GIS AS-2009-auto-cad map

Preview:

Citation preview

1

Armando SlavičekTuhelj, 10.02.2008.

2

GIS

Geografski informacijski sustavi (GIS) čine jednu od najperspektivnijih informacijskih tehnologija današnjice.

Njihovu primjenu moguće je pronaći svugdje gdje je potrebno prostorne podatke povezati s tekstualnim, odnosno atributnim podacima (npr. podaci i vlasniku katastarske čestice, ime ulice i dozvoljena brzina kretanja,…).

3

GIS sustav je ustvari povezivanje CAD-a i baza podataka.

4

GIS sustav – podaci o ulicama grada ZagrebaMogućnost da GIS sustav odgovori na pitanje

- gdje se nalazi tražena ulica?

- kako od Avenije V. Holjevca doći do Mažuranićeva trga?

- koliko su udaljene dvije ulice?

- u kojoj ulici se nalazi najbliže kino?

- …

Informacije su potrebne turistima, vatrogascima, taksistima,…

5

Podaci – atributni i prostorni - čine GIS sustav.Najveći je problem pri razvoju GIS-a nedostatak

odgovarajućih podataka.Najčešće nedostaju kvalitetni prostorni podaci, npr.

da biste dobili “pravu” digitalnu kartu u mjerilu 1:1 morali biste ponovo izvršiti geodetska mjerenja područja koje vas zanima, što je vrlo skup i dugotrajan postupak.Praktičnije je rješenje upotreba skeniranih karata, koje se po potrebi vektoriziraju.

6

Rastriranje – transformacija vektorskih podataka u rasterski oblik

Vektoriziranje - transformacija rasterskih podataka u vektorski oblik

7

Grad Zagreb

8

Grad Zagreb – osi ulica

9

Atributni podaci

Za razne analize mreže potreban nam je popis ulica sa šiframa, te još drugi podaci koje želimo analizirati.

AutoCAD Map omogućava dva načina povezivanja atributnih podataka s objektima koji čine prostorne podatke:

- putem objektnih podataka (object data)

- preko veza s SQL bazama

10

Atributni podaci

Atributni podaci

Objektni podaci(Object data)

SQL baze

11

Objektni podaci (Object Data)Objektni podaci ostaju zapamćeni unutar crteža

(slično “običnim” AutoCadovim atributima), dok SQL podaci postoje u vanjskoj bazi podataka.

Objektni podaci (Object Data) su, dakle, interna baza podataka AutoCAD MAP-a.

Kao i u drugim vanjskim bazama podataka postoje polja (stupci i redovi) u koja se upisuju podaci. Bazu je potrebno prvo kreirati, a potom puniti odgovarajućim podacima. Polja se povezuju s odgovarajućim entitetom na crtežu, a u svakom trenutku moguće ih je editirati (mijenjati). Object Data koristi se kao baza za manje količine podataka.

12

Primjer

13

Primjer

Ulicu možete opisati mnogim podacima, a jedna moguća struktura koja omogu-ćava najosnovnije analize izgleda ovako: • ime (ime ulice ili trga; character polje)• pjesacka_zona (0 – promet bez ograničenja, 1 – pješačka zona; integer polje)• smjer_voznje (0 – dvosmjeran, 1 – jednosmjeran od početka do kraja, 2 – jednosmjeran od kraja prema početku; integer polje)• brzina (dozvoljena brzina kretanja – unosi se recipročna vrijednost; real polje).

14

OBJECT DATA

Object Data je interna baza podataka AutoCAD MAP-a. Jednako kao i u vanjskim bazama podataka postoje polja (stupci i redovi) u koja se podaci upisuju. Bazu je potrebno najprije kreirati (otvoriti), a potom puniti odgovarajućim podacima. Polja se povezuju s odgovarajućim entitetom na crtežu, a u svakom trenutku moguće ih je editirati (mijenjati). Object Data koristi se kao baza za manje količine podataka.

15

Izbornik / Object Data / Define Object Data…Ovom naredbom kreiramo (otvaramo) internu bazu podataka. Nakon pokretanja naredbe otvara se dijaloški prozor:

16

New TableNovu bazu podataka (u jednom crtežu može biti više razlicitih baza podataka) otvaramo pritiskom na tipku New table .

Ovdje redom zadajemo:Table name Ime skupine podataka, npr. cijeviField name Grupa podataka (stupac) npr. promjer pa kasnije materijal...Type Vrsta podataka, da li ce podaci koji se zadaju biti string, integer...Description Opis grupe podataka npr. promjer kanalizacijskih cijevi mmDefault Predložena vrijednost npr. 200

17

Nakon što su zadane sve potrebne veličine tipkom ADD dodajemo novo polje podataka u bazu. Za jednoTable name (ime baze) može se zadati neograničeni broj Field-ova.

18

19

20

21

Ako naredbu Define Object Data pokrenemo kada je već postojao zapis za skupinu podataka u Object Data tada su polja u dijalogu popunjena i moguće je postojeću definiciju baze modificirati. Najprije u početno dijaloškom prozoru u redu Table izaberemo željenu bazu i potom pritisnemo tipku Modify.

22

Potrebno je izabrati pravo polje (Field, Stupac) mijenjati ispisane podatke i nakon bilo kakve promjene potvrditi je s Update.Tipkom Rename u pocetnom dijalogu mijenjamo ime bazi podatakaTipkom Delete u pocetnm dijalogu brišemo definiciju baze podataka Object data unutar crteža.

23

Attach/Detach Object DataKroz ovu naredbu punimo bazu podataka konkretnim veličinama i odjeljujemo redove podataka elementima na crtežu. Za naš primjer to znaci da ćemo u bazu podataka CIJEVI upisivati točne promjere cijevi i materijal cijevi i takve podatke povezivati s vodovima (AutoCAD entitetima) na crtežu.

U prozoru za dijalog biramo:Table odgovarajucu bazu podatakaSrednji dio dijaloga namijenjen je radu s poljima podataka:Object Data Field polje (stupac) podataka, ispisan je opis poljaName ispisuje se ime polja za selektirani object data fieldValue vrijednost polja, potrebno je upisati vrijednost pazećida to bude string, real ...kako je ranije u dafiniciji polja zadano.Ovo ponavljamo dok svim poljima ne definiramo vrijednost. Nakon toga zadane podatke upisujemo u entitet pritiskom na tipku Attach to Objects <. Dijelog se gasi, a potrebno je pokazati entitet kojemu pripadaju upisani podaci. Tipkom Detach from Objects < brišemo podatke iz entiteta.

24

Edit Object DataOvom naredbom pregledavamo i mijenjamo već upisane podatke u bazu za određeni entitet.

Ovdje se najprije bira baza podataka:Table bira se željena baza podatakaZa izabranu bazu, krećemo se kroz zapise polja:Object Data Field bira se odgovarajuće polje kojemu treba mijenjati podatakName ime izabranog poljaValue trenutna vrijednost polja, može se je promijeniti i to obavezno potvrditi s Enter

Tipkom Select Object < biramo novi entitet kojemu treba promijeniti - popraviti zapis. S Insert Record dodajemo entitetu još jedan zapis baze s novim vrijednostima. Delete Record briše zapis.

25

Define Document View...

Povezivanje entiteta crteža i vanjskih dokumenata. Potrebno je kreirati vanjski dokument u nekoj apllikaciji nezavisnoj od AutoCADa, npr. NOTEPAD. Poslije toga entitetu crteža posebnom naredbom pridružimo taj dokument. Završni korak je automatsko otvaranje dokumenta ueksternoj aplikaciji nakon što pokažemo entitet crteža.

26

Define Document View...Ovom naredbom, nakon što je napravljen vanjski dokument, povezujemo entitete s dokumentima.

Name ime definicijeDescription opis definicijeExpresion izraz preko kojeg ce se povezati vanjski dokument i entitet. Taj izrazmože biti vrijednost u bazi podataka unutar AutoCAD MAPa (tipka Data..) ili iz neke vanjske baze podataka (tipka SQL...).Directory path u kojem se nalazi vanjski dokumentExt nastavak imenu dokumentaCommand Line ime eksterne aplikacije koju je potrebno pokrenuti da bi bilo moguće pregledati dokument. Na primjer to može biti NOTEPAD. Do imena aplikacije možete browsati tipkomBrowse

27

Name ime definicijeDescription opis definicijeExpresion izraz preko kojeg ce se povezati vanjski dokument i entitet. Taj izrazmože biti vrijednost u bazi podataka unutar AutoCAD MAPa (tipka Data..) ili iz neke vanjske baze podataka (tipka SQL...).Directory path u kojem se nalazi vanjski dokumentExt nastavak imenu dokumentaCommand Line ime eksterne aplikacije koju je potrebno pokrenuti da bi bilo moguće pregledati dokument. Na primjer to može biti NOTEPAD. Do imena aplikacije možete browsati tipkomBrowse

28

29

Čišćenje karte

Čišćenje je postupak uklanjanja i/ili modificiranja objekata koji ugrožavaju grafičku korektnost karte, poput dupliciranih objekata, prekratkih ili predugih linija, pseudo-čvorova, itd.

AutoCAD MAP nudi dobar alat pomoću kojeg se može karta automatski ili poluautomatski očistiti od svih loše definiranih grafičkih objekata.

30

Izbornik TOOLS / Drawing Cleanup…

31

Drawing Cleanup

Object Selection - dijalog za izbor entiteta s kojima želimo raditi.

32

Drawing Cleanup

Naredba kojom se prije izrade topologije može ocistiti crtež od razlicitih grešaka prilikom crtanja.Pokretanjem naredbe otvara se

Object Selection vec poznati dijalog za izbor entiteta s kojima želimo raditi.Object Conversion možemo zadati razlicite konverzije originalno nacrtanih entiteta u pline ili arcClenup Options opcije “cišcenja” crteža.

33

Object Conversion možemo zadati razlicite konverzije originalno nacrtanih entiteta u pline ili arc.

Drawing Cleanup

34

U dijalogu najprije biramo u polju Edit Geometry kakve popravke crteža želimo napraviti:Delete Duplicate Objects briše dvostruke entitete, npr. briše jednu od dvije crte nacrtane unutar razmaka definiranog s ToleranceErase Short Objects briše kratke entitete, sve one koji su kraći od velicine definiranes ToleranceBreak Crossing Objects prekida entitete u cvoruExtend Undershoots prema potrebi produžuje entitete ako su kratki unutar velicine definirane s Tolerance

Snap Clustered Nodes spaja u isti cvor završetke dviju crta ako su razmaknuti za velicinu definiranu s ToleranceDissolve Pseudo Nodes spaja dvije polilinije koje imaju zajednički cvor. Na ovu naredbu ne utjece velicina ToleranceErase Dangling Objects briše odrezane, kratke dijelove linija koji “vise” preko glavne crte. Slicno naredbi trim.

Cleanup Options

35

Okvir Simplify Objects

Simplify linear objects pojednostavljuje crte i to tako da izbacuje kratke dijelovepolilinije. To se definira s Tolerance.

Correction Method

Moguce je prepustiti MAPu da sve entitete za koje detektira pogrešku automatski uredi ili da svaku pogrešku najprije označi i traži daljnja uputstva.

36

37

38

39

40

Brisanje dvostrukih entiteta (Delete duplicate objects)

Delete Duplicate Objects briše dvostruke entitete, npr. briše jednu od dvije crte nacrtane unutar razmaka definiranog s Tolerance.

41

Command: _MAPCLEANSearching for objects on layers * ...12 object(s) foundPlease wait ...Deleting previous markers...Cleanup statistics:Modified object(s) :0Deleted object(s) :3Created object(s) :0

42

Command: _MAPCLEANSearching for objects on layers * ...12 object(s) foundPlease wait ...Deleting previous markers...Cleanup statistics:Modified object(s) :0Deleted object(s) :3Created object(s) :0

43

44

45

Brisanje kratkih entiteta (Erasing Short Linear Objects)

Erase Short Objects briše kratke entitete, sve one koji su kraci od velicine definirane s Tolerance.

46

47

48

Prekidanje entiteta u čvoru

Break Crossing Objects prekida entitete u cvoru

49

Extending Undershoots

Extend Undershoots prema potrebi produžuje entitete ako su kratki unutar velicine definirane s Tolerance.

50

Snapping Clustered Nodes

Snap Clustered Nodes spaja u isti cvor završetke dviju crta ako su razmaknuti za velicinu definiranu s Tolerance

51

Dissolving Pseudo Nodes

Dissolve Pseudo Nodes spaja dvije polilinije koje imaju zajednički cvor. Na ovu naredbu ne utjece velicina Tolerance

52

Dissolving Pseudo Nodes

Pseudo-nodes exist where two links meet; removing them creates a single polyline on one layer.

Command: _MAPCLEANSearching for objects on layers * ...13 object(s) found

Please wait ...Deleting previous markers...Cleanup statistics:Modified object(s) :0Deleted object(s) :6Created object(s) :2

Dissolve Pseudo Nodes spaja dvije polilinije koje imaju zajednički cvor. Na ovu naredbu ne utjece velicina Tolerance

53

Erasing Dangling Objects

Erase Dangling Objects briše odrezane, kratke dijelove linija koji “vise” preko glavne crte. Slicno naredbi trim.

54

Simplifying Linear Objects

Simplify linear objects pojednostavljuje crte i to tako da izbacuje kratke dijelove polilinije. To se definira s Tolerance.

55

56

57

Topologija

58

Čvorna topologija

Čvorna topologija definira međusobni odnos čvorova (točkastih objekata). Pri analizama se čvorne topologije često upotrebljavaju u kombinaciji s drugim topologijama. Primjeri čvorne topologije su ulične svjetiljke, prometna signalizacija, bunari, naftne bušotine itd.

59

Mrežna topologija

Mrežna topologija je opis linearne mreže pomoću veza (links) i čvorova (nodes). Primjeri mrežne topologije su mreža cjevovoda, rijeka, ulica, te električna mreža.

60

Poligonska topologijaPoligonska topologija određuje poligone koji predstavljaju zatvorena područja kao što su zemljišne čestice i okruzi popisa pučanstva. Zajednička granica priležećih područja definira se jednostrukom vezom (link). Poligonske topologije mogu sadržavati i čvorove te centroide kojisu nositelji informacija o poligonu. Primjeri su karte upotrebe zemljišta, političke granice,dijelovi grada.

Upotrebom topologije može se:- definirati i analizirati odnose među kartografskim podacima,- brzo analizirati više podataka,- formirati jednu ukupnu topologiju kombiniranjem više njih.

61

62

63

64

65

Kreiranje topologije

66

67

68

69

Command: _MAPTOPOCREATE

Creating Polygon topology: parcele

Writing topology information to the drawing...

Regenerating model.

Topology successfully created with 456 polygons, 1276 links, and 821 nodes.

70

71

Kreiranje tematske mape

72

73

74

75

76

77

78

Command: _MAPTHEMTOPO

Insertion point:

Querying from p ...Executing location query...done.Displaying queried objects...Regenerating model.

456 object(s) have been queried.

79

80

81

Topologija