnim mortom 1:3, a iznad

te visine postavlja se u suhozidu. Kamen u tu svrhu treba dotjerati čekićem, a duža strana kamena

mora biti okomita na plohu pokosa kako bi kamen bio dobro ukliješten u nasip i stabilan.

Pročelja vidljivih dijelova vodospreme i zasunske komore će se završno urediti.

Pristupni put je dijelom u usjeku, a dijelom u nasipu. Nasipi će se izvesti od kamenog materijala iz

usjeka nagiba pokosa 1:1 te će se obložiti kamenom lomljenjakom radi urednijeg izgleda, a usjeci

se rade u stijeni nagiba 5:1. Maksimalni uzdužni nagib je 21,15% i upravo će se zbog tako velikog

uzdužnog nagiba izvesti betonski pristupni put kako bi se spriječilo ispiranje puta.

Na betonski pristupni put se nadovezuje plato s okretištem oko vodospreme u duljini od cca 30 m,

promjenjive širine. Dijelom je u usjeku, a dijelom u nasipu. Nasipi će se izvesti od kamenog

materijala iz usjeka nagiba pokosa 1:1.25 te će se pokos obložiti kamenom lomljenjakom, a usjeci

se rade u stijeni nagiba 5:1.

Odvodnja oborinske vode s platoa i pristupnog puta riješena kanalicama koje se ulijevaju u slivnik.

Voda se dalje PVC cijevima Ø 250 mm odvodi dalje prema upojnom zdencu.





Za ulaz na prostor vodospreme ugradit će se kombinirana (dvokrilna + jednokrilna) vrata ukupne

širine 3,30 m koja služe za kolni i pješački promet.

Oko vodospreme se predviđa ugradnja ograde visine 1,80 m. Ograda će se izvesti od aluminijske

mreže-pletiva, razvučena na prethodno ubetonirane aluminijske stupove promjera. Aluminijski

stupovi su ubetonirani u betonske temelje i moraju biti izvedeni sa zaštitom od korozije. Na svakih

cca 25 m, odnosno na svakom uglu ograde, te na mjestima oštrih promjena u visini, na trasi

ograde, postavit će se dijagonalne potpore promjera 50 mm. (Prema grafičkim prilozima).

Nakon što je objekt vodospreme izveden, prostor unutar ograde vodospreme je potrebno

hortikulturno urediti kako bi se izgledom uklopio u prirodni okoliš.

Unutar platoa ispred vodospreme je predviđena ugradnja jednog upojnog zdenca. Zdenac je

smješten uz jugoistočni rub parcele i u njemu se skupljaju vode iz preljeva i ispusta vodospreme te

površinska odvodnja pristupnog puta do vodospreme




zahvata u prostoru, riješen je preko postojećih prometnih površina, te preko novih pristupnih

puteva za koje je predviđeno da ostanu u upotrebi.


Na vodospremu se priključuju opisani cjevovodi koji su u izgradnji prema važećoj građevinskoj

dozvoli.


Vodospremu je predviđeno spojiti na javnu električnu mrežu. Projektom elektroinstalacija određena

je ukupna potrebna priključna snaga i ostale karakteristike priključka.

Završne napomene














1.5.6. VODOOPSKRBNA MREŽA NASELJA POLJICA I PRAPATNA


Opis zahvata

U izgradnji je gravitacijski cjevovod od dječjeg odmarališta u uvali Zenčišće do uvale Stiniva, tlačni

cjevovod od uvale Stiniva do vodospreme u naselju Poljica te povratni gravitacijski opskrbni

cjevovod od vodospreme do naselja Poljica.

Ovi cjevovodi opskrbljuju sljedeće potrošače: turistička zona Zenčišće, turistička zona Crkvica,

uvala Prapatna, turistička zona Makarac te naselje Poljica. Ujedno su dio planiranog većeg

sustava kojim će se omogućiti vodoopskrba još i ovih potrošača: naselje Humac, naselje

Zastražišće, turistička zona Raskovica, turistička zona Zaraće, naselje Bogomolje, naselje Gdinj te

turistička zona Šolatuša, kao buduća faza.

Cjevovodi koji su predmet projekta nastavljaju se na navedene cjevovode i služe za opskrbu

potrošača naselja Poljica i Prapatna (uvala Prapatna). Spajaju se na opisane gravitacijske

cjevovode u izgradnji na nekoliko lokacijama u naselju Poljica i uvali Prapatna.



5.500 m.





k.o. Jelsa i k.o Zastražišće.

Cjevovodi














namjeni.


















Izvedba cjevovoda





















Materijal vodovoda




















manipuliranja.


komadima.

Vodovodna okna



















Predmetni vodoopskrbni cjevovodi se spajaju na opisani način na cjevovode koji su u izgradnji

prema važećoj građevinskoj dozvoli.

Završne napomene














1.5.7. CRPNA STANICA STINIVA


Opis zahvata

Zahvat obuhvaća izgradnju vodovodne crpne stanice ‘Stiniva’, do koje vodi gravitacijski cjevovod

od dječjeg odmarališta u uvali Zenčišće do uvale Stiniva, gdje je crpna stanica smještena, te iz

koje nadalje ide tlačni cjevovod do vodospreme ‘Poljica’. Gravitacijski cjevovod od dječjeg

odmarališta u uvali Zenčišće do uvale Stiniva i tlačni cjevovod do vodospreme ‘Poljica’ su dio

zasebnog projekta, te su trenutno u fazi izgradnje. Osim tlačnog cjevovoda iz CS 'Stiniva' se grana

i ogranak 'Mala Stiniva' kojim se opskrbljuje uvala 'Mala Stiniva'.

Objekt je zidana konstrukcija s horizontalnim i vertikalnim serklažima i armiranobetonskim

krovištem, plitko temeljena na armiranobetonskoj ploči. Kompletan objekt je položen na

izravnavajući sloj od nabijenog vlažnog betona C16/20. Krovna konstrukcija je izvedena kao

armiranobetonska ploča, a pokrov je kupa kanalica u produžnom mortu.

Objekt se sastoji od jedne prostorije u kojoj su smještene tri vertikalne crpke i tlačni kotao. Jedino

se u podu izvodi armiranobetonsko produbljenje u kojem su smješteni dovodni i tlačni cjevovodi te

ispusti svih vodova. Planirana strojarska oprema i razvodni ormar za napajanje i upravljanje

smješteni su unutar objekta. Zbog lošeg signala mobilne mreže na lokaciji crpne stanice „Stiniva“ i

vodospreme „Poljica“, predviđa se povezivanje crpne stanice i vodospreme svjetlovodnim

kabelom. Predmetni svjetlovodni kabel se polaže u cijev koja je postavljena u zajedničkom rovu s

tlačnim cjevovodom (od CS ‘Stiniva’ do vodospreme ‘Poljica’) u sklopu projekta vodoopskrbe

Jelsa-Poljica.


Zahvat se sastoji u izgradnji nove vodovodne crpne stanice ‘Stiniva’, svjetlovodnog kabela za

SDNU te dva nadzemna hidranta za gašenje požara.

Sukladno potrebama, vanjske tlocrtne dimenzije objekta su 7,0x5,0 m, a max. vanjski gabariti

krovišta 7,40x5,94 m. Građevina je u osnovi nadzemna, s visinom nadzemnog dijela H=3,60 m

(mjereno od kote pločnika uz građevinu do krovnog vijenca), a visina do sljemena iznosi 5,37 m.

Svjetlovodni kabeli ugrađuju se u postojeću kabelsku kanalizaciju i time nemaju utjecaj na obuhvat

zahvata.


Objekt crpne stanice je smješten u uvali Mala Stiniva, na sjevernoj strani otoka Hvara, cca 6 km

zračne udaljenosti istočno od Jelse, a lokacija administrativno pripada Općini Jelsa te se nalazi na

k.č. 280/4, k.o. Zastražišće.


Građevna čestica je poligonalnog oblika, površine cca 560 m2, a građevina s pristupnim platoom

se na njoj pruža u smjeru jugozapad-sjevoroistok, uz zemljani put koji se pruža u smjeru sjever-jug.


Oblikovanje građevine prilagođeno je tehnologiji koja se primjenjuje u građevini. Jednostavnost

detalja i čistoća oblikovanja proizlaze iz tehnoloških dostignuća pojedinog materijala i želje za

formiranjem što jednostavnijeg volumena građevine s minimalnim brojem različitih materijala





primjenjenih u oblikovanju pročelja. Za vanjsko oblaganje zidova građevine korištena je završna

termo žbuka.

Okoliš građevine je hortikulturno uređen s kolno-pješačkom površinom na koju je smješten

manipulativni prostor za pristup vozila za potrebe održavanja.

Na platou se formira kolno-pješačka ploha s manipulativnim prostorom i parkirnim mjestom za

potrebe održavanja. Neizgrađeni dio platoa se zazelenjuje travnjakom i niskim grmolikim zelenilom.

Po rubu platoa se izvodi ograda od aluminijske mreže-pletiva, razvučena na prethodno

ubetonirane aluminijske stupove. U sklopu ograde predviđena su ulazna aluminijska vrata sa dva

veća kraka ukupne širine 3,0 m za kolni promet i jednim manjim krilom širine 1,0 m, za ulaz

pješaka. Na kolno-pješačkoj površini se izvodi kolnička konstrukcija nosivosti površine za promet

kamiona ili interventnog vozila. Odvodnja krovnih voda omogućena je putem krovnih žlijebova koji

se spajaju na odvod prema upojnom zdencu unutar ograde crpne stanice. Voda se s površine

platoa skuplja u betonskim kanalicama koje su postavljene po rubu platoa i koje se također

upuštaju u upojni zdenac.



Ulaz s okolnog terena u građevinu omogućen je s postojeće nerazvrstane ceste.


Predmetna crpna stanica se spaja na opisani način na cjevovode koji su u izgradnji prema važećoj

građevinskoj dozvoli.




Završne napomene










1.5.8. SUSTAV ODVODNJE I VODOOPSKRBE NA PODRUČJU JELSE


Opis zahvata

Zahvat obuhvaća izgradnju novih objekata sustava odvodnje i vodoopskrbe na području Jelse, a

sve u skladu sa studijom izvodljivosti koja je služila kao podloga za izradu projekta.





SUSTAV ODVODNJE

Zahvat obuhvaća izgradnju nove kanalizacijske mreže, a što obuhvaća izgradnju kanalizacijskih

cjevovoda, izgradnju crpnih stanica u sklopu mreže te izgradnju kabelske kanalizacije.

Projektirani kolektori bit će priključeni na postojeću kanalizacijsku mrežu. Projektom su predviđene

i tri crpne stanice: crpna stanica „Zenčišče“ s instaliranim protokom 2,5 l/s i manometarskom

tlačnom visinom 20,7 m, crpna stanica „Grebišče“ s instaliranim protokom 3,5 l/s i manometarskom

tlačnom visinom 18,3 m, crpna stanica „Potaršče“ s instaliranim protokom 3,7 l/s i manometarskom

tlačnom visinom 16,1 m.






SUSTAV VODOOPSKRBE

Zahvat obuhvaća izgradnju novih vodoopskrbnih cjevovoda s pripadajućim oknima i potrebnom

armaturom za reguliranje tečenja u pojedinim zonama.

Uz sve cjevovode fekalne kanalizacije izvest će se paralelno i nova vodoopskrbna mreža.

Uspješno rješavanje gubitaka vode započinje podjelom distributivnog sustava na manje

samostalne cjeline tzv. DMA zone (eng. District Metered Area). Na ulaze u takve DMA zone

postavljaju se kontrolni mjerači protoka i tlaka koji zajedno sa tzv. Data Loggerima prikupljaju

podatke i putem GSM/GPRS veze šalju podatke o protoku i tlaku u nadzorno-upravljački sustav.

Za područje Jelse predviđeno je 7 DMA zona.




izgradnju tri crpne stanice u sklopu mreže.

izgradnju vodoopskrbnih cjevovoda u duljini od cca 22.400 m.





k.o. Jelsa.


Crpne stanice CS „Zenčišče“, CS „Grebišče“ i CS „Potaršče“ biti će smještene van prometnice na

posebno formiranoj građevnoj čestici, pravokutnog oblika, površine cca 20 m2. Svaka crpna

stanica je predviđena kao ukopana dvodijelna sa zasunskom komorom od poliestera promjera

1500 mm i s crpnim bazenom od poliestera promjera 1800 mm u kojoj su ugrađene dvije crpke.

Kota vrha ploče nad komorama bit će izvedena u ravnini kote okolnog terena tj. asfaltirane

prometnice. Na površini su vidljivi samo poklopci crpne stanice, elektroormarić i odzračnik.

Cjevovodi
























Izvedba cjevovoda












Trasa cjevovoda





Materijal cjevovoda

Predviđena je izvedba gravitacijskih kanala od GRP (stakloplastika) cijevi za kanalizaciju profila DN

250 i DN 300 mm, obodne krutosti SN 10, koje se spajaju elastomernom izolacijskom brtvom i

spojnicama, odnosno od PVC (polivinilklorid) cijevi za kanalizaciju profila DN 250 i DN 315 mm,

obodne krutosti SN 8, s integriranim naglavkom. Odabrane cijevi moraju osiguravati

vodonepropusnost, trajnost, mehaničku otpornost i stabilnost, nepropusni način spajanja, brzu

montažu i ugradnju. Tjemena nosivost za cijevi je min. 8 kN/m2.






HRN EN 14364:2013 - Plastični cijevni sustavi za tlačnu i netlačnu odvodnju i kanalizaciju -- Staklom ojačani duromeri (GRP) na osnovi nezasićenih poliesterskih smola (UP) -- Specifikacije za cijevi, spojnice i brtve (EN 14364:2013);

HRN EN 1401-1:2009: Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -- Neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav (EN 1401-1:2009).

Tlačni cjevovodi (kanalizacija i vodovod) predviđeni su od PEHD cijevi DN 63, DN 75, DN 90,

DN 110, DN 160, DN 225 i DN 315 mm, kvalitete PE 100, nazivnog tlaka PN 10 bara, SDR 17.

PEHD cijevi se isporučuju u palicama ili kolutima. Međusobno spajanje PEHD cijevi se predviđa

izvršiti u jarku primjenom sučeonog zavarivanja grijačom pločom ili elektro spojnicama.





U sklopu ovog projekta predviđa se ugradnja orebrenih okana od polipropilena (PP) dimenzija

Ø 625 i 800 mm, te stakloplastičnih GRP okana Ø 800 i Ø 1000 mm (od cijevi SN 5000 kružnog

oblika), s obzirom na to da je dio trase položen u neposrednoj blizini mora. Na otvor u

armiranobetonskoj pokrovnoj ploči postavljaju se kompozitni okrugli poklopci Ø800 mm

(Øu=600mm), s okruglim okvirom, nosivosti prema prometnoj opterećenosti površine.




Okna se postavljaju se na svim mjestima horizontalnih lomova trase, vertikalnih lomova nivelete, ili

kaskada na trasi, i na mjestima kućnih priključaka. Prilikom postavljanja okana se vodilo računa da

se ista postave na pozicijama koja omogućuju što lakše priključenje što većeg broja kućnih

kanalizacijskih priključaka.









manipuliranja.


komadima.

Vodovodna okna






















Kao mjerodavan za pojedinu crpku u CS „Zenčišće“ usvojen je protok od 2,5 l/s. Tlačni vod za

crpnu stanicu je dužine cca 850,0 m, predviđen od PEHD cijevi DN 90 mm.

Kao mjerodavan za pojedinu crpku u CS „Grebišće“ usvojen je protok od 3,5 l/s. Tlačni vod za


Kao mjerodavan za pojedinu crpku u CS „Potaršće“ usvojen je protok od 3,5 l/s. Tlačni vod za







































Pristup trasama cjevovoda i pripadajućim oknima, što uključuje i crpne stanice smještene u

oknima, za koje je određen obuhvat zahvata u prostoru odnosno formirane građevne čestice,





Predmetni vodovodni cjevovodi se spajaju na postojeće cjevovode na nizu lokacija unutar

aglomeracije. Predmetni kanalizacijski cjevovodi spajaju se na postojeći obalni kolektor s

postojećim crpnim stanicama, koji otpadnu vodu transportiraju dalje prema UPOV-u Jelsa-Vrboska.


Crpne stanice je predviđeno spojiti na javnu električnu mrežu. Projektom elektroinstalacija


Završne napomene










1.5.9. SUSTAV ODVODNJE I VODOOPSKRBE NA PODRUČJU VRBOSKE


Opis zahvata

Zahvat obuhvaća izgradnju novih objekata sustava odvodnje i vodoopskrbe na području Vrboske i

Basine, a sve u skladu sa studijom izvodljivosti koja je služila kao podloga za izradu projekta.





SUSTAV ODVODNJE



Izvodi se kompletno novi kanalizacijski sustav za naselje Vrbosku i Basinu. Osim toga na ovaj

sustav nadovezuje se kanalizacijski sustav iz Jelse te se sve otpadne vode tlače do predviđenog

uređaja za pročišćavanje voda. Kanalizacijski sustav se ne može pustiti u pogon dok se ne izgradi

uređaj za pročišćavanje. Na području Vrboske grade se tri nove crpne stanice, a na području

Basine dvije nove crpne stanice. Tri crpne stanice kojima se voda podiže u daljnji dio gravitacijske

kanalizacije su predviđene kao ukopane dvodijelne montažne crpne stanice od GRP okana

unutarnjeg profila 1500 mm (zasunska komora) i 1800 mm (crpni bazen). CS Vrboska „Riva“,

koja tlači vode Jelse i Vrboske prema uređaju za pročišćavanje, izvodi se u armiranobetonskoj

izvedbi. CS Basina „Uvala“, koja tlači otpadne vode Basine prema uređaju za pročišćavanje,

izvodi se s crpnim bazenom od GRP okna unutarnjeg profila 2555 mm i zasunskom komorom u

armiranobetonskoj izvedbi. Sve armature unutar precrpne postaje su izvedeni od duktilnog lijeva, a

sve cijevi i fazonski komadi od PEHD materijala.






SUSTAV VODOOPSKRBE








Za područje Vrboske i Basine predviđene su 3 DMA zone.




izgradnju pet crpnih stanica u sklopu mreže.






k.o. Vrboska i k.o. Jelsa, i manjim dijelom na području Grada Starog Grada, unutar k.o. Vrbanj.


Crpne stanice CS Vrboska „Šetnica“, CS Vrboska „Hotel“, CS Basina „Sjever“ i CS Basina „Uvala“

bit će smještene van prometnice na posebno formiranoj građevnoj čestici, pravokutnog oblika,

površine cca 25 m2. Svaka crpna stanica je predviđena kao ukopana dvodijelna sa zasunskom





komorom od poliestera promjera 1500 mm i s crpnim bazenom od poliestera promjera 1800 mm

u kojoj su ugrađene dvije crpke, izuzev CS Basina „Uvala“, koja izvodi se s crpnim bazenom od

GRP okna unutarnjeg profila 2555 mm i zasunskom komorom u armiranobetonskoj izvedbi. CS

Vrboska "Riva“ bit će smještena na rivi, na posebno formiranoj građevnoj čestici, pravokutnog

oblika, površine cca 90 m2, i uklopljena u novi, zasebni projekt uređenja rive. Sastoji se od crpne i

zasunske komore u armiranobetonskoj izvedbi. Za sve crpne stanice kota vrha ploče nad

komorama bit će izvedena u ravnini kote okolnog terena tj. uređene prometne površine. Na

površini su vidljivi samo poklopci crpne stanice, elektroormarić i odzračnik.

Cjevovodi




















Izvedba cjevovoda












Trasa cjevovoda









Materijal cjevovoda










Tlačni cjevovodi (kanalizacija i vodovod) predviđeni su od PEHD cijevi DN 63, DN 75, DN 90,

DN 110, DN 160, DN 225 i DN 315 mm, kvalitete PE 100, nazivnog tlaka PN 10 bara, SDR 17.

PEHD cijevi se isporučuju u palicama ili kolutima. Međusobno spajanje PEHD cijevi se predviđa

izvršiti u jarku primjenom sučeonog zavarivanja grijačom pločom ili elektro spojnicama.






Ø 625 i 800 mm, te stakloplastičnih GRP okana Ø 800 i Ø 1000 mm (od cijevi SN 5000 kružnog

oblika), s obzirom na to da je dio trase položen u neposrednoj blizini mora. Na otvor u

armiranobetonskoj pokrovnoj ploči postavljaju se kompozitni okrugli poklopci Ø800 mm

(Øu=600mm), s okruglim okvirom, nosivosti prema prometnoj opterećenosti površine.
















manipuliranja.






komadima.

Vodovodna okna















CS Vrboska „Šetnica“, CS Vrboska „Hotel“, CS Basina „Sjever“ i CS Basina „Uvala“


opremljena je s radnom i rezervnom crpkom (jedna radna i jedna rezervna, 1+1), za koje je

predviđen naizmjenični (ciklički) rad iz razloga ujednačenosti pogona i trošenja crpki.

CS Vrboska „Šetnica“ - Instalirani protok je 8 l/s, a manometarska tlačna visina je 19,3 m.

CS Vrboska „Hotel“ - Instalirani protok je 2,6 l/s, a manometarska tlačna visina je 21,9 m.

CS Basina „Sjever“ - Instalirani protok je 2 l/s, a manometarska tlačna visina je 23,3 m.

CS Basina „Uvala“ - Instalirani protok je 7,8 l/s, a manometarska tlačna visina je 80,4 m.

CS Vrboska "Riva“

U crpnom bazenu je predviđena ugradnja triju crpki koje će raditi u režimu 2+1, dvije radne i jedna

rezervna, za koje je predviđen naizmjenični (ciklički) rad iz razloga ujednačenosti pogona i trošenja

crpki. Kapacitet dvije crpke u zajedničkom paralelnom radu je Q=40,0 l/s, a manometarska visina

dizanja crpki Hman=71 m. Radna točka pojedinačne crpke je Q=31,0 l/s, Hman=63 m.

Elektroinstalacija za crpnu stanicu - Svaka kanalizacijska crpna stanica opremljena je s radnim i

rezervnim crpkama (jedna radna i jedna rezervna, 1+1, dvije radne i jedna rezervna, 2+1), tako da

vršno opterećenje odgovara radu radnih crpki. Osim za crpke, el. energija je potrebna za mjerne

uređaje, te uređaje automatike za nadzor, upravljanje i prijenos informacija. Automatski rad odvijat

će se preko upravljačke jedinice, a na osnovu hidrauličkih parametara određenih projektom. Radi

toga će CS biti opremljena mjernom opremom i senzorima. Osnovna mjerna oprema su mjerač

razine tekućine u crpnom zdencu, plovne sklopke i sl. Upravljačka jedinica i sva ostala

elektrotehnička oprema potrebna za automatski rad i napajanje CS električnom energijom bit će

smještena u samostojećem razvodnom ormariću, smještenom u neposrednoj blizini CS.













Armature unutar crpne stanice će biti izvedene od lijevanog željeza. Svi fazoni i cjevovodi unutar

crpne stanice će biti izvedeni od PEHD materijala.











okna, izvedena od poliestera SN 5000 kružnog oblika, odnosno u armiranobetonskoj izvedbi. Crpni

bazen će biti unutarnjeg promjera 1800 mm i 2555 mm (CS Uvala, s pripadnom

armiranobetonskom zasunskom komorom), a zasunska komora 1500 mm, u izvedbi od

poliestera. CS Riva, u potpuno armiranobetonskoj izvedbi, tlocrtne je veličine 3,70 x 8,10 m. Crpni

bazen je svijetlih tlocrtnih dimenzija 3,6 x 2,90 m, a zasunska komora je svijetlih tlocrtnih dimenzija

2,90 x 2,90 m.









Predmetni vodovodni cjevovodi se spajaju na postojeće cjevovode na nizu lokacija unutar

aglomeracije. Predmetni kanalizacijski cjevovodi spajaju se na postojeći obalni kolektor iz smjera

Jelse, te se opisanim crpnim stanicama otpadne vode obje aglomeracije transportiraju dalje prema

UPOV-u Jelsa-Vrboska.






Crpne stanice je predviđeno spojiti na javnu električnu mrežu. Projektom elektroinstalacija


Završne napomene










1.5.10. VODOOPSKRBNI CJEVOVOD CS JELSA-VS TUNEL


Opis zahvata

Zahvat podrazumijeva izgradnju novog vodoopskrbnog cjevovoda „CS Jelsa-VS Tunel“ profila

Ø300 mm, duljine cca 3.100 m.

Trasa cjevovoda je većim dijelom položena ispod dna korita povremenog vodotoka. U početnom

dijelu trase u duljini od cca 150 m cjevovod se nalazi u terenu od CS Jelsa do korita vodotoka. Od

stac. cca 0+150.00 do cca 3+000 cjevovod je položen ispod dna bujičnog korita koji se jednim

kraćim dijelom koristi i kao poljski put za pristup vinogradima i maslenicima. Posljednjih stotinjak

metara cjevovod je položen u terenu uz asfaltiranu cestu koja vodi prema tunelu i VS „Tunel“.



3.100 m.





k.o. Jelsa i k.o. Pitve.

Cjevovodi


Vodoopskrbni cjevovodi se izvode otvorenim iskopom u rovu, u skladu s karakteristikama terena i






položaju te geotehničkim karakteristikama terena. Vodoopskrbni cjevovod će biti položeni u rovu

širine, oblika i dimenzija prema priloženim nacrtima.












Izvedba cjevovoda

Karakteristike iskopa rova ovise o profilima cjevovoda, njegovom visinskom položaju i

geotehničkim karakteristikama terena. Predviđen je iskop rova s vertikalnim iskopom i oplatom u

materijalu pretežno C kategorije, odnosno iskop rova s bokovima u nagibu u materijalu pretežno A

i B kategorije. Prilikom iskopa na većim dubinama izvoditelj je dužan provesti sve potrebne i

odgovarajuće zaštitne mjere kako ne bi došlo do obrušavanja materijala koje bi mogle ugroziti

sigurnost radnika i opreme, kao i samu izvedbu radova. Potrebne zaštitne mjere osiguranja

iskopanog rova će se obraditi u detaljnijim razradama projekta. Prilikom iskopa rova, a zbog

skučenosti prostora za izvođenje, iskopani materijal treba odmah odvoditi na stalni deponij. Cijevi će se položiti u iskopani jarak na posteljicu debljine 10-15 cm ispod stijenki cijevi, a istim




U početnom dijelu trase u duljini od cca 150 m cjevovod se nalazi u terenu od CS Jelsa do korita

vodotoka. Od stac. cca 0+150.00 do cca 3+000 cjevovod je položen ispod dna bujičnog korita koji

se jednim kraćim dijelom koristi i kao poljski put za pristup vinogradima i maslenicima. Posljednjih

stotinjak metara cjevovod je položen u terenu uz asfaltiranu cestu koja vodi prema tunelu i VS-i

„Tunel“.

Korito nije konstantnog poprečnog presjeka, širina korita iznosi od 3 do 13 m jednim kraćim

dijelom. Pokosi korita su različitog karaktera. Dijelom je to regulirani vodotok s pokosima izvedenim

od obrađenog kamena povezanog cementnim mortom, a dijelom od suhozidnih pokosa..

Materijal vodovoda

Predviđeno je korištenje cijevi duktilnog lijevanog željeza - DCI (ili jednakovrijednog drugog

materijala).











Da bi projektirani cjevovodi ispravno funkcionirali, na njima su predviđene armature, smještene

uglavnom u zasunskim oknima.





manipuliranja.


komadima.

Vodovodna okna



















Predmetni vodoopskrbni cjevovodi se priključuje na opisani način na postojeću crpnu stanicu i

vodospremu.

Završne napomene














1.5.11. VODOOPSKRBNI CJEVOVOD U NASELJU JELSA


Opis zahvata

Zahvat podrazumijeva izgradnju vodoopskrbnih cjevovoda na području općine Jelsa i naselja

Vrisnik i Pitve koji su u sastavu općine Jelsa.



5.600 m.





k.o. Vrisnik, k.o. Pitve i k.o. Jelsa.

Cjevovodi














namjeni.


















Izvedba cjevovoda





















Materijal vodovoda
















manipuliranja.


komadima.

Vodovodna okna























Predmetni vodoopskrbni cjevovodi se spajaju na postojeći cjevovod smješten uz državnu cestu

D116.

Završne napomene










1.5.12. VODOOPSKRBNI CJEVOVOD ZA NASELJE GROMIN DOLAC


Opis zahvata

Zahvat podrazumijeva izgradnju novog vodoopskrbnog cjevovoda prema selu Gromin Dolac,

smještenom s južne strane otoka Hvara cca 2 km istočno od naselja Zavala. Cjevovod u prvoj fazi

ima karakter glavnog dovodnog voda, u duljini od cca 4.700 m, s kojeg će razviti mreža čitavog

područja ispod ceste. U konačnici kad se izgradi vodosprema, duljina dovodnog cjevovoda do

vodospreme bit će cca 2000 m, a glavni opskrbni vod iz vodospreme bit će duljine cca 2700 m.

Voda se dovodi iz precrpne stanice Jelsa do vodospreme Tunel, te dalje preko prekidne komore i u

trupu novoprobijene ceste prema Grominom Dolcu.







4.700 m.





k.o. Pitve i k.o. Jelsa.

Cjevovodi














namjeni.














Izvedba cjevovoda

























Materijal vodovoda







prirubnicom. Predviđeno je korištenje promjera cijevi DN 140 i DN 160 mm.









manipuliranja.


komadima.

Vodovodna okna























Predmetni vodoopskrbni cjevovodi se spajaju na opisani način na postojeću prekidnu komoru.

Završne napomene










1.5.13. SUSTAV ODVODNJE I VODOOPSKRBE NA PODRUČJU STAROG GRADA

UVOD

Za zahvat - izmjenu zahvata sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

aglomeracije Stari Grad, otok Hvar - proveden je postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na

okoliš. Na temelju provedenog postupka Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je

Rješenje (KLASA: UP/I-351-03/21-09/27; URBROJ: 517-05-1-2-21-17; Zagreb 19. listopada 2021.)

da za namjeravani zahvat nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu

ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu (nadalje u tekstu: Rješenje OPUO).

Daljnjim razvojem projektne dokumentacije i detaljnijim projektnim rješenjima došlo je do izmjena u

planiranom zahvatu koji je pokriven Rješenjem OPUO. Vezano za uređaj za pročišćavanje

otpadnih voda nema izmjena u odnosu na Rješenje OPUO.

Do izmjena je došlo na planiranom sustavu odvodnje. Usporedba zahvata koji su uključeni u

važeće Rješenje i zahvata nakon izmjena dokumentacije dana je u grafičkim prikazima u nastavku.

Na prvom prikazu je označeno područje na kojem dolazi do izmjena, a na sljedećem su detaljnije

prikazane izmjene.





Nije došlo do širenja obuhvata aglomeracije Stari Grad na nova područja, već je do izmjena došlo

unutar predmetnog obuhvata aglomeracije Stari Grad za koji je izdano Rješenje OPUO. Cjevovodi

koji su dodani u odnosu na važeće Rješenje OPUO nalaze se u ulicama grada Starog Grada i nije

došlo do širenja zahvata na područja izvan obuhvata zahvata. Također, radi se o ulicama u kojima

su zahvatom već predviđeni cjevovodi, a dodani su samo kraći nastavci, što bi trebalo biti

indikativno za ocjenu o utjecaju i prihvatljivosti zahvata. Dodani su cjevovodi u ukupnoj duljini od

cca 560 m.

Treba istaknuti da se izgradnjom tih nastavaka cjevovoda na uređaj za pročišćavanje ne unose

nove količine otpadnih voda, radi se o području i potrošačima koji su planovima i proračunima

predviđeni za priključenje na uređaje, te su oni za njih kapacitirani.






Opis zahvata

Zahvat obuhvaća izgradnju novih objekata sustava odvodnje i vodoopskrbe na području Starog

Grada, a sve u skladu sa studijom izvodljivosti koja je služila kao podloga za izradu projekta.

SUSTAV ODVODNJE



Projektirani kolektori bit će priključeni na postojeći obalni kolektor. Projektom su predviđene i dvije

crpne stanice: CS ''Trajektno pristanište'' i CS ''Stari Grad Jug''. CS ''Trajektno pristanište'' prihvaća

otpadne vode iz trajektnog pristaništa i tlačnim cjevovodom ih crpi u CS ''Stari Grad Jug''. CS ''Stari

Grad Jug'' prihvaća otpadne vode iz kanala u ulici Augusta Cesarca i iz dolaznog tlačnog

cjevovoda. Tlačnim cjevovodom otpadne vode se crpe u postojeći obalni kolektor. Obalnim

kolektorom sve otpadne vode odlaze u CS ''Stari Grad 3''. U konačnoj fazi, kad bude izgrađen

UPOV (nije dio ovog projekta), otpadne vode će se iz CS ''Stari Grad 3'' tlačnim cjevovodom crpiti

u UPOV. Tlačni cjevovod završava u putu na cca 55 m n.m i naknadno će u sklopu projekta

UPOV-a biti spojen na postrojenje. U CS ''Stari Grad 3'' predviđena je zamjena crpki jer trenutno

instalirane crpke, koje su predviđene za crpljenje u podmorski ispust, nisu prilagođene novim

hidrauličkim uvjetima.










SUSTAV VODOOPSKRBE




Na postojeći sustav vodoopskrbe projektirana mreža će se priključiti u ulici Matije Ivanića na

postojeći ACC 200 i u južnom dijelu Staroga Grada, u Dubokoj ulici, na postojeći cjevovod PEHD

DN 160 položen uz državnu cestu D116 koji vodi prema trajektnom pristaništu.

U zajedničkom rovu s tlačnim cjevovodom fekalne kanalizacije u putu prema planiranom UPOV-u

(dio zasebnog projekta) bit će položen cjevovod u svrhu opskrbe UPOV-a vodom, a s obzirom na

visinsku kotu platoa UPOV-a za urednu vodoopskrbu i protupožarnu zaštitu uz početak novog puta

prema UPOV-u izgradit će se hidroforska stanica.





Za područje Starog Grada predviđeno je 8 DMA zona.




izgradnju dvije crpne stanice u sklopu kanalizacijske mreže.


izgradnju hidroforske stanice u sklopu vodoopskrbne mreže.




Predmetno područje ovog projekta nalazi se na administrativnom području Grada Starog Grada,

unutar k.o. Stari Grad.


Crpne stanice CS ''Trajektno pristanište'' i CS ''Stari Grad Jug'' biti će smještene van prometnice na

posebno formiranoj građevnoj čestici, pravokutnog oblika, površine cca 20 m2. Svaka crpna

stanica je predviđena kao ukopana dvodijelna sa zasunskom komorom od poliestera promjera

1500 mm i s crpnim bazenom od poliestera promjera 1800 mm u kojoj su ugrađene dvije crpke.

Kota vrha ploče nad komorama bit će izvedena u ravnini kote okolnog terena tj. asfaltirane

prometnice. Na površini su vidljivi samo poklopci crpne stanice, elektroormarić i odzračnik.

Cjevovodi
























Izvedba cjevovoda












Trasa cjevovoda





Materijal cjevovoda














Tlačni cjevovodi (kanalizacija i vodovod) predviđeni su od PEHD cijevi DN 63, 75, 90, 110, 160 i

225 mm, kvalitete PE 100, nazivnog tlaka PN 10 bara, SDR 17. PEHD cijevi se isporučuju u

palicama ili kolutima. Međusobno spajanje PEHD cijevi se predviđa izvršiti u jarku primjenom

sučeonog zavarivanja grijačom pločom ili elektro spojnicama.






Ø 625 i 800 mm, te stakloplastičnih GRP okana Ø 800 mm (od cijevi SN 5000 kružnog oblika), s

obzirom na to da je dio trase položen u neposrednoj blizini mora. Na otvor u armiranobetonskoj

pokrovnoj ploči postavljaju se kompozitni okrugli poklopci Ø800 mm (Øu=600mm), s okruglim

okvirom, nosivosti prema prometnoj opterećenosti površine.
















manipuliranja.


komadima.

Vodovodna okna
















Hidroforska stanica UPOV

Hidroforska stanica izvodi se kao montažna, a pripadajuće okno i sva oprema će biti položeni

ispod površine terena, a na površini će biti vidljiv samo poklopac.

Hidroforska stanica sastoji se više paralelno spojenih crpki montiranih na zajednički okvir, s

ulaznim i izlaznim kolektorom (sve od nehrđajućeg čelika), armaturom, ormarićem za upravljanje s

ugrađenom mikroprocesorom kontroliranom jedinicom s LCD zaslonom, mogućnošću automatske

kaskadne kontrole crpki, automatskom samokontrolom crpki te funkcijama zaštite i monitoringa

crpki. Ugrađene crpke su s patronskim mehaničkim brtvama, ugrađenom termičkom zaštitom,

izrađene iz nehrđajućeg čelika AISI 304. Karakteristike HS - kompaktno postrojenje za povišenje

tlaka prema DIN 1988 i HRN EN 806, za neposredno ili posredno priključivanje. Sastoji se od

normalno usisavajućih, paralelno spojenih, vertikalnih visokotlačnih centrifugalnih pumpi od

plemenitog čelika u izvedbi sa suhim rotorom, pri čemu svaka pumpa raspolaže jednim

pretvaračem frekvencije. Montirano je na osnovnom okviru s cjevovodnim sustavom od plemenitog

čelika, uklj. regulacijski i upravljački uređaj sa svim potrebnim mjernim i postavnim uređajima.

Elektroinstalacija HS - Osim za crpke, el. energija je potrebna za mjerne uređaje, te uređaje

automatike za nadzor, upravljanje i prijenos informacija. Automatski rad odvijat će se preko

upravljačke jedinice, a na osnovu hidrauličkih parametara određenih projektom. Radi toga će HS

biti opremljena mjernom opremom i senzorima.









Kao mjerodavan za pojedinu crpku u CS ''Trajektno pristanište'' usvojen je protok od 3,5 l/s. Tlačni

vod za crpnu stanicu je dužine cca 205,0 m, predviđen od PEHD cijevi DN 75 mm.

Kao mjerodavan za pojedinu crpku u CS ''Stari Grad Jug'' usvojen je protok od 8,0 l/s. Tlačni vod

za crpnu stanicu je dužine cca 230,0 m, predviđen od PEHD cijevi DN 90 mm.












































Predmetni vodoopskrbni cjevovodi se spajaju na postojeće cjevovode na opisanim lokacijama (u

ulici Matije Ivanića, u Dubokoj ulici). Predmetni kanalizacijski cjevovodi spajaju se na postojeći

obalni kolektor s postojećim crpnim stanicama, koji otpadnu vodu transportiraju dalje prema

UPOV-u Stari Grad.


Crpne stanice i hidroforsku stanicu je predviđeno spojiti na javnu električnu mrežu. Projektom

elektroinstalacija određena je ukupna potrebna priključna snaga i ostale karakteristike priključka.





Završne napomene










1.5.14. VODOOPSKRBNI CJEVOVOD ZA NASELJE JAGODNA


Opis zahvata

Zahvat podrazumijeva izgradnju novog vodoopskrbnog cjevovoda do naselja Jagodna, koje je

smješteno između kota 184,00 m.n.m. i 220.00 m. n. m. Naselje Jagodna se nalazi se s južne

strane otoka Hvara i broji 80 stanovnika. Najviša točka predviđenog cjevovoda je na koti 220

m.n.m. Naselje će se opskrbljivati iz vodospreme Jagodna. Vodosprema Jagodna je smještena na

koti 74 m.n.m. i ima zapremninu 100 m3. Priključena je na gravitacijski opskrbni vod koji ide iz

vodospreme u Tunelu (zapremnine 1000 m3) koja je smještena na koti 206.95 m.n.m.

Da bi bilo moguće opskrbiti i postojeće objekte koji se nalaze između 184 m.n.m. i 220 m.n.m.

potrebno je bilo unutar vodospreme postaviti dva crpna agregata (jedan radni, jedan rezervni) koji

će tlačiti vodu prema potrošačima.



1.200 m.




Predmetno područje ovog projekta nalazi se na administrativnom području Grada Hvara, unutar

k.o. Svirče.

Cjevovodi


















namjeni.














Izvedba cjevovoda





















Materijal vodovoda

Predviđeno je korištenje cijevi od od duktilnog lijevanog željeza - DCI (ili jednakovrijednog drugog

materijala).


















manipuliranja.


komadima.

Vodovodna okna



















Predmetni vodoopskrbni cjevovodi se spajaju na opisani način na postojeću vodospremu i dolazni

gravitacijski opskrbni cjevovod.

Završne napomene














1.5.15. VODOOPSKRBNI CJEVOVOD ZA NASELJE MALO GRABLJE


Opis zahvata

Zahvat podrazumijeva izgradnju novog vodoopskrbnog cjevovoda do naselja Malo Grablje.

Postojeći cjevovod koji vodi od vodospreme Grablje, odnosno, od točke spoja na cjevovod za

Brusje, završava u V. Grablju zasunskim oknom i hidrantom, te će se na tom mjestu izvesti spoj

novog cjevovoda za Malo Grablje. Trasa projektiranog cjevovoda je u prvom svom dijelu položena

u novom probijenom putu V. Grablje – M. Grablje, a u drugom dijelu se spaja na stariji put. Najniža

točka na trasi smještena je pred ulaskom u mjesto M. Grablje, i tu će se izvesti zasunsko okno s

muljnim ispustom. Od okna će voditi ogranci prema kućama u naselju i povratno uz glavni ogranak.

Trasa se od zasunskog okna uspinje po putu do završne točke u naselju M. Grablje, gdje se

postavlja nadzemni protupožarni hidrant i zračni ventil.



2.400 m.





k.o. Grablje.

Cjevovodi


















namjeni.














Izvedba cjevovoda





















Materijal vodovoda

Predviđeno je korištenje cijevi od polietilena visoke gustoće - PEHD, i cijevi od duktilnog lijevanog

željeza - DCI (ili jednakovrijednog drugog materijala).

PEHD cijevi su kvalitete PE 100, za pitku vodu, sukladno HRN EN 12201-2:2003, ISO 4427. Cijevi

su proizvedene prema HRN G.C6.505, odnosno HRN EN normama 8061, a moraju imati atest o






















manipuliranja.


komadima.

Vodovodna okna



















Predmetni vodoopskrbni cjevovodi se spajaju na opisani način na postojeći cjevovod.

Završne napomene














1.5.16. VODOOPSKRBA SRZ ŠAMORETA DOLAC


Opis zahvata

Zahvat u prostoru obuhvaća izgradnju vodoopskrbnih cjevovoda i hidroforske stanice u svrhu

unaprijeđenja vodoopskrbe dijela Grada Hvara, na području stambeno-turističkih objekata iznad

hotela Amfora i dijelu područja Šamoreta dolac. Planirani cjevovodi bit će dio vodoopskrbne mreže

Grada Hvara.

Vodoopskrbni usisni cjevovod predviđeno je izvesti od spoja na postojeći cjevovod u Ulici biskupa

Jurja Dubokovića do hidroforske stanice. Hidroforska stanica predviđena je kao potpuno ukopani

armirano-betonski objekt. Cjevovod od hidroforske stanice se polaže prema sjeveru preko

neuređenog terena, ulazi u nerazvrstanu cestu - Ulicu Sonje Bučan Domančić. Dalje se polaže u

navedenoj ulici prema zapadu, te ulazi u nerazvrstanu cestu - Ulicu Luke Tudora i ide prema

sjeveru, gdje se spaja na javnu cestu ŽC 6203 Hvar (Uvala Mala Garška – ŽC6269). U javnoj cesti

ŽC 6203 ide dalje prema istoku do spoja na ŽC6269, te dalje u nerazvrstanoj cesti – Ulici biskupa

Jurja Dubokovića do kraje planirane trase, ispred tvrđave Fortica.


Planirani zahvat u prostoru je infrastrukturne namjene vodnogospodarstvenog sustava (korištenje

voda) i predviđa izgradnju:

vodoopskrbnog usisnog cjevovoda u duljini cca 15 m hidroforske stanice vodoopskrbnog tlačnog cjevovoda u ukupnoj duljini cca 1600 m





k.o Zastražišće.


Za potrebe izgradnje hidroforske stanice formirati će se građevinska parcela, unutar obuhvata zahvata

u prostoru, na dijelu postojećeg parkirališta u vlasništvu tvrtke Sunčani Hvar d.d., od dijelova

katastarskih čestica 72/1 i 72/2 k.o. Hvar, površine P= 56,25 m2. Hidroforska stanica i pripadajuće

instalacije predviđene su na rubovima parcele, da bi se što manje utjecalo na buduće projekte vlasnika

parcele – Sunčani Hvar d.d.





Cjevovodi














namjeni.














Izvedba cjevovoda

























Materijal vodovoda









Da bi projektirani cjevovodi ispravno funkcionirali, na njima su predviđeni zasuni, zračni ventili, i

nadzemni hidranti, koji, osim kao protupožarni, na nekim mjestima služe i kao muljni ispusti za

ispuštanje pojedinih dijelova cjevovoda. Ispuštanje cjevovoda je omogućeno zatvaranjem

sekcijskih zasuna i ispuštanjem u odgovarajući recipijent te ispuštanjem preko hidranata.





manipuliranja.

Ispuštanje cjevovoda je predviđeno u najnižim točkama, a na lokalno najvišim točkama se predviđa

izvedba okana zračnih ventila, preko kojih će se cjevovodi odzračivati. Cjevovodi manjeg profila

odzračuju se putem kućnih priključaka.


komadima.

Vodovodna okna












Hidroforska stanica

Hidroforska stanica predviđena je kao potpuno ukopani armirano-betonski objekt, svijetlih

dimenzija 300*220 cm i svijetle visine 230 cm. Na površini terena bit će vidljiv samo elektro

ormarić, zapadno od objekta hidroforske stanice, uz rub parcele. Izvedba objekta hidroforske

stanice predviđena je od betona C30/37, na pripremljenoj podlozi od tampona, debljine 15 cm i

podbetona C16/20, debljine također 10 cm. Na ploči objekta predviđen je otvor veličine 300/100





cm, koji treba zatvoriti poklopcem od nehrđajućeg čelika, nosivosti 150 kN. Poklopac treba imati

ozraku i mogućnost zaključavanja. Za silaz u okno su predviđene penjalice, na razmaku od 30 cm.

Okno je dimenzionirano tako da je moguće kretanje i rad ljudi pri održavanju i popravcima. U oknu,

na mjestu postavljanja hidrofora, izvesti će se betonski oslonac. Podnu ploču i zidove ispod

projektirane razine terena potrebno je zaštititi odgovarajućom hidroizolacijom.

Unutar objekta hidroforske stanice predviđena je sljedeća oprema:

- hidrostanica za podizanje pritiska (2 crpke 2*11 kW) - nepovratni ventil - eliptični zasun - montažno-demontažni komad - ostali odgovarajući fazonski komadi

Napajanje hidroforske stanice izvest će se iz lokalne distribucijske mreže prema uvjetima lokalnog

distributera. Priključno mjerni ormarić za napajanje hidroforske stanice ugradit će se na granici

parcele. Zaštitna mjera od indirektnog dodira realizirat će se TN-S sustavom. Kao dopunska

zaštitna mjera ugradit će se zaštitni uređaj diferencijalne struje.






prometnih površina, čime im je također osiguran pristup. Za potrebe izgradnje hidroforske stanice

Investitor Hvarski vodovod d.o.o. i vlasnik građevinskih čestica će sklopiti ugovor o otkupu dijela

zemljišta te međusobnim pravima i obavezama korištenja postojećeg parkirališta kao pristupnog i

servisnog puta potrebnog za održavanje.


Predmetni vodoopskrbni cjevovodi se spajaju na opisani način na postojeći cjevovod.


Hidroforsku stanicu je predviđeno spojiti na javnu električnu mrežu. Projektom elektroinstalacija


Završne napomene














1.5.17. VODOOPSKRBNI CJEVOVOD ZA NASELJE BRUSJE


Opis zahvata

Zahvat podrazumijeva izgradnju novog vodoopskrbnog cjevovoda za naselje Brusje, u trupu

nerazvrstanih cesta na području naselja Brusje i na području Grada Hvara. Nerazvrstane ceste su

u naravi lokalni bijeli put.

Cjevovod je predviđeno spojiti na postojeći sustav: na potezu od vodospreme "Budinjac" do

prekidne komore "Zaraće" nalazi se hidroforsko postrojenje "Selca"(kota terena 152 m.n.v.) kojim

se opskrbljuje naselje Selca kod Starog Grada, te crpna stanica "Tunel"( na koti 150 m.n.v.) kojom

se voda tlači u vodospremu "Grablje"(kota preljeva 384 m.n.v.) iz koje se opskrbljuju naselja Brusje

i Velo Grablje, a u bliskoj budućnosti i naselje Malo Grablje.



2.200 m.





k.o. Hvar i k.o. Brusje.

Cjevovodi














namjeni.


















Izvedba cjevovoda





















Materijal vodovoda
















manipuliranja.






komadima.

Vodovodna okna



















Predmetni vodoopskrbni cjevovod se spaja na opisani način na postojeći cjevovod u naselju

Brusje.

Završne napomene










1.5.18. VODOOPSKRBNI CJEVOVOD ZA NASELJE ULJENI BOK


Opis zahvata

Zahvat podrazumijeva izgradnju novog vodoopskrbnog cjevovoda za naselje Uljeni Bok. Uvala

Uljeni Bok smještena je s južne strane otoka. Inicijalna točka vodoopskrbe su vodospremnici u





Hvaru, te izgrađeni gravitacijski cjevovodi do uvale Vira, a točka na cjevovodu odakle je

predviđeno uzimati vodu za vodoopskrbu Uljenog Boka se nalazi cca 2,5 km nakon spomenutih

vodospremnika na cjevovodu do uvale Vira. Grad Hvar i njegove sjeverne uvale (Vira – Lozna)

opskrbljuju se vodom iz vodospremnika do kojih voda dolazi cjevovodom iz prekidne komore Hvar

volumena 160 m3 (kota 95 m n.m.). Grad Hvar je podijeljen na 3 visinske zone. Na dovodnom

cjevovodu, a prije p.k. Hvar nalazi se ogranak kojim se opskrbljuje najviši dio grada Hvara

(Ograde), dakle s vodnim stupcem p.k. Zaraće. Iz prekidne komore Hvar napaja se visoka zona u

Hvaru (Pais). Najveća količina vode iz p.k. Hvar ide u vodospremnike Hvar 1, Hvar 2 i Hvar 3,

ukupnog volumena 4.550 m3 (s kotama preljeva na 84,4 m n.m., 83,8 m n.m. i 82,8 m n.m.).



1.000 m.





k.o. Hvar.

Cjevovodi














namjeni.


















Izvedba cjevovoda





















Materijal vodovoda
















manipuliranja.


komadima.

Vodovodna okna























Predmetni vodoopskrbni cjevovod se spaja na opisani način na postojeći cjevovod.

Završne napomene










1.5.19. VODOOPSKRBA PAKLINSKIH OTOKA

UVOD

Za zahvat - sustav vodoopskrbe Paklinskih otoka, Grad Hvar - proveden je postupak ocjene o

potrebi procjene utjecaja na okoliš. Na temelju provedenog postupka Ministarstvo gospodarstva i

održivog razvoja donijelo je Rješenje (KLASA: UP/I-351-03/21-09/93; URBROJ: 517-05-1-2-21-15;

Zagreb 3. prosinca 2021.) da za namjeravani zahvat nije potrebno provesti postupak procjene

utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu (nadalje u tekstu:

Rješenje OPUO).

Daljnjim razvojem projektne dokumentacije i detaljnijim projektnim rješenjima došlo je do izmjena u

planiranom zahvatu koji je pokriven Rješenjem OPUO.





Usporedba zahvata koji je uključen u važeće Rješenje i zahvata nakon izmjena dokumentacije

dana je u grafičkim prikazima u nastavku. Na prvom prikazu je označeno područje na kojem dolazi

do izmjena, a na sljedećem su detaljnije prikazane izmjene.

Nije došlo do širenja obuhvata na nova područja, već je do izmjena došlo unutar predmetnog

obuhvata za koji je izdano Rješenje OPUO. Cjevovodi koji su dodani u odnosu na važeće Rješenje

OPUO nalaze se na istom području, radi se zapravo o kraćim ograncima koji će omogućiti

priključenje korisnika bez izvedbe dugačkih kućnih priključaka. Dodana su dva ogranka u ukupnoj

duljini od cca 650 m.





Treba istaknuti da se ovom promjenom načina priključenja korisnika ne utječe na količine koje

ulaze u sustav, radi se o istom broju korisnika.


Opis zahvata

Zahvat podrazumijeva izgradnju vodopskrbnih cjevovoda za potrebe opskrbe Paklinskih otoka -

potreba za vodoopskrbom se javila uglavnom radi poboljšanja turističke usluge koja je vrlo bitna za

razvoj na lokalnoj razini. Sada egzistira podmorski cjevovod profila 2“ koji ne zadovoljava današnje

potrebe. Na najvećem otoku Sveti Klement se nalaze tri naselja: Momića Polje, Vlaka i Palmižana,

koja nemaju stalnih stanovnika. Naselja su danas naseljena tek sezonski ljeti pa se tako i ljudska

djelatnost na otocima, koja su postala jedna od hvarskih izletišta, bazira na iskorištavanju njihove

prirodne ljepote u turističke svrhe. Palmižana je najstarije i najpoznatije hvarsko izletište, s čije se

sjeverne strane u istoimenoj uvali, na otoku Sveti Klement nalazi ACI marina Palmižana kapaciteta

160 vezova. U Palmižani se nalazi nekoliko restorana i pansiona . Ostala izletišta su Ždrilica,

otočić Sveti Jerolim i Stipanska uvala na Marinkovcu. Sva su opremljena restoranima. U naselju

Vlaka, na otoku Sveti Klement, se također nalazi nekoliko restorana. Za vodoopskrbu otoka voda

se uzima iz vodosprema grada Hvara - tri vodospreme s ukupno 4450,0 m³ kapaciteta, odnosno iz

vodospreme Hvar III s kotom preljeva 82,80 m n.m.



12.250 m.

Predmetni zahvat u prostoru se sastoji od izgradnje novih građevina - vodoopskrbnih cjevovoda

(podmorske i kopnene dionice) s pripadajućim objektima.



k.o. Hvar.

Cjevovodi


Trasa dovoda vode podmorskim cjevovodom je iz Hvara sa Križnog rata do uvale na sjevernom

dijelu otoka Jerolim, kako je vidljivo na situacijskim nacrtima. Duljina podmorskog cjevovoda koji je

položen u Paklinskom kanalu iznosi cca 720 m. Geomorfološki oblik je povoljan za polaganje cijevi,

sa nagibom obale prema kanalu i bez ikakvih nepravilnosti (skokova). Najveća dubina mora iznosi

28 m. Prilikom polaganja cjevovoda treba voditi računa o tome da se trasa novog cjevovoda ne bi

smjela nigdje sjeći s trasom postojećeg cjevovoda. Kopneni cjevovod po otoku Jerolim duljine je

cca 590 m te su na njemu predviđena dva okna. Prvo okno je okno muljnog ispusta, sekcijskog

zasuna i hidranta. Drugo okno je okno zračnog ventila i hidranta. Nadalje je podmorski cjevovod,

koji veže otoke Jerolim i Marinkovac, duljine cca 160 m; dubina mora je 4,5 m. Kopneni cjevovod

otoka Marinkovac predviđen je u duljini od cca 1120 m s četiri okna. Dva okna zračnog ventila,

okno muljnog ispusta-sekcijskog zasuna-hidranta te okno ogranka-hidranta. Na prolazu Ždrilica

između otoka Marinkovac i Planikovac se predviđa podmorski cjevovod u duljini od cca 215 m, a

maksimalna dubina mora iznosi 9 m. Kopneni cjevovod otoka Planikovac duljine je cca 245 m te su

predviđena dva okna. Prvo okno je okno muljnog ispusta, sekcijskog zasuna i hidranta. Drugo





okno je okno zračnog ventila i hidranta. Na prolazu Malo ždrilo između otoka Planikovac i Borovac

se predviđa podmorski cjevovod u duljini od cca 120 m, a maksimalna dubina mora iznosi 4 m.

Kopneni cjevovod otoka Borovac duljine je cca 770 m te je na njemu predviđen hidrant kao i okno

zračnog ventila-sekcijskog zasuna-hidranta. Predviđeno je da na svakom otoku budu po dva

hidranta za potrebe gašenja požara, tj. tri na najvećem otoku Sveti Klement. Da bi se dovela voda

do otoka Sveti Klement još je ostao prolaz Velo ždrilo na kojem je predviđen podmorski cjevovod u

duljini od cca 150 m s maksimalnom dubinom mora od 5 m. Duljina trase cjevovoda po otoku Sveti

Klement iznosi cca 5878 m te je predviđeno 6 okana. Prvo je okno muljnog ispusta-sekcijskog

zasuna. Dalje slijedi okno sekcijskog zasuna-hidrant u blizini naselja Palmižana. Na najvišoj točki

cjevovoda je predviđeno okno zračnog ventila. U naseljima Vlaka i Momića Polje predviđena su

okna muljnog ispusta-sekcijskog zasuna-hidranta te na dionici između dva navedena naselja još

jedno okno sekcijskog zasuna-zračnog ventila. U svim oknima sekcijskih zasuna gdje postoji

potreba za opskrbom vodom ugrađujuju se i ogranci za priključivanje cjevovoda prema

potrošačima.

Izvedba cjevovoda - kopnene dionice

Karakteristike iskopa rova ovise o profilima cjevovoda, njegovom visinskom položaju i

geotehničkim karakteristikama terena. Predviđen je iskop rova s vertikalnim iskopom i oplatom u

materijalu pretežno C kategorije, odnosno iskop rova s bokovima u nagibu u materijalu pretežno A

i B kategorije. Prilikom iskopa na većim dubinama izvoditelj je dužan provesti sve potrebne i

odgovarajuće zaštitne mjere kako ne bi došlo do obrušavanja materijala koje bi mogle ugroziti

sigurnost radnika i opreme, kao i samu izvedbu radova. Potrebne zaštitne mjere osiguranja

iskopanog rova će se obraditi u detaljnijim razradama projekta. Prilikom iskopa rova, a zbog

skučenosti prostora za izvođenje, iskopani materijal treba odmah odvoditi na stalni deponij. Cijevi će se položiti u iskopani jarak na posteljicu debljine 10-15 cm ispod stijenki cijevi, a istim







Izvedba cjevovoda - podmorske dionice

Duge, kontinuirano ekstrudirane duljine ili zavareni dijelovi PE cijevi se obično manipuliraju i

skladište na vodi. To se ne radi samo radi jednostavnijeg rukovanja dugim cijevima, već i radi

sprečavanja oštećenja kakva izazivaju:

izobličenje zbog nejednolikog zagrijavanja od sunca/okoline, naročito izraženo kod cijevi tankih stijenki

ovalnost tijekom slaganja (cijevi tanke stijenke) transport i istovar na odredištu utovar viljuškarom na kamion ili željeznički vagon rukovanje i zavarivanje na licu mjesta ugradnje

Za rukovanje na mjestu ugradnje i skladištenje cijevi koje se tegle morem obično je potrebno:

dozvola vlasnika za korištenje prostora skladištenja lokacija koja je što bliže moguće gradilištu, ali nužno ne mora biti na samom mjestu

ugradnje da cijevi mogu biti nošene strujom na kraćim udaljenostima s pričvršćenim betonskim

blokovima zaštita od vjetra i valova





dobri vezovi na prednjem i zadnjem kraju kao i uzduž cijevi ako je to potrebno zbog lokalne situacije sa strujama, te plimom i osekom

Cijev se izlaže kratkoročnom i dugoročnom naprezanju i deformacijama. Kratkoročno opterećenje

je za podmorski cjevovod ključno kod postavljanja i spuštanja podmorskog cjevovoda u vremenu

od nula do oko jednog sata. Dugoročno opterećenje je ključno kod korištenja cijevi za rad, a to je

vrijeme od jednog sata do 100 godina i više.

Standardna metoda potapanja polietilenskih cijevi sastoji se u zavarivanju pojedinih sekcija do

potrebne dužine. Na proračunatim udaljenostima pričvršćuju se betonski utezi što omogućava

potapanje cjevovoda, koje se dodatno regulira upuštanje vode u cjevovod tj. ispuštanjem zraka na

drugoj strani. Dodatno se ugrađuju betonski utezi na cjevovod kako bi se osigurala njegova

stabilnost, tj. kako se ne bi narušila plovnost između otoka, otežana i opasna, kako zbog jakih

struja valova, tako i zbog hridi i grebena. Zbog toga je sa svake strane obale, do dubine mora od

15 m, predviđeno polaganje cijevi u iskopani rov i naknadno zabetoniravanje rova. Na taj način

osigurat će se cijevi od razornog djelovanja morskih valova. Pretpostavlja se da će cijeli rov biti

iskopan u primarnoj stijeni, odnosno na dijelu gdje je dno pokriveno tankim slojem šljunka i pijeska

na primarnoj stijeni. U slučaju da je debljina sekundarnih naslaga veća od dubine rova dane u

uzdužnom presjeku, nadzorni organ će odlučiti, da li će se iskop produbiti do stijene ili će se

cjevovod položiti na pješčano dno i tako zabetonirati. Ako postoji opasnost premještanja pijeska

(sekundarnih naslaga) radi djelovanja struja ili valova, rov će trebati produbiti do čvrste stijene.

Dinamičke sile koje nastaju uslijed valova u dubokoj i plitkoj vodi važne su u projektiranju

podvodnih cjevovoda. U usporedbi s morskim strujama one većinom predstavljaju glavni dio

muljnog utjecaja okoline na konstrukciju podmorskog cjevovoda, a naročito gdje cjevovod ulazi u

plitku vodu.

Naravno, na dijelu gdje su dionice podmorskog cjevovoda kratke bit će potrebno iskopati rov, u

njega položiti cjevovod i cijelog ga obetonirati.

Na preostalom dijelu trase podmorskog cjevovoda, dubljem od 15 m, cijevi će se slobodno polagati na morsko dno. Za vrijeme polaganja cjevovoda može se očekivati znatan utjecaj morskih struja i vjetrova po cijeloj dubini kanala na cijevi pa se zbog stabilnosti cjevovoda dodaju dodatni betonski utezi.

Materijal vodovoda







prirubnicom. Predviđeno je korištenje promjera cijevi DN 110 i DN 160 mm.









manipuliranja.






komadima.

Vodovodna okna



















Predmetni vodoopskrbni cjevovodi se spajaju kako je opisano na postojeći cjevovod na lokaciji

Križni rat.

Završne napomene














1.5.20. FEKALNA KANALIZACIJA SVETA NEDJELJA


Opis zahvata

Ovaj zahvat obuhvaća neophodne radove na izgradnji kanalizacijskog sustava fekalne kanalizacije

naselja Sveta Nedjelja na otoku Hvaru.

Kanalizacijski sustav se sastoji od mreže gravitacijskih kanala za prikupljanje sanitarnih otpadnih

voda iz objekata, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, kanalizacijske crpne stanice iza uređaja

za crpljenje pročišćenih voda u more, sigurnosnog preljeva crpne stanice i podmorskog ispusta.

Za područje naselja Sveta Nedjelja na otoku Hvaru predviđen je razdjelni sustav kanalizacije što

znači da se oborinske vode odvode zasebnim kanalima do recipijenta (more), a otpadne vode koje

obrađuje ovaj projekt na uređaj za pročišćavanje i nastavno do crpne stanice iza uređaja i

podmorskim ispustom u more.




izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

izgradnju crpne stanice sa sigurnosnim preljevom i podmorskim ispustom.

Predmetni zahvat u prostoru se sastoji od izgradnje građevina - kanalizacijskih cjevovoda s



Predmetno područje ovog projekta nalazi se na administrativnom području Grada Hvara, na

području naselja Sveta Nedjelja, unutar k.o. Svirče.


Ukupna površina građevne čestice na kojoj je smještena crpna stanica i uređaj iznosi 288 m2.

Uređaj je lociran južno od obalne šetnice u obalnom pojasu zapadno od pristaništa brodova.

Predviđen je u zatvorenom objektu sa sjeverne strane ukopan u teren, a sa ostale tri strane vidljiv

s mora, obložen lomljenim kamenom debljine 15 cm.

Crpna stanica je predviđena kao podzemni objekt, a na površini će biti vidljivi samo poklopci

podzemnih bazena i okana.


Objekt je sa sjeverne strane podzemni, s istočne, zapadne i južne nadzemni vidljiv iz smjera mora,

pa je krov samog objekta na nivo ceste sa sjeverne strane uz uređaj.

U istočnom zidu se nalaze vrata veličine 1,60 x 2,00 m, a na zapadnom zidu vrata veličine 0,80 x

2,00 m, ista služe za opsluživanje i servis kako uređaja tako i crpne stanice.

Pješački ulaz u sam uređaj sa nivoa ceste predviđen je otvorenim stubama lociranih sa istočne

strane uređaja, a kolni pristup je predviđen sa parkirališta lociranog istočno od uređaja.

Crpna stanica je projektirana kao podzemni objekt koji čini bazen za crpljenje sa zasunskom

komorom i oknom za mjerenje protoke gdje su smještene kanalizacijske crpke s pratećom

opremom.





Cjevovodi
















(točka 11).







Izvedba cjevovoda












Trasa cjevovoda





Materijal cjevovoda

Predviđena je izvedba gravitacijskih kanala od PEHD cijevi za kanalizaciju profila DN 250 mm,

obodne krutosti SN 8, koje se spajaju primjenom sučeonog zavarivanja grijačom pločom ili elektro

spojnicama, odnosno od PVC (polivinilklorid) cijevi za kanalizaciju profila DN 250 mm, obodne





krutosti SN 8, s integriranim naglavkom. Odabrane cijevi moraju osiguravati vodonepropusnost,

trajnost, mehaničku otpornost i stabilnost, nepropusni način spajanja, brzu montažu i ugradnju.

Tjemena nosivost za cijevi je min. 8 kN/m2.





U sklopu ovog projekta predviđa se ugradnja orebrenih okana od polipropilena (PP) dimenzija Ø

625 mm i Ø800 mm. Na otvor u armiranobetonskoj pokrovnoj ploči postavljaju se kompozitni

okrugli poklopci Ø800 mm (Øu=600mm), s okruglim okvirom, nosivosti prema prometnoj

opterećenosti površine.









Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda ekvivalent za 800 osoba po danu što proizlazi iz planiranog

broja stalnih stanovnika i turista u privatnim turističkim objektima, za planirano razdoblje do 2040.:

- stalni stanovnici 150

- turisti 450

S obzirom na zakonsku regulativu odabrani način pročišćavanja otpadnih voda je uklanjanje

krupnih tvari te dijela suspendiranih čestica za što će se koristiti rotirajuće sito. Sito ima rešetku

promjera 3 mm i bit će ugrađena pod kutem 40°. Otpad iz rotirajućeg sita prikuplja se u kontejner

čiji se sadržaj prazni i odvozi na gradsku deponiju. Na uređaju nije predviđen prihvat sadržaj

septičkih jama.

Isto tako je važno napomenuti da se eventualne tehnološke otpadne vode prije ispuštanja u

fekalnu kanalizaciju moraju pročistiti do razine kućanskih otpadnih voda, kao i otpadne vode iz

kuhinja ugostiteljskih objekata koje se moraju tretirati na separatoru masnoća prije ispuštanja u

interni sustav sanitarne otpadne vode, odnosno u sustav javne odvodnje.

Uređaj je lociran južno od obalne šetnice u obalnom pojasu zapadno od pristaništa brodova. Isti se

nalazi u zatvorenom objektu veličine svijetli otvor 6,50 x 4,50 x 3,00 m, s jedne strane (sjever)

ukopan u teren, a ostale tri strane istok, zapad i jug su vidljivi, a vanjsko lice im je obloženo

lomljenim kamenom.


Iza uređaja za pročišćavanje otpadne vode planirana je kanalizacijska crpna stanica kapaciteta

Q=5 l/s i visine dizanja Hman=25 m da bi se omogućilo istjecanje pročišćene vode u more, jer





gravitacijsko otjecanje kroz podmorski ispust traži veću apsolutnu kotu od same kote ulaza u crpnu

stanicu (K.U. 3,64 m.n.m.).

Crpna stanica se sastoji iz bazena za crpljenje veličine svijetli otvor 2,00 x 1,25 m i dubine 2,06 m,

zasunske komore veličine svijetli otvor 2,00 x 1,60 m i dubine 2,06 m te okna za mjerenje protoka

veličine svijetli otvor 1,60 x 0,90 m i dubine 2,06 m.

Crpna stanica je potpuno ukopana u zemlju a na površini su vidljivi samo poklopci od inox-a koji

pokrivaju otvore za ulazak u bazen, zasunsku komoru i okno.

Sigurnosni preljev crpne stanice je predviđen iz tlačnih cijevi za radni tlak 10 bara, vanjski promjer

Dv = 280 mm, ukupne dužine kopneni i podmorski dio L = 36,07 m.

Izljev preljeva je na koti –5,16 m.n.m.

Podmorski ispust je predviđen iz tlačnih cijevi za radni tlak 10 bara, vanjski promjer Dv = 110 mm,

ukupne dužine kopneni i podmorski dio L = 785,50 m, a difuzor iz tlačnih cijevi za radni tlak 10

bara, vanjski promjer Dv = 90 mm, ukupne dužine L = 32,0 m.

Prije same izrade glavnog projekta nužno je izraditi hidrogeografska istraživanja trase cjevovoda

podmorskog ispusta (hidrografska mjerenja, geologiju podmorja, oceanografske i meterološke

podatke), te provjeriti da li su projektirane mjere zadovoljavajuće, a ako nisu iste treba prilagoditi

hidrografskoj studiji.







b) Priključenje na javnu kanalizacijsku mrežu

Predmetni cjevovodi i objekti predstavljaju samostalan sustav prikupljanja, pročišćavanja i

ispuštanja otpadne vode.




Završne napomene














1.5.21. OBORINSKA I FEKALNA KANALIZACIJA MIĆE MARCHIJA



Opis zahvata

Ovaj zahvat obuhvaća neophodne radove na izgradnji sekundarnog kolektora fekalne kanalizacije

kao i kolektora oborinske kanalizacije kanalizacijskog sustava grada Hvara, lociranih u južnom

nogostupu dijela ulice Miće Marchija: građenje nove građevine-sekundarnog kolektora fekalne

kanalizacije kanalizacijskog sustava grada Hvara u slivu kanalizacijske crpne stanice "2"

kanalizacijskog sustava grada Hvara, odnosno uređaja za pročišćavanje otpadnih voda "Hvar",

lociranog u južnom nogostupu dijela ulice Miće Marchija, skalama koje povezuju ulicu Miće

Marchija s ulicom Žrtava fašizma istočno od križanja istih, dijelom ulice Žrtava fašizma i dijelom

ulice Hanibala Lucića do spoja na projektiranu fekalnu kanalizaciju na Hvarskoj Pjaci „Foramen“

d.o.o. Split T.D. 59/17. Planirani kolektor je Ø250 mm, dužine l=1051,41m, lociran (os fekalnog

kolektora) na 1,00m od osi oborinskog kanala na dionicama u zajedničkom rovu, a na dionicama

gdje je fekalni kolektor sam lociran je (os fekalnog kolektora) na 1,00-1,50m od ruba ceste, kao i

građenje nove građevine-sekundarnog kolektora oborinske kanalizacije lociranog u južnom

nogostupu dijela ulice Miće Marchija, skalama koje povezuju ulicu Miće Marchija s ulicom Žrtava

fašizma istočno od križanja istih, i u južnom voznom traku dijela ulice Žrtava fašizma do okna čvor

22, a od okna čvor 22 preko okna čvor 23 siječe ulicu pod kutem 45° do spoja na uljev otvorenog

kanala bujice Hvar izvan izljeva propusta ispod ceste. Planirani oborinski kolektor je Ø300mm,

dužine l=242,01m; Ø500mm, dužine l=455,26m; Ø600mm, dužine l=117,900m lociran (os

oborinskog kolektora) na 0,80-1,00m od osi fekalnog kolektora, na dijelu zajedničkog rova (os

kolektora) na 1,00m od južnog ruba ulice Žrtava fašizma.



izgradnju kolektora fekalne kanalizacije u duljini od cca 1.100 m.

izgradnju kolektora oborinske kanalizacije u duljini od cca 850 m.

Predmetni zahvat u prostoru se sastoji od izgradnje građevina - kanalizacijskih cjevovoda s




k.o. Hvar.

Cjevovodi




















(točka 11).







Izvedba cjevovoda












Trasa cjevovoda





Materijal cjevovoda

Predviđena je izvedba gravitacijskih kanala od cijevi za kanalizaciju profila DN 250, DN 300, DN

500 i DN 600 mm, obodne krutosti SN 8, koje se spajaju primjenom sučeonog zavarivanja grijačom

pločom ili elektro spojnicama, odnosno od PVC (polivinilklorid) cijevi za kanalizaciju profila DN 250

mm, obodne krutosti SN 8, s integriranim naglavkom. Odabrane cijevi moraju osiguravati












Ø1000 mm. Na otvor u armiranobetonskoj pokrovnoj ploči postavljaju se kompozitni okrugli

poklopci Ø800 mm (Øu=600mm), s okruglim okvirom, nosivosti prema prometnoj opterećenosti

površine.















b) Priključenje na javnu kanalizacijsku mrežu

Predmetni cjevovodi se spajaju kako je opisano na postojeće cjevovode na navedenim lokacijama.




Završne napomene














2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

2.1. LOKACIJA ZAHVATA

Lokacija predmetnog zahvata u prostoru je otok Hvar.

Zahvat se nalazi u obuhvatu sljedećih prostorno planskih dokumenata:

1. Prostorni plan Splitsko - dalmatinske županije - „Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije", broj 1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage

odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o ZOP-u), 5/06 (ispravak usklađenja s Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13, 147/15 (rješenja o ispravcima grešaka)

2. PPUG Hvar

- "Službeni glasnik Grada Hvara broj 02/07, 09/10, 05/16, 3/19 (pročišćeni tekst)

3. PPUG Stari Grad - "Službeni glasnik Grada Starog Grada", broj 4/07, 8/12, 2/13 (ciljane), 9/18

4. PPUO Jelsa - "Službeni glasnik Općine Jelsa", broj 5/08, 3/15 (ciljane), 5/18, 7/18 (pročišćeni tekst)

5. PPUO Sućuraj

- "Službeni glasnik Općine Sućuraj", broj 1/03, 4/08, 6/12, 3/15, 4/15 (pročišćeni tekst)





Slika 2.1.1.: Aglomeracije Hvar i Stari Grad u odnosu na postojeće i planirane zahvate (PPSDŽ – korištenje i

namjena površina)

Slika 2.1.2.: Aglomeracija Jelsa u odnosu na postojeće i planirane zahvate (PPSDŽ – korištenje i namjena

površina)

Slika 2.1.3.: Aglomeracija Sućuraj u odnosu na postojeće i planirane zahvate (PPSDŽ – korištenje i namjena

površina)





2.2. KLIMATOLOŠKA I METEOROLOŠKA OBILJEŽJA ZAHVATA

Šire područje lokacije zahvata prema Koppenovoj klasifikaciji pripada tipu Csa klime (klima masline), u kojoj je suho razdoblje u toplom dijelu godine. Najsuši mjesec ima manje od 40mm oborine i manje od trećine najkišovitijeg mjeseca u hladnom dijelu godine (s), a u većem dijelu toga područja također se javljaju dva maksimuma oborine (x"). U svrhu prikaza osnovnih klimatskih parametara šireg predmetnog područja, korišteni su podaci srednjih mjesečnih vrijednosti meteorološke postaje Hvar, za vremensko razdoblje od 1858. - 2016. godine. Unutar razmatranog vremenskog razdoblja (1858.-2016.) apsolutni maksimum ili najveća izmjerena temperatura na meteorološkoj postaji Hvar, zabilježena je u kolovozu 1956. godine a iznosila je 37,7 °C. Najniža temperaturna vrijednost (apsolutni minimum) izmjerena je u veljači 1942.g., a iznosila je -7,0°C. Temeljem srednjih mjesečnih temperaturnih vrijednosti (Srednja (C°)) možemo zaključiti da je kolovoz najtopliji mjesec u godini, a siječanj najhladniji mjesec u godini. Vlažni dio godine odnosi se na period od svibnja do studenog, kao i najveći broj kišnih dana. Najveća prosječna količine oborina (kiše) zabiljezena je u lipnju (96,1 mm), a najmanja količina oborina u veljači (42,7 mm). Projicirane promjene temperature zraka Prema rezultatima RegCM-a za područje Hrvatske, srednjak ansambla simulacija upućuje na povećanje temperature zraka u oba razdoblja i u svim sezonama. Amplituda porasta veća je u drugom nego u prvom razdoblju, ali je statistički značajna u oba razdoblja. Povećanje srednje dnevne temperature zraka veće je ljeti (lipanj-kolovoz) nego zimi (prosinac-veljača). U prvom razdoblju buduće klime (2011-2040) na području Hrvatske zimi se očekuje porast temperature do 0.6°C, a ljeti do 1°C (Branković i sur. 2012).

Slika 2.2.1.: Promjena prizemne temperature zraka (u °C) u Hrvatskoj u razdoblju 2011-2040. u odnosu na razdoblje 1961-1990. za zimu (lijevo) i ljeto (desno).

U drugom razdoblju buduće klime (2041-2070) očekivana amplituda porasta u Hrvatskoj zimi iznosi do 2°C u kontinentalnom dijelu i do 1.6°C na jugu, a Ijeti do 2.4°C u kontinentalnom dijelu Hrvatske, odnosno do 3°C u priobalnom pojasu (Branković i sur. 2010).





Slika 2.2.2.: Promjena prizemne temperature zraka (u °C) u Hrvatskoj u razdoblju 2041-2070. u odnosu na razdoblje 1961-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno).

Projicirane promjene oborine Promjene količine oborine u blizoj budućnosti (2011-2040) su vrlo male i ograničene samo na manja područja te variraju u predznaku ovisno o sezoni. Najveća promjena oborine, prema A2 scenariju, može se očekivati na Jadranu u jesen kada RegCM upućuje na smanjenje oborine s maksimumom od približno 45-50 mm na južnom dijelu Jadrana. Međutim, ovo smanjenje jesenske količine oborine nije statistički značajno.

Slika 2.2.3.: Promjena oborine u Hrvatskoj (u mm/dan) u razdoblju 2011-2040. u odnosu na razdoblje 1961-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za jesen.

U drugom razdoblju buduće klime (2041-2070) promjene oborine u Hrvatskoj su nešto jače izražene. Tako se Ijeti u gorskoj Hrvatskoj te u obalnom području očekuje smanjenje oborine. Smanjenja dosižu vrijednost od 45-50 mm i statistički su značajna. Zimi se može očekivati povećanje oborine u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te na Jadranu, međutim to povećanje nije statisticki značajno.

-2.4 -2 -16 -1.2 -08 -04 04 08 1 2 1 6 2 24





Slika 2.2.4.: Promjena oborine u Hrvatskoj (u mm/dan) u razdoblju 2041-2070. u odnosu na razdoblje 1961-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno).

Otok Hvar tijekom godine prime malo padalina, svega do 800 mm. Padalina je najviše u hladnom dijelu godine i uglavnom je to kiša. Snijeg padne u prosjeku svakih dvadeset godina.

Klimatska posebnost ovog područja je velika insolacija. Otok Hvar ima ukupno 2718 sunčanih sati godišnje.

Vjetrovi imaju odlučujući utjecaj na lokalne klimatske prilike otoka Hvara. Najučestaliji vjetrovi koji pušu su bura, jugo i maestral. Zahvaljujući iznenadnim, povremenim i kratkotrajnim prodorima hladnog zraka s kopna, temperatura zraka zna pasti i ispod 0°C, prosječno sedam puta u godini. Maestral, s druge strane, ublažava danje vrućine te su ljetne temperature podnošljivije. Od listopada do svibnja značajna je izmjena sjevernih i južnih vjetrova, dok ljeti puše najčešće zapadnjak. Česti su vjetrovi male i srednje jačine, dok jaki vjetrovi (od 6 bofora naviše) pušu prosječno tek 30 dana u godini i to najčešće zimi.





2.3. HIDROLOŠKA OBILJEŽJA

VODE I VODNA TIJELA

ZONE SANITARNE ZAŠTITE IZVORIŠTA

Zahvat se ne nalazi u zonama sanitarne zaštite.

OSJETLJIVOST PODRUČJA

Osjetljivost područja u RH određena je Odlukom o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10 i 141/15). Zahvat se nalazi u području dva sliva osjetljivog područja i to:

OZNAKA ID PODRUČJA NAZIV PODRUČJA

KRITERIJ ODREĐIVANJA

OSJETLJIVOSTI

PODRUČJA

ONEČIŠĆUJUĆA TVAR

ČIJE SE ISPUŠTANJE

OGRANIČAVA

20. 61011019 Starigradski zaljev 1 dušik, fosfor

21. 61011020 Luka Vrboska 1 dušik, fosfor

Tablica 2.3.1. Osjetljiva područja na području zahvata (prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10 I 141/15)

Slika 2.3.1. Osjetljiva područja na kojima se nalaze dijelovi predmetnog zahata

(prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10 I 141/15))





VODNA TIJELA

Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/2016) cijelo područje se nalazi na grupiranom vodnom tijelu podzemne vode JOGN_13 Jadranski otoci.

Slika 2.3.2. Zahvat na grupiranom vodnom tijelu JOGN_13 Jadranski otoci (prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/2016))

Stanje tijela podzemne vode JOGN_13 Jadranski otoci:

STANJE PROCJENA STANJA

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Tablica 2.3.2. Stanje grupiranog vodnog tijela JOGN_13 Jadranski otoci (prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/2016))

RIZICI OD POPLAVA

Na karti opasnosti od poplava (Slike 2.3.3. i 2.3.4.) prikazane su mogućnosti razvoja određenih poplavnih scenarija i to po vjerojatnosti pojavljivanja. Dijelovi zahvata su planirani u području s malom, srednjom i velikom vjerojatnosti plavljenja i to na području grada Starog Grada i Jelse. Na ostalim dijelovima zahvata nema rizika od poplava.





Slika 2.3.3. Karta opasnosti od poplava na području Starog Grada (prema Planu upravljanja vodnim područjima 2022.-2027.)

Slika 2.3.4. Karta opasnosti od poplava na području Jelse (prema Planu upravljanja vodnim područjima 2022.-2027.)





2.4. BIOEKOLOŠKE ZNAČAJKE

Staništa

Na području zahvata, prema dostupnim kartama staništa RH (karta kopnenih nešumskih staništa

RH (2016.g.) i karta kopnenih staništa RH (2004.g.)), nalaze se stanišni tipovi:

NKS ime NKS kod

Požarišta B.3.1.

Eu – i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci raščice C.3.6.1.

Istočnojadranski bušici D.3.4.2.

Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike E.8.2.

Površine stjenovitih obala pod halofitima F.4.1.

Naselja posidonije G.3.5.

Infralitoralna čvrsta dna i stijene G.3.6.

Zapuštene poljoprivredne površine I.1.8.

Mozaici kultiviranih površina I.2.1.

Maslinici I.5.2.

Vinogradi I.5.3.

Izgrađena I industrijska staništa J.

Tablica 2.4.1. Stanišni tipovi na području zahvata (prema karti kopnenih nešumskih staništa RH (2016.g.) i prema karti kopnenih staništa RH (2004.g.)

Od navedenih stanišnih tipova prisutnih unutar šireg područja zahvata, ugroženi i rijetki stanišni tipovi (Pravilnik o popisu staništa, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14), Prilog II.) su: • C.3.6.1. Eu – i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci raščice • F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima • G.3.5. Naselja posidonije • G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene





Slika 2.4.1.: Karta staništa na području aglomeracja Hvar i Stari Grad

Slika 2.4.2: Karta staništa na području aglomeracje Jelsa





Slika 2.4.3: Karta staništa na području aglomeracje Sućuraj

Slike 2.4.1. – 2.4.3.: Karta staništa na području zahvata (karta kopnenih nešumskih staništa RH (2016.g.) i

karta kopnenih staništa RH (2004.g.))





2.5. ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE

Dio planiranog zahvata se nalazi unutar zaštićenih područja prirode definiranih Zakonom o zaštiti prirode (NN80/13, 15/18, 14/19, 127/19) u kategoriji značajnog krajobraza Paklinski otoci.

Ostali dijelovi planiranog zahvata se ne nalaze unutar zaštićenih područja prirode definiranih Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19). Najbliža zaštićena područja su:

Značajni krajobraz Zečevo (oko 1,5 km sjeverno od najbliže točke planiranog zahvata)

Značajni krajobraz Šćedro (oko 4,1 km južno od najbliže točke planiranog zahvata),

Slika 2.5.1.: Zaštićena područja prirode – značajni krajobraz Paklinski otoci

Ekološka mreža

Otok Hvar dio je Europske ekološke mreže Natura 2000. Područja o očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) na kojima se nalazi predmetni zahvat su:

HR2001343 Područje oko špilje Duboška pazuha HR2001338 Područje oko špilje u uvali Pišćena HR2001425 Hvar – od Prapratna do Karnjakuše HR2001427 Hvar – šume oko Starigrada HR2001428 Hvar – od Maslinice do Grebišća HR3000095 Pakleni otoci

Područje očuvanja značajno za ptice (POP) na kojem se nalazi predmetni zahvat je:

HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac

ZEČEVO

ŠĆEDRO

PAKLINSKI OTOCI





Stanišni tipovi (POVS)karakteristični za područja ekološke mreže na području zahvata:

PODRUČJE

EM NAZIV STANIŠTA

ŠIFRA

STANIŠNOG

TIPA

CILJEVI OČUVANJA /

POKRIVENOST (ha)

CILJEVI OČUVANJA /

ŠPILJE (broj)

HR2001343

Područje oko

špilje

Duboška

pazuha

Eumediteranski

travnjaci Thero-

Brachypodietea

6220 800

Špilje I jame zatvorene za

javnost 8310 1

Vazdazelene šume česmine

(Quercus ilex) 9340 1272

Mediteranske šume

endemičnih borova 9540 1006

HR2001338

Područje oko

špilje u uvali

Pišćena

Eumediteranski

travnjaci Thero-

Brachypodietea

6220

Očuvano 20 ha postojeće

površine stanišnog tipa koji

dolazi samostalno te 1280

ha u kompleksu sa drugim

stanišnim tipovima

Mediteranske šume

endemičnih borova 9540


površine stanišnog tipa

HR2001425

Hvar – od

Prapratna do

Karnjakuše

Preplavljene ili dijelom

preplavljene morske spilje 8330 1



Mediteranske šume


HR2001427

Hvar – šume

oko

Starigrada


(Quercus ilex) 9340



HR2001428

Hvar – od

Maslinice do

Grebišća


preplavljene morske spilje 8330 1



Mediteranske šume


HR3000095

Pakleni otoci

Naselja posidonije

(Posidonion oceanicae) 1120



Pješčana dna trajno

prekrivena morem 1110

Očuvano 1450 ha

postojeće površine

stanišnog tipa

Muljevita i pješčana dna

izloženih zraku za vrijeme

oseke

1140 Očuvano 0,05 ha postojeće


Grebeni 1170








preplavljene morske špilje 8330

Očuvana jedna morska

špilja (Špilja kod

otočića Gojca) i jedna

anhijalina krška špilja

(Vodeni rat)

Tablica 2.5.1. Stanišni tipovi POVS na području zahvata

Vrste (POVS) karakteristične za područja ekološke mreže na području zahvata:

PODRUČJE EM NAZIV VRSTE

ZNANSTVENI NAZIV VRSTE

GRUPA VRSTA POPULACIJA

HR2001343 Područje oko špilje Duboška pazuha

riđi šišmiš Myotis emarginatus M R B

HR2001338 Područje oko špilje u uvali Pišćena

oštrouhi

šišmiš Myotis blythii M C

HR2001425 Hvar – od Prapratna do Karnjakuše

veliki

potkovnjak

Rhinolophus

ferrumequinum M C

Legenda:

Grupa: A = vodozemci, B = ptice, F = ribe, I = beskralješnjaci, M = sisavci, P = biljke, R = gmazovi

Vrsta: p = trajna, r = reprodukcija, c = koncentracija, w = zimovanje

Populacija (Veličina i gustoća populacije vrsta prisutnih na lokalitetu u odnosu na populacije prisutne unutar nacionalnog teritorija): A =

>15%, B = 2-15%, C = <2%, D = nije značajno populacija

Tablica 2.5.2. Ciljne vrste na području zahvata

Područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac zauzima površinu od 82582,1602 ha koja se proteže od otoka Hvara, istočnog dijela otoka Korčule i poluotoka Pelješac, a obuhvaća i otočiće izmedu Korčule i Pelješca. Za ovo područje je izdvojeno dvadeset ciljnih ptičjih vrsta (Tablica 2.5.3.) među kojima su najviše zastupljene gnjezdarice, a u nešto manjoj mjeri zimovalice i preletnice. Ovo područje ističe se po značajnim populacijama sredozemnog galeba (Larus audouinii) (13% nacionalne populacije) i legna (Caprimulgus europaeus) (11% nacionalne populacije).

KATEGORIJA ZA CILJNU

VRSTU

NAZIV VRSTE ZNANSTVENI / HRVATSKI

STATUS VRSTE

G gnjezdarica

STATUS VRSTE

P preletnica

STATUS VRSTE

Z zimovalica

1 Alectoris graeca / jarebica kamenjarka G

1 Anthus campestris / primorska trepteljka G

1 Aquila chrysaetos / suri orao G

1 Bubo bubo / ušara G

1 Caprimulgus europaeus / leganj G

1 Circaetus gallicus / zmijar G

1 Circus cyaneus / eja strnjarica Z

1 Falco columbarius / mali sokol Z

1 Falco peregrinus / sivi sokol G

1 Gavia arctica / crnogrli plijenor Z

1 Gavia stellate / crvenogrli plijenor Z

1 Grus grus / ždral P





1 Hippolais olivetorum¸/ voljić maslinar G

1 Lanius collurio / rusi svračak G

1 Larus audouinii / sredozemni galeb G

1 Lullula arborea / ševa krunica G

1 Pernis apivorus / škanjac osaš P

1 Phalacrocorax aristotelis desmarestii / morski vranac

G

1 Sterna hirundo / crvenokljuna čigra G

1 Sterna sandvicensis / dugokljuna čigra Z

Tablica 2.5.3.: Ciljne vrste ptica POP HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac

Slika 2.5.2: Područje ekološke mreže na području obuhvata zahvata

Slika 2.5.3.: Područje ekološke mreže u zoni aglomeracija Hvar i Stari Grad

HR2001429

HR2001338

HR3000095

HR2001427

HR2001428

HR1000036





Slika 2.5.4.: Područje ekološke mreže u zoni aglomeracije Jelsa

Slika 2.5.5.: Područje ekološke mreže u zoni aglomeracije Sućuraj

HR2001343

HR2001425 HR2001428

HR2001427

HR1000036

HR1000036





2.6. KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA

Prema podacima dostupnim na službenim stranicama Ministarstva kulture RH, na širem području

zahvata registrirana su zaštićena kulturna dobra prema popisu (tablica 5.5.1.)

Registarsk

i broj Naziv kulturnog dobra Adresa Vrsta Pravni status

Z-45 Antički brodolom Hvar Arheologija Zaštićeno kulturno dobro


Z-64 Antički brodolom Velo Grablje Arheologija Zaštićeno kulturno dobro





Z-230 Novovjekovni brodolom Hvar Arheologija Zaštićeno kulturno dobro

Z-231 Antički brodolom Vrboska Arheologija Zaštićeno kulturno dobro

Z-1835 Hvarska čipka od niti agave Hvar Nematerijalna Zaštićeno kulturno dobro

Z-3827 Kulturni krajolik Starogradsko polje Stari Grad Kulturni krajolik Zaštićeno kulturno dobro

Z-3909 Umijeće pripreme tradicijske slastice starogrojski paprenjok Stari Grad Nematerijalna

Zaštićeno kulturno dobro

Z-4648 Ruralna cjelina Velo Grablje Velo Grablje Kulturnopovijesna cjelina


RST-0454-1970. Crkva sv. Vida Velo Grablje, ULICA VORDIŠĆE 2

Nepokretna pojedinačna


RST-0527-1971. Pustinjački stan sa crkvom Sveta Nedjelja



Z-5144 Palača Radošević (Vukašinović-Dojmi) Hvar, ULICA VICKA BUTOROVIĆA 2



Z-6669 Kuća Gargurić Hvar, ULICA GRGE NOVAKA 11 , Hvar, ULICA GRGE NOVAKA 13



Z-5109 Kuća Machiedo Hvar, OBALA RIVA 15 Nepokretna pojedinačna


Z-5148 Kuća Stanušić-Bibić Hvar, ULICA GRGURA BUČIĆA 2 , Hvar, ULICA KROZ BURAK 33



Z-6628 Kompleks kuća Gazarović Hvar, ULICA PETRA HEKTOROVIĆA 3 , Hvar, ULICA FRANE PRIMIJA 2



Z-5150 Kuća Barišić Hvar, OBALA RIVA 11 Nepokretna pojedinačna


Z-6586 Kuća biskupa Tome Tomassinija (gotička kuća Strossmayer) Hvar, ULICA MARIJE MARIČIĆ 1



Z-5157 Tvrđava "Napoljun" (Napoleon) Hvar, PUT POLJUNA 1 , Hvar, PUT POLJUNA 3



Z-5108 Gradske zidine Hvar Nepokretna pojedinačna


Z-5167 Luka "Mandrač" Hvar, TRG SVETOG STJEPANA , Hvar, PARK VELI ĐARDIN



Z-6395 Obala Fabrika Hvar Nepokretna pojedinačna


Z-6362 Tvrđava Fortica Hvar, ULICA BISKUPA JURJA Nepokretna Zaštićeno





DUBOKOVIĆA 80 pojedinačna kulturno dobro

Z-6442 Loža i kula-sat Hvar, TRG SVETOG STJEPANA 6 Nepokretna pojedinačna


Z-6648 Kuće Zaninović Hvar, ULICA MARIJE MARIČIĆ 17 Nepokretna pojedinačna


Z-6357 Palača Paladini zimska Hvar, ULICA PETRA HEKTOROVIĆA 4



Z-5143 Kuća Fazanić Hvar, TRG SVETOG STJEPANA 27A, Hvar, TRG SVETOG STJEPANA 27



Z-6660 Kuća Barbić Hvar, ULICA MATIJA IVANIĆA 12 Nepokretna pojedinačna


Z-6432 Baterija Andreas na Križnome ratu Hvar, ULICA PETRA KASANDRIĆA 17



Z-6641 Kuća Užižić (Hektorović) i kuća Jakšić Hvar, ULICA KROZ GRODU 5



Z-6697 Kuća Vučetić Hvar, ULICA MARIJE MARIČIĆ 16 Nepokretna pojedinačna


Z-5142 Kuća Rosso Hvar, ULICA KROZ BURAK 24 Nepokretna pojedinačna


RST-0762-1974. Kuća Matković

Hvar, ULICA KROZ BURAK 26 , Hvar, ULICA BRAĆE BIBIĆ 15



Z-6893 Kuća Vučetić Hvar, ULICA KROZ BURAK 39 Nepokretna pojedinačna


Z-5146 Kuća Marchi (Stajlić)

Hvar, ULICA KROZ BURAK 43 , Hvar, ULICA HVARSKIH BRATOVŠTINA 1



Z-6674 Kuća Domančić Hvar, ULICA MARIJE MARIČIĆ 9 Nepokretna pojedinačna


Z-5149 Kuća Bučić Hvar, ULICA KROZ BURAK 41 Nepokretna pojedinačna


RST-0612-1971. Kuća Padovan Hvar, ULICA KROZ BURAK 30



Z-6471 Vojna promatračnica Smokovik Hvar, ULICA SMOKOVNIK 1 Nepokretna pojedinačna


Z-6890 Vila Marchi Hvar, ULICA KROZ BURAK 63 Nepokretna pojedinačna


Z-6673 Kuća uz crkvu Gospe Anuncijate Hvar, ULICA KROZ BURAK 23 Nepokretna pojedinačna


Z-6754 Kuća Mihovilčević Hvar, ULICA NIKE KARKOVIĆA 18 Nepokretna pojedinačna


Z-6704 Kuća Maričić Hvar, ULICA FRANE PRIMIJA 4 Nepokretna pojedinačna


Z-6892 Kuća Matijević Hvar, ULICA GRGE NOVAKA 9 Nepokretna pojedinačna


RST-0916-1976. Kuća Bibić Hvar, ULICA KROZ BURAK



Z-5154 Kuća Marić Hvar, ULICA BRAĆE BIBIĆ 11 Nepokretna pojedinačna


Z-6889 Kuća Vučetić Hvar, ULICA KROZ BURAK 47 Nepokretna pojedinačna


Z-6431 Zgrada Macela Hvar, ŠETALIŠTE PUT KRIŽA 2 Nepokretna pojedinačna


Z-5810 Crkva sv. Nikole na groblju Hvar, ULICA ŠIME BUZOLIĆ TOME 19A



Z-6412 Ostatci utvrde Grad Jelsa Nepokretna pojedinačna


Z-6479 Svjetionik Pokonji Dol Hvar Nepokretna pojedinačna


Z-6448 Crkva sv. Klementa Hvar, ULICA VLAKA 15 Nepokretna pojedinačna


Z-5805 Sklop crkve sv. Magdalene s arheološkim nalazištem Hvar,







Z-5868 Crkva "Zvijezda mora" Hvar, OBALA FABRIKA 37 Nepokretna pojedinačna


Z-6013 Bivši hospicij i tvrđava Veneranda

Hvar, ULICA DINKA KOVAČEVIĆA 3 , Hvar, ULICA DINKA KOVAČEVIĆA 3A



Z-6773 Zvonik i ostatci crkve sv. Marka Hvar, ULICA SVETI MARAK 16 Nepokretna pojedinačna


Z-5875 Ruševni ostaci crkve sv. Pelegrina Hvar, Nepokretna pojedinačna


Z-5044 Crkva sv. Kuzme i Damjana Hvar, ULICA MARIJE MARIČIĆ 2 Nepokretna pojedinačna


Z-6710 Crkva sv. Ivana Krstitelja Hvar, ULICA DUHA SVETEGA Nepokretna pojedinačna


Z-5091 Franjevački samostan Gospe od Milosti Hvar, ŠETALIŠTE PUT KRIŽA 15



Z-5817 Crkva sv. Roka Hvar, ULICA SVETI MARAK 14 Nepokretna pojedinačna


Z-5560 Kulturno-povijesna cjelina grada Hvara Hvar

Kulturnopovijesna cjelina


Z-5705 Kulturno-povijesna urbanistička cjelina Jelse Jelsa



Z-7070 Urbanistička cjelina naselja Vrboska Vrboska Kulturnopovijesna cjelina


Z-6685 Trg Škor Stari Grad Nepokretna pojedinačna


Z-5098 Urbanistička cjelina Stari Grad Stari Grad Kulturnopovijesna cjelina


Z-5726 Kulturno-povijesna cjelina naselja Sućuraj Sućuraj,



RST-1028 Uvala Vira - prapovijesne gomile Hvar Arheologija Zaštićeno kulturno dobro

Z-5156 Hidroarheološko nalazište Sućuraj Arheologija Zaštićeno kulturno dobro

Z-4945 Kula Obradić-Bevilaqua (danas Machiedo) Gromin Dolac, GROMIN DOLAC 8



Z-4872 Crkva sv. Ivana Jelsa, TRG SV. IVANA 10 Nepokretna pojedinačna


Z-4946 Svjetionik Sućuraj, PUT LUČICE 2 Nepokretna pojedinačna


Z-5037 Crkva sv. Duha Hvar, ULICA DUHA SVETEGA 8 Nepokretna pojedinačna


Z-5145 Kuća Maričić-Domančić Hvar, ULICA KROZ BURAK 12 Nepokretna pojedinačna


Z-5084 Katedrala sv. Stjepana Pape Hvar, TRG SVETOG STJEPANA 26 Nepokretna pojedinačna


Z-6863 Kuća Bracanović i kuća uz bunar u Grodi

Hvar, ULICA MARIJE MARIČIĆ 20 , Hvar, ULICA MARIJE MARIČIĆ 22



Z-4788 Crkva sv. Petra Vrboska, VRBOSKA 501 Nepokretna pojedinačna


Z-6860 Zgrada bivšeg hotela "Slavija" Hvar, OBALA RIVA 27 Nepokretna pojedinačna


Z-6841 Palača Ivanić Hvar, ULICA SKALINE OD GOJAVE 9 Nepokretna pojedinačna


Z-5610 Arheološko nalazište Grapčeva špilja Jelsa Arheologija


Z-5794 Arheološko nalazište Markova špilja Hvar Arheologija Zaštićeno kulturno dobro

Z-5698 Ostaci brodoloma parobroda Dubrovnik Sućuraj Arheologija


Z-5770 Ostaci brodoloma ispred uvale Lučišće Hvar Arheologija


Z-5829 Sklop građevina na otočiću Hvar, Nepokretna Zaštićeno





Galešniku pojedinačna kulturno dobro

Z-6301 Ljetnikovac Hanibala Lucića Hvar, ULICA HANIBALA LUCIĆA 8 Nepokretna pojedinačna


Z-6397

Crkva Gospe Anuncijate (Navještenja Blažene Djevice Marije) Hvar, ULICA KROZ BURAK 21



Z-6430 Antička vila u uvali Soline na otoku sv. Klementu Hvar Arheologija


Z-6527

Ostatci potonulog američkog aviona B-24 Liberator iz Drugoga svjetskog rata, koji se nalaze se u kanalu između Hvara i Pelješca Sućuraj Arheologija


Z-6650 Kuća Jakša

Hvar, ULICA DR. MATE MILIČIĆA 15, Hvar, ULICA DR. MATE MILIČIĆA 17



Z-6755 Kuća Bartučević Hvar, ULICA NIKE KARKOVIĆA 12 Nepokretna pojedinačna


Z-6888 Sklop kuća uz crkvu sv. Ivana Hvar Nepokretna pojedinačna


Z-6902 Arheološka zona grada Hvara Hvar Arheologija Zaštićeno kulturno dobro

Z-6963 Zgrada bivše mletačke bolnice Hvar, OBALA FABRIKA 35 Nepokretna pojedinačna


Z-6973 Bunar na Pjaci Hvar, TRG SVETOG STJEPANA Nepokretna pojedinačna


Z-6975 Bunar u Grodi Hvar, ULICA MARIJE MARIČIĆ 16 Nepokretna pojedinačna


Z-6974 Gornji bunar na Dolcu Hvar, TRG MARKA MILIČIĆA Nepokretna pojedinačna


Tablica 2.6.1. Zaštićena kulturna dobra na širem području zahvata koja se nalaze u online Registru kulturnih

dobara

Dio zahvata planiran je u zonama naselja, te se nalazi u sklopu zaštićenih kulturnih dobara pod

registarskim brojevima:

- Z 6902 – Arheološka zona grada Hvara

- Z 5705 – Kulturno – povijesna urbanistička cjelina Jelse

- Z 7070 – Urbanistička cjelina naselja Vrboska

- Z 5098 – Urbanistička cjelina Stari Grad

- Z 4478 – Ruralna cjelina Malo Grablje

Na pojedinim mjestima dijelovi zahvata prolaze neposredno uz pojedinačna kulturna dobra unutar

gore navedenih cjelina.

Od ostalih pojedinačnih kulturnih dobara izvan ruralnih/urbanih cjelina, najbliže zahvatu nalazi se

kulturno dobro pod brojem Z 6631 Crkva Gospe od Zdravlja na udaljenosti cca 20 m.

Najznačajnije kulturno dobro je kulturni krajolik Starogradsko polje koje je u srpnju 2008. uvršteno u UNESCO popis svjetske kulturne baštine.

Starogradsko polje je plodna ravnica na središnjem dijelu otoka Hvara. Na mjestu Starog Grada 384. god. grčki kolonisti s otoka Parosa osnovali su koloniju Pharos, a polje podijelili među sobom u 75 jednakih parcela - chora, vel. 181 x 905 m. Struktura polja zadana grčkom podjelom sačuvala se u kamenim suhozidima koji označavaju međe čestica te su se sve kasnije podjele zemlje odvijale unutar osnovnih grčkih čestica, a fizički su se obilježavale na isti nacin - suhozidnim međama. Starogradsko polje je kroz cijelu svoju povijest zadržalo agrarni karakter i u njemu su nataloženi





slojevi svih kultura koje su svoju egzistenciju gradile na činjenici da su neko vrijeme bile u njegovom posjedu.

Slika 2.6.1: Granica Starogradskog polja





3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

3.1. UTJECAJI TIJEKOM IZGRADNJE

3.1.1. Utjecaj na kvalitetu zraka

Posljedica izgradnje planiranog zahvata može biti povećana emisija prašine uslijed zemljanih i

drugih radova na gradilištu (izgradnja kopnenih dionica). Povećano stvaranje prašine koju raznosi

vjetar može uzrokovati i onečišćenje atmosfere (ugljični dioksid, ugljik monoksid, dušikovi oksidi,

sumpor dioksid, organski ugljikovodici) u neposrednom okolišu gradilišta. Onečišćenje atmosfere i

povećano stvaranje prašine mogu uzrokovati i vozila koja dovoze ili odvoze potreban materijal.

Intenzitet ovog onečišćenja ovisi o jačini vjetra i oborinama.

Tijekom izvođenja zemljanih radova i skladištenja zemljanog materijala na privremena odlagališta,

moguće je kod obilnih i dugotrajnih oborina ispiranje iskopanog tla.

Ovaj utjecaj je negativan, kratkotrajan i lokalnog karaktera.

3.1.2. Utjecaj klimatskih promjena

Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Tijekom građevinskih radova koristit će se razna mehanizacija čijim će radom doći do povećanih

emisija stakleničkih plinova (ugljikov (IV) oksid, dušikovi oksidi, sumporov (IV) oksid). Zbog niskih

vrijednosti emisija stakleničkih plinova te činjenice da će korištenje strojeva i vozila biti lokalnog

karaktera i vremenski ograničeno, neće biti negativnog utjecaja zahvata na klimatske promjene.

3.1.3. Utjecaj na tlo

Većina predmetnog zahvata gradit će se u naseljenim područjima unutar koridora postojećih

prometnica, tako da neće doci do prenamjene zemljišta. Dio koji nije u naseljima položen je u

terenu, pa isto ne iziskuje prenamjenu zemljišta.

Tijekom građenja onečišćenje tla može nastati uslijed rasipanja materijala s vozila na područje

gradilišta. Daljnje onečišćenje tla može nastati u slučaju odlaganja viška iskopa, neupotrijebljenog i

otpadnog materijala na tlo koje nije službeno predviđeno za odlaganje.

Dodatno onečišćenje tla može nastati u slučaju odlaganja viška iskopa na zemljište, koje nije

određeno i pripremljeno kao odlagalište. Onečišćenje tla može nastati i uslijed primjene gradiva

topivih u vodi, ako takva gradiva sadrže štetne tvari, kao i od raznih vrsta otpada koji se stvara na

gradilištu. Otpad koji nastaje tijekom građenja, kao što je višak iskopa, otpad betona, drveta i

drugih materijala, zatim ambalaža i ambalažni otpad, osim estetskog utjecaja, može imati i utjecaj i

na onečišćenje podzemnih voda.

Dobrom organizacijom gradilišta, prema projektu organizacije gradilišta u skladu sa zakonskim

propisima i uvjetima nadležnih tijela u postupku izdavanja lokacijske dozvole, navedeni negativni

utjecaji će se svesti na najmanju moguću mjeru, a mogućnost njihovog pojavljivanja je ograničena

trajanjem izvođenja radova.

Ovaj je utjecaj negativan, kratkotrajan i izrazito lokalnog karaktera, te se može okarakterizirati kao

zanemariv.

3.1.4. Utjecaj na vode

Na području zahvata nema stalnih niti povremenih vodotoka, te se utjecaj tijekom izgradnje odnosi na radove koji se odvijaju neposredno uz obalu mora.





Utjecaj na more u kontaktnom i širem području zahvata može nastati uslijed: - nepostojanja odgovarajućeg rješenja za sanitarne otpadne vode za potrebe gradilišta, - punjenja transportnih sredstava gorivom, odnosno nužnih popravaka na prostoru s kojeg je

moguća odvodnja, a čišćenje nije osigurano suhim postupkom, - izlijevanja goriva i/ili maziva za strojeve i vozila te njihovog curenja.

Tijekom izgradnje, u dijelovima gdje se radovi odvijaju uz samu obalu mora, može doći do emisija prašine u uskom pojasu obale.

Dijelovi zahvata koja su u području rizika od poplava (područje Starog Grada i Jelse) neće biti ugroženi uz pravilan način zaštite rovova s materijalima koji sprečavaju ispiranje sitnog materijala u slučaju poplava, te obetoniravanje okana.

Utjecaj se zbog privremenog trajanja izgradnje i uskog prostora rasprostiranja ocjenjuje kao neznatan.

3.1.5. Utjecaj na bioekološke značajke

Glavni negativni utjecaji na floru i faunu za vrijeme izgradnje planiranog zahvata odnose se na

trajni i privremni gubitak tla i pojedinih stanišnih tipova.

Svi predmetni cjevovodi, pripadajuća okna i crpne stanice bit će položeni ispod površine terena, a

na površini će biti vidljivi samo poklopci na oknima, te su većinom smješteni u javnim prometnim

površinama tako da neće doći do prenamjene postojećih stanišnih tipova, te je utjecaj lokalan,

kratkotrajan, te slabog intenziteta.

Prilikom izgradnje kopnenog dijela cjevovoda koji se ne nalazi u naseljima doći će do krčenja

kopnenih staništa, ali samo u pojasu ograničenom na trasu cjevovoda (širina pojasa uklanjanja

vegetacije zbog zahvata i radova iznosi oko 5 m).

Tijekom građevinskih radova na tim lokacijama očekuje se lokaliziran, kratkotrajan, slab do

zanemariv utjecaj zbog vibracija tla, buke i širenja prašine. S obzirom da se kopneni dio

cjevovoda postavlja u obliku podzemnog cjevovoda, a na površini će biti vidljivi samo poklopci na

oknima neće doći do trajne prenamjene kopnenih staništa te se stoga, poslije određenog

vremenskog razdoblja nakon završetka radova, očekuje potpuna i spontana obnova prethodno

prisutne vegetacije na predmetnom području.

Može se zaključiti da će utjecaj na kopnena staništa, prilikom izgradnje kopnenog dijela

cjevovoda, biti lokaliziran i kratkotrajan te slabog intenziteta.

Dio zahvata koji se odnosi na podmorski cjevovod od obale do morske dubine od oko 15 m izvest

će se ukopavanjem u obalu, odnosno morsko dno. Pritom će doći, prema podacima iz dostupne

Karte staništa RH, do oštećenja stanišnog tipa obale G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene

(grebeni) i G.3.5. Naselja Posidonije. Prilikom radova očekuju se utjecaji u obliku oštećenja

navedenih stanišnih tipova, privremene buke i vibracija te podizanja čestica sedimenta.

Ovi utjecaji bit će kratkotrajni i lokalizirani uz zonu iskapanja. Poslije određenog vremenskog

razdoblja, nakon završetka radova, očekuje se spontana djelomična obnova karakteristika

prethodno prisutnog stanišnog tipa.

Iz svega toga se može zaključiti da će doći do kratkotrajnog ograničenog utjecaja, te se stoga ne

očekuje značajan negativni utjecaj na ove stanišne tipove u širem području planiranog zahvata.





3.1.6. Utjecaj na zaštićena područja

Dio zahvata nalazi se u u značajnom krajobrazu “Paklinski otoci”.

Kao što je već ranije navedeno, kopneni dio predmetnog zahvata se nalazi u cijelosti ispod

površine terena, a na površini će biti vidljivi samo poklopci na oknima. Nakon zatrpavanja

cjevovoda zauzeta površina bit će privedena prvobitnoj namjeni.

Podmorski dio zahvata će cijelom svojom dužinom biti položeni u more, na dno ili u rov na dnu.

Može se zaključiti da tijekom izgradnje zahvata neće doći do značajnog negativnog utjecaja na

zaštićena područja prirode.

S obzirom na veliku udaljenost Značajnih krajobraza Zečevo i Šćedro od planiranog zahvata može

se isključiti negativan utjecaj na ta zaštićena područja.

3.1.7. Utjecaj na ekološku mrežu

Radovi za predmetne zahvate se izvode djelomično unutar područja ekološke mreže

Područja o očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) na kojima se djelomično nalazi predmetni zahvat su: HR2001343 Područje oko špilje Duboška pazuha HR2001338 Područje oko špilje u uvali Pišćena HR2001425 Hvar – od Prapratna do Karnjakuše HR2001427 Hvar – šume oko Starigrada HR2001428 Hvar – od Maslinice do Grebišća HR3000095 Pakleni otoci Područje očuvanja značajno za ptice (POP) na kojem se djelomično nalazi predmetni zahvat je HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac S obzirom da je većina zahvata položena ispod zemlje i smještena u javnim prometnim

površinama, tijekom izgradnje neće doći do značajnog negativnog utjecaja na ciljeve očuvanja te

cjelovitost relevantnih područja ekološke mreže za planirani zahvat.

Iz istog razloga, utjecaj tijekom gradnje na područje očuvanja značajno za ptice ((POP)

HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac ) je kratkotrajan i privremen.

Dio zahvata smješten pod morem se nalazi u području pod identifikacijskim brojem HR3000095

naziva Pakleni otoci. Staništa unutar navedenog područja koja su direktno pod utjecajem zahvata

su naselja Posidonije i grebeni.

S obzirom da je površina zauzimanja zahvatom navedenih staništa relativno mala u odnosu na

ukupnu površinu, doći će do slabog i ograničenog utjecaja, te se ne očekuje značajni negativni

utjecaj na ciljeve očuvanja te cjelovitost relevantnih područja ekološke mreže za planirani zahvat.

3.1.8. Utjecaj na kulturnu baštinu

Dijelovi zahvata koji prolaze kroz ruralne/urbane cjeline, a koje se nalaze u sklopu zaštićenih

kulturnih dobara pod registarskim brojevima:

- Z 6902 – Arheološka zona grada Hvara

- Z 5705 – Kulturno – povijesna urbanistička cjelina Jelse

- Z 7070 – Urbanistička cjelina naselja Vrboska

- Z 5098 – Urbanistička cjelina Stari Grad

- Z 4478 – Ruralna cjelina Malo Grablje





prolaze neposredno uz pojedinačna kulturna dobra unutar gore navedenih cjelina. Usprkos

minimalnoj udaljenosti od pojedinih kulturnih dobara, ne očekuje se značajan utjecaj na ista zbog

činjenice da se radi o polaganju cjevovoda u koridoru postojećih cesta.

Od ostalih pojedinačnih kulturnih dobara izvan ruralnih/urbanih cjelina, najbliže zahvatu nalazi se

kulturno dobro pod brojem Z 6631 Crkva Gospe od Zdravlja na udaljenosti cca 20 m na koje se

također ne očekuje utjecaj iz istog razloga (polaganje cjevovoda u koridor postojeće ceste uz

dvorište crkve).

U blizini elemenata kulturne baštine radovi će se izvoditi uz sve potrebne mjere zaštite prema

posebnim uvjetima nadležnog tijela u postupku izdavanja potrebnih dozvola koja se odnose na

gradnju te prema načinu zaštite propisanom u prostorno planskoj dokumentaciji:

- PPUG Hvar:

Uvjeti gradnje u zaštićenim dijelovima naselja (članak 28a)

Zaštita kulturno povijesnih spomenika i cjelina (čl. 85 – 91)

- PPUO Stari Grad

Mjere zaštite kulturno - povijesnih i krajobraznih vrijednosti (čl. 148)

- PPUO Jelsa

Mjere zaštite kulturno - povijesnih cjelina i građevina (čl. 100)

Uz poštivanje zakonskih odredbi i mjera zaštite neće doći do negativnog utjecaja, odnosno

oštećivanja elemenata kulturno-povijesne baštine pri izgradnji zahvata.

Ukoliko se tijekom radova naiđe na neotkriveno arheološko nalazište potrebno je obavijestiti

nadležni Konzervatorski odjel te postupati sukladno daljnjim uputama.

3.1.9. Utjecaj buke

Buka tijekom izgradnje predmetnog zahvata nastat će isključivo prilikom iskopa rovova za

cjevovod.

S obzirom da je zahvat u nenaseljenom području, utjecaj od buke je zanemariv.

3.1.10. Utjecaj od nastanka otpada

Pri izgradnji zahvata kao nusprodukti gradnje nastajat će različite vrste opasnog i neopasnog

otpada koji se prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) može svrstati unutar jedne od od

podgrupa iz tablice 3.1.1.

KLJUČNI BROJ

OTPADA NAZIV OTPADA

13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19)

13 01 Otpadna hidraulična ulja

13 02 Otpadna motorna, strojna i maziva ulja

13 05 Zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način

15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, TKANINE ZA BRISANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA

ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN

15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljenu ambalažu iz komunalnog otpada)

17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU S

ONEČIŠĆENIH LOKACIJA)





17 01 Beton, cigle, crijep/pločice, keramika

17 02 Drvo, staklo, plastika

17 03 Drvo

17 04 Metali (uključujući njihove legure)

17 05 Zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad od jaružanja

17 06 Izolacijski materijali i građevinski materijali koji sadrži azbest

17 09 Ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata

20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUĆANSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ OBRTA, INDUSTRIJE I USTANOVA)

UKLJUČUJUĆI ODVODJENO SKUPLJENE SASTOJKE

20 01 Odvojeno sakupljeni sastojci komunalnog otpada (osim 15 01)

20 03 Ostali komunalni otpad

Tablica 3.1.10.1. Popis grupa otpada u sklopu kojih se očekuju vrste otpada koji će nastati tijekom izgradnje

zahvata razvrstan prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15)

Vrste i količine otpada koji će nastajati tijekom građenja u velikoj mjeri će ovisiti i o izabranoj

tehnologiji i dinamici građenja. Organizacija građenja treba biti takva da se omogući gospodarenje

otpadom sukladno propisima. Sakupljeni otpad predavat će se ovlaštenim sakupljačima otpada

sukladno člancima 11. i 44. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19,

98/19)

Konačno zbrinjavanje otpada obavit će se putem ovlaštenih tvrtki za zbrinjavanje pojedinih vrsta

otpada, u skladu s propisima vezanim za gospodarenje otpadom. Pravilnom organizacijom

gradilišta, svi potencijalno nepovoljni utjecaji, prvenstveno vezani za neadekvatno zbrinjavanje

građevinskog, neopasnog i opasnog otpada svesti će se na najmanju moguću mjeru.

3.1.11. Utjecaj u slučaju akcidenta

Pri izgradnji moguće su razne akcidentne situacije koje mogu ugroziti zdravlje i živote ljudi na

gradilištu,, te također mogu prouzročiti znatne materijalne štete u prostoru. Iznenadni događaji

mogu se dogoditi praktično u svakoj etapi rada na gradilištu.

U slučaju nekontroliranih postupaka tijekom građenja mogući su manji akcidenti prilikom transporta

materijala i otpada, a u ekstremnim slučajevima nepažnje i mogućnost izbijanja požara. Također je

moguće onečišćenje tla gorivom, mineralnim uljima, mazivima i dr.

Sagledavajući sve elemente tehnologije rada, akcidentne situacije koje se mogu očekivati su:

• požari na otvorenim površinama i tehnički požari u privremenim objektima,

• nesreće uslijed sudara, prevrtanja kamiona i mehanizacije i sl.

• nesreće prilikom utovara, istovara i transporta materijala,

• nesreće prilikom rada sa strojevima,

• nesreće uslijed nehotičnog curenja goriva prilikom punjenja transportnih sredstava i mehanizacije

gorivom, odnosno nehotičnog curenja sredstava za podmazivanje na prostoru s kojeg je moguća

odvodnja u okoliš, a čišćenje nije osigurano suhim postupkom. Te se nesreće mogu dogoditi

uslijed neodgovarajućeg tretmana goriva i sredstava za podmazivanja odnosno uslijed nemarnog

odnosa radnika prema okolišu,

• nesreće uzrokovane višom silom (ekstremno nepovoljni vremenski uvjeti i sl.), tehničkim kvarom

i/ili ljudskom greškom.

Vjerojatnost nastanka akcidentnih situacija i negativnog utjecaja na okoliš će se smanjiti dobrom

organizacijom gradilišta te primjenom mjera predostrožnosti (protupožarna zaštita, zaštita na radu i

sl.).





3.2. UTJECAJI TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

3.2.1. Utjecaj na kvalitetu zraka

Vododvodi su isključivo podzemne/podvodne građevine, tako da taj dio zahvata nema utjecaja na

kvalitetu zraka.

Što se tiče odvodnje, u komunalnim otpadnim voda prisutne su razne organske i anorganske tvari,

koje se razgrađuju te posljedično mogu izazvati neugodne mirise. Tvari neugodnih mirisa koje

nastaju mogu se svrstati u sljedeće grupe:

• dušični spojevi (amonijak, amini),

• sumporni spojevi (sumporovodik, merkaptani),

• ugljikovodici (otapala),

• organske kiseline.

Navedene tvari nastaju u sustavima odvodnje. Mjesta moguće emisije mirisa u sustavima odvodnje

su (revizijska) okna i precrpne stanice.

3.2.2. Utjecaj klimatskih promjena

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Zbirni prikaz značajki promjene klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju

RCP4.5 određuje se prema Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za

razdoblje do 2040. g. s pogledom na 2070. g. (NN 46/20).

Na promatranom području lokacije zahvata u bližoj budućnosti (razdoblje do 2040. godine) očekuje

se blago smanjenje oborina, dok se u razdoblju od 2040. do 2070. očekuje smanjenje godišnjih

količina oborina do 5%. U razdoblju do 2040. godine očekuje se maksimalni porast od 1 – 1,5°C,

dok se u periodu od 2040. do 2070. očekuje maksimalni porast temperature do 2,2°C. Prikazane

klimatske promjene svakako će utjecati na biosferu užeg i šireg područja lokacije zahvata,

međutim taj je utjecaj u potpunosti nepredvidiv.

Prema metodologiji opisanoj u smjernicama Europske komisije „Non-paper Guidelines for Project

Managers: making vulnerable investments climate resilient“, tijekom realizacije zahvata koriste se

modeli kojima se analiziraju i procjenjuju osjetljivost, izloženost, ranjivost i rizik klimatskih promjena

na zahvat.

U nastavku su obrađena 4 modula:

1. Analiza osjetljivosti

2. Procjena izloženosti

3. Procjena ranjivosti

4. Procjena rizika





Modul 1 – Analiza osjetljivosti

Analiza osjetljivosti zahvata na klimatske promjene određuje s obzirom na klimatske primarne i sekundarne učinke i opasnosti. Od primarnih učinaka i opasnosti mogu se izdvojiti prosječna temperatura zraka, ekstremna temperatura zraka, oborine i ekstremne oborine. Pod sekundarne učinke i opasnosti spadaju porast razine mora, temperatura vode/mora, dostupnost vodnih resursa, oluje, poplave, erozija tla, požar, kvaliteta zraka, klizišta i toplinski otoci u urbanim cjelinama. S obzirom na vrstu zahvata obrađuju se čimbenici koji mogu biti relevantni. Analiza osjetljivosti zahvata na klimatske promjene provodi se za 4 glavne komponente:

postrojenja i procesi in-situ ulazi (voda, energija) izlazi (proizvod)

transport. Osjetljivost zahvata vrednuje se na sljedeći način:

visoka osjetljivost

srednja osjetljivost

zanemariva osjetljivosti. Kako se u predmetnom slučaju radi o izgradnji i rekonstrukciji sustava javne vodoopskrbe i odvodnje, koji će se spojiti na već postojeće sustave, analiza osjetljivosti provedena je za tri komponente:

1. postrojenja i procesi in-situ 2. ulazi 3. izlazi

Primarni efekti 1 2 3

Prosječna temperatura zraka

Ekstremna temperatura zraka

Prosječna količina oborine

Ekstremna količina oborine

Prosječna brzina vjetra

Maksimalna brzina vjetra

Sekundarni efekti 1 2 3

Vlažnost

Sunčevo zračenje

Oluje

Poplave

Erozija tla

Požar

Kvaliteta zraka

Klizišta Tablica 3.2.2.2. Analiza osjetljivosti zahvata na klimatske promjene





Modul 2 – Procjena izloženosti zahvata klimatskim promjenama

Nakon analize osjetljivosti zahvata na klimatske promjene, procjenjuje se izloženost zahvata na klimatske promjene na lokaciji gdje se planira izgradnja sustava javne odvodnje i rekonstrukcija i izgradnja javnog vodoopskrbnog sustava. Procjena izloženosti obrađuje se za sadašnje i buduće stanje na predmetnoj lokaciji.

Učinci i opasnosti Izloženost – sadašnje stanje* Izloženost – buduće stanje

PROSJEČNA TEMPERATURA ZRAKA

U analiziranom razdoblju za meteorološku postaju Hvar za razdoblje 1958 – 2021., srednja godišnja temperatura zraka iznosila je 18 °C.

Godišnja vrijednost: U budućoj klimi do 2040. godine očekuje se u čitavoj Hrvatskoj gotovo jednoličan porast temperature od 1 do 1,5 °C. Trend porasta temperature nastavlja se i do 2070. godine i iznosi između 1,5 i 2 °C. Sezonske vrijednosti: U razdoblju do 2040. godine očekuje se u svim sezonama porast prizemne temperature u srednjaku ansambla. Porast temperature gotovo je identičan zimi i ljeti – između 1,1 i 1,2 °C. U razdoblju do 2070. godine najveći porast srednje temperature zraka, nešto manje od 2,2°C očekuje se u jesen u većem dijelu Hrvatske.

EKSTREMNA TEMPERATURA ZRAKA

Na meteorološkoj postaji Hvar u razdoblju od 1958. – 2021. najtopliji mjesec je kolovoz sa srednjom mjesečnom temperaturom 27° C, a najhladniji siječanj sa 7 ° C.

Očekuje se porast srednje maksimalne i srednje minimalne temperature. Do 2040. godine najveći porast bi za maksimalnu temperaturu iznosio do 1,5 °C, a za minimalnu temperaturu do 1,4 °C. Do 2070. godine projicirani porast maksimalne temperature bio bi 2,2 °C, a minimalne do 2,4 °C.

PROSJEČNA KOLIČINA OBORINE

Otok Hvar tijekom godine primi malo padalina, svega do 800 mm – maksimalno 12 kišnih dana u prosincu). Padalina je najviše u hladnom dijelu godine (studeni i prosinac) i uglavnom je to kiša.

Snijeg padne u prosjeku svakih dvadeset godina.

Godišnja vrijednost: U budućoj klimi do 2040. godine za veći dio Hrvatske projicirano je vrlo malo smanjenje količine oborine (manje od 5 %), tako da ono neće imati značajniji utjecaj na godišnju količinu oborine. Do 2070. godine trend smanjenja srednje godišnje količine oborine proširit će se na gotovo cijelu zemlju, no to smanjenje količine oborine neće biti izraženo. Sezonske vrijednosti: Srednja zimska količina oborine u srednjaku ansambla postupno raste od nešto manje od 180 mm u središnjoj Hrvatskoj. U budućoj klimi do 2040. godine projicirana promjena ukupne količine oborine ima različit predznak: u zimi i u proljeće očekuje se manji porast količine oborine, a u ljeto i u jesen prevladavat će smanjenje količine





oborine. U čitavoj zemlji u razdoblju do 2070. godine očekuje se u svim sezonama, osim u zimi smanjenje količine oborine.

EKSTREMNA KOLIČINA OBORINE

Najveća prosječna količine oborina (kiše) zabiljezena je u prosincu (101,6 mm), a najmanja količina oborina u srpnju (22,3 mm).

Ekstremne količine oborina i dalje će se najčešće javljati u proljetnom i jesenskom periodu.

PROSJEČNA BRZINA VJETRA

Srednja brzina vjetra iznosi između 2,5 i 3,5 m/s.

Do 2070. godine prosječna brzina vjetra neće se značajno mijenjati.

MAKSIMALNA BRZINA VJETRA

Jaki vjetrovi (od 6 bofora naviše) pušu prosječno tek 30 dana u godini i to najčešće zimi.

U narednom razdoblju ne očekuju se značajnije promjene maksimalnih brzina vjetra, tj. ne očekuje se promjena izloženost zahvata.

VLAŽNOST

Vlažni dio godine odnosi se na period od studenog do travnja

U narednom razdoblju ne očekuju se značajnije promjene vlažnosti (do 10%), tj. ne očekuje se promjena izloženosti zahvata.

SUNČEVO ZRAČENJE

Klimatska posebnost ovog područja je velika insolacija. Otok Hvar ima ukupno 2718 sunčanih sati godišnje.

U narednom razdoblju očekuje se lagani porast sunčeva zračenja, ali značajnijih promjena neće biti.

OLUJE

Nema podataka.

U narednom razdoblju ne očekuje se značajnije povećanje broja dana s olujnim vjetrovima.

POPLAVE

Prema Karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja (Hrvatske vode), lokacija zahvata nalazi izvan područja vjerojatnosti pojavljivanja poplava.

U narednom razdoblju ne očekuju se veće promjene vjerojatnosti pojavljivanja poplava. Planirani zahvat će se izgraditi izvan poplavnog područja.

EROZIJA TLA

Teren na području lokacije zahvata nemaju izraženu eroziju tla.

Radovi na izgradnji zahvata izvodit će se na način da tijekom gradnje ili nakon nje ne dođe do povećane erozije.

POŽAR Na lokaciji zahvata nisu zabilježeni veći požari.

Nema podataka.

KVALITETA ZRAKA

Na predmetnom području nisu zabilježena onečišćenja zraka.

U narednom se razdoblju ne očekuju promjene u kvaliteti zraka na predmetnom području.

KLIZIŠTA

Zahvat se ne nalazi na nestabilnom tlu /klizištu.

Radovi na izgradnji zahvata izvodit će se na način da tijekom gradnje ili nakon nje ne dođe do povećane erozije, a time ni do stvaranja klizišta.

Tablica 3.2.2.3. Procjena izloženosti zahvata na klimatske promjene (*podaci meteorološkr postaje Hvar)





Modul 3 – procjena ranjivosti zahvata

Ranjivost zahvata (V) izračunava se prema sljedećem izrazu: V= S × E gdje je

V – ranjivost zahvata S - osjetljivost zahvata E - izloženost zahvata

Matrica klasifikacije ranjivosti izračunava se na sljedeći način:

IZLOŽENOST (E)

OSJETLJIVOST (S)

Zanemariva Srednja Visoka

Zanemariva

Srednja

Visoka

Primarni efekti RANJIVOST

1 2 3

Prosječna temperatura zraka

Ekstremna temperatura zraka

Prosječna količina oborine

Ekstremna količina oborine

Prosječna brzina vjetra

Maksimalna brzina vjetra

Sekundarni efekti 1 2 3

Vlažnost Sunčevo zračenje Oluje Poplave Erozija tla Požar Kvaliteta zraka Klizišta

Tablica 3.2.2.4. Rezultat ranjivosti tematskih područja planiranog zahvata na efekte klimatskih

promjena (Izvor: EC fuidelines)

Modul 4 – procjena rizika

Na temelju procjene ranjivosti zahvata (sadašnje i buduće stanje) izrađuje se procjena rizika.

Procjena rizika izrađuje se za one aspekte kod kojih je matricom klasifikacije ranjivosti dobivena visoka ranjivost. U ovom slučaju nije utvrđena visoka ranjivost ni za jedan učinak odnosno opasnost, te se stoga ne izrađuje matrica rizika. Prikazani utjecaji klimatskih promjena na zahvat nisu ocijenjeni kao negativni, te stoga nije potrebno predviđanje posebnih mjera za prilagodbu klimatskim promjenama.





Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Glavni trendovi klimatskih promjena koji se predviđaju za sljedeće stoljeće uključuju:

• porast temperature – do kraja 21. stoljeća očekuje se porast globalne prosječne temperature

između 1,0 i 4,2 ˚C.

• promjene u oborinama – predviđa se da će oborine postati teško predvidive i intenzivnije u većem

dijelu svijeta

Utjecaj rada sustava javne odvodnje na klimatske promjene bit će emisije stakleničkih plinova

(CO2, CH4 i N20), ali se zbog veličine sustava odvodnje ne očekuju razine emisija koje bi

značajno pridonosile pojavi efekta staklenika čija je posljedica globalno povećanje temperature

zraka.

S obzirom na sve navedeno, zahvat neće imati negativan utjecaj na klimatske promjene niti se isti

očekuju u budućnosti.

3.2.3. Utjecaj na tlo

Za sprečavanje neativnog utjecaja, svi dijelovi sustava moraju biti izvedeni od kvalitetnih i

vodonepropusnih materijala.

Dijelovi zahvata koji se tiču vodovoda neće imati utjecaj na tlo.

Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda je značajan pozitivan utjecaj na tlo

budući da će se priključenjem stanovništva na javni sustav prestati koristiti sabirne jame upitne

vodonepropusnosti i smanjiti nekontrolirano ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u tlo, i

posljedično more.

Svi cjevovodi i okna iz kojih je moguće istjecanje otpadne vode izvest će se kao vodonepropusni, a

tijekom korištenja uređaja mogu se pojaviti pukotine u izvedenim objektima koje bi omogućile

procjeđivanje nepročišćenih sanitarnih otpadnih voda u tlo.

Redovito održavanje sustava će uključivati čišćenje cjevovoda i opreme te redovitim ispitivanjem

vodonepropusnosti svih dijelova sustava odvodnje prema Pravilniku o tehničkim zahtjevima za

građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina

odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11).

Tijekom normalnog rada i redovitog održavanja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ne

očekuju se negativni utjecaji na tlo.

3.2.4. Utjecaj na vode

Najvažnije mjere za sprječavanje negativnih utjecaja komunalnih otpadnih voda na vode i vodna

tijela su:

sprečavanje istjecanja otpadnih voda iz sustava javne odvodnje

pročišćavanje otpadnih voda prije njihovog ispuštanja da bi se osigurao jednaki standard

recipijenta.

Sve građevine i objekti u kojima se sakupljaju, transportiraju i pročišćavaju otpadne vode moraju

se prema važećim standardima i normama izgraditi vodonepropusno. Vodonepropusnost takvih

građevina obavezno se ispituje prije njihovog puštanja u rad i uvjet su za dobivanje Uporabne

dozvole. Nakon puštanja u rad, vodonepropusnost se mora redovito ispitivati prema zahtjevima iz

Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/2013, 43/2014, 27/2015 i

3/2016), a dinamika ispitivanja ovisi o veličini sustava odvodnje.





3.2.5. Utjecaj na bioekološke značajke

Negativnog utjecaja na floru i faunu za vrijeme korištenja planiranog zahvata nema, jer su svi

predmetni cjevovodi, pripadajuća okna i crpne stanice smješteni ispod površine terena/mora.

3.2.6. Utjecaj na zaštićena područja

S obzirom na karakteristike planiranog zahvata, može se isključiti negativni utjecaj zahvata na

zastićeno područje Značajni krajobraz Paklinski otoci tijekom korištenja.

3.2.7. Utjecaj na ekološku mrežu

Zahvat se nalazi djelomično unutar područja ekološke mreže.

S obzirom da je većina zahvata položena ispod zemlje i mora, može se zaključiti da tijekom

korištenja zahvata neće doći do negativnog utjecaja na ciljne vrste i stanišne tipove kao ni na

ciljeve očuvanja te cjelovitost relevantnih područja ekološke mreže za planirani zahvat.

Tijekom korištenja zahvata, nema negativnog utjecaja na područje očuvanja značajno za ptice

((POP) HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac).

3.2.8. Utjecaj na kulturnu baštinu

Tijekom korištenja sustava vodoopskrbe i odvodnje ne očekuju se utjecaji na materijalna dobra i

kulturnu baštinu.

3.2.9. Utjecaj buke

Tijekom korištenja, neće doći do negativnog utjecaja.

3.2.10. Utjecaj od nastanka otpada

Tijekom korištenja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ovisno o mjestu

nastanka, otpad možemo podijeliti na:

- otpad koji nastaje pri čišćenju sustava odvodnje

- otpad koji nastaje u postupcima pročišćavanja otpadnih voda

- otpadne kemikalije iz obrade neugodnih mirisa

- otpad koji nastaje pri redovitom održavanju opreme i građevina UPOV-a

- komunalni otpad

Komunalni otpad nema značaj pri određivanju utjecaja na okoliš predmetnog zahvata. Nastali

komunalni otpad zbrinjavat će se preko lokalnog komunalnog poduzeća.

U postupku pročišćavanja otpadnih voda nastajat će sljedeći otpad:

- otpad izdvojena na rešetkama i sitima

- otpad iz pjeskolova

- izdvojene masnoće

Otpad iz mehaničke obrade će se predvati ovlaštenim pravnim osobama koje imaju dozvolu za

gospodarenje tim vrstama otpada. Otpad iz rotirajućeg sita prikuplja se u kontejner čiji se

sadržaj prazni i odvozi na lokalnu deponiju.





KLJUČNI BROJ

OTPADA NAZIV OTPADA

13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19)

13 01 Otpadna hidraulična ulja

13 02 Otpadna motorna, strojna i maziva ulja

15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, TKANINE ZA BRISANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA

ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN

15 02 Apsorbensi, filtarski materijali, tkanine za brisanje i zaštitna odjeća

19 OTPAD IZ GRAĐEVINA ZA GOSPODARENJE OTPADOM, UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH

VODA IZVAN MJESTA NASTANKA I PRIPREMU PITKE VODE I VODE ZA INDUSTRIJSKU UPORABU

19 08 Otpad iz uređaja za obradu otpadnih voda koji nije specificiran na drugi način

20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUĆANSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ OBRTA, INDUSTRIJE I USTANOVA)

UKLJUČUJUĆI ODVODJENO SKUPLJENE SASTOJKE

20 01 Odvojeno sakupljeni sastojci komunalnog otpada (osim 15 01)

20 03 Ostali komunalni otpad

Tablica 3.2.10.1. Popis grupa otpada u sklopu kojih se očekuju vrste otpada koji će nastati tijekom korištenja

zahvata razvrstan prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15)

Uz pridržavanje svih zakonskih obaveza i uz redovito čišćenje i održavanje sustava odvodnje

mogućnost negativnih utjecaji na okoliš pri postupanju s otpadom svest će se na najmanju moguću

mjeru.

3.2.11. Utjecaj u slučaju akcidenta

Uslijed akcidentnih situacija mogući su sljedeći utjecaji: • negativan utjecaj na okoliš uslijed požara,

Objekti čija se izgradnja planira ovim projektom predstavljaju podzemne komunalne objekte, te kao takvi ne predstavljaju požarno opterećenje.





3.3. PROCJENA KUMULATIVNIH UTJECAJA NA EKOLOŠKU MREŽU U ODNOSU NA

POSTOJEĆE I/ILI ODOBRENE ZAHVATE

Kumulativni utjecaji definirani su kao “rezultat nekog utjecaja na okoliš nastao iz niza projekata i

aktivnosti”. Ovaj utjecaj predstavlja zbrojni učinak ponavljajućeg utjecaja iste prirode nastalih

jednom ili više aktivnosti u prostoru. Ublažavaju se propisanim mjerama zaštite okoliša I

predloženim programom praćenja stanja okoliša u okviru postupka procjene utjecaja planiranog

zahvata na okoliš.

U kumulativnoj procjeni utjecaja planiranog zahvata na okoliš uzete su su u obzir postojeće i

planirane površine različite namjene, te trase planirane i postojeće infrastrukture važećih prostornih

planova koje se nalaze u široj okolici planiranog zahvata kako slijedi:

Prostori / površine za razvoj i uređenje

Razvoj I uređenje prostora/površina naselja

Građevinsko područje naselja

Razvoj i uređenje prostora izvan naselja

Ugostiteljsko – turistička namjena

Športska namjena

Poljoprivredno tlo – vrijedno obradivo tlo

Poljoprivredno tlo – ostalo obradivo tlo

Šuma

Zaštićeno obalno područje (ZOP)

Vodnogospodarski sustavi (postojeći I planirani zahvati)

Korištenje voda:

Vodozahvat

Vodosprema

Crpna stanica

Vodoopskrbni cjevovod

Odvodnja otpadnih voda:

Uređaj za pročišćavanje

Crpna stanica

Glavni odvodni kanal

Zona kanalizacijskog sustava

Cestovni promet

Pomorski promet

Morska luka za javni promet – osobiti međunarodni značaj

Morska luka za javni promet – županijski značaj

Morska luka za javni promet – lokalni značaj

Morska luka posebne namjene – LN - nautički turizam

– LU – za potrebe državnih tijela





Zračni promet

Heliodrom

S obzirom da se većina predmetnog zahvata nalazi pod zemljom dio u koridoru postojećih

prometnica u naseljenom području, dio u poljoprivrednim površinama (nema fragmentacija staništa

niti utjecaja na faunu), te manji dio na području šuma I šikara, sam zahvat će imati pozitivan utjecaj

na sastavnice okoliša jer će se eliminirati postojeće septičke jame, a otpadne vode kontrolirano

odvoditi i pročišćavati, pa će se negativni utjecaji na tlo i podzemne vode praktički eliminirati.

Dio zahvata nalazi se na Paklinskim otocima koji su nenaseljeno područje, odnosno nemaju stalnih

stanovnika. Naselja koja se nalaze samo na otoku Sveti Klement naseljena su sezonski tek ljeti.

Postoje i nekoliko izletišta (u svakom se nalaze restorani), te ACI marina u Palmižani.

Ljudska djelatnost na otocima se bazira isključivo na turizmu.

Jedina postojeća infrastruktura je podmorski vodovod koji ne zadovoljava današnje potrebe (ni u

količinama za potrebnu sezonsku potrošnju, a niti za potrebne protupožarne količine vode).

Analizom kumulativnog utjecaja predmetnih zahvata s ostalim dijelovima infrastrukturnog sustava

(vodoopskrbni sustav u cjelini, te odvodnja vode), može se zaključiti da će on biti pozitivan, jer će

doći do poboljšanja i proširenja postojeće infrastrukturne mreže i to u postojećim i planiranim

koridorima.

3.4. SAŽETI OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOŠKU

MREŽU

Od staništa koja se nalaze u ekološkoj mreži zahvat prolazi kroz staništa eumediteranskih

travnjaka, vazdazelenih šuma česmine, naselja Posidonije infralitoralnih čvrstih dna i stijena

(grebeni).

Utjecaji tijekom izgradnje su sami po sebi negativni, ali su kratkotrajni i lokalnog karaktera.

S obzirom da se radi uglavnom o podzemninm građevinama, koja nakon završetka radova neće

biti vidljive (osim poklopaca na oknima), te neće doći do trajne prenamjene staništa, tako da se

nakon određenog vremenskog razoblja očekuje potpuna i spontana obnova prethodno prisutnih

staništa na predmetnom području.

Može se zaključiti da negativnih utjecaja na ekološku mrežu tijekom korištenja neće biti.

Što se tiče kumulativnih utjecaja, oni su pozitivni jer će doći do poboljšanja situacije s

vodoopskrbom i odvodnjom otoka Hvara uz relativno male štete na staništima koja će se

vremenom obnoviti.





4. PRIJEDLOG MJERA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

4.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA Tijekom radova i korištenja, a s obzirom na karakter samog zahvata, nositelj zahvata obvezan je

primjenjivati sve mjere zaštite sukladno zakonskim propisima iz područja gradnje, zaštite okoliša i

njegovih sastavnica i zaštite od opterećenja okoliša, zaštite od požara i zaštite na radu, ishođenim

rješenjima, suglasnostima i dozvolama, odnosno izrađenoj projektnoj i drugoj dokumentaciji te

primjeni dobre inženjerske i stručne prakse kako tvrtki prilikom radova, tako i nositelja zahvata

prilikom korištenja zahvata.

4.2. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA Kako nakon izgradnje planiranih objekata neće biti negativnog utjecaja na okoliš, ne predlaže se

poseban program praćenja stanja okoliša.





5. IZVORI PODATAKA

Općenito

• Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18)

• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17)

Prostorna obilježja

• Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19)

• Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19)

• Prostorni plan Splitsko - dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije", broj 1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o ZOP-u), 5/06 (ispravak usklađenja s Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13, 147/15 (rješenja o ispravcima grešaka) • PPUG Hvar ("Službeni glasnik Grada Hvara 02/07, 09/10, 05/16)

Biološka i krajobrazna raznolikost

• Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)

• Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke

mreže (NN 80/19)

• Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16)

• Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa (NN 27/21)

Kulturna baština

• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10,

61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 62/20)

Vode

• Zakon o vodama (NN 66/19)

• Uredba o standardu kakvoće voda (NN 96/19)

• Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13)

• Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/16)

• Odluka o granicama vodnih područja (NN 79/10)

• Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10 i 141/15)

• Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12)

Zrak

• Zakon o zaštiti zraka (NN 127/19)

• Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju

Republike Hrvatske (NN 1/14)

• Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 77/20)

Buka

• Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18)

• Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Otpad

• Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19)

• Uredba o komunalnom otpadu (NN 50/17, 84/19, 14/20) • Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15) • Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 81/2020) objavljen 15.7.2020, (stari Pravilnik NN 117/17)





• Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta

otpada (NN 114/15, 103/18, 56/19)

Akcidenti

• Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (NN 92/08)

• Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10)

• Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18)

• Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

• Pravilnik o mjerama zaštite od požara kod građenja (141/11)

Voditelj izrade elaborata:

Tanja Vidušin, dipl. ing. građ.





6. GRAFIČKI PRILOZI

6.1. Situacija DOF M: 1:25 000 list 1-3

6.2. Zahvat u odnosu na postojeće i planirane zahvate list 1-3

SUSTAV ODVODNJE I VODOOPSKRBEAGLOMERACIJE GRADA HVARA

SUSTAV ODVODNJE I VODOOPSKRBEAGLOMERACIJE STAROG GRADA

13. Sustav odvodnje i vodoopskrbe na području Starog Grada

14. Vodoopskrbni cjevovod za naselje "Jagodna"

15. Vodoopskrbni cjevovod za naselje Malo Grablje

16. Vodoopskrbni cjevovod za naselje Brusje

17. Vodoopskrba "SRZ Šamoreta dolac"

18. Vodoopskrbni cjevovod za naselje Uljeni Bok

19. Vodoopskrba Paklinskih otoka20. Oborinska i fekalna kanalizacija "Miće Marchija"

21. Fekalna kanalizacija "Sveta Nedjelja"

priključno okno UPOV-aHS ''UPOV''

1063x460

N

PROJEKTIRANA VODOSPREMA

PROJEKTIRANA VODOVODNACRPNA STANICA

PROJEKTIRANA KANALIZACIJSKACRPNA STANICA

SUSTAV ODVODNJE I VODOOPSKRBEAGLOMERACIJE OPĆINE SUĆURAJ

SUSTAV ODVODNJE I VODOOPSKRBEAGLOMERACIJE OPĆINE JELSA



PROJEKTIRANI UREĐAJ ZAPROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

PROJEKTIRANI VODOVOD

LEGENDA:

PROJEKTIRANA FEKALNAKANALIZACIJA

PROJEKTIRANI VODOVOD IKANALIZACIJA

PROJEKTIRANI PODMORSKIVODOVOD

PROJEKTIRANA OBORINSKA IFEKALNA KANALIZACIJA

PROJEKTIRANI PODMORSKIISPUST

6.1. SITUACIJA DOF MJ: 1:25000

list 1

OBETONIRAVANJECIJEVI, L=9 m

OBETONIRAVANJECIJEVI, L=7 m


3. Vodoopskrbna mreža naselja Zastražišće

4. Vodoopskrbni cjevovod ''Jelsa-Poljica''

6. Vodoopskrbna mreža naselja Poljica i Prapatna

5. Vodosprema "Poljica"

7. Crpna stanica "Stiniva"




8. Sustav odvodnje i vodoopskrbe na području Jelse

9. Sustav odvodnje i vodoopskrbe na području Vrboske (Vrboska)

10. Vodoopskrbni cjevovod "CS Jelsa-VS Tunel"

11. Vodoopskrbni cjevovod u naselju Jelsa

9. Sustav odvodnje i vodoopskrbe na području Vrboske (Basina)

12. Vodoopskrbni cjevovod za naselje Gromin Dolac

HS ''Grudac''

priključno okno UPOV-a

880x460

N












LEGENDA:





list 2


1. Vodoopskrba autokampa "Mlaska"

2. Fekalna kanalizacijajužnog dijela općine Sućuraj

N











420x297


LEGENDA:





list 3



13. Sustav odvodnje i vodoopskrbe na području Starog Grada

14. Vodoopskrbni cjevovod za naselje "Jagodna"

15. Vodoopskrbni cjevovod za naselje Malo Grablje

16. Vodoopskrbni cjevovod za naselje Brusje

17. Vodoopskrba "SRZ Šamoreta dolac"

18. Vodoopskrbni cjevovod za naselje Uljeni Bok

19. Vodoopskrba Paklinskih otoka20. Oborinska i fekalna kanalizacija "Miće Marchija"

21. Fekalna kanalizacija "Sveta Nedjelja"

priključno okno UPOV-aHS ''UPOV''

1063x460

N




SUSTAV ODVODNJE I VODOOPSKRBE AGLOMERACIJA


ZAHVAT

LEGENDA:

6.2. ZAHVAT U ODNOSU NAPOSTOJEĆE I PLANIRANEZAHVATE

list 1


3. Vodoopskrbna mreža naselja Zastražišće



5. Vodosprema "Poljica"

7. Crpna stanica "Stiniva"




8. Sustav odvodnje i vodoopskrbe na području Jelse

9. Sustav odvodnje i vodoopskrbe na području Vrboske (Vrboska)

10. Vodoopskrbni cjevovod "CS Jelsa-VS Tunel"

11. Vodoopskrbni cjevovod u naselju Jelsa

9. Sustav odvodnje i vodoopskrbe na području Vrboske (Basina)

12. Vodoopskrbni cjevovod za naselje Gromin Dolac

HS ''Grudac''

priključno okno UPOV-a

880x460

N






ZAHVAT

LEGENDA:


list 2


1. Vodoopskrba autokampa "Mlaska"

2. Fekalna kanalizacijajužnog dijela općine Sućuraj

N

420x297






ZAHVAT

LEGENDA:


list 3

Documents

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O