DIO PRVI

FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

Opšti elementi finansijskog izvještavanja

Ciljevi finansijskog izvještavanja

- Osnovni cilj finansijskih izvještaja sastoji se uprikupljanju i obezbjeđenju informacija ofinansijskom položaju, perfomansi (uspješnostiposlovanja) i promjenama u finansijskom položajupravnog lica.

- Te informacije se korisne širokom krugu korisnikau donošenju poslovnih odluka.

- ne može pružiti sve informacije - potrebne i posebne dodatne informacije.

- finansijski izvještaj pruža samo finansijske(vrijednosne) ali ne i nefinansijske informacije.

- Procjene i previđanja kao sastavni diofinansijskih izvještaja

- Prema zakonskim propisima u Federaciji BiHfinansijski izvještaji se obavezno sačinjavajupolugodišnje i godišnje.

Korisnici finansijskih izvještaja

- Među najvažnije korisnike informacija koje seprezentiraju finansijskim izvještajem spadaju:- ulagači odnosno dioničari- zaposleni- zajmodavci

1

- dobavljači i drugi povjerioci- kupci- državni organi i- javnost

- Ovdje treba napomenuti da je menadžment pravnoglica istovremeno i korisnik i pružalacinformacija.

Finansijski položaj, uspješnost poslovanja i izmjene u finansijskom položaju

- U zabilješkama uz finansijski izvještaj pravnolice je obavezno objaviti informaciju opredloženom konceptu raspodjele dobiti nadioničare, ulagače, reinvesticije i drugenamjene.

- Informacije o finansijskom položaju pravnog licadaju se kroz pozicije bilansa stanja, bilansuspjeha, a informacije o promjenama ufinansijskom položaju sadržane su u finansijskomizvještaju kao poseban izvještaj.

- Finansijski položaj ogleda se kroz nekolikorelevantnih informacija bilansa stanja i to:- ekonomskim resursima koje kontroliše pravno

lice; Vrijednost ekonomskih resursa je značajnoobilježje finansijskog položaja pravnog lica.Pored toga, bitan kvalitet je i mogućnost da seti resursi prilagođavaju vlastitim interesima.

- finansijskoj strukturi; Finansijska strukturaoznačava prije svega strukturu ročnostisredstava, potraživanja i obaveza, od čega

2

zavisi mogućnost blagovremenog udovoljenja premaulagačima, dobavljačima, kreditorima i.t.d.

- likvidnosti; - solventnosti; sposobnost blagovremenog izmirenja

nastalih finansijskih obaveza vezana je duži rok- sposobnosti prilagođavanja promjenama u

okruženju; Sposobnost prilagođavanja promjenamau okruženju podrazumijeva mogućnostprilagođavanja sopstvenim interesima i usituaciji budućih izmijenjenih uslova kao idobro predviđanje eventualnih promjena uokruženju koje su od uticaja na poslovne tokovei njegove rezultate

- Rezultate o uspješnosti poslovanja daje bilansuspjeha.

- informacije o finansijskom položaju odnosnoinformacije o gotovinskim tokovima neophodne suza procjenu sposobnosti pravnog lica da i ubudućnosti generiše gotovinu i njene ekvivalenteradi ostvarivanja svojih poslovnih, investicionihi finansijskih aktivnosti.

Kvalitativne karakteristike finansijskogizvještavanja

- Kvalitativne karakteristike finansijskogizvještavanja (načela) predstavljaju kriterijekoji se moraju zadovoljiti kod pripremanja iobjavljivanja finansijskih izvještaja

- Među najvažnija načela finansijskih izvještajaubrajaju se:- razumljivost- relevantnost- značajnost

3

- pouzdanost- vjerodostojna prezentacija- suština prije forme- neutralnost- opreznost- kompleksnost- uporedivost- blagovremenost- ravnoteža između koristi i troška i - ravnoteža između kvalitativnih karaktersitika

Načelo razumljivosti predstavlja zahtjev dainformacije sadržane u finansijskim izvještajimabudu razumljive njihovim korisnicima. Imajući u vidučinjenicu da je najveći dio informacija ufinansijskom izvještaju sadržajno unaprijeddefinisan putem obavezujuće forme pojedinih obrazacato je neophodno da se detaljnija obrazloženja dajuputem zabilješki uz finansijske izvještaje. Ovdjetreba napomenuti potrebu da korisnici finansijskihizvještaja moraju posjedovati dovoljno ekonomskogznanja posebno iz oblasti računovodstva kako birazumjeli i svrsishodno iskoristili prispjeleinformacije.

Relevantnost kao osnovni kriterij informacijasadržanih u finansijskim izvještajima označavakorisnost i neophodnost tih informacija pridonošenju poslovnih odluka. To je ustvari svojstvoinformacija da omogući i pomogne njihovimkorisnicima da shvate suštinu poslovnih događaja injihove reperkusije na poslovanje kao i daeventualno omogući predviđanje budućih događaja.Informacije s jedne strane treba da potvrde nastaleposlovne događaje a s druge strane da omoguće

4

predviđanje nastanka poslovnih događaja i njihovihefekata.

Značajnost označava stepen važnosti informacijasadržanih u finansijskim izvještajima u pogledurazumijevanja finansijskog stanja ili položajapravnog lica i na donošenje ispravnih ekonomskihodluka u budućnosti. Drugim rječima znači da bikrivim tumačenjem ili njihovim izostavljanjem došlodo donošenja pogrešnih ekonomskih odluka.

Uobičajeno je da se svaka značajna informacija trebaposebno istaći i posebno (odvojeno) prikazati.Značajnost stavki zavisi od njihovog iznosa kao i odnjihove prirode posebno ako se radi o materiji savisokim stepenom rizika u budućnosti.

Pouzdanost je također jedno od načela finansijskogizvještavanja. Da bi informacija bila od koristi onamora biti pouzdana, vjerodostojna i objektivna. Nekeračunovodstvene stavke treba procijeniti ukoliko jeto moguće što realnije, a u protivnom, ukoliko nemože doći do razumne procjene tada se takve stavkepriznaju u bilansu.

Vjerodostojna prezentacija označava kriterij kojiobavezuje da finansijski izvještaj mora dati istiniti fer pregled sredstava, obaveza, finansijskogpoložaja, dobitka ili gubitka i novčanih tokovapravnog lica odnosno povezane grupe pravnih licaputem konsolidovanih finansijskih izvještaja.Vjerodostojna prezentacija odnosi se na svekomponente finansijskog izvještaja, na svakupoziciju tog izvještaja kao i na finansijskiizvještaj u cjelini.

5

Vjerodostojnost prezentacija finansijskih izvještajamože se posmatrati u funkciji pravilnosti,sveobuhvatnosti, tačnosti i blagovremenosti vođenjaknjigovodstvene evidencije. Međutim, zbog njihovespecifične prirode pojedine stavke i transakcijepodložne su riziku da ne budu potpuno vjerodostojne.U određenim slučajevima takve stavke kod kojih jevrednovanje isuviše neodređeno iskazaće se samo uzabilješkama finansijskih izvještaja.

Suština prije forme je zahtjev da se finansijskeinformacije formiraju i prezentiraju u skladu sanjihovom suštinom i ekonomskom stvarnošću a ne samoprema zakonskoj formi iskazanoj kroz odgovarajućiobrazac. Ukoliko se desi da sadržaj pojedinihpozicija odstupa od opisa tih pozicija u samimšemama takvu situaciju treba unijeti i obrazložiti uzabilješkama uz finansaijske izvještaje.

Neutralnost informacija u finansijskim izvještajimaoznačava njihovu objektivnost. Da bi informacijezaista bile i objektivne a time i pouzdane postavljase kao osnovni uslov onima koji ih prezentiraju dabudu nepristrasni i da u tom poslu ne polaze odunaprijed definisanog cilja.

Opreznost predstavlja bitan princip koga se trebapridržavati prilikom vrednovanja sredstava i obavezakao i prihoda i rashoda. Ovaj princip se manifestujei kroz primjenu principa homogenosti i integralnostirashoda i prihoda što pretpostavlja da se u bilansuuspjeha obuhvate samo oni prihodi i rashodi koji tomobračunskom periodu zaista i pripadaju. Što se tičevrednovanja pozicija bilansa stanja princip je da seaktivne stavke vrednuju po nižim a pasivne stavke povišim vjerovatnim iznosima. Osnovni zahtjev principa

6

opreznosti je da sredstva i prihodi nisuprecijenjeni a da obaveze i rashodi nisupotcijenjeni. Nije dozvoljeno stvaranje skrivenihrezervi ili prekomjernih rezervisanja,potcjenjivanje sredstava ili prihoda ili namjernopovećavanje obaveza ili rashoda.

Kompletnost podrazumijeva potpunost informacije usmislu da ona sadrži sve činjenice i elemente kojisu neophodni da bi informacija bila pravilnoshvaćena. U slučaju da nije potpuna tada ona nosirizik da bude dezinformacija jer može dovesti dopogrešnih, često suprotnih zaključaka i time i dopogrešnih poslovnih odluka. Međutim, kompletnostinformacija ne mora uključiti i neke manje značajneelemente pogotovo ako bi njihovo uključivanjeiziskivalo nastanak odgovarajućih troškova pa bitakvo kompletiranje informacija bilo neekonomično.

Uporedivost je zahtjev da finansijski izvještajibudu usaglašeni sa propisanim šemama iračunovodstvenim standardima. U slučaju čestihpromjena bilansnih šema pojaviće se problemuporedivosti. Korisnici finansijskih izvještaja vršenjihovu komparaciju kroz više vremenskih intervalakako bi utvrdili trendove u poslovanju i planiraliposlovne procese u narednom periodu. Prilikompoređenja, šeme finansijskih izvještaja između dvijegodine moraju imati korespondirajuće podatke.

Jedan od sulova uporedivosti podataka između dvavremenska intervala predstavlja i dosljedna primjenausvojenih računovodstvenih politika, a ukoliko dođedo njihove promjene tada je potrebno objaviti efektetih promjena.

7

Blagovremenost označava zahtjev da računovodstveneinformacije budu prezentirane na vrijeme štoomogućava blagovremeno donošenje odgovarajućihekonomskih odluka. U većini slučajeva zakašnjeleinformacije gube svoju relevantnost i postajubeskorisne iako možda zadovoljavaju većinu drugihzahtjeva. U poslovnoj praksi pokazalo se da jebitnija pravovremenost informacija nego njenapotpuna tačnost i pouzdanost.

Ravnoteža između koristi i troška je opšti ekonomskiprincip koga treba uvažavati. Korisnost pojedinihinformacija je vrlo teško ili čak nemoguće posebnosagledati i ocijeniti. Procjena troškova i koristipredstavlja »proces prosuđivanja« pa korisniciinformacija finansijskih izvještaja i oni koji ihproizvode su svjesni tog ograničenja.

Ravnoteža između kvalitativnih karakteristika jezahtjev da se postigne optimalna ravnoteža izmeđusvih kvalitativnih karakteristika (načela) jer jegotovo nemoguće udovoljiti svim navedenimzahtjevima. To je razlog da se računovodstveniradnici i menadžment pravnog lica često nalaze usituaciji da prosuđuju o stepenu važnosti svakog odnavedenih kriterija i o njihovom međusobnomusklađivanju a sve u cilju zadovoljenja potrebakorisnika finansijskih izvještaja.

Vrednovanje elemenata finansijskih izvještaja

- Bitan elemenat u iskazivanju pojedinih elemenatafinansjiskih izvještaja čini njihovo vrednovanjet.j. novčana kvantifikacija.

- Mjerljivost pozicija je preduslov njihovogunošenja u bilans stanja i bilans uspjeha.

8

- Sve dok ne budu mjerljive pojedine stavke se moguiskazati samo u zabilješkama ali ne i u drugimkomponentama finansijskih izvještaja.

Prema Kodeksu računovodstvenih načela vrednovanjepredstavlja proces utvrđivanja novčanih iznosa pokojima bi trebalo priznati elemente finansijskihizvještaja i iskazati u bilansima stanja i uspjeha.

- U finansijskim izvještajima koriste se različiteosnove vrednovanja:

Osnovvrednovanja

Iznosi u kojima seknjigovodstveno evidentiraju:

Sredstva(Prihodi)

Obaveze(Rashodi)

Trošak nabave

Plaćeni iznosi gotovine ili ekvivalenata gotovine, ili fer vrijednost druge date naknade u vrijeme nabavke sredstva

Iznos ili vrijednost primitka koji jeproizveo obavezu(po osnovu koga je iskazana i nastala)

Tekuća cijena

Iznos koji bi trebao biti plaćen da se isto ili odgovarajuće sredstvo nabavi sada

Iznos koji bi bio potreban da se obaveza izmiri sada

Ostvarivavrijednost

Iznos koji bi semogao dobiti redovnom prodajom

Iznos koji se očekuje da će biti plaćen na ime izmirenja

9

sredstava, zamjenom i sl.

obaveze

Sadašnjavrijednost

Sadašnja vrijednost očekivanog priliva od sredstava koji se očekuje u budućnosti, diskontirano za moguća umanjenja

Sadašnja vrijednost očekivanog odliva za izmirenje obaveze u budućnosti diskontirano za moguća umanjenja

10

Konsolidacija finansijskih izvještaja

- Konsolidovani finansijski izvještaj je dužnopripremiti matično pravno lice koje posjedujejednu ili više podružnica.

- Predmet konsolidacije su sredstva, obaveze ifinansijski rezultat. Inače, matično pravno lice(matica) i njegove podružnice vode posebnaračunovodstva jer su to posebne računovodstvenecjeline pa oni imaju svoje posebne finansijskeizvještaje. Obaveza matičnog pravnog lica dasačinjava konsolidovani finansijski izvještajproizilazi iz činjenice što ono posjeduje preko50% glasačkog potencijala podružnice a time ikontrolu nad podružnicom.

- Posmatrano sa računovodstvenog aspektakonsolidovani finanasijski izvještaj činijedinstvenu cjelinu jer su matica i sve njenepodružnice tretirani kao jedno pravno lice.

- Konsolidovani finansijski izvještaji koristedioničarima, nadzornom odboru i menadžmentupravnih lica. Informacije se putem ovogizvještaja pružaju još i kreditorima,potencijalnim ulagačima (dioničarima) i državnimorganima o vrsti i djelokrugu rada koji je podzajedničkom kontrolom.

- S druge strane konsolidovani finansijskiizvještaji imaju znatno manji značaj za vlasnikemanjinskog interesa, kreditore i druge povjeriocejer se ovim izvještajem ne daju informacije opojedinačnoj finansijskoj poziciji svakepodružnice. Te informacije će se tražiti uodvojenim finansijskim izvještajima podružnice –članice grupe.

11

- U odvojenim i konsolidovanim finansijskimizvještajima matica obračunava svoja ulaganjakoristeći sljedeće metode:

Ulaganje Odvojenifinansijskiizvještaji

Konsolidovanifinansijskiizvještaj

Ulaganje upodružnicu Metod troška

Metod kupovinemetod troška (ako podružnica izgubi status)

Ulaganja upridruženapreduzeća

Metod troška

Metod udjelaMetod troška (ako pridruženo preduzeće gubi svoj status)

- Prilikom pripremanja konsolidovanog finansijskogizvještaja izvještaji matice i njenih podružnicase sabiraju po metodi stavka po stavka,dodavanjem istih stavki sredstava, obaveza,vlasničkog kapitala, prihoda i rashoda.

- Postupak konsolidacije obuhvata sljedeći koraci:- eliminišu se knjigovodstveni iznosi ulaganja

matice u svaku podružnicu i udio matice uvlasničkom kapitalu svake podružnice;

- manjinski interesi u dobiti ili gubitkukonsolidovanih podružnica se identifikuju iusklađuju sa dobiti ili gubitkom grupe da bi sedoščo do neto dobiti-gubitka koji se mogupripisati vlasničkom kapitalu matice;

- manjinski interes u neto sredstvimakonsolidovanih podružnica se identifikuju iprezentiraju u konsolidovani bilans stanjaodvojeno od obaveza dioničarskog vlasničkogkapitala matice

12

Set finansijskih izvještaja

- Set finansijskih izvještaja sadrži sljedećekomponente:- bilans stanja- bilans uspjeha- izvještaj o gotovinskom toku- izvještaj o promjenama u vlasničkom kapitalu- računovodstvene politike i zabilješke uz

finansijske izvještaje

- Finansijske izvještaje dužni su da sačinjavajusva pravna lica sa sjedištem na teritorijiFederacije BiH koja obavljaju djelatnost za kojusu registrovani.

- Sadržaj i oblik propisanih obrazacaračunovodstvenog iskaza uslovljen je vrstompravnog lica, djelatnosti koju obavlja i kontnimplanom koji primjenjuje prilikom vođenja svojihposlovnih knjiga.

- Tako su obavezni da sačine i podnesu polugodišnjii godišnji finansijski izvještaj:- preduzeća (privredna društva)- društva za osiguranje i reosiguranje- banke i druge finansijske institucije- fondovi (investicioni, privatizacijski i drugi

profitno orjentisani fondovi)- neprofitni fondovi i zaklade- neprofitna pravna lica, udruženja građana i sl.- Budžet i budžetski korisnici

- Pravnom licu je omogućeno da pored obavezujućihpolugodišnjih i godišnjih finansijskih izvještajasačinjava i intervalne izvještaje za kraćevremenske periode ukoliko za to ima potrebe.

13

Bilans stanja

- Definicija - Bilansom stanja daje se sumaranprikaz imovinske situacije konkretnog pravnoglica na određeni dan izražen u finansijskimpokazateljima.

- sadržaj bilansa stanja su sredstva, obaveze ikapital,

- daje pokazatelje finansijskog položaja pravnoglica.

- Bilans stanja pruža potpun uvid u sve pozicijeaktive (sredstva) i pasive (obaveze i kapital).

- Pojedine pozicije grupisane su po stavkamauvažavajući načelo rastuće likvidnosti (kodaktive) odnosno načelo ročnosti ili rastućegdospjeća kod obaveza

- Broj pozicija bilansa stanja propisuje Federalnoministarstvo fianansija.

- Aktuelni obrasci bilansnih šema su propisaniprema vrstama pravnih lica (preduzeća, bankei.t.d.) neovisno od njihove veličine pa svapravna lica iz iste grupacije popunjavaju isteobrasce.

- U pojedinim zemljama izvršene su podjelepreduzeća na mala, srednja i velika po osnovuvrijednosti imovine, broja zaposlenih, visinekapitala i.t.d. Mala preduzeća popunjavajuskraćeni bilans stanja koji sadrži samo pojedinezbirne pozicije imovine, obaveza i kapitala. Ali,da bi se sačinio skraćeni bilans stanja i tapreduzeća moraju prethodno sačiniti bilanspotpunog sadržaja.

- Imajući u vidu dinamičku teoriju bilansa bilansstanja je moguće sačiniti u bilo koje vrijeme utoku poslovanja. Međutim, on se po pravilu

14

sačinjava na početku i na kraju poslovne godine.Krajnji bilans prethodne godine predstavljaistovremeno početni bilans za narednu poslovnugodinu.

- Simplificirani oblik bilansa stanja

Bilans uspjeha

- Bilans uspjeha prezentira pokazatelje uspješnostiposlovanja pravnog lica tako što prikazujepozicije rashoda, prihoda i finansijskogrezultata za određeni vremenski period.

- Pozicije rashoda, prihoda i finansijskogrezultata obezbjeđuje se odvojeno po aktivnostima(poslovne, investicione, finansijske) s ciljem dase nakon odgovarajuće analize preduzmuodgovaajuće mjere u cilju poboljšanja uspješnostiposlovanja u budućnosti.

- I za bilans uspjeha, kada je u pitanju mogući ilipropisani broj bilansnih pozicija vrijedi istakonstatacija kao i kod bilansa stanja.

- Skraćeni obrazac bilansa uspjeha obezbjeđujemanji broj informacija korisnicima finansijskihizvještaja na «prvoj strani» izvještaja.

Izvještaj o gotovinskim tokovima

- Cilj izrade i prezentacije izvještaja o novčanimtokovima je da se korisnicima finansijskihizvještaja obezbjede informacije i analizugotovinskih porimitaka i izdataka u razmatranomvremenskom periodu. Ovaj izvještaj koristićeulagačima i povjeriocima kako bi imali potrebneinformacije o:

15

- mogućnosti pravnog lica da generiše pozitivnegotovinske tokove u budućnosti;

- razlici između prikazane neto dobiti u bilansuuspjeha i gotovinskih primitaka i izdatakapravnog lica;

- gotovinskom i negotovinskom aspektu ulagačkih ifinansijskih aktivnosti pravnog lica.

- Transakcije i poslovni događaji priznaju se iobuhvataju na akrualnoj (obračunskoj) osnovi.Tako se prihodi priznaju onda kada su nastali ane kada su izvršene naplate. Rashodi se priznajuu momentu njihovog nastanka a ne kada su za njihizvršene isplate gotovine.

- Sve pozicije izvještaja o gotovinskimaktivnostima, dakle, svi priljevi i svi odljevigotovine i ekvivalenata gotovine klasificirane suu tri grupacije i to:- poslovne aktivnosti- ulagačke (investicione) i - finansijske

- Zavisno od toga da li su u tekućem periodu većiprilivi ili odljevi gotovine i njenihekvivalenata gotovinski tok po svome karakterumože biti pozitivan ili negativan.

- Osnovni smisao i sadržaj ove komponentefinansijskog izvještaja nalazimo u činjenici štose na osnovu bilansa stanja i bilansa uspjeha nepružaju cjelovite informacije o stanju ipromjenama gotovine i njenih ekvivalenata.

16

- Što se tiče metodologije sačinjavanja izvještajao gotovinskim tokovima u računovodstvenoj teorijii praksi izdiferencirane su dvije metode:- direktna i - indirektna

- U našim uslovima obavezna je primjena indirektnemetode

- Kod indirektne metode neto dobit se usklađuje zaučinke gotovinskih transakcija, vrši vremenskorazgraničenje prošlih ili budućih gotovinskihprimitaka ili izdataka, te pozicije rashoda iliprihoda koje su vezane za finansijske iliinvesticione tokove.

- Indirektna metoda usresređena je na razlikuizmeđu neto dobiti i gotovinskih tokova. Obrazacizvještaja o gotovinskom toku počinje od netodobiti koja se preuzima iz bilansa uspjeha.Inače, neto dobit proističe iz operativnihaktivnosti usklađena za prihode i rashode odulaganja, finansiranja i vanrednih stavkiumanjena za porez na dobit. Ukoliko se porez nadobit ne obračunava uzima se iznos dobiti prijeoporezivanja i unosi kao početna stavka uizvještaju o gotovinskim tokovima.

- Kod ovog usklađivanja treba voditi računa osljedećem:

- Obračunata (akumulirana) amortizacija u tokugodine dodaje se iznosu neto dobiti jer je to biorashod prilikom utvrđivanja finansijskogrezultata.

17

- Sve ostvarene prihode od otuđivanja materijalnihi nematerijalnih sredstava treba oduzeti od netodobiti a sve rashode po istoj osnovi trebadodati na neto dobit.

- Prihode od finansiranja stalnih sredstava (kamate, dividende, udjeli u dobiti pravnih licana osnovi metode udjela) treba oduzeti od netodobiti i obrnuto rashode (kamate) treba dodati naneto dobit.

- Pozicije tekućih sredstava u bilansu stanja kojeutiču na usklađivanje su:- zalihe- Potraživanja- Obračunati nefakturisani prihodi i - Unaprijed plaćeni troškovi

- Povećanje ovih stavki u tekuće periodu u odnosuna krajnje stanje prethodnog obračunskog periodatreba oduzeti od neto dobiti i obrnuto smanjenjenavedenih stavki se dodaje.

- Pozicije tekućih obaveza u bilansu stanja kojeutiču na usklađivanje su:- obaveze prema dobavljačima- Ostale obaveze- Obračunati troškovi- Odloženi prihodi

- Ukoliko je došlo do povećanja navedenih stavki utekućem obračunskom periodu u odnous na prethodniperiod tada iznos povećanja treba dodati na netodobit i obrnuto.

18

U daljem tekstu daje se prilog propisane šemeIzvještaja o gotovinskom toku:

Izvještaj o gotovinskom toku za 1999. godinu

O P I SPredhod

naGodina

TekućaGodina

Neto Gotovinski tok od poslovnih aktivnostiNeto dobit Usklađivanja za:Amortizacija (vrijednost usklađivanja nematerijalnih sredstava)Rashodi (prihodi) od otuđenjanematerijalnih sredstavaAmortizacija (vrijednost usklađivanja materijalnih sredstava)Rashodi (prihodi) od otuđenjamaterijalnih sredstava

Usklađivanja po osnovu finansijskih stalnih sredstavaNerealizovani rashodi (prihodi) od razmjene valuta na tržištu (kursne razlike)Ostala usklađivanja za negativne stavke i tokove koji se odnose na ulagačke i finansijske aktivnosti

Povećanje (smanjenje) zalihaPovećanje (smanjenje) potraživanja

++ (-)

+

+ (-)+ (-)

+ (-)

+ (-)

- (+)- (+)- (+)- (+)+ (-)+ (-)+ (-)+ (-)

- (+)- (+)

X1

X2

X

X

19

Povećanje (smanjenje) obračunatih nefakturisanih prihodaPovećanje (smanjenje) unaprijed plaćenih troškova(Povećanje) smanjenje obavezaprema dobavljačima(Povećanje) smanjenje ostalihobaveza(Povećanje) smanjenje obračunatih nefakturisanih troškova(Povećanje) smanjenje odloženih prihoda

Gotovinski tok od ulagačkih aktivnostiNabavka (prodaja) nematerijalnih sredstavaNabavka (prodaja) materijalnih sredstavaSticanje (otuđenje) udjela u podružnicamaSticanje (otuđenje) udjela u pridruženim pravnim licimaDati krediti (povrat kredita)pravnim licima u grupiDati krediti (povrat kredita)drugim povezanim pravnim licimaNabavka (otuđenje) drugih ulaganjaDati krediti (povrat kredita)drugim pravnim licimaOstali tokovi od ulagačkih aktivnosti

- (+)- (+)- (+)

- (+)- (+)- (+)(+)

+-

- (+)+--

- (+)

X

XXX

X

20

B) Neto gotovina korištena u ulagačkim aktivnostima

Gotovinski tok od finasijskihaktivnostiPrimici od izdatih dionica ostalih oblika formiranja i povećanja kapitalaOtkup dionica i ostalih oblika kapitalaNabavka (prodaja) vlastitih dionicaPrimljena pozajmljena sredstvaPovrat pozajmljenih sredstavaPlaćanje dividendiOstali tokovi od finansijskihaktivnostiC) Neto gotovina korištena u finansijskim aktivnostima Neto povećanje (smanjenje) gotovine na računu i u blagajni (A + B + C) 1. Početno stanje gotovine naračunu i u blagajni2. Konačno stanje gotovine naračunu i u blagajniNetop povećanje (smanjenje) gotovine na računu i u blagajni (2+1)

21

- Ovdje treba posebno spomenuti kategoriju «zaradaod gotovinskog toka» koju čini neto dobit uvećanaza amortizaciju (Cash Flow Earnings – CFE).

- Ova kategorija čini polaznu osnovu za analizuodstupanja stanja gotovine za protekle peridoekao i za planiranje budućih gotovinskih tokova.

Izvještaj o promjeni strukture vlasničkogkapitala

- daje prikaz podataka o promjenama u kapitalu zadvogodišnji period sa podacima o povećanju(upisanom) kapitala, dodatno uplaćenom kapitalu,efektima revalorizacije odnosno revalirizacionimrezervama i akumuliranoj dobiti ili gubitku izprethodnog perioda.

- Podaci ovog izvještaja imaju širok krug korisnikaa posebno su bitni za vlasnike, ulagače idioničare.

- Oni ilustrativno pokazuju kako se finansijskipoložaj i uspješnost poslovanja pravnog licaodrazila na vrijednost vlasičkog kapitala pravnoglica u proteklom periodu.

- Ovaj izvještaj se sastoji iz dva dijela:- podaci o dioničarskom kapitalu i- podaci o promjenama u kapitalu

- Izvještaj promjena u kapitalu popunjavaju svapravna lica bez obzira na njihov oblik (dioničkadruštva, društva sa ograničenom odgovornošću idr.).

22

- Podaci o dioničarskom kapitalu

R.br.

OPIS Redovnedionice

Povlaštene

dionice1 2 3 41 Broj eksternih dionica na dan x x2 Odobrene (autorizovane) x x3 Izdate i u potpunosti

naplaćenex x

4 Izdate i nenaplaćene upotpunosti

x x

5 Držane od pravnih lica x x6 Držane od podružnica x x7 Držane od pridruženih pravnih

licax x

8 Rezervisane za izdavanje podopcijama, ugovorima i.t.d.

x x

9 Nominalna vrijendost podionici

x x

10 Dividenda po dionici x x11 Kumulativne povlaštene

dividende koje nisu isplaćene- x

Izračunavanje broja ostalihdionica

12 Broj eksternih dionica na dan_________

x x

13 Izdate dionice x x14 Opozvane dionice (x) (x)15 Stečene vlastite dionice (x) (x)16 Prodate vlastite stečene

dionicex x

17 Broj eksternih dionica na dan_________

x x

18 Izdate dionice x x

23

19 Opozvane dionice (x) (x)20 Stečene vlastite dionice (x) (x)21 Prodate vlastite stečene

dionicex x

22 Broj eksternih dionica na dan_________

x x

- Prema gornjem obrascu podaci se unose posebno zaredovne a posebno za prioritetne (povlaštene,preferencijalne) dionice.

- U narednom prikazu daju se podaci o promjenama ukapitalu.

Promjene u kapitalu za _______ godinu

Redni

broj

OPIS

Upisan

ivl

asničk

ika

pita

lDion

ičar

ska

premij

aReva

loriza

cio

na rez

erva

Osta

lere

zerv

eAkum

ulir

ana

dobit

(gubitak

)Vlas

tite

dionic

e

Ukup

no1 2 3 4 5 6 7 8 91 Stanje na dan x x x x x(x) (x) x(x)2 Izdavanje

dionica i ostala povećanja vlasničkog kapitala

x x x x

3 Revalorizacija stalnih sredstava

(x) x(x) x(x)

4 Neto dobit (gubitak) perioda

x(x) x(x)

24

5 Raspored dobiti (gubitka)

x(x) x(x) (x) x(x) (x) x(x)

6 Ostala smanjenja vlasničkog kapitala

(x) x(x) (x) (x) (x) x(x) (x)

7 Stanje na dan x x x x x(x) (x) x(x)8 Izdavanje

dionica i ostala povećanja vlasničkog kapitala

x x x x

9 Revalorizacija stalnih sredstava

(x) x(x) x(x)

10 Neto dobit perioda

x x

11 Neto gubitak perioda

(x) (x)

12 Raspored dobiti

x x x (x) x(x)

13 Raspored gubitka

(x) (x) (x) (x) (x)

14 Ostala smanjenja vlasničkog kapitala

(x) x(x) (x) (x) (x) x(x) (x)

15 Stanje na dan_____

x x x x x (x) x(x)

- Ovaj dio izvještaja sačinjavaju sva pravna licabez obzira da li se radi o dioničarskimdruštvima, društvu sa ograničenom odgovornošći idr.

25

Računovodstvene politike i zabilješke uzfinansijske izvještaje

- obavezujuća komponenta finansijskog izvještaja. - ovaj dio finansijskog izvještaja je opisnog

karaktera i bez propisane forme.- Osnovna svrha ove komponente finansijskog

izvještaja je da dopuni i obrazloži prezentiranepodatke te da ukaže na njihove posljedice iefekte u budućnosti.

- Donošenje računovodstvenih politika i njihovaprimjena je u nadležnosti menadžmenta.

- Računovodstvene politike prožimaju i tretirajubrojna područja kao što su priznavanje prihoda,načela konsolidacije, poslovne kombinacije,zajedničke poduhvate, priznavanje materijalnih inematerijalnih troškova, ugovora o izgradnji iulaganje u nekretnine, ugovor o lizingu, troškoveistraživanja, zalihe, poreze, rezervisanja i sl.

- Postoje okolnosti i situacije koje mogu dovestido promjena računovodstvenih politika i to:

o ako to zahtjeva zakono ako to zahtjeva nadležno tijelo za

računovodstvene standardeo ako će promjena rezultirati u prikladnijem

predstavljanju događaja i transakcija ufinansijskom izvještaju pravnog lica.

- Cilj zabilješki uz finansijske izvještaje je dase dopune, obrazlože, razrade i dodatno objasnefinansijske informacije prezentirane u ostalimkomponentama finansijskih izvještaja kako bi sepomoglo korisnicima tih informacija da ih štobolje razumiju i da im na taj način budu što

26

pouzdanija i korisnija podloga za donošenjeposlovnih odluka.

- preporuka o redoslijedu prezentacije zabilješki.Taj redoslijed je sljedeći:

- Izvještaj o osnovi vrednovanja i primjenjenimračunovodstvenim politikama

- Pomoćne informacijekoje potkrepljuju stavkeprezentirane na prvoj strani svakog finansijskogizvještaja, i to onim redoslijedom kojim jeprezentirana svaka stavka i svaki finansijskiizvještaj i

- Ostala objavljivanja uključujući: potencijalnedogađaje, ugovorne obaveze kao i drugefinansijske objave i objavljivanja koja nsufinansijske prirode, kao što su prosječan brojzaposlenih tokom perioda.

Pokazatelji Uspješnosti Poslovanja Zasnovanina Finansijskim Izvještajima

- izrađen je sistem brojnih poslovno-analitičkihpokazatelja,

- taj sistem izgradnje nije definitivan. - najvećim dijelom zasnovana je na komponentama

finansijskog izvještaja - horizontalna i vertikalna analize bilansa - analizi rentabilnosti - analizi likvidnosti - analiza efikasnosti investicija dioničara, - obrasci "Zeta Score" i - izvještaj o gotovinskim tokovima.

Horizontalna analiza bilansa

- Horizontalna analiza predstavlja uporedni prikazpozicija bilansa stanja i bilansa uspjeha izražen

27

u finansijskim pokazateljima za više uzastopnihobračunskih perioda.

- dinamička analiza poslovanja zahtijeva poredpodataka tekućeg finansijskog izvještaja ipodatke i informacije iz prethodnih obračunskihperioda radi njihove međusobne komparacije.

- Uobičajena je praksa da se kod ovog oblikaanalize određuje bazna godina sa kojom se vršekomparacije na osnovu baznih indeksa.

- moguće je na osnovu lančanih indeksa vršitipoređenje podataka svake godine sa prethodnomgodinom.

- Neka pravna lica koriste istovremeno obe tehničkekomparacije kao osnovne analitičke metode kojekoristi menadžment.

- Horizontalna analiza bilansa prezentirat će se unarednom primjeru preduzeća "A" na osnovuhipotetičkih podataka za 1996, 1997. i 1998. godinuuz pretpostavku da su finansijski izvještaji za teobračunske periode uporedivi.

Uporedni bilans stanja (1996, 1997, 1998. godina)

OpisIznosi u (000) Povećanje (Smanjenje

)Iznos Procenat

1996 1997 1998 97/9698/97

97/9698/97

AKTIVATekućasredstva

Stalnasredstva

7800

30000

8600

28000

9900

24800

8001300

(2000)(3200)

10,2515,12

(6,67)(11,43)

28

Ukupnaaktiva 37800 36600 34700 (1200)

(1900)(3.17) ( 5,19)

PASIVAKratkoročneobavezeDugoročneobaveze

7000

8000

6200

7600

5800

7200

( 800)(400)

( 400)(400)

(10,00)(6.45)

(5,00)(5.26 )

Ukupneobaveze 15000 13800 1300

0(1200)( 800)

(8,00)(5,80)

Dioničkikapital(običnedionice)Dioničkikapital(povlaštenedionice)Zadržana dobitDobittekućegodine

11000

2000

8300

1500

11000

2000

8020

1780

11000

2000

6700

2000

- -

- -

(280)(1320)

280220

- -

- -

3,7316,46

18,6712,47

Dioničkaglavnica

22800 22800 21700

0(1100)

04,82

Ukupna

29

pasiva 37800 36600 34700 (1200)(1900)

3,17 5,19

Uporedni bilansi uspjeha (1996, 1997, 1998. godina)

OpisIznosi u (000)

Povećanje

(Smanjenje)

Iznos Procenat

1996 1997 1998 97/9698/97

97/9698/97

Prihod od prodajeTroškovi prodatih proizvoda

32000

22200

34200

24000

37800

27100

22003600

18003100

6,8710,53

10,8111,20

Bruto dobitOTU

98004700

10200

4900

10700

4700

500200

(200)

10,4010,4910,42

(9,59)Operativni dobitakTroškovi finansiranja

51001700

53001700

60002100

700 -400

10,3911,32 -12,35

Dobit prije oporezivanjaPorez na dobit

3400950

36001000

39001200

300 50200

10,5810,8310,5212,00

Dobit poslijeoporezivanjaDividende za povl. dioniceRedovne dividende

2450

3009001250

2600

30010001300

2700

30010501350

100

-

-

10,6110,38

--

30

Neraspoređenadobit

10050

5050

11,1110,05

9,6210,38

- drugi aspekt horizontalne analize bilansa je

izračunavanje odnosnih vrijednosti zasnovanih nauporednim pokazateljima aktive i pasive (kodbilansa stanja) ili prihoda i rashoda (kodbilansa uspjeha)

Vertikalna analiza bilansa

- Suštinu vertikalne analize bilansa (bilansastanja i bilansa uspjeha) predstavlja utvrđivanjeparticipacije pojedinih bilansnih pozicija uodnosu na njihov ukupan zbir izražen uprocentima.

- Tako je u aktivi bilansa moguće razmotritiprocentualno učešće tekućih (obrtnih) sredstava uodnosu na ukupnu vrijednost aktive iliparticipacija stalnih sredstava u odnosu naukupna sredstva.

- Odnosi se utvrđuju i unutar pojedinih grupacijasredstava tako što se utvrđuje procentualnoučešće jedne bilansne pozicije sredstava u odnosuna ukupnu vrijednost te grupe sredstava.

- Identična je situacija i sa analizom pozicijapasive bilansa stanja (kratkoročne obaveze,dugoročne obaveze, kapital).

- Postupak vertikalne analize identičan je i kodbilansa uspjeha kod koga također utvrđujemoprocentualno učešće pojedinih bilansnih pozicijau odnosu na ukupnu vrijednost odgovarajućegrupacije.

31

- Komparacijom pokazatelja koje daje vertikalnaanaliza bilansa za nekoliko obračunskih periodautvrdiće se kretanje (trend) ovih pokazatelja zakoje se može reći da su rezultat poslovnepolitike i politike investiranja konkretnogpravnog lica.

U daljem tekstu daje se primjer poreskog bilansa.

Praktičan primjer poreskog bilansa (01. 01. do 31.12. 1997. godine)

Red.

br.OPIS

Oznaka zaAOP

Iznosu KM

A. POSLOVNI DOBITAK ILI GUBITAKI FINANSIJSKI REZULTAT U

BILANSU USPJEHAxxx

1 Dobitak poslovne godine 001 273892 Gubitak poslovne godine 002II USKLAĐIVANJE RASHODA ZA

IZNOSE KOJI SE NE PRIZNAJU PORESKOM BILANSU

xxx

3 Troškovi utrošenog materijala, odnosno vrijednosti prodate robe iznad iznosa obračunatog po metodi prosječne cjene

003

4 Troškovi koji se odnose na dnevnice za službena putovanja, upotrebu privatnogautomobila u službene svrhe, prehranu, prevoz, regres i terenski dodatak iznad iznosautvrđenog propisima osim kod pravnog lica koji ima samo

004 600

32

direktora kao zaposlenog radnika

5 Troškovi reprezentacije koji prelaze 0.5 % od ukupnog prihoda

005

6 Amortizacija obračunata po stopama većim od propisanih odlukom Vlade Federacije BiH

006 150

7 Izdaci za humanitarne, kulturne, obrazovne i druge ciljeve koji prelaze 0.5 % odukupnog prihoda

007

8 Članarine koje prelaze 0.1 % od ukupnog prihoda

008

9 Rezervisanje koje nije u skladu sa propisima o računovodstvu

009

10 Novčane kazne 01011 Ostali troškovi 01112 Dio amortizacije koji u

ranijim periodima nije bio priznat

012

III USKLAĐIVANJE PRIHODA xxx13 Dividende i udjeli u dobiti

na koje je isplatioc platio porez na dobit

013

14 Ujednačavajući porez na dobitza neto primljene dividende

014

IV TRANSFERNE CIJENE xxx15 Vrijednost transakcija po

tansfernim cijenama015

16 Vrijednost transakcija pod red. br. 15. preračunato po tržišnim cijenama

016

17 Razlika transferne cijene (red. br. 16 – red. br. 15)

017

33

18 Razlika između tržišne kamatei kamate po kreditima između povezanih lica

018

V OPOREZIVA DOBIT xxx19 OPOREZIVA DOBIT

(red. br. 1-2+3 do 11-12-13+ 14+17+18 )

019 28138

20 Izdvajanje u rezerve za bankei Drušzva za osiguranje

020

21 Poslovni gubitak iz ranijih godina

021

22 Poslovni gubitak poslovne godine(red. br. 23 do 11+12+13 = 14-17-18-1)

022

23 Ostatak oporezive dobiti (red. br 19-20-21)

023

24 Nepokriveni poslovni gubitak (red. br. 21+22-19)

024

B. OBRAČUNATI POREZ I UMANJENE PORESKE OBAVEZE xxx

25 Porezna osnovica 025 2813826 Obračunati porez (red. Br.

20x30%)026 8441,

427 Umanjenje obračunatog poreza

od (a) do (f)novoosnovano preduzeće odnosno zadrugaslobodne zone i korisnici slobodnih zonaulog stranog licaulaganje oporezive dobiti u investicije (26000x30%)plaćeni porez na dobit u drugoj državi porez na dobit koji je

027

7800

34

platila nereziden. filijala udrugoj državi

28 Obračunati porez po umanjenju(red. br. 26-27)

028 641,4

29 Uplaćena akontacija poreza 029 294030 Iznos poreza za uplatu (red.

br. 28-29)030

31 Iznos obračunatog poreza za povrat (red. br. 29-28)

031 2299

Analiza odnosa pozicija bilansa stanja i bilansauspjeha

- U praktičnom pogledu analiza pozicija odnosabilansa stanja i bilansa uspjeha predstavljaanalizu performansi i pomaže u definisanju ikvantifikaciji pokazatelja uspješnosti uposlovanju pravnog lica.

- Analizom odnosa utvrđuje se profitabilnost,likvidnost, solventnost i obrt sredstava. Istotako, praktična upotreba analize odnosaprezentira se i kroz analizu investicija, analizudodatne vrijednosti i utvrđivanje ukupnog izrazauspješnosti u poslovanju.

Analiza rentabilnosti

- U ovoj analizi profitna marža i povrat nainvestirano predstavaljaju dva primarna odnosa paćemo se o oblicima ovih odnosa u narednom prikazudetaljnije osvrnuti. Profitnu maržu ili maržudobitka možemo posmatrati kao:

- bruto profitnu maržu,- operativnu profitnu maržu,- profitnu maržu prije oporezivanja,

35

- neto profitnu maržu i- maržu neto preostalog profita.

- Povrat na investirano analiziraće se kao :

- povrat na ukupni kapital,- povrat na uloženi dugoročni kapital,- povrat na dionički kapital.

Bruto profitna marža

- dobije se stavljanjem u odnos bruto dobiti iprihoda od prodaje.

Bruto profitna marža = Bruto dobit / Prihod odprodaje

9800 / 32000 = 30,63% u 1996 god.10200 / 34200 = 29,82% u 1997 god 10700 / 37800 = 28,31% u 1998 god.

- komentar

- Ovaj pokazatelj je od izuzetne važnosti jeromogućuje menadžeru provođenje odgovarajućih mjerau cilju racionalizacije troškova a posebno opštihtroškova uprave i prodaje.

- Isto tako, bruto profitna marža služi menadžerui kao indikator za komparaciju sa drugimpreduzećima koja se bave istom djelatnosti. Naosnovu odgovarajućih poređenja otvara se prostorza detaljnu analizu prodajnih cijena proizvoda iusluga s jedne strane te analize troškova s drugestrane.

36

Operativna profitna stopa

- utvrđuje se stavljanjem u odnos operativne dobitii ostvarenog prihoda od prodaje:

Operativna profitna stopa = Operativni dobitak /Prihod od prodaje

5100 / 32000 = 16,00% u 1996 god.5300 / 34200 = 15,50% u 1997 god 6000 / 37800 = 15,87% u 1998 god.

- Ovaj indikator pokazuje koliko prihodapreostaje preduzeću nakon podmirenjaproizvodnih i opštih troškova, dakle, svihtroškova osim troškova finansiranja.

- U slučaju samofinansiranja tj. finansiranja bezangažovanja kredita operativna dobit bila bijednaka iznosu dobiti prije oporezivanja.

Profitna marža prije oporezivanja - je odnos dobiti prije poreza i prihoda od

prodaje. - u slučaju vlastitog finansiranja otpada

pozicija troškovi finansiranja čime postajupodudarne profitna marža prije oporezivanja ioperativna profitna marža.

- U slučaju kada postoje troškovi finansiranjaprofitna marža prije oporezivanja će se smanjitisrazmjerno visini nastalih troškova finansiranja.

Operativna profitna marža = Dobit prijeoporezivanja / Prihod od prodaje

37

3400 / 32000 = 10,70% u 1996 god.3600 / 34200 = 10,50% u 1997 god 3900 / 37800 = 10,30% u 1998 god.

- Pokazatelj profitne marže prije oporezivanjaposebno dolazi do značaja u situacijama kada semijenja poreska politika, kako bi se uspješnostposlovanja mogla uporediti u više obračunskihperioda kao i poređenje sa različitim poreskimrežimima zemalja u kojima egzistiraju pravna lica(npr. u različitim državama).

Neto profitna marža

- dobija se stavljanjem u odnos dobiti poslijeoporezivanja i prihoda od prodaje. Prema podacimabilansa uspjeha ovaj pokazatelj profitabilnostiposlovanja utvrdili bi na slijedeći način:

Neto profitna marža = Dobit poslije oporezivanja /Prihod od prodaje

2450 / 32000 = 7,66% u 1996 god.2600 / 34200 = 7,60% u 1997 god 2700 / 37800 = 7,14% u 1998 god.

- Dobit nakon oporezivanja može se rasporediti naslijedeće načine:

- isplata vlasnicima ili dioničarima- rezerve- neraspoređena (nenominirana) dobit.

38

- U procesu planiranja poslovanja neto profitnastopa predstavlja indikator na koji se menadžerčesto oslanja kako nebi nastali eventualni gubiciu poslovanju.

- Procjenjivanje neto profitne stope u poslovanjuje vrlo složen posao, posebno kada je u pitanjuprocjena troškova a naročito onih koji se nepriznaju u rashode osobođene od oporezivanja pa semože desiti da pogrešna procjena ove kategorijetroškova može u velikoj mjeri smanjiti netoprofitnu maržu a u ekstremnim slučajevima čakdovesti do gubitka u poslovanju.

Marža neto profita

- je pokazatelj koji u obračun uvodi eksternipodatak o tržišnoj cijeni kapitala. Ovajpokazatelj daje odgovor na pitanje kako se isplateulaganja dioničara ili vlasnika kapitala u odnosuna zaradu koju bi ostvarili ulaganjem ualternativni posao koji bi sa manje rizikaostvario tržišnu cijenu kapitala ili kamatu naposuđeni kapital.

- Neto profit dobije se oduzimanjem tržišnecijene vlastitog kapitala od visine ostvarenogdobitka (profita) prije, odnosno poslijeoporezivanja. Ukoliko se želi utvrditiprofitabilnost uloženog dioničkog kapitala kaoosnov će se uzeti dobit poslije oporezivanja.

Neto profit = Dobit – Tržišna cijena uloženogkapitala

Tržišna cijena uluženog kapitala = Uloženi vlastitikapital Tržišna stopa na posuđeni kapital.

39

Ako pretpostavimo da je tržišna stopa za posuđenikapital 6% tada bi maržu neto preostalog profitautvrdili:

Tržišna cijena kapitala

= 20,500,000 x 6% = 1,230,000 KM za1996 god.

= 21,780,000 x 6% = 1,306,800 KM za1997 god.

= 23,200,000 x 6% = 1,392,000 KM za1998 god.

Neto preostali profit

= 2,450,000 – 1,230,000 = 1,220,000KM za 1996. god.

= 2,600,000 – 1,306,800 = 1,293,200KM za 1997. god.

= 2,700,000 – 1,392,000 = 1,308,000KM za 1998. god.

Udio neto profita u prihodu = Neto preostaliprofit / Prihod od prodaje

1.220,000 / 32.000,000 = 3,81% za 1996 god.1.294,000 / 34.200,000 = 3,78% za 1997 god 1.308,000 / 37.800,000 = 3,46% za 1998 god.

- Utvrđeni procenti pokazuju da su veći efektiulaganja u poslovanju preduzeća (za 3,81% u 1996;3.78% u 1997; 3,46% u 1998. godini) nego da jeizvršeno alternativno ulaganje.

Marža preostalog profita=Dobit poslijeoporezivanja/Tržišna cijena kapitala – 1

40

2.450,000 / 1.290,000 – 1 = 1,99 – 1 = 99%za 1996. god.

2.600,000 / 1.306,000 – 1 = 1,99 – 1 = 99%za 1997. god.

2.700,000 / 1.392,000 – 1 = 1,94 – 1 = 94%za 1998. god.

- Dobiveni rezultati pokazuju da bi dioničariostvarili veći profit ulaganjem u konkretnopreduzeće nego da su investirali kapital potržišnoj cijeni kapitala.

- U našem primjeru relativno visoke stope surezultat visoko izražene profitabilnostipreduzeća s jedne strane i relativno nisketržišne cijene kapitala (operisano sa stopom od6%) s druge strane.

- U određenim situacijama izražen je problemutvrđivanja tržišne cijene kapitala naročito ondakada tržište kapitala nije dovoljno razvijeno.

- U tom slučaju kao alternativa bi se pojavilakamatna stopa koju plaća banka za uloženikapital.

- U strukturi pokazatelja profitabilnosti spomenutesu dvije fundamentalne kategorije: profitna marža(čiju smo analizu već prezentovali) i povrat nainvestirano ili povrat na korišteni kapital.

- Pokazatelj povrata na investirani kapital jevažan pokazatelj uspješnosti poslovanja jer jekapital kao resurs ograničen. U praksimenadžerskog računovodstva ovaj indikator seutvrđuje uzimajući u obzir ukupni kapital (ukupnaaktiva), dugoročni kapital (pasiva – tekućeobaveze), neto korišteni kapital (aktiva – tekuće

41

obaveze) i ukupni dionički kapital (ukupnivlastiti kapital).

Povrat na ukupni kapital

- utvrđuje se iz odnosa operativnog dobitka premaukupnoj aktivi.

Povrat na ukupni kapital = Operativni dobitak /Ukupna aktiva

5.100,000 / 37.800,000 = 13,50% u 1996.god.

5.300,000 / 36.600,000 = 14,48% u 1997.god.

6.000,000 / 34.700,000 = 17,29% u 1998.god.

- Iz gornjeg obračuna se može zaključiti da je nasvakih 100 investiranih novčanih jedinicaostvareno 13,50 operativnog dobitka u 1996.godini, 14,48 u 1997. godini i 17,29 u 1998.godini.

- Istovremeno uočavamo pozitivan trend povrata naukupni kapital.

- Pri utvrđivanju ovog indikatora u brojniku jeuzet iznos operativnog dobitka iz razloga što onobuhvata i kamate na korišteni tuđi kapital jerse ova kategorija dobitka ostvaruje korištenjem ivlastitog i tuđeg kapitala.

Povrat na uloženi dugoročni kapital

- utvrđuje se iz odnosa operativnog dobitkaumanjenog za kamate na kratkoročne kredite iukupne pasive umanjene za tekuće obaveze.

42

Povrat na dugoročni kapital = (Operativni dobitak –Kamate na kratkoročne kredite) / (Ukupna pasiva –Tekuće obaveze)

- Isključivanje kamata na kratkoročne kredite izoperativnog dobitka vrši se iz razloga što su tekamate rezultat angažovanja tekućih a nedugoročnih izvora imovine.

Povrat na ukupni dionički kapital ili na ukupnokorišteni vlastiti kapital

- utvrđuje se iz odnosa dobitka nakon oporezivanjai ukupno korištenog vlastitog kapitala.

Povrat na ukupni dionički kapital = Dobitak poslijeoporezivanja / Ukupni vlastiti kapital

2.450,000 / (13.000,000+6.000,000) = 12,37%za 1996. god.

2.600,000 / (13.000,000+7.000,000) = 13,00%za 1997. god.

2.700,000 / (13.000,000+8.200,000) = 12,74%za 1998. god.

- Povrat na angažovani ukupni vlastiti kapitalprema gornjem obračunu pokazuje da se na svakih100 novčanih jedinica kapitala ostvarilo 12,37 u1996. god, 13 u 1997. god. i 12,74 u 1998.god.novčanih jedinica dobitka.

Analiza likvidnosti

43

- Pod pojmom likvidnosti podrazumijeva se mogućnostpravnog lica da blagovremeno može podmiriti svojetekuće obaveze.

- likvidnost se definiše kao kratkoročnasolventnost

- Za preduzimanje mjera likvidnosti zainteresovanje, prije svega, menadžment a zatim potencijalnikratkoročni kreditori (roba ili novčanasredstva).

- Ukoliko se blagovremeno vrši izmirenje tekućihobaveza tada neće dolaziti do zastoja uisporukama resursa od strane dobavljača kao ni doneugodnih i nepoželjnih blokada sredstava naračunima pravnog lica.

- Mjere za utvrđivanje likvidnosti mogu seklasificirati u dvije grupacije :

o mjere zasnovane na odnosima tekuće aktive itekuće pasive i

o mjere koje pokazuju mogućnosttransformacije kratkoročne nenovčane aktiveu novac.

Mjere zasnovane na odnosima tekuće aktive i pasiveobuhvataju :

- tekući odnos,- radno raspoloživi kapital i- brzi (tekući) odnos.

- tekući odnos - podrazumijeva se odnos izmeđutekuće aktive i tekuće pasive.

- Tekuća aktiva pored novčanih sredstava obuhvatapozicije koje će u toku godine biti transformisaneu novac. Ovdje spadaju vrijednosni (kratkoročni)

44

papiri, potraživanja od kupaca, zalihe gotovihproizvoda, robe i sl.

- U tekuću pasivu svrstavaju se obaveze kojetreba likvidirati tokom tekuće godine. Tu spadajuobaveze prema dobavljačima, porezima, dividendama,kreditima i sl.

- Tekući odnos utvrđujemo prema obrascu :

Tekući odnos = Tekuća aktiva / Tekuća pasiva

- Ovaj obrazac nam pokazuje u kojoj mjeri je radnoraspoloživi kapital (tekuća aktiva) u mogućnostida podmiri tekuće obaveze.

- Ukoliko je taj odnos veći od 1 (1:1) to znači daje radno raspoloživi kapital pozitivan i da će setekuće obaveze pokriti blagovremeno.

- Naravno, što je pokazatelj tekućeg odnosa veći toje i veća sigurnost pokrića tekućih obaveza, aukoliko je pokazatelj manji od 1 tada imamonegativan radno raspoloživi kapital štopredstavlja upozorenje menadžmentu da trebapribaviti nove – dodatne izvore novčanihsredstava.

- Računovodstvena iskustva pokazuju da je sasvimpovoljan odnos ovih dvaju veličina 2(1,5 - 2):1 ida je tada pravno lice finansijski stabilno kadaje u pitanju aspekt likvidnosti.

Radno raspoloživi kapital

- čini razliku između tekuće aktive i tekuće pasive:

Radno raspoloživi kapital = Tekuća aktiva – Tekućapasiva

45

- Informacija o radno raspoloživom kapitalupokazuje da li treba pristupiti pribavljanjunovog tekućeg kapitala i u kojoj visini kako bise obezbijedila sigurnost u pogledu blagovremenogizmirenja nastalih tekućih obaveza.

- Međutim, ukoliko radno raspoloživi kapitalpremašuje optimalnu sumu on može ukazati namogućnost novog kratkoročnog zaduženja ilieventualno plasmana slobodnih sredstava kojidonose prihod od kamate.

Brzi tekući odnos

- utvrđuje se kao odnos novčanih sredstava i brzounovčive aktive koja obuhvata kratkoročnevrijednosne papire i kratkoročna potraživanja odkupaca u odnosu na tekuće obaveze.

- Informacija o brzom odnosu govori o tome kolikaje mogućnost preduzeća da u kratkom roku osiguraodređenu količinu novca, a u poslovnoj praksinisu rijetke situacije kada se pojavljujeneodgodiva potreba za gotovinom.

- U brojnik obrasca za izračunavanje brzog odnosanije uključena bilansna pozicija zalihamaterijala iz razloga što taj imovinski dio nijejednostavno transformisati u novčana sredstva jerpredstoji proces proizvodnje i proces realizacijekoji mogu trajati duži vremenski period.

- U poslovnoj praksi smatra se da je brzi odnos usrazmjeri od 0,8:1 ili 1:1 zadovoljavajući.

46

- U okviru aktivnosti menadžerskog računovodstvaanalizira se vrijeme naplate potraživanja odkupca i mjere koje pokazuju sposobnostipretvaranja zaliha u gotovinu.

- Kao izuzetno značajno pitanje koje doprinosipostizanju većeg stepena likvidnosti je brzinaprocesa pretvaranja zaliha materijala u gotoveproizvode odnosno u potraživanja od kupaca inaplata tih potraživanja.

- Prvo pitanje koje se postavlja u vezi sa gornjomkonstatacijom je pitanje broja obrta zaliha uodređenom vremenu. Za izračunavanje broja obrta(obrtaja) koristi se sljedeći obrazac:

Broj obrtaja zaliha = Troškovi prodatih proizvoda /Prosječno stanje zaliha

- Podatak za brojnik uzima se iz bilansa uspjeha apodatak za nazivnik obično se utvrđuje tako štose saberu početne i krajne zalihe i podjele sadva. Ako pretpostavimo da su prosječne zaliheiznosile: u 1996. godini 3.000; u 1997. godini4.000 i u 1998. godini 5.000 broj obrtaja biutvrdili na sljedeći način:

22.200 / 3.000 = 7,4 puta u 1996. god.24.000 / 4.000 = 6,0 puta u 1997. god.27.100 / 5.000 = 5,4 puta u 1998. god.

- Broj obrtaja od 7,4; 6 i 5,4 govori nam koliko seputa vrijednost zaliha pretvori u potraživanja odkupaca, a potom u novac u toku poslovne godine.

- Ova informacija za menadžment ima značaj utolikošto se na bazi broja obrta može utvrditi vrijeme

47

vezivanja zaliha do momenta nastanka potraživanjai njihove naplate.

- Pored pretvaranja zaliha materijala u gotovinuvažnu ulogu kada je u pitanju likvidnost ima ivrijeme naplate potraživanja od kupaca.

- Utvrđivanje prosječnog vremena koje je potrebnoza naplatu potraživanja dobije se stavljanjem uodnos pozicije iz bilansa stanja "Potraživanje odkupaca" prema iznosu prosječne dnevne naplate tihpotraživanja.

- Do rezultata ćemo doći i stavljanjem u odnospotraživanja od kupaca prema ukupno naplaćenimpotraživanjima u toku godine podijeljeno sa 365dana.

48

Analiza solventnosti

- Solventnost pokazuje dugoročnu finansijskustabilnost pravnog lica.

- Ta stabilnost analizira se kroz odnose strukturekapitala i finansijske strukture preduzeća kao ikroz odnose pojedinih elemenata te strukture saaktivom bilansa.

- Finansijska struktura predstavlja strukturuukupne pasive, a pod strukturom kapitala(kapitalna struktura) podrazumijeva se strukturaukupnog dugoročnog kapitala (vlastitog i tuđeg)

- Za solventnost pravnog lica pored menadžmentazainteresirani su kreditori i investitori radipovrata pozajmljenih sredstava a postoji čitavniz mjera za praćenje i procjenu solventnosti odkojih navodimo slijedeće:- dugoročne obaveze u odnosu na ukupni dugoročni

kapital- odnos ukupih obaveza i ukupne aktive (stepen

zaduženosti) ili odnos dioničke glavnice iukupne aktive

- odnos ukupnih obaveza i glavnice itd.

Odnos dugoročnih obaveza prema dugoročnom kapitalu

- ustvari predstavlja udjel tuđeg kapitala. - Na dugoročne obaveze obračunava se i plaća kamata

čija visina ne zavisi od rezultata poslovanja paona ima fiksni karakter.

- Obrazac za utvrđivanje ove mjere solventnostiizgleda ovako:

49

Stepen zaduženosti kao odnos ukupnih obaveza premaukupnoj aktivi

- pokazuje način finansiranja poslovanja pravnoglica. Naime, ovaj pokazatelj nas upućuje naprocentualno učešće kratkoročnih i dugoročnihizvora u ukupnoj imovini preduzeća.

- Stepen zaduženosti utvrđujemo slijedećimobrascem:

- Utvrđeni rezultat stepena zaduženosti pokazujenam mogućnost pokrića kratkoročnih i dugoročnihobaveza pravnog lica prema svojim kreditorima iinvestitorima.

- Ukoliko je rezultat navedenog obrasca manji to jestepen udovoljenja spomenutih obaveza veći iobrnuto.

- Dakle, u situaciji kada imamo veći stepenzaduženja tada je veći i rizik ulaganja kapitalau to preduzeće.

- Smatra se da stepen zaduženosti ne bi trebao bitiveći od 50%. To bi bio nivo do koga bi pravnolice moglo blagovremeno izmiriti svoje obaveze.

- Umjesto stepena zaduženosti kao mjerasolventnosti u praksi se koristi i pokazateljodnosa vlastitog kapitala i aktive. Ukoliko biprocenat zaduženosti iznosio npr. 45,2% onda bi

50

procenat iz odnosa vlastitog kapitala i aktiveiznosio 54,8% (100-45,2).

Odnos ukupnih obaveza i glavnice

- pokazuje zaduženost preduzeća u odnosu na visinuvlastitog kapitala.

- U literaturi taj odnos se još naziva i odnosomduga i glavnice.

- Ovaj odnos daje istu informaciju kao i stepenzaduženosti samo kroz drugačiji odnos pa se kodutvrđivanja solventnsti preduzeća koristi samojedan a ne oba navedena pokazatelja.

- Krajnji odnos duga prema glavnici ne bi trebaopremašiti odnos 1:1 jer bi se u suprotnom slučajuradilo o prezaduženosti preduzeća.

- Prema citiranom djelu V. Belaka kao mjeresolventnosti još se spominju:

- odnos pokrića kamata i- odnos između dugotrajne imovine i vlasničke

glavnice

Odnos pokrića kamata

- je odnos između operativnog dobitka tj. dobitkaprije oduzimanja kamata i poreza.

- Ovaj pkazatelj je interesantan kreditorima kojiprije posuđivanja sredstava žele provjeritimogućnost preduzeća za plaćanje kamata i vraćanjeduga.

51

- Da bi se kamate vratile ovaj odnos mora biti većiod 1 a izračunava se kao što to gornji obrazacpokazuje na osnovu podataka bilansa uspjeha.

52

Odnos između dugotrajne imovine i vlasničke glavnice

- predstavlja posebnu mjeru solventnosti preduzeća.- Vrijednost dugotrajne imovine ne bi trebala

prelaziti visinu vlastitog kapitala. - Međutim, ova konstatacija nije uvijek generalno

prihvatljiva, s obzirom da mogućnost dugoročnogzaduživanja na štetu kratkoročnih obaveza ipakzavisi o profitabilnosti preduzeća.

Analiza obrta imovine

- Ova analiza predstavlja odnos prihoda i ukupneaktive. Dobiveni koeficijent označava kolikojedna novčana jedinica ukupne aktive stvaranovčanih jedinica prihoda.

- Koeficijent obrtaja označava da jedna novčanajedinica aktive inicira ostvarenje 0,85 (u 96.godini), 0,94 (u 97.godini) odnosno 1,09 (u 98.godini) novčanih jedinica prihoda na tržištu.

- Na osnovu podataka bilansa stanja i bilansauspjeha mogu se izračunati i drugi koeficijentikao npr:

53

Efikasnost investicija dioničara

- Pokazatelji efikasnosti investicija dioničarapružaju dioničarima kao i potencijalnimdioničarima informacije o efektima ulaganja uredovne dionice dioničkog društva.

- Postoje brojni pokazatelji koji ukazuju naefikasnost ovih investicija a među najbitnijeubrojili bi:

- zarada po dionici- dividende po dionici- povrat na dioničku glavnicu redovnih (običnih)

dionica- prinos od dividendi- odnos cijene i zarade po dionici

Zarada po dionici

- Zarada po dionici izračunava se putem obrasca:

Dobitak poslije oporezivanja - Povlaštene dividende Broj običnih dionica

Dividende po dionici

54

- Ovo je nakon zarade po dionici, druga mjeraprofitabilnosti posmatrana sa pozicija običnihdioničara.

Povrat na dioničku glavnicu redovnih dionica

- je mjera profitabilnosti dioničara koji posjedujuredovne dionice. Ovdje se isključuje kapital poosnovu povlaštenih dionica.

55

Prinos od dividendi

- utvrđuje se stavljanjem u odnos dividende podionici prema tržišnoj cijeni dionice.

- Ovaj obrazac daje stopu porasta na dioničkuglavnicu (bez kapitala na povlaštene dionice)razmatranu sa stanovišta tržišne cijene dionica.

- Informacija o prinosu po dividendi posebnointeresuje potencijalne dioničare radi donošenjaodluke o kupovini dionica.

Odnos cijene prema zaradi po dionici

- podrazumjeva odnos tržišne cijene po dionici izarade po dionici.

- Ovaj pokazatelj najčešće se koristi na tržištudionica.

- On pokazuje vrijeme za koje bi se investicijamogla vratiti ukoliko se taj odnos ne bimijenjao.

- Inače, podaci o odnosu cijene i zarade po dionicise objavljuju.

- Ako pretpostavimo da je cijena dionice 300novčanih jedinica, a zarada po dionici 40novčanih jedinica, onda bi vrijeme povratainvesticije iznosilo:

300 = 7,5 godina. 40

Utvrđivanje ukupnog izraza uspješnosti

56

- I pored brojnih pokušaja teoretski do danas nijeriješen model izračunavanja ukupnog izrazauspješnosti poslovanja.

- Na osnovu empirijskih istraživanja izvršeni supokušaji selekcije i grupisanja međusobnopovezanih pokazatelja u cilju utvrđivanja ukupnogizraza uspješnosti zvanog “Zeta Score” ili “Z”pokazatelj.

- Na razrješenju toga problema najprikladnijerješenje dao je američki teoretičar Altman.

- Sa grupom istraživača on je do ukupnogpokazatelja uspješnosti došao tako što je uzeopet analitičkih pokazatelja dovodeći ih umeđusobnu povezanost odredivši intenzitet uticajasvakog od njih pojedinačno na ukupan izrazuspješnosti.

- Pomenuti pokazatelj “Zeta Score” ili pokazatelj“Z” dobili bi na osnovu sljedećeg obrasca:

Z = 0,012 x 1 + 0,014 x 2 + 0,033 x 3 + 0,006 x 4 +0,010 x 5

- Navedeni ponderi su konstantne veličine utvrđenena osnovu empirijskih studija i analiza.

Navedeni odnosi dobiju se na sljedeći način:

x1= Tekuća aktiva x2= Zadržani dobitakx3= Operativni dobitak Ukupna aktiva Ukupna aktiva Ukupna aktiva

57

x4= Tržišna vrijednost glavnice x5= Prihod od prodaje

Knjigovodstvena vrijednost ukupnih dugovaUkupna aktiva

- Istraživanje profesora Altmana rezultirala susaznanjem kako preduzeće posluje i kakvi suizgledi poslovanja u budućnosti.

Ako je “Z” > 3,0 preduzeće posluje vrlodobro i imablistavu budućnost .

Ako je “Z” < 1.8 preduzeće posluje slabo i očekujeneuspjeh za najviše dvije godine

Ako je “Z” manje od 3.0 i veće od 1.8 preduzeće morahitno preispitati svoje poslovanje.

- Ovim obrascem se često služe revizori.

58

Analiza izvještaja o gotovinskom tokovima

- Izvještaj o gotovinskim tokovima omogućuje da seprognoziraju budući tokovi gotovine, što pravnomlicu obezbjeđuje nesmetano poslovanje.

- Analiza izvještaja omogućava vlasnicima kapitala,kreditorima, ulagačima i menadžerima, značajneinformacije o upravljanju gotovinom te osiguranjulikvidnosti i solventnosti preduzeća.

- U praksi menadžerskog računovodstva vrši seanaliza za ukupne tokove, kao i posebne analizeza operativne, investicione i finansijskeaktivnosti.

- Ove analize mogu biti globalne i detaljne, alione bi trebale obuhvatati sljedeće:

- zbirni prikaz gotovinskih tokova sa komentarom, - odnos rezultata netogotovinskog toka i

ostvarenog neto dobitka, - procjenu upravljanja gotovinskim tokovima od

operativnih, investicionih i finansijskihaktivnosti,

- opštu ocjenu uspješnosti upravljanja gotovinomna osnovu horizontalne analize i odnosa netotoka i prihoda,

- odnos negotovinskih investicija i gotovine, - uticaj negotovinskih investicija na buduće

gotovinske tokove ,- gotovinske tokove u inostranim valutama, - sticanje i outđivanje udjela u povezanim

društvima i zajedničkim pothvatima, - kao i finansijskim efektima od toga itd.

59