View
3
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
ZBORNIK SAŽETAKA
5. KONGRESA GEOGRAFA BOSNE I
HERCEGOVINE
2
5. KONGRES GEOGRAFA BOSNE I HERCEGOVINE
SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM
ORGANIZATORI
GEOGRAFSKO DRUŠTVO U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
ODSJEK ZA GEOGRAFIJU PRIRODNO-MATEMATIČKOG FAKULTETA
UNIVERZITETA U SARAJEVU
Izdavač
Geografsko društvo u Federaciji Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 35, 71000 Sarajevo
Email: info@geodrustvo.ba
http://geodrustvo.ba/
Urednici
Ranko Mirić
Haris Gekić
Aida Bidžan-Gekić
Amra Banda
Boris Avdić
ONLINE ISSN
Svi sažeci su recenzirani.
Autori radova su odgovorni za lektorisanje i redakturu, te urednici i Organizacioni
odbor 5. kongresa geografa BiH ne snosi nikakvu odgovornost za navedeno.
Stavovi izneseni u objavljenim radovima su stavovi autora, te ne odražavaju nužno
stavove Organizacionog odbora ili Geografskog društva u FBiH.
3
ORGANIZACIONI ODBOR 5. KONGRES GEOGRAFA BOSNE I
HERCEGOVINE
Prof. dr. Ranko Mirić, predsjednik Organizacionog odbora
Prof. dr. Nusret Drešković,
Prof. dr. Esmir Pilav,
Prof. dr. Aida Korjenić,
Doc. dr. Edin Hrelja,
Dr. sc. Amra Banda,
Doc. dr. Aida Bidžan-Gekić,
Doc. dr. Haris Gekić,
Dr. sc. Boris Avdić,
Amina Sivac, MA.
4
PROGRAM RADA
5. KONGRES GEOGRAFA BOSNE I HERCEGOVINE
18-Novembar-20
09:00-09:30 Ceremonija otvaranja
09:30-10:00 Plenarni radovi
10:30-12:30
Sesija Ia - Teorijska i aplikativna geografija SALA I
Sesija Ib – Geografija u obrazovanju SALA II
12:45-14:30
Sesija IIa – Turizam SALA I
Sesija IIb – Prostorno i urbanističko planiranje SALA II
14:30-15:30 Pauza za ručak
15:45-17:30
Sesija IIIa - Zaštita okoliša SALA I
Sesija IIIb – Poster prezentacije SALA II
19-Novembar-20
09:30-11:30 Sesija IV - Teorijska i aplikativna geografija SALA I
11:30-12:45 Sesija V – Regionalno planiranje i regionalni razvoj SALA I
13:15-14:15 Pauza za ručak
14:30-16:15 Sesija VI–Turizam SALA I
16:30 Ceremonija zatvaranja
5
18. 11. 2020. SALA I
NASLOV AUTOR(I)
SESIJA - Ia - TEORIJSKA I APLIKATIVNA GEOGRAFIJA
MODERATOR: Edin Hrelja
10:30 Primjena objektivnih indikatora u analizi stambenog
standarda grada Zadra
Silvija Šiljeg
Ivan Marić
Fran Domazetović
10:45 Selected cases of subaqueous soils in Slovenian
coastal waters
Blaž Repe
Tina Pavlin
Alja Pristovšek
11:00 Geografski sadržaji u člancima o državama u
enciklopedičkim izdanjima Ivana Crljenko
11:15 Prirodno-geografski toponimi LLF doline kao odraz
okolišnih promjena Marija Jukić
Danijel Barišić
11:30 Regionalni stereotipi i Covid-19 u Hrvatskoj Jurica Botić
Toni Popović
11:45 Uticaj temperaturnih razlika u slivu na hidrogram
rijeke Željeznice Branislav Drašković
Boban Miletić
12:00 Mogućnost dendroklimatoloških istraživanja u
Sarajevsko - romanijskoj regiji Rade Ivanović
Jelena Golijanin
SESIJA - IIa – TURIZAM
MODERATOR: Amra Banda
12:45 Manifestacije i tradicionalni sajmovi Sjeveroistočne
Bosne
Semir Ahmetbegović
Fadila Kudumović
Dostović
Željka Stjepić
Srkalović
13:00 Vizualna prezentacija turističke atrakcijske osnove
Like u sredstvima komunikacije Ivana Žafran
Vuk Tvrtko Opačić
13:15 Upravljanje prirodnim resursima u konceptu održivog
razvoja Danijela Madžar
Ivan Madžar
6
13:30 Utjecaj Jadranske magistrale na razvoj turizma na
Jadranu Mislav Stjepan Čagalj
13:45 Razvoj ruralnog turizam u Hrvatskoj – studija slučaja
Ravni kotari
Jadranka Brkić-
Vejmelka
Ante Blaće
Ana Pejdo
14:00 Analiza stanja vinskog turizma u Bosni i Hercegovini Dajana Vukojević
14:15 Stari narodni sportovi i igre kao nosioci turističkih
manifestacija u Bosni i Hercegovini
Željko Bjeljac
Nevena Ćurčić
Jovana Brankov
14:30-15:30 Pauza za ručak
SESIJA - IIIa - ZAŠTITA OKOLIŠA
MODERATOR: Amra Banda
15:45 Sediment production in flysch badlands: A case
study from Slovenian Istria Gregor Kovačič
16:00 Klasifikacija krajobraza Gorske Hrvatske -
fizičkogeografski pristup
Valerija Butorac
Nenad Buzjak
16:15 Mjerenje intenziteta korozije na području
Nacionalnog parka „Sjeverni Velebit“
Dražen Perica
Kristina Krklec
Irena Mrak
Jole Petričević
16:30 Light pollution in Slovenia in 2019 with special
regard to NATURA 2000 areas Igor Žiberna
16:45
Recentni geoekološki problemi u slivu Jale
Sabahudin Smajić
Merima Kovačević
Alma Kadušić
Nedima Smajić
17:00 Analiza promjene pokrovnosti zemljišta na
području Grada Goražda
Edin Hrelja
Amina Sivac
Aida Avdić
Ahmed Džaferagić
7
17:15
Male hidroelektrane u Bosni i Hercegovini i
njihov uticaj na okoliš
Aida Korjenić
Amra Banda
Amina Sivac
Ahmed Džaferagić
18. 11.2020. SALA II
NASLOV AUTOR(I)
SESIJA - Ib –GEOGRAFIJA U OBRAZOVANJU
MODERATOR:Boris Avdić
10:30
Uloga geografskog predtercijarnog obrazovanja u
razvoju bioekonomije
Željka Šiljković
Biljana Vranković
Ružica Vuk
10:45 Metode online vrednovanja u nastavi biologije za
vrijeme pandemije
Gabrijela Marin
Ana Pejdo
11:00 Geografska znanja i vještine o reljefu kao sastavnice
geografske pismenosti
Ružica Vuk
Biljana Vranković
Zoran Curić
11:15 Uloga nastave geografije u formiranju ekološke
svesti učenika
Anđelija Ivkov Džigurski
Ljubica Ivanović Bibić
Smiljana Đukičin
Vučković
Jelena Milanković
Jovanov
11:30 Geografski predmetni kurikulum kroz reformu
obrazovanja u BiH Enisa Kulašin
11:45
Regionalna geografija i geografsko obrazovanje:
Promjene globalnih trendova u savremenoj školskoj
geografiji
Boris Avdić
Ranko Mirić
Nusret Drešković
12:00 Realizacija geografskih sadržaja u objektima u
prirodi
Ljubica Ivanović Bibić
Anđelija Ivkov Džigurski
Smiljana Đukičin
Vučković
Jelena Milanković
Jovanov
8
SESIJA - IIb –PROSTORNO I URBANISTIČKO PLANIRANJE
MODERATOR: Haris Gekić
12:45 Sprovođenje, praćenje i ocenjivanje - izazovi u
procesu prostornog planiranja u Srbiji
Zora Zivanovic
Sinisa Trkulja
13:00 Socijalni aspekt utjecaja pomorskog prometa –
primjer grada Supetra na Braču
Ozana Šaškor
Slaven Gašparović
13:15 Prostorna diferenciranost utjecaja prometa na
svakodnevni život ljudi
Magdalena Makar
Slaven Gašparović
13:30 Percepcija romskog etničkog prostora i socijalna
isključenost Hrvoje Šlezak
13:45
Tools for sustainable and smart land use: Slovenian
approach for land regeneration support
Barbara Lampič
Nejc Bobovnik
Lea Rebernik
14:00 Hidrogeografske promijene u dolini rijeke Krapine Ivan Martinić
Danijel Orešić
SESIJA - IIIb – POSTER PREZENTACIJE
15:45
9
19. 11. 2020.
NASLOV AUTOR(I)
SESIJA - IV–TEORIJSKA I APLIKATIVNA GEOGRAFIJA
MODERATOR: Aida Korjenić
9:30 The impact of the electoral system on electoral
participation in multiethnic societies Nedžad Sijamhodžić
Boštjan Rogelj
9:45
Uticaj savremenih društveno-geografskih procesa
na razvoj obrazovanja - slučaj Federacije Bosne i
Hercegovine
Amil Mehić
10:00 The Role of Universities in Regional Development
in Central Europe Pavel Ptaček
10:15 Ugroženost i zaštita speleoloških objekata Opštine
Pale u funkciji razvoja speleoturizma Jelena Golijanin
Rade Ivanović
10:30 Changing electoral districts in Slovenia: empirical
challenges for geography
Marko Krevs
Aleš Veršič
Boštjan Rogelj
10:45 Depopulacija i starenje stanovništva u Kantonu 10
- Bosna i Hercegovina Alma Pobrić
Aida Avdić
11:00 Kartografija u turizmologiji – turizmologija u
kartografiji Goran Barović
Duško Vujačić
SESIJA V -REGIONALNO PLANIRANJE I REGIONALNI RAZVOJ -
MODERATOR: Boris Avdić
11:30 Is there a space for new entrants into farming?
Evidences from Slovenia
Irma Potočnik Slavič
Barbara Lampič
Sara Uhan
11:45 Ekonomska klasifikacija prirodnih resursa Opštine
Srebrenice
Senada Nezirović
Aida Bidžan-Gekić
Haris Gekić
10
12:00
Promjene u obrazovnoj strukturi stanovništva
regije Sjeveroistočna Bosna u periodu 1961-2013.
godine
Edin Hadžimustafić
Dževad Mešanović
Alija Suljić
Semir Ahmetbegović
12:15 Trendovi prostornog razvoja Bosne i Hercegovine
od 2000-2018. Branislav Drašković
12:30 Urban changes of Novi Sad in the 21st century and
its problems
Milka Bubalo Živković
Tamara Lukić
Bojan Đerčan
12:45 Geografska analiza talijanskih bunkera na
području Zadra
Zlatko Gašić
Denis Radoš
SESIJA - VI- TURIZAM
MODERATOR: Aida Bidžan-Gekić
14:30 Odnos lokalnog stanovništva prema održivom
razvoju turizma - primjer opštine Brda
Simon Kerma
Miha Koderman
14:45
The importance of local products in the
development of sustainable rural tourism - case
study of Vojvodina
Kristina Košić
Dunja Demirović
Maja Mijatov
15:00 Inovativan pristup razvoju seoskog turizma u
Vojvodini na primeru Tavankuta
Nevena Ćurčić
Nataša Jakočević
15:15 Utjecaj pandemije covid-19 na upravljanje
turističkom destinacijom, prilika za novi početak Dragan Glavaš
15:30 Avanturistički turizam u Nacionalnom parku
Sutjeska
Edin Hrelja
Nusret Drešković
Ranko Mirić
Amra Čaušević
15:45
Is tourist offer created by our perception of the
others as they really are, or what we think they
are?
Aleksandra Dragin
Sanja Kovačić
Maja Mijatov
Tamara Jovanović
16:00
Turizam kao faktor savremene fizionomske
transformacije planinskih područja Bosne i
Hercegovine – studija slučaja Vlašić
Amra Banda
Aida Korjenić
Amra Čaušević
Boris Avdić
16:30 Ceremonija zatvaranja
11
Sadržaj po sekcijama
GEOGRAFIJA U OBRAZOVANJU .................................................................... 12
GEOGRAFSKE INFORMACIONE TEHNOLOGIJE I GIS .............................. 21
PROSTORNO I URBANISTIČKO PLANIRANJE ............................................ 24
REGIONALNO PLANIRANJE I REGIONALNI RAZVOJ .............................. 32
TEORIJSKA I APLIKATIVNA GEOGRAFIJA ................................................. 39
TURIZAM ............................................................................................................... 57
ZAŠTITA OKOLIŠA ............................................................................................. 73
12
GEOGRAFIJA U OBRAZOVANJU
13
ULOGA GEOGRAFSKOG PREDTERCIJARNOG OBRAZOVANJA U
RAZVOJU BIOEKONOMIJE
Željka Šiljković1
Biljana Vranković2
Ružica Vuk3
Sažetak
Suvremeni razvoj društva pojedinih geografskih regija (prostora) rezultirao je inovacijskim
procesima u različitim granama gospodarstva. U radu je prikazano inovativno gospodarstvo
bioekonomija i objašnjena uloga geografskog obrazovanja u njezinom razvoju. Svrha
bioekonomije je razviti gospodarstva s „niskom razinom emisija u cilju razvoja primarnog
sektora (poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo), sigurne i dostatne opskrbe hranom, potičući
primjenu biomase u industriji, štiteći bioraznolikost i okoliš (Europska komisija, 2012.). Transformacija klasičnog linearnog modela ekonomije u bioekonomiju zahvaća prijelaza s
uporabe fosilnih izvora na bioobnovljive, kao i prijelaz s linearnog na kružno gospodarstvo.
Ključnu ulogu za razvoj bioekonomije uz poduzetnike, vlast/politiku, znanstvene institucije,
međunarodnu suradnju ima i formalno, neformalno i informalno obrazovanje svakog pojedinca
involviranog u ovo područje gospodarstva. Geografija kao interdisciplinarna znanost ima
značajnu ulogu u obrazovanju na svim razinama, od primarnog i tercijarnog obrazovanja do
cjeloživotnog učenja.
Primarni cilj ovoga rada je istaknuti ulogu geografskog obrazovanja u razvoju kružnog
gospodarstva kojemu teži Republika Hrvatska preko razvojnog smjera 3 „Zelena i digitalna
tranzicija“ (Nacionalna razvojna strategija 2030), a koji se odnosi na kružno gospodarstvo
(bioekonomiju). Sekundarni ciljevi rada su analizirati osnovne teorijske značajke bioekonomije,
strukturu zaposlenosti i strukturu ostvarenog prometa u sektorima bioekonomije u državama Europske unije s posebnim naglaskom na stanje u Republici Hrvatskoj.
Rezultati rada pokazuju da se Hrvatska bioekonomija nalazi tek u početnom ciklusu razvoja,
odnosno ispod prosjeka EU. U predmetnom kurikulumu Geografije za osnovne škole i gimnazije
(2019) značajan je broj odgojno-obrazovnih ishoda koji se odnose na izvore energije, klimu i
klimatske promjene, ekosustave, bioraznolikost, razvoj pametnih gradova, a usvajanje tih ishoda
pridonosi stjecanju kompetencija nužnih za razvoj novih pristupa inovativnijih gospodarstava. U
radu su primijenjene kvantitativne i kvalitativne metode rada. Analiza sadržaja kurikuluma,
posebice razrade ishoda koji su u funkciji daljnjeg razvoja bioekonomije, temelj je za
oblikovanje tema stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika geografije kako bi inovativnije i
učinkovitije vodili proces učenja i poučavanja tih sadržaja.
Ključne riječi: bioekonomija, Europska unija, kružno gospodarstvo, kurikulum, predtercijarno
geografsko obrazovanje, Republika Hrvatska.
1 redoviti profesor u trajnom zvanju, Sveučilište u Zadru, Zadar, Hrvatska. e-mail:
zs.zagreb@gmail.com 2 dr. sc., načelnik sektora, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb,
Hrvatska. e-mail: biljana.vrankovic@ncvvo.hr 3 doc. dr. sc., Odsjek za geografiju, PMF, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska. e-mail:
rvuk@geog.pmf.hr
14
METODE ONLINE VREDNOVANJA U NASTAVI BIOLOGIJE ZA
VRIJEME PANDEMIJE
Gabrijela Marin1
Ana Pejdo2
Sažetak
Pandemija uzrokovana korona virusom uzrokovala je značajne promjene u organizaciji
nastavnog procesa. Od nastave koja se oslanjala na informacijsku i komunikacijsku tehnologiju,
u samo nekoliko dana nastavnici su poučavanje i vrednovanje transformirali u digitalni oblik.
Upravo digitalne i metodičke kompetencije nastavnika rezultirale su različitim metodama
vrednovanja i vrlo različitim iskustvima učenika i nastavnika. Istraživanje je provedeno na
uzorku učenika prvih, drugih i trećih razreda medicinske škole Ante Kuzmanića, u Zadru. Cilj
istraživanja je bio usporediti uspješnost tri metode vrednovanja online putem – izradu
istraživačkog seminara, izradu konceptualne mape i rješavanje online ispita. Sukladno
postavljenoj hipotezi učenici najbolja postignuća ostvaruju u online ispitu, dok su nešto slabiji u
izradi konceptualnih mapa i istraživačkih seminara. Očigledno je da ukoliko želimo ostvariti
valjano, pouzdano i objektivno vrednovanje nužno je da svaka metoda ima jasno razrađene
rubrike za vrednovanje, odnosno ako je riječ o online ispitu da se koriste pitanja različitih
kognitivnih razina. Rezultati upućuju i na nužnost kombiniranja različitih metoda zbog
individualiziranog pristupa kako bi svaki učenik, u skladu sa svojim sposobnostima i afinitetima,
mogao što uspješnije prezentirati naučeno.
Ključne riječi: informacijsko komunikacijska tehnologija, metode online vrednovanja.
1 mr. sc. didaktike prirodnih znanosti, Medicinska škola Ante Kuzmanića, Zadar, Hrvatska.
e-mail: gabrijela.marin@skole.hr 2 izv. prof. dr. sc., Sveučilište u Zadru Odjel za geografiju, Zadar, Hrvatska.
e-mail: apejdo@unizd.hr
15
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE O RELJEFU KAO SASTAVNICE
GEOGRAFSKE PISMENOSTI
Ružica Vuk1
Biljana Vranković2
Zoran Curić3
Sažetak
Svrha učenja i poučavanja geografije je razvoj geografske pismenosti. Geografska pismenost
razvija se postupno tijekom predtercijarnog obrazovanja. Geografska znanja i vještine o reljefu
predstavljaju jedan od početnih, vrlo važnih elemenata za razvoj prostornog mišljenja i
geografske pismenosti. Prvi cilj rada je spoznati razinu usvojenosti geografskih znanja i vještina
o reljefu (područje geologije i geomorfologije) koji predstavljaju početne elemente u razvoju
geografske pismenosti. Drugi cilj je utvrditi razinu geografske pismenosti istih područja na kraju
ciklusa obveznog i gimnazijskog obrazovanja. Za utvrđivanje početne razine geografske
pismenosti o reljefu korišteni su rezultati županijskog natjecanja iz geografije 45 najboljih
pristupnika petog razreda osnovne škole u Hrvatskoj, a za stanje na početku srednjoškolskog
obrazovanja rezultati županijskog natjecanja iz geografije 35 najboljih učenika prvog razreda
gimnazija. Analizom rezultata zaključujemo da je početna razina geografske pismenosti u
osnovnoj školi vrlo dobra i bolja od inicijalnog stanja u gimnazijama. U radu su analizirani i
rezultati postignuća o reljefu s nacionalnog ispita iz geografije provedenog 2020. godine za
učenike završnog razreda osnovne škole na uzorku 5509 ispitanika i rezultati 234 ispitanika u
ispitu državne mature iz geografije na ljetnom roku 2020. godine. Na kraju ciklusa obveznog i
gimnazijskog obrazovanja razina geografskih znanja i vještina o reljefu je zadovoljavajuća, ali
nije ostvaren značajniji napredak u postignućima u odnosu na osnovnu školu. Izdvojeni primjeri
provjeravanih ishoda učenja potvrđuju probleme u razumijevanju prostornih procesa (npr.
pokreti litosfernih ploča) i razumijevanju gospodarskog vrednovanja pojedinih reljefnih oblika
(npr. špilje, hrvatski prag). Kvantitativnom i kvalitativnom analizom dobivene spoznaje iz ovog
rada polazište su za longitudinalna istraživanja kojima bi se pratila i utvrdila uspješnost
uvođenja predmetnog kurikuluma geografije u osnovne škole i gimnazije kao i uspješnost
primijenjenih strategija učenja i poučavanja geografije.
Ključne riječi: državna matura, geografska pismenost, nacionalni ispit, natjecanja, reljef.
1 doc. dr. sc., Odsjek za geografiju, PMF, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska. e-mail:
rvuk@geog.pmf.hr 2 dr. sc., načelnik sektora, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb,
Hrvatska. e-mail: biljana.vrankovic@ncvvo.hr 3 prof. dr. sc., Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, Hrvatska.
e-mail: zcuric@geog.pmf.hr
16
GEOGRAPHICAL KNOWLEDGE AND SKILLS ABOUT RELIEF AS
COMPONENTS OF GEOGRAPHICAL LITERACY
Abstract The purpose of learning and teaching geography is the development of geographical literacy.
Geographical literacy develops gradually during pre-tertiary education. Geographical knowledge
and skills about relief represent one of the initial, very important elements for the development
of spatial thinking and geographical literacy. The first goal of the paper is to know the level of
acquisition of geographical knowledge and skills about relief (area of geology and
geomorphology) which are the initial elements in the development of geographical literacy. The
second goal is to determine the level of geographical literacy of the same areas at the end of the
cycle of primary and secondary school education. To determine the initial level of geographical
literacy on relief, the results of the county competition in geography of the 45 best students of
the fifth grade of primary school in Croatia were used, and for the situation at the beginning of
secondary education the results of the county competition in geography of 35 best students of the first grade of secondary school. By analyzing the results, we conclude that the initial level of
geographical literacy in primary school is very good and better than the initial situation in
secondary schools. The paper also analyzes the results of achievements in relief from the
national geography exam conducted in 2020 for students in the final grade of primary school on
a sample of 5509 students and the results of 234 students on the state matura exam in geography
in the summer 2020. At the end of the cycle of primary and secondary school education, the
level of geographical knowledge and skills on relief is satisfactory, but no significant progress
has been made in achievements compared to primary school. Distinguished examples of verified
learning outcomes confirm the problems in understanding spatial processes (e.g. movements of
lithospheric plates) and understanding the economic evaluation of individual relief forms (e.g.
caves, mountainous threshold). Quantitative and qualitative analysis of the findings from this
paper are the starting point for longitudinal research to monitor and determine the success of the introduction of the geography curriculum in primary schools and gymnasiums as well as the
success of applied strategies for learning and teaching geography.
Key words: geographical literacy, national exam, competitions, relief
17
ULOGA NASTAVE GEOGRAFIJE U FORMIRANJU EKOLOŠKE
SVESTI UČENIKA
Anđelija Ivkov Džigurski1
Ljubica Ivanović Bibić2
Smiljana Đukičin Vučković3
Jelena Milanković Jovanov4
Sažetak
Ekologija i zaštita životne sredine kao naučne discipline leže u oblasti između prirodnih i
društvenih nauka i drže istaknuto mesto u obrazovanju. Zato je zaštita životne sredine jedan od
prioriteta u nastavnim programima svih obrazovnih nivoa, od predškolskog do visokog
obrazovanja. Kako nastava Geografije obuhvata i sadržaje iz ove oblasti pilot istraživanjem je
pokušano da se ukaže na značaj škole u formiranju svesti učenika o životnoj sredini.
Pretpostavkom, da učenici ne pokazuju u dovoljnoj meri pozitivan odnos prema životnoj sredini,
neophodno je ukazati na potrebu za kvalitetnijim pristupom u usvajanju ovih sadržaja. Cilj istraživanja je saznati u kojoj meri su pomenute vrednosti prisutne u razmišljanju i postupcima
dece, kako bi se utvrdilo na koji način je prisutno razumevanje ekološke svesti, te odnos dece
prema prirodi. Sprovedeno je anketno pilot istraživanje na uzorku od 80 učenika od petog do
osmog razreda. Potvrđeno je da su ekološke vrednosti učenicima poznate i prihvatljive, ali se
njihovo ponašanje ne zasniva u potpunosti na njima. Analiza pokazala je da ekološki sadržaji
koji su po Planu nastave i učenja geografije za osnovnu školu nisu dovoljno iskorišćeni pa su
neophodne njihove izmene i dopune. Dalje, rezultati ukazuju na mogućnost određivanja
određenih pravaca u kojima bi ova disciplina mogla dalje da se razvija u obrazovanju.
Ključne riječi: geografija, osnovno obrazovanje, životna sredina, ekologija, Srbija.
1 redovni profesor, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: ivkova@gmail.com 2 vanredni profesor, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za
geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: ljubicaivanovicns@yahoo.com 3 docent, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju,
turizam i hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: smiljanadjukicin@gmail.com 4 asistent s doktoratom, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman
za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: milankovicjovanov@gmail.com
18
GEOGRAFSKI PREDMETNI KURIKULUM KROZ REFORMU
OBRAZOVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI
Enisa Kulašin1
Sažetak
Analiza savremenih geografskih kurikuluma u svijetu ukazuje na važnost predmeta Geografija u
opštem obrazovanju, izgradnji svjetonazora, stavova, vještina, i vrijednosti koje su neophodne za
21. stoljeće. Savremeni geografski kurikulumi počivaju na velikim idejama i konceptima koji
daju funkcionalno znanje. Predmet rada je izrada suvremenog kurikuluma predmeta Geografija u Bosni i Hercegovini, koji će se zasnivati na savremenoj definiciji predmeta iz koje će se jasno
vidjeti njeni kompleksni obrazovno-odgojni zadaci. Reformski procesi u Bosni i Hercegovine ne
daju Geografiji ulogu i značaj koji ona ima u razvijenim državama svijeta kao i regiji. Učenici
geografiju imaju samo kroz osnovno obrazovanje. Većina srednjih škola, pa čak geodetska,
zaštita okoliša, uopće nema predmet ili ga ima samo na početku srednjoškolskog obrazovanja.
Tek neke gimnazije predmet izučavaju do kraja srednje škole. Cilj rada je da ukaže na važnost
izrade kurikulima Geografije u Bosni i Hercegovini. On bi trebao obezbijediti geografiji centralo
mjesto u predmetnim kurikulumima. U toj reformi geografija se mora postaviti kao mosna
nauka, koja veže prirodne i društveno-humanističke nauke i koja kroz geografske koncepte
razvija konceptualno razumijevanje te različite kognitivne nivoe znanja. Holistički pogled na
Svijet u geografiji daje mogućnosti sagledati njegovu kompleksnost, promjenljivost i ranjivosti. Analiza definicije i odgojno-obrazovnih zadataka predmeta u savremenim kurikulumima
pokazuje novu ulogu Geografije, koja svojim predmetom istraživanja i zadacima ima centralnu
ulogu u razvoju i napretku svakog društva. Na osnovi analiza svjetskih kurikuluma zaključuje se
da Geografija kod učenika treba razviti prostorno mišljenje, kritičko promatranje i razumijevanje
na ravni svake zajednice. Svrha učenja i pročavanja geografije je formiranje samostalnog,
odgovornog pojedinca koji će u društvenoj zajednici imati aktivnu ulogu pri planiranju
funkcionalne i optimalne prostorne organizacije čije upravljane će biti zasnovano na održivom
razvoju. Geografsko razmišljanje, konceptualno razumijevanje, organizovanje, povezivanje,
objašnjavanje, analiziranje i ispitivanje geografskog sadržaja treba pružiti znanja i vještine za
aktivno i odgovorno planiranje i upravljanje prostornim organizacijama.
Ključne riječi: kurikulum, geografski koncepti, definicija predmeta, funkcionalno znanje, ,
prostorno razmišljanje, aktivno i odgovorno upravljanje prostorom.
1 profesor, JU Oš "Ćamil Sijarić", Sarajevo, Bosna i Hercegovina.
e-mail: kulasinenisa@gmail.com
19
REGIONALNA GEOGRAFIJA I GEOGRAFSKO OBRAZOVANJE:
PROMJENE GLOBALNIH TRENDOVA U SAVREMENOJ ŠKOLSKOJ
GEOGRAFIJI
Boris Avdić1
Ranko Mirić2
Nusret Drešković3
Sažetak
Položaj regionalne geografije u sistemu geografskih nauka je tema koja od sredine XX stoljeća
povlači intenzivnu epistemološki i metodološki fokusiranu diskusiju unutar naučnih krugova na
globalnom nivou. Prvobitni ishod ovih procesa na akademskom nivou je bila marginalizacija
regionalne geografije u proučavanju prostornih fenomena, ali je potom došlo do djelomične
revitalizacije regionalnog pristupa. S obzirom na te promjene, počelo se problematizirati i mjesto
regionalne geografije u okviru geografskog obrazovanja. U ovom radu je izvršen kritički pregled
odabranih akademskih članaka iz posljednjih nekoliko decenija koji se bar u određenom
segmentu dotiču te tematike, te su analizirani recentni trendovi u školskoj geografiji na nivou
svijeta, Evrope i Bosne i Hercegovine. Ovom analizom je utvrđeno da je teško naći adekvatnu
zamjenu za regionalne sadržaje, posebno u nastavi geografije na nižim nivoima obrazovanja, te
da u mnogim državama oni i dalje predstavljaju osnovu ili bar važan dio geografskog
kurikuluma. Ipak, istovremeno se kao imperativ nameće i potreba za promjenom nastavnog
pristupa koji se bazira na pretjeranoj tzv. regionalnoj inventarizaciji prostora, odnosno
uvođenjem opštih geografskih koncepata u proučavanje regionalnih cjelina različitog nivoa, te
stavljanjem istih u službu razvoja kritičkog razmišljanja kod učenika/studenata.
Ključne riječi: regionalna geografija, geografsko obrazovanje, školska geografija.
1 Viši asistent, Univerzitet u Sarajevu, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: borisavdic@pmf.unsa.ba 2 Vanredni profesor, Univerzitet u Sarajevu, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za
geografiju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: rmiric@gmail.com 3 Redovni profesor, Univerzitet u Sarajevu, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: nusret2109@gmail.com
20
REALIZACIJA GEOGRAFSKIH SADRŽAJA
U OBJEKTIMA U PRIRODI
Ljubica Ivanović Bibić1
Anđelija Ivkov Džigurski2
Smiljana Đukičin Vučković3
Jelena Milanković Jovanov4
Sažetak
Nastava geografije se u osnovnim školama u Republici Srbiji najčešće realizuje u okviru školske
zgrade, odnosno u geografskoj učionici. Učenicima je potrebno približiti geografske sadržaje
kako bi ih usvojili na što lakši način, kako bi ta znanja bila trajna i našla svoju primenu u
realnim životnim situacijama. Prirodna sredina pruža bezbroj mogućnosti za usvajanje velikog
broja geografskih pojmova, procesa i odnosa, zbog čega nastavu povremeno treba izmestiti iz
uobičajenih uslova u školskoj sredini. Prirodni uslovi pružaju najbolje mogućnosti za
razumevanje i shvatanje prirodnih pojava. Rad van školskog objekta je učenicima posebno
zanimljiv, jer su u neposrednom kontaktu sa predmetima i pojavama u prirodi, pa motivacija,
radoznalost i želja za sticanjem novih saznanja mogu biti znatno veći. U radu su definisani
objekti u kojima se izvodi nastava geografije u osnovnim školama, sa posebnim osvrtom na
nastavne teme u petom razredu. Cilj istraživanja bio je da se utvrdi koliko su nastavnici
geografije upoznati sa vanučioničkom nastavom, koliko često je realizuju, da li postoje
eventualne smetnje prilikom realizacije i koji su to geografski sadržaji najpogodniji za
realizaciju časa u prirodi. Rezultati su pokazali da se ovakav vid nastave ne realizuje u dovoljnoj
meri u školama u Republici Srbiji, kao i da postoje brojni ograničavajući faktori za ovakvo
stanje. Nakon dobijenih rezultata ovog pilot istraživanja, ono je nastavljeno i u višim razredima,
kako bi se dobila kompleksnija slika o odvijanju nastave geografije u prirodnoj sredini, odnosno
objektima u prirodi.
Ključne riječi: Geografija, Geografska učionica, Nastava u prirodi, Republika Srbija, Osnovna
škola.
1 vanredni profesor, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: ljubicaivanovicns@yahoo.com 2 redovni profesor, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za
geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: ivkova@gmail.com 3 docent, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju,
turizam i hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: smiljanadjukicin@gmail.com 4 asistent s doktoratom, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman
za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: milankovicjovanov@gmail.com
21
GEOGRAFSKE INFORMACIONE
TEHNOLOGIJE I GIS
22
GEOGRAFSKA ANALIZA TALIJANSKIH BUNKERA
NA PODRUČJU ZADRA
Zlatko Gašić1
Denis Radoš2
Sažetak
Teritorij današnje Republike Hrvatske često se kroz prošlost nalazio pod vlašću drugih država,
od kojih neke danas više ni ne postoje. Prvi svjetski rat i mirovni sporazumi nakon rata, doveli
su dio današnjeg teritorija Republke Hrvatske pod talijansku upravu. Tako je Rapalskim ugovor
Italija došla u posjed Istre (osim Kastva), Cresa, Lošinja, Lastova, Palagruže i Zadra. Zadar je
tako postao talijanska enklava na štetu Kraljevine Jugoslavije koja je izgubila par strateških
mjesta na obali Jadrana. Nedugo nakon pripojenja Zadra, Talijani su uvidjeli dva problema.
Jedan od njih je bio financijski, jer je Zadar bio ekonomsko i gravitacijsko središte šire okolice,
a drugi je bio nepovoljan vojno-geografski položaj zbog Ravnih kotara u zaobalju. Uvidjeli su
mogućnost napada iz unutrašnjosti i odlučili su izgraditi bunkere kako bi zaštitili Zadar. U
godinama između dva svjetska rata izgrađeno je dvjestotinjak bunkera, različitih tipova, koji
nisu pokrivali granicu zbog dobre preglednosti, nego su povučeni u unutrašnjost. Bunkeri nisu
imali veliku ulogu u nadolazećem Drugom svjetskom ratu, jer praktički rat nije nikad ni stigao
do Zadra. Tek dolaskom Nijemaca u Zadar, bunkeri su korišteni samo za izviđanje i čuvanje
položaja. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, bunkeri su zaboravljeni. Tek pred Domovinski
rat kreće se u njihovo čišćenje, jer se predstavljali važne točke otpora u obrani Zadra. Nakon rata
neki od njih su pripali Gradu, neki državi, a gotovo trećina je danas u privatnom vlasništvu.
Danas se na bunkere gleda dvojako. Dok se turistička zajednica Grada Zadra u suradnji s
inozemnim investitorima zalaže za turističku promidžbu i stvaranje nove turističke ponude,
braniteljske udruge smatraju da se svi bunkeri trebaju uništiti, eventualno ostaviti nekoliko njih,
jer predstavljaju simbole fašizma.
Ključne riječi: bunkeri, GIS, vojna geografija, Zadar.
1 mag. geogr., neovisni istraživač, Trogir, Hrvatska. e-mail: zlatko.gasic@gmail.com 2 doc. dr. sc., Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zadar, Hrvatska.
e-mail: drados@unizd.hr
23
MORFOMETRIJSKA ANALIZA SLIVA RIJEKE GRAČANICE,
JADRANSKI MORSKI SLIV, CRNA GORA: PRIMJENOM EU-DEM
PODATAKA I GIS TEHNIKA
Filip Vujović1
Sažetak
Otvoreni svima dostupni Digitalni elevacioni modeli (DEM) ASTER, SRTM, AW3D30, EU-
DEM srednje rezolucije znatno su unapredili geomorfometrijske analize u nerazvijenim
zemljama koje se uveliko oslanjaju na ove skupove podataka. Ovaj rad analizira mogućnost
primjene EU-DEM modela podataka u morfomterijskoj analizi sliva na primjeru rijeke
Gračanice, koja pripada Jadranskom morskom slivu u Crnoj Gori. U radu su kartografski
prikazani i izračunati morfometrijski parametri rečnog sliva primjenom GIS sofverskog
programa ArcMap 10.5. Ova studija je pokazala da je EU-DEM model podataka u GIS
okruženju pogodan za analizu morfomterijskih karakteristika sliva i može poslužiti kao značajna
pomoć u upravljanju i rešavanju različitih hidroloških problema.
Ključne riječi: DEM, GIS, morfometrija sliva, EU-DEM.
1 student, Univerzitet Crne Gore, Filozofski fakultet, studijski program za Geografiju, Nikšić,
Crna Gora. e-mail: filemonv1997@gmail.com
24
PROSTORNO I URBANISTIČKO
PLANIRANJE
25
SPROVOĐENJE, PRAĆENJE I OCENJIVANJE - IZAZOVI U
PROCESU PROSTORNOG PLANIRANJA U SRBIJI
Zora Zivanovic1
Sinisa Trkulja2
Sažetak
Sprovođenje, praćenje i ocenjivanje prostornih planova strateškog tipa jedna je od najslabijih
karika u procesu prostornog planiranja u Srbiji. Praćenje i ocenjivanje ostvarivanja prostornih
planova omogućava izvesnu kontrolu opravdanosti planskih rešenja. Na taj način se otvara put
trajnom postizanju kontinuiranosti, kao jednom od osnovnih preduslova uspešnog planiranja
prostora. Poslednju deceniju u prostorno-planerskim aktivnostima u Srbiji obeležili su napori
upravo ka sprovođenju prostornih planova strateškog tipa, kako na nacionalnom tako i na
regionalnom nivou, koji su i prezentovani kroz Programe implementacije, odnoso Izveštaje o
ostvarivanju prostornih planova i stanju prostornog razvoja. U tom kontekstu odabran je cilj rada
koji se odnosi na ukazivanje na značaj sprovođenja, praćenja i ocenjivanja ostvarivanja
prostornih planova, odnosno kritičko sagledavanje trenutnog stanja u ovom segmentu procesa
prostornog planiranja u Srbiji. Odgovarajuće formulisanje ciljeva, planskih rešenja, aktivnosti i
pokazatelja u planovima i dokumentima za sprovođenje planova doprineće postizanju
kontinuiranosti u planiranju, čime će se, u krajnjoj instanci postplanska faza kao takva izgubiti i
postati deo konstantnog procesa planiranja.
Ključne riječi: sprovođenje, praćenje, ocenjivanje, prostorno planiranje.
1 vanredni profesor, Univerzitet u Beogradu, Geografski fakultet, Smer za prostorno planiranje,
Beograd, Srbija. e-mail: zoraz17@yahoo.com 2 Doktor prostornog planiranja, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Sektor
za prostorno planiranje i urbanizam, Beograd, Srbija. e-mail: sinisa.trkulja@mgsi.gov.rs
26
SOCIJALNI ASPEKT UTJECAJA POMORSKOG PROMETA –
PRIMJER GRADA SUPETRA NA BRAČU
Ozana Šaškor1
Slaven Gašparović2
Sažetak
Dobra prometna povezanost izrazito je važna za svakodnevni život stanovništva na otocima.
Ono je u velikoj mjeri, pogotovo u Hrvatskoj, ovisno o kopnu, i to najviše zbog distribucije i
dostupnosti pojedinih usluga koje nisu zastupljene na samim otocima. Zato presudnu ulogu za
hrvatsko otočko stanovništvo ima pomorska prometna povezanost trajektima. Cilj je ovog rada
istražiti socijalni aspekt utjecaja pomorskog prometa na život otočkog stanovništva. Kao primjer
je istražen utjecaj pomorskog prometa na život stanovnika grada Supetra na otoku Braču kroz
trajektnu povezanost toga grada s drugim najvećim gradom u Hrvatskoj, Splitom. Metodološki
pristup u ovom radu u skladu je s novijim trendovima u prometnoj geografiji pa se istraživanje
zasniva na korištenju kvalitativne metode intervjua. Polustrukturiranim intervjuem različitih
dobnih skupina ispitao se utjecaj trajektne povezanosti na život otočkog stanovništva kroz tri
segmenta pomorskog prometa: frekvenciju (povezanost), udobnost i brzinu te cijene. Istraživanje
je pokazalo da se problemi povezanosti i reda plovidbe razlikuju ovisno o dobnoj skupini i
njihovim svakodnevnim aktivnostima. Ispitanici su izrazili zadovoljstvo udobnošću trajekta, ali
ne i njegovom brzinom. Također, ispitanici smatraju kako je cijena prijevoza previsoka s
obzirom da trajekt moraju koristiti zbog ovisnosti o kopnu. Sve te sastavnice trajektne
povezanosti izravno utječu na život otočke populacije i njihove stavove o usluzi. Aplikativnost
ovog rada može se pronaći u prometnom i prostornom planiranju te u okviru poboljšanja
kvalitete života samog stanovništva.
Ključne riječi: socijalni aspekt; pomorski promet; trajekt; kvalitativna metoda; Supetar na
Braču.
1 Sveučilišna prvostupnica geografije, Split, Hrvatska. e-mail: ozana217@gmail.com 2 Doc. dr. sc., Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek,
Zagreb, Hrvatska. e-mail: slaveng@geog.pmf.hr
27
PROSTORNA DIFERENCIRANOST UTJECAJA PROMETA NA
SVAKODNEVNI ŽIVOT LJUDI
Magdalena Makar1
Slaven Gašparović2
Sažetak
Trendovi istraživanja u prometnoj geografiji sve su više usmjereni na proučavanje utjecaja
prometa na stanovništvo nekoga prostora i njegov svakodnevni život. Svakodnevne aktivnosti
ljudi nameću nužnost kretanja u prostoru, pri čemu se prostori razlikuju po svojim prometnim
obilježjima što za posljedicu ima i različit utjecaj prometa na svakodnevni život ljudi koji u
njima žive. Kao primjer prostornih razlika u prometnim obilježjima za istraživanje je odabrana
općina Sveti Ivan Žabno. Kroz općinu prolaze ceste prema Zagrebu, Križevcima i Bjelovaru te
željeznička pruga Bjelovar – Križevci omogućujući time njen povoljan prometno-geografski
položaj, no nemaju sva naselja u općini jednaka prometna obilježja. Kod te je općine u
prometnom smislu prisutna izrazita polarizacija prostora s obzirom na prometna obilježja pa se
tako, ovisno o udaljenosti od glavnih prometnica, može izdvojiti prostor s povoljnijim i manje
povoljnim prometnim obilježjima. Zato je cilj ovoga rada ustanoviti prostornu diferenciranost
utjecaja prometa na svakodnevni život ljudi koji žive uz glavne prometnice u općini i dalje od
njih. Metodologija ovog rada u skladu je s novim pristupima u prometnoj geografiji. Rad je
temeljen na kvalitativnoj metodi polustrukturiranog intervjua pri čemu su ispitani pripadnici svih
dobnih skupina te na korištenju GIS-a. Istraživanje je pokazalo kako mladi i stari imaju više
poteškoća u prometu od zrelog stanovništva. To posebice dolazi do izražaja u dijelu općine
udaljenijem od glavnih prometnih pravaca gdje je mogućnost korištenja javnog prijevoza
otežana te je izražen problem teškoće participiranja ljudi u svakodnevnim aktivnostima. Uz
glavne prometnice javlja se pitanje sigurnosti pješaka i biciklista zbog nedostatka nogostupa i
biciklističkih staza. Rezultate istraživanja moguće je primijeniti u prostornom i prometnom
planiranju takvih specifičnih prostora.
Ključne riječi: prostorna diferenciranost; utjecaj prometa; svakodnevni život; kvalitativna
metoda; Sveti Ivan Žabno.
1 Sveučilišna prvostupnica geografije, Sveti Ivan Žabno, Hrvatska.
e-mail: magdalenamakarmm3@gmail.com 2 Doc. dr. sc., Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek,
Zagreb, Hrvatska. e-mail: slaveng@geog.pmf.hr
28
PERCEPCIJA ROMSKOG ETNIČKOG PROSTORA
I SOCIJALNA ISKLJUČENOST
Hrvoje Šlezak1
Sažetak
Prostor kao geografski objekt istraživanja sastavni je dio socijalne isključenosti Roma. Na
primjeru Međimurja, najsjevernije županije Republike Hrvatske u kojoj upravo Romi čine
najbrojniju nacionalnu manjinu cilj je bio istražiti percepciju prostora naseljenog Romima.
Ispitivanje stavova pripadnika većinskog stanovništva o romskom prostoru i percepciji istog
provedeno je uz pomoć anketnog upitnika na stratificiranom uzorku od 245 ispitanika. Uzorak je
odabran na način da se istraže i eventualne prostorne razlike u percepciji „romskog prostora“
između pripadnika većinskog stanovništva koji žive blizu Roma, odnosno u istom
administrativnom naselju gdje postoji romsko naselje i dijela većinskog stanovništva koje je
udaljenije od Roma koji u sastavu svojeg administrativnog naselja nemaju romsko naselje i koji
su minimalno 5 km udaljeni od najbližeg romskog naselja. Fizionomske specifičnosti romskih
naselja, odnosno romski pejzažni otisak u prostoru kojeg Romi zauzimaju, kod većinskog
stanovništva razvijaju osjećaj nesigurnosti, odbojnosti i straha. Strah od prostora i odbojnost
prema prostoru projicira se i u odnosu prema socijalnoj skupini koja taj prostor zauzima. Romski
etnički pejzaž prostorno segregiranih i funkcionalno marginaliziranih romskih naselja postaje
jedan od uzroka socijalne isključenosti Roma i njihove daljnje marginalizacije.
Ključne riječi: Romi, Bajaši, prostor, etničnost, pejzaž, Međimurje, socijalna isključenost.
1 Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet, Odsjek u Čakovcu, Čakovec, Hrvatska.
e-mail: hrvoje.slezak@gmail.com
29
TOOLS FOR SUSTAINABLE AND SMART LAND USE: SLOVENIAN
APPROACH FOR LAND REGENERATION SUPPORT
Barbara Lampič1
Nejc Bobovnik2
Lea Rebernik3
Abstract
Functionally degraded areas (FDAs) refer to not fully utilized or abandoned land with a visible
impact of its previous use and of lower utility value. Such areas can have potential for new
development purpose, ecological upgrading of land for the purpose of soft-use and
renaturalisation of land (bringing it back to nature). In Slovenia the first databse of FDAs was
created in 2017 and updated in 2020. Together with typology of FDAs and methodological
approach for systematically monitoring we developed new spatial data layer. We arranged updating of database in 2019/2020 in cooperation with representatives from regional
development agencies as well as from all 212 Slovenian municipalities. To enable the
cooperation, we designed an editor and viewer using the ArcGIS online platform – developing
our own application for monitoring changes in the FDAs. Sustainable (spatial) management and
land use are one of the priorities of sustainable development. Particularly agricultural and
forested land, is recognised as a non-renewable natural resource. Locating activities in already
utilised space (e.g. land recycling) reduces the pressure to expand activities onto agricultural and
forested land (e.g. green-field development), providing an important contribution to achieving
the goals of sustainable spatial development, no net land take (Science for Environment Policy,
2016), rational and effective spatial development (Spatial Planning Strategy 2050 - Draft 2020)
and green growth (Towards Green Growth, 2011), while it is also relevant in the context of The
European Green Deal (The European Green Deal, 2019). Loss of agricultural, especially arable land is especially harmful for Slovenia, as we have a very modest amount of agricultural land.
Across 38 EEA countries Slovenia ranks among those with the lowest share of agricultural land
in use (less than 35%), while it is in an even more unfavourable position when it comes to the
amount of arable land per capita. In 2020 the first update of the FDAs database was completed.
In Slovenia total number of FDAs increased up to 1,167 (from 1081 in 2017) with a total surface
area of 3,747 ha (from 3422 in 2017). The changes are multifaceted. New activities sprung up in
107 locations, while 193 completely new FDAs were registered. For more than half of FDAs
(667 covering 1,982 ha) no changes occur during the three years between surveys. Among the
most important reasons for inactivity are ownership problems, lack of interest of owners to re-
engage degraded areas for functional use, old environmental burdens and financial barriers.
Significant changes were recorded in 307 FDAs (1,155 ha). Some were positive - rehabilitation procedures began, or else revitalisation of abandoned construction sites and revitalisation of
some areas of industry and services, while others were negative - physical conditions were even
worse, buildings were in disrepair, the state of degradation had deteriorated. The new database
and application are important tools to support planning and decision-making at various spatial
levels: at the local level and for regional development programmes, as well as enabling
monitoring of sustainable development at the national level. In the case of Slovenia, the FDAs
indicator is already included in the Development Strategy of Slovenia 2030. Our vision is to
1 vanredni profesor, Filozofska fakulteta Univerza v Ljubljani, Ljubljana, Slovenija.
e-mail: barbara.lampic@ff.uni-lj.si 2 Asistent, Filozofska fakulteta Univerza v Ljubljani, Ljubljana, Slovenija.
e-mail: nejc.bobovnik@ff.uni-lj.si 3 Asistent raziskovalec, Filozofska fakulteta Univerza v Ljubljani, Ljubljana, Slovenija.
e-mail: lea.rebernik@ff.uni-lj.si
30
include the data in the national spatial information system as part of the e-space projects. The
presented tools, created and developed by geographers, could halt the expansion of built-up
areas, contribute to more rational land use, in accordance with the principal of no net land take,
support transition to a zero-carbon society and enable active regeneration and renewal of
degraded areas.
Key words: functionally degraded areas, spatial planning, sustainable development, zero land
take, land recycling.
31
HIDROGEOGRAFSKE PROMJENE U DOLINI RIJEKE KRAPINE
Ivan Martinić1
Danijel Orešić2
Sažetak
Krapina je rijeka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, lijeva je pritoka Save koja cijelim svojim tokom
protječe kroz Hrvatsko zagorje. Izvire kod naselja Podrute na jugoistočnim padinama Ivanščice,
kod naselja Podrute, a ulijeva se Savu nedaleko Podsuseda na zapadnom rubu Zagreba. Danas
dolinom donjeg toka Krapine vodi autocesta Zagreb–Macelj (A2) te želj. pruga Zagreb–Rogaška Slatina, a duž cijeloga toka želj. pruga Zagreb–Varaždin. Tok rijeke Krapine znatno je
izmijenjen i reguliran, što je dobrim dijelom povezano s ulogom koju je dolina Krapine imala u
naseljenosti, korištenju zemljišta i prometnom povezivanju tijekom povijesti. U srednjem vijeku,
kada i počinje značajnije naseljavanje Hrvatskog zagorja, pa čak i do 19. st., gore i pobrđa su
područja povezivanja, dok su dolinske ravni uglavnom prepreke. Riječne doline, zbog svoje
maglovitosti, temperaturnih inverzija i poplavnosti, koja je u međuvremenu još više dolazila do
izražaja zbog krčenja šuma, nisu uopće pogodne za naseljavanje. Do jačeg naseljavanja toga,
najnižeg dijela Zagorja dolazi tek od sredine 19. st. Prema katastarskim izvorima iz 19. st. na
rijeci Krapini prije opsežnijih regulacijskih zahvata prevladava mehanizam otjecanja srednjeg i
donjeg dijela toka. Naplavna ravan Krapine bila je ispunjena čitavim spletom starih korita i
rukavaca, dok su plavinske strukture Krapine uzrokovali i paralelno otjecanje nekih pritoka prije svojega ušća u Krapinu. Zemljište u poplavnoj ravnici Krapine uglavnom je korišteno kao livade
i pašnjaci. Tlo je vlažno zbog visoke temeljnice, mjestimice močvarno i previše kiselo da bi bilo
obrađivano.
U dolini Krapine nalazimo niz toponima povezanih izravno ili neizravno s činjenicom da je riječ
o nekada zamočvarenom prostoru, često izloženom plavljenju. Prije regulacijskih radova profil
korita Krapine nije bio u stanju nesmetano primiti ni srednje vode. Od sredine 20. stoljeća vrlo
su važni regulacijski radovi koji su omogućili iskorištavanje poplavne ravnice Krapine te
izgradnju suvremene infrastrukture. Zahvati su uključili skraćivanje toka Krapine, a izradnjom
zagorske magistrale odlučeno je da trup ceste bude na dionici do Zaboka na lijevom nasipu
Krapine, pa se istodobno s gradnjom radilo na regulaciji. Područje od ušča Krapine do utoka
Lućelnice bilo je pod djelovanjem uspora Save, pa su izgrađeni lateralni kanali. Osuvremenjuju
se stare i grade nove prometnice koje povezuju naselja na rubovima dolina, a uz njih se, uz nasipavanje terena grade nove kuće. Od 1980-ih ponovno se radilo na koritu Krapine i
inundaciji, a počinje i znatnije uređenje pritoka. Odvodnja u dolini Krapine je preuređena i
gradnjom autoceste, koja osim toga na potezu od čvora Zaprešić do čvora Zabok i fizički svojom
podlogom štiti naselja istočno od trase od eventualnog izravnog plavljenja Krapine.
Hidrografske promjene mogu se pratiti usporedbom historijskih i suvremenih kartografskih i
drugh izvora.
Ključne riječi: Hidrogeografija, dolina Krapine, regulacija, poplavna ravnica, transformacija
prostora.
1 Asistent, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju,
Zagreb, Hrvatska. e-mail: imartini@geog.pmf.hr 2 redovni profesor, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek za
geografiju, Zagreb, Hrvatska. e-mail: doresic@geog.pmf.hr
32
REGIONALNO PLANIRANJE I
REGIONALNI RAZVOJ
33
IS THERE A SPACE FOR NEW ENTRANTS INTO FARMING?
EVIDENCES FROM SLOVENIA
Irma Potočnik Slavič1
Barbara Lampič2
Sara Uhan3
Sažetak
New entrants into farming are conceptualized as anyone who starts a new farm business or
becomes involved in an existing farm business. In our survey we mostly focused on newcomers
(also as a new farmer of ex novo – with no previous experience in farming) and farm (also
family) successors. Sustaining a cohort of new entrants is crucial for the agricultural sector and
rural regions in Europe since agricultural sector is facing rapid ageing of farmers. New entrants
into farming might be of different age, have various professional background, knowledge and experiences, bring innovation and entrepreneurialism, as well as practical skills and networks.
However, new entrants face considerable hurdles in entering the sector: access to land, labor,
capital, housing, markets, information and knowledge and the networks needed to acquire these
resources. Several EU countries have been addressing the needs of new entrants into agriculture
for a longer period of time, with a collaborative work of public and private institutions,
systematic advisory services, organizational networks (also called organizational pluralism) and
financial support measures. Survey is based on quantitative data on young successors (sole
holder between 18 and 41 years of age), an on-going qualitative field research of new entrants,
active networking, information and knowledge sharing. From geographical point, the new
entrants are located in all Slovenian landscapes and create a very heterogeneous spatial patterns.
Slovenia implemented actively the measure young successor (form Rural Development Program
2007-13, and 2014-20): till the year 2019 the measure was allocated to 4.298 young successors (out of total 69,902 Slovenian farms), representing nearly 12% of all market-oriented farms in
Slovenia. Beside this measure also other supportive actions and measures which would address
newcomers, or focus on their business development, are still lacking. There is a space for new
entrants into farming, there is also a need for their contribution to the industry, but the
supportive measures for their entry and further (business) development need to be developed in
the near future.
Key words: agriculture, regeneration of agriculture, new entrants in agriculture, young
successors, new farmers, farms, Slovenia.
1 vanredni profesor, Department of Geography, Faculty of Arts, University of Ljubljana,
Ljubljana, Slovenija. e-mail: irma.potocnik@ff.uni-lj.si 2 vanredni profesor, Department of Geography, Faculty of Arts, University of Ljubljana,
Ljubljana, Slovenija. e-mail: barbara.lampic@ff.uni-lj.si 3 asistent-istraživač, Department of Geography, Faculty of Arts, University of Ljubljana,
Ljubljana, Slovenija. e-mail: sara.uhan@ff.uni-lj.si
34
EKONOMSKA KLASIFIKACIJA PRIRODNIH RESURSA
OPŠTINE SREBRENICE
Senada Nezirović1
Aida Bidžan-Gekić2
Haris Gekić3
Sažetak
Opština Srebrenica se prostire uz središnji dio toka rijeke Drine u istočnom dijelu Bosne i
Hercegovine. Saobraćajno je povezana sa Zvornikom, Bijeljinom, Tuzlom i Sarajevom, a preko
mosta na rijeci Drini sa opštinom Bajina Bašta u Republici Srbiji. Područje opštine Srebrenice
raspolaže značajnim prirodnim bogatstvom, rudama i mineralima, šumskim, površinama i
vodama. U ovom članku uradili smo ekonomsku klasifikaciju prirodnih resursa, zasnovanu na
mogućnostima njihovog korištenja. Članak predstavlja doprinos teorijsko-praktičnom istraživanju savremenih procesa ekonomsko-geografskog razvoja opštine Srebrenice. Na osnovu
terenskih istraživanja, dosadašnjih saznanja, prikupljanja različitih informacija i dokumenata,
analizirali smo prostorni razmještaj privrednih resursa. Analizom prostornog razmještaja
privrednih resursa predstavili smo i njihovu privredna vrijednost, te predložili smjernice u
daljem korištenju i zaštiti.
Ključne riječi: Srebrenica, prirodni resursi, ekonomski razvoj.
1 Vanredni profesor, Univerzitet u Sarajevu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek za
geografiju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: nezirovicsenadapmf@gmail.com 2 Docent, Univerzitet u Sarajevu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: aidabidzan@gmail.com 3 Docent, Univerzitet u Sarajevu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: hgekic@gmail.com
35
PROMJENE U OBRAZOVNOJ STRUKTURI STANOVNIŠTVA REGIJE
SJEVEROISTOČNA BOSNA U PERIODU 1961-2013. GODINE
Edin Hadžimustafić1
Dževad Mešanović2
Alija Suljić3
Semir Ahmetbegović4
Sažetak
U radu su analizirane promjene u obrazovnoj strukturi stanovništva regije Sjeveroistočna Bosna
u periodu od 1961-2013. godine. Izvori podataka bili su Popisi stanovništva u periodu 1961-
2013. godine, Statistički bilteni te podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Cilj
istraživanja je sveobuhvatna analiza obrazovne strukture stanovništva regije Sjeveroistočna
Bosna te komparacija s obrazovnom strukturom u ostalim geografskim mezoregijama u Bosni i
Hercegovini. U radu je provedena analiza podataka o obrazovnoj strukturi primjenom
Geografskog informacionog sistema. Podaci su kartografski vizualizirani, te su izrađene tematske karte koje omogućavaju detaljan uvid u promjene u obrazovnoj strukturi.
Ključne riječi: Regija Sjeveroistočna Bosna, obrazovna struktura stanovništva, pismenost,
školska sprema, Geografski informacioni sistem.
1 Docent, Univerzitet u Tuzli, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju, Tuzla, Bosna i Hercegovina. e-mail: edin.hadzimustafic@untz.ba 2 Vanredni profesor, Univerzitet u Tuzli, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju,
Tuzla, Bosna i Hercegovina. e-mail: dzevad.mesanovic@untz.ba 3 Vanredni profesor, Univerzitet u Tuzli, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju,
Tuzla, Bosna i Hercegovina. e-mail: alija.suljic@untz.ba 4 Vanredni profesor, Univerzitet u Tuzli, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju,
Tuzla, Bosna i Hercegovina. e-mail: semir.ahmetbegovic@untz.ba
36
ANALIZA STANJA I PERSPEKTIVA RAZVOJA OPŠTINA
UZ VELIKI BAČKI KANAL
Milan Lalić1
Sažetak
Predmet ovog rada je analiza stanja i perspektiva razvoja opština u središnjem delu Bačke kroz
koje protiče Veliki bački kanal (VBK). Krajem XVII veka na ovim prostorima bilo je oko 40%
površina pod močvarama. Prokopavanjem VBK krajem XVIII i početkom XIX veka, znatno su
povećane površine plodnog zemljišta i poboljšani uslovi života što je dovelo do masovnog doseljavanja pripadnika brojnih etničkih grupa koji su se pretežno bavili poljoprivredom. Tokom
XX veka, ova regija se izuzetno industrijalizovala. To je rezultiralo širenjem naselja i
povećanjem broja stanovnika. Opštine iz ove regije su bile među najrazvijenijim, ne samo u
pokrajini nego i na jugoslovenskim prostorima. Zbog naglog razvoja industrije, neodgovarajućeg
tretmana industrijskih voda i intenziviranja poljoprivredne proizvodnje u drugoj polovini XX
veka dolazi do zagađenja kanala. Udeo ekonomski aktivnog stanovništva koje se bavi
poljoprivredom naglo opada, industrija se nije prilagodila procesima tranzicije tako da opštine
ove regije zaostaju u razvoju. Prema Uredbi o stepenu razvijenosti iz 2014. godine iznad
republičkog proseka je svrstana samo opština Vrbas, dok su ostale opštine regije ispod
republičkog proseka. Regija je više od tri decenije depopulaciono područje. Višedecenijski
problem zagađenja rezultirao je da je vodotok jedan od najzagađenijih u Evropi. Krajem prošlog i početkom ovog veka pristupilo se rešavanju revitalizacije VBK i deo tog projekta je realizovan.
U radu se analizira planska dokumentacija opština i kako se planira prevazilaženje nepovoljnog
ishoda. Glavne snage razvoja opština u ovoj regiji se ogledaju u povoljnom geografskom
položaju, postojanju industrijske kulture i iskustva, kao i dugoj tradiciji razvoja poljoprivrede.
Većina opština poseduje značajne prirodne resurse (termalne vode, kvalitetna zemlja, glina) i
privredne kapacitete, a tradicionalno se neguje međunacionalna tolerancija. Nedostaci su visok
stepen nezaposlenosti i neadekvatna kvalifikaciona struktura stanovništva, istrošena i nedovoljno
izgrađena komunalna infrastruktura, zagađenost VBK, odliv mladih, obrazovanih kadrova,
negativan prirodni priraštaj i nepovoljna starosna struktura stanovništva.
Ključne riječi: Veliki bački kanal, opštine, Vojvodina, razvoj.
1 student doktorskih akademskih studija, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički
fakultet, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad, Republika Srbija.
e-mail: dgt.milan.lalic@student.pmf.uns.ac.rs
37
TRENDOVI PROSTORNOG RAZVOJA BOSNE I HERCEGOVINE
OD 2000-2018.
Branislav Drašković1
Sažetak
Bosna i Hercegovina (BiH) je u posljednjih 20 godina prošla kroz značajne promjene u načinu
korišćenja prostora. Prema podacima evropskog projekta CORINE Land Cover (CLC), vještačke
površine su povećale prostorni obuhvat, šume i poluprirodne površine takođe, dok je
poljoprivredno zemljište smanjeno. Za očekivati je da će se takvi trendovi nastaviti i u budućnosti, imajući u vidu razne društveno-ekonomske procese: demografska kretanja,
urbanizaciju, infrastrukturne i ekonomske projekte i sl. Projekat CORINE Land Cover je nastao
sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka, koordinisan od strane Evropske agencije za
životnu sredinu (EEA), u kome BiH učestvuje od 2000. godine. Od tada, svakih šest godina se
objavljuju novi podaci o tipovima površinske pokrovnosti i promjenama u načinu korišćenja
prostora u odnosu na prethodni period, tako da se mogu pratiti trendovi u prostornom razvoju. S
tim u vezi, već postoje četiri baze podataka o tipovima površinske pokrovnosti: za 2000, 2006,
2012. i 2018. godinu, i tri baze o promjenama u načinu korišćenja prostora, za periode: 2000-
2006, 2006-2012. i 2012-2018. Podaci se (uglavnom) dobivaju obradom satelitskih snimaka i
podijeljeni su na tri hijerarhijska nivoa: prvi nivo sadrži 5 glavnih grupa (vještačke površine,
poljoprivredno zemljište, šume i poluprirodne površine, vlažna područja i vode), drugi nivo ima 15 podgrupa (podklasa), a treći nivo, najdetaljniji, ima 44 podgrupe. Na trećem nivou je
napravljena distinkcija između pojedinih sličnih tipova pokrovnosti, npr. kontinuirane (gradske)
i diskontinuirane urbane površine ili između listopadne i četinarske šume, i sl. To je rezultiralo
jedinstvenom bazom podataka koja ima za cilj utvrđivanje stanja i trendova prostornog razvoja,
što je od velike koristi za kreiranje strateških i sektorskih planova: u oblasti prostornog
planiranja, šumarstva, poljoprivrede, prirodnih resursa, zaštiti životne sredine (okoliša), itd.
Ključne riječi: trendovi, prostorni razvoj, tipovi pokrovnosti, BiH, CLC projekat.
1 Vanredni profesor, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Poljoprivredni fakultet, Istočno Sarajevo,
Bosna i Hercegovina. e-mail: branislav.draskovic@pof.ues.rs.ba
38
URBAN CHANGES OF NOVI SAD IN THE 21ST CENTURY
AND ITS PROBLEMS
Milka Bubalo Živković1
Tamara Lukić2
Bojan Đerčan3
Abstract
Novi Sad is the second city, according to the number of inhabitants, in Serbia. Its significance,
as urban units, and immigration factors, rose after the break-up of the former Yugoslavia.
Population growth, due to immigration of residents, both from the former republics of
Yugoslavia and other parts of Serbia, led to morphological changes. The city expanded to Futog,
Rumenci and Backa Jarca. In addition, the city also experienced significant changes in internal
physiognomy, in the central parts of the city, but also in other parts. In the central parts of the city, it is trying to preserve old architectural construction. However, in the 1980s, the old
buildings in the center began to demolish, and in their place there were buildings of modern
architecture that did not fit into the previous style of construction that was in the late 19th and
beginning of the 20th century. This trend was continued and later, in the 21st century. Changes
in the shift to individual collective construction, which are characteristic for the center itself, but
also for the narrow and wider surroundings of the central parts of the city, are particularly
evident. Collective housing facilities are located in Novi Sad, depending on the investor. The
style of construction, and the purpose of some city spaces is changed. An additional problem is
the increasing traffic loading and traffic congestion, especially at the time of going to work and
school, as well as the time of return. These are just some obvious problems that Novi Sad has
encountered in the post-socialist period, which needs to be solved for the sake of the
sustainability of a regulated city. Key words: Novi Sad, development, urban changes, problems.
1 redovni profesor, Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i
hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: milka.bubalo.zivkovic@dgt.uns.ac.rs 2 redovni profesor, Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i
hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: tamara.kovacevic@dgt.uns.ac.rs 3 vanredni profesor, Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i
hotelijerstvo, Novi Sad, Srbija. e-mail: bojan.djercan@dgt.uns.ac.rs
39
TEORIJSKA I APLIKATIVNA
GEOGRAFIJA
40
PRIMJENA OBJEKTIVNIH INDIKATORA U ANALIZI STAMBENOG
STANDARDA GRADA ZADRA
Silvija Šiljeg1
Ivan Marić2
Fran Domazetović3
Sažetak
U radu su analizirana obilježja stambenog fonda u urbanom području Zadra na temelju
objektivnih indikatora. Teorijski dio rada bavi se sistematskim pregledom postojećih teorijskih
saznanja i empirijskih istraživanja o objektivnim indikatorima i njihovoj primjeni u
istraživanjima stambenog standarda, pojmovnom razvoju termina i razvoju znanstvene misli o
objektivnim indikatorima u stambenoj problematici. Na temelju 39 dostupnih varijabli iz Popisa
stanovništva 2011. godine formirano je 9 objektivnih indikatora koji su prikazani kao reprezenti "vanjskih" obilježja stambenog standarda, te su grupirani u kompozitne indikatore radi daljnje
usporedbe. Usporedbom indikatora izdvojeni su dijelovi s izuzetno niskim ili pak visokim
odstupanjima glede stambenog standarda. U drugom djelu rada predstavljeni su rezultati
anketnog istraživanja koje je provedeno na temelju 17 kompozitnih varijabi koje su formirane u
dva indikatora. Uz deskriptivnu statistiku korištena je i metoda analize varijance i hi-kvadrat test
kako bi se mogle utvrditi razlike po zonama kvalitete stanovanja s obzirom na primarnu i
sekundarnu opremljenost stambenih objekata, a čiji rezultati značajno pridonose razumijevanju
stambenog standarda. Prostorni okvir istraživanja je naselje Zadar koje je podijeljeno na 41
statistički krug, 22 mjesna odbora i 3 zone kvalitete stanovanja.
Ključne riječi: objektivni indikatori, stambeni standard, Zadar.
1 docent, Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zadar, Hrvatska. e-mail: ssiljeg@unizd.hr 2 poslijedoktorand, Sveučilište u Zadru, Zadar, Hrvatska. e-mail: imaric1@unizd.hr 3 asistent, Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zadar, Hrvatska. e-mail:fdomazeto@unizd.hr
41
SELECTED CASES OF SUBAQUEOUS SOILS IN SLOVENIAN
COASTAL WATERS
Blaž Repe1
Tina Pavlin2
Alja Pristovšek3
Abstract
The majority of the planet Earth's surface is covered by a thin layer of soil. Soils are located
mainly on the land, but also in shallow waters. In the research, we focused on the latter, called
subaqueous soils. Subaqueous soils are formed bellow the water surface, especially at the
bottom of shallow standing waters, such as moors, swamps, lakes, and sea shallows. At San
Bartolomeo Bay (three locations) and at the Landscape park Strunjan (three locations), six
subaqueous soil profiles were examined in order to be studied in detail. Locations for taking soil profiles were randomly chosen, bearing in mind an objective to find a different kind of
vegetation at each location. We determined that soils were influenced by nearly the same factors
of subaqueous soil formation; thus, the same pedogenic processes of different intensity took
place. Therefore, the same very similar types of subaqueous soils were developed at each
location. All the samples have collected under water using the drainage pipes and augers and
digging. The samples were drained within the pipes. In the laboratory visual observations and
standard analysis was conducted according to ascertained horizons. According to the WRB
classification subaqueous soils in Slovenian coastal waters were classified as Gleysols,
Arenosols and Leptosols. Soils were also examined along the upper tidal line. Arenosols,
Leptosols, Gleysols and Solonchaks have been recognised.
Key words: soil geography, subaqueous soils, factors of soil formation, soil processes, San
Bartolomeo Bay, Strunjan, Slovenia.
1 doc.dr, Oddelek za geografijo, Filozofska fakulteta, Univerza v Ljubljani, Ljubljana, Slovenija.
e-mail: blaz.repe@ff.uni-lj.si 2 uni.dipl.geogr., Oddelek za geografijo, Filozofska fakulteta, Univerza v Ljubljani, Ljubljana,
Slovenija. e-mail: tinkara.pavlin@gmail.com 3 prof.geogr., Gimnazija Celje – Center, Celje, Slovenija. e-mail: alja.pristovsek@gcc.si
42
GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE POLIMLJA,
REGION CRNA GORA I SRBIJA
Duško Vujačić1
Goran Barović2
Velibor Spalević3
Abstract
Tectonics and geologic material were processed based on maps and interpreters for the Basic
Geological Map 1: 100 000: "Gusinje" (Mirković et al, 1968), "Ivangrad", "Bijelo Polje"
(Živaljević et al., 1981, 1983), "Prijepolje" (Ćirić et al., 1978), "Pljevlja" and "Višegrad", as well
as a review of the literature related to this issue. The investigated area belongs to the Durmitor
Unit of the Dinarides (Karamata et al., 1997), and only the northernmost part, the lowest corners
of the studied area around the Potpeć reservoir; belong to the Ofiolytic Zone (Karamata et al.,
1997). The Durmitor unit covers the north of Montenegro and the far southwest of Serbia and
generally extends into the middle of the Dinarides. A series of branch forms for cores of Paleozoic rocks extend from the Paleozoic Lima formations to the mid-Bosnian shale mountains
(Marovic, 2001). The southwestern border of the Durmitor Zone is known as the "Durmitor
Cover". This structure, with its numerous tectonic windows, half-windows, and tectonic pistons,
shows that it was at least decakilometrically transported to the southwest via the upper
Cretaceous flysch zone of the Vis Krš, located within the Dalmatian-Herzegovina unit
(Karamata et al., 1997). On the northeastern side, it is underlain by the Ophiolite Belt (Karamata
et al., 1997), which is marked by the entire length of this contact between the diabase-corneal
formation and the shale shales (the Ophiolite Belt) and the Triassic, Lias and Dodger limestones
of the Durmitor Unit (Marovic, 2001).
Key words: paleozoic, tectonic, zone, Polimlje, Lim River, Montenegro, Serbia.
1 Saradnik u nastavi sa doktoratom, Univerzitet Crne Gore - Filozofski fakultet, Nikšić, Crna
Gora. e-mail: dule.v@t-com.me 2 Vanredni profesor, Univerzitet Crne Gore - Filozofski fakultet, Nikšić, Crna Gora.
e-mail: barovicg@ucg.ac.me 3 Docent, Univerzitet Crne Gore - Filozofski fakultet, Nikšić, Crna Gora.
email: velibor.spalevic@gmail.com
43
UTICAJ SAVREMENIH DRUŠTVENO-GEOGRAFSKIH PROCESA NA
RAZVOJ OBRAZOVANJA - SLUČAJ FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
Amil Mehić1
Sažetak
Redukcija broja djece u učeničkoj dobi, smanjenje broja upisanih i diplomiranih studenata na
univerzitetima, zatvaranje škola, naročito u depopulacijskim krajevima, emigracija
visokoobrazovanog stanovništva prema inozemstvu, sastavni su dio negativnih obrazovnih
prilika na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine u poslijeratnom periodu. Ovaj rad se bavi
analizom najvažnijih savremenih društveno-geografskih procesa na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine-kroz analizu 11 odabranih faktora i njihovim uticajem na obrazovanje, u nivou
općina. Primjenom metode aglomerativnog hijerarhijskog klasteringa, došlo se do veoma
interesantnih rezultata. Oni su pokazali visok stepen uticaja društveno-geografskih faktora na
obrazovanje, posebno demogeografskih i naglasili veoma značajan uticaj društveno-ekonomskih
faktora.
Ključne riječi: Društveno-geografski procesi, Federacija Bosne i Hercegovine, obrazovanje,
klastering.
1 Magistar geografije, doktorand, JU OŠ "Alija Nametak" Sarajevo, Sarajevo, Bosna i
Hercegovina. e-mail: amilmehic@hotmail.com
44
PRIRODNO-GEOGRAFSKI TOPONIMI LLF DOLINE KAO ODRAZ
OKOLIŠNIH PROMJENA
Marija Jukić1
Danijel Barišić2
Sažetak
Geografska imena su odraz prostorne stvarnosti, ali i rezultat svakodnevne ljudske komunikacije
koja se temelji na usmenoj i pisanoj jezičnoj komunikaciji. To je odrednica njihovog
svrastavanja u kulturnu baštinu svakog geografskog prostora. Zato se kao baštinski subjekt,
geografska imena mogu smatrati najstarijim živućim oblikom baštine (Helleland, B. 2006.; 121-
128). Isčitavanjem toponima moguće je stvoriti sliku i o okolišu (prirodnom i kultiviranom) na određenom prostoru.
Istraživano područje Središnje Bosne, Lašvansko-lepeničko-fojnička dolina, (dalje LLF dolina)
ima površinu od 1889 km². Geografski predstavlja brdsko-planinski prostor, od 500 do 1500
metara nad morem, uokviren planinama Vlašić, Bukovica,Vilenica i Vranica koje su razdvojene
riječnim dolinama Lašve i Fojnice s pritokama. Navedeni prostor toponimijski je vrlo bogat. Cilj
ovoga rada je putom analize toponima prirodnog okoliša, kao pokazatelja prirodno-geografskih
karakteristika LLF doline, ukazati na utjecaja čovjeka na prostor kroz značenja toponima u
odnosu na geogrfsku prostornu stvarnost i sadašnje stanje prirodnog okoliša. Metodološki, rad se
temelji na izdvajanju, klasifikaciji i analizi toponima s TK 1: 50 000 koji odražavaju reljefne,
hidrografske, klimatske, bioegografske (zoonimi i fitonimi) karakteristike LLF doline. Na
istraživanom prostoru izdvojeno je 2113 toponima koji su, prema njihovom značenju, podijeljeni
u 3 osnovne skupine: hidronimi, ojkonimi i morfonimi, a potom klasificirani 2 podskupine: prirodno-geografske i društveno-geografske, te kartografski prikazani na tematskoj karti.
Rezultati rada pokazali su dominaciju toponima iz skupine morfonima koji odražavaju najmanje
promjene u prirodnom okolišu kada se usporedi naziv toponima i same morfologije
istraživanoga područja. Sažetak značenjskih odredbnica fitonima i zoonima ukazuje kako oni
odražavaju ne samo značenje biljnog i životinjskog svijeta pri imenovanju pojedinih dijelova
LLF-a, nego se kroz njih očituju i najznačajnije promjene uvjetovane djelovanjem čovjeka.
Ključne riječi: Lašvansko-lepeničko-fojnička dolina, toponimi-hidronimi, morfonimi, ojkonimi,
klimatski toponimi, zoonimi, fitonimi.
1 Doktor nauka, Osnovna škola "Gromiljak", Kiseljak, Bosna i Hercegovina.
e-mail: jukimarija73@gmail.com 2 Doktor nauka, Tuzla, Bosna i Hercegovina, e-mail: dbarisic@bih.net.ba
45
REGIONALNI STEREOTIPI I COVID-19 U HRVATSKOJ
Jurica Botić1
Toni Popović2
Sažetak
Autori u članku analiziraju pitanje regionalnih stereotipa u Hrvatskoj u borbi protiv pandemije
izazvane zaraznom bolešću Covid-19. Polazište su ustaljeni stereotipi vezani uz mentalitet
građana Hrvatske koji proizlaze iz regionalne pripadnosti kao dijela identiteta. Cilj ovog
istraživanja jest utvrditi postojanje i razmjere regionalnih stereotipa vezanih uz borbu protiv pandemije u smislu odgovornosti građana i institucija na sjeveru i jugu Hrvatske te interpretirati
njihove uzorke i podrijetlo. Regionalizacija koju autori prihvaćaju u okviru istraživanja temelji
se na povijesnim pokrajinama (regijama) u Hrvatskoj, a ne na aktualnom upravno-teritorijalnom
uređenju Hrvatske i podjeli na dvadeset županija, uz iznimku što autori u regionalnom smislu
ipak izdvajaju Grad Zagreb zbog značajne koncentracije stanovništva i sjedišta državnih
institucija i medijskih kuća. Također, u radu se navedena pojava dovodi u odnos s istim ili
sličnim pojavama unutar Europske unije (stereotipi europskog sjevera prema europskom jugu).
Istraživanje se temelji na: 1) analizi sadržaja medijskih priloga i izjava donositelja odluka
vezanih uz borbu protiv pandemije uzrokovane bolešću Covid-19 u Hrvatskoj, 2) anketnom
istraživanju o regionalnim stereotipima unutar opće populacije u Hrvatskoj vezano uz navedeno
pitanje, 3) sekundarnoj analizi službenih statističkih podataka o širenju pandemije u Hrvatskoj i interpretaciji rezultata na regionalnoj osnovi. Na temelju rezultata istraživanja utvrđena je visoka
razina regionalnih stereotipa tijekom borbe protiv pandemije na relaciji sjever-jug Hrvatske,
odnosno kopno-more uz iznimku Istre, i to ponajviše etiketiranjem Dalmacije i Dalmatinaca kao
posebno neodgovornih u sprječavanju širenja virusa. Zaključuje se postojanost fenomena
regionalnih stereotipa u Hrvatskoj. Oblikovani se stavovi vezani uz borbu protiv pandemije
Covid-19 uklapaju u postojeće obrasce regionalnog stereotipiziranja juga Hrvatske, što
korespondira sa sličnim obrascima na europskoj razini.
Ključne riječi: regionalni stereotipi, Covid-19, mediji, Zagreb, Dalmacija.
1 Docent, Sveučilište u Mostaru, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti,
Mostar, Bosna i Hercegovina. e-mail: jurica_botic@yahoo.com 2 Asistent, Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, Split, Hrvatska, e-mail: tpopovic1@ffst.hr
46
UTICAJ TEMPERATURNIH RAZLIKA U SLIVU NA HIDROGRAM
RIJEKE ŽELJEZNICE
Branislav Drašković1
Boban Miletić2
Sažetak
Sliv Željeznice se nalazi južno od Sarajeva sa površinom od oko 450 km2. U vodoprivrednom
smislu veoma je značajan jer se podzemna akumulacija vode u Sarajevskom polju dobrim
dijelom dopunjava infiltracijom vode koju Željeznica donosi iz gornjeg dijela sliva. Sliv je
atipičnog oblika, sa razlikama u nadmorskoj visini između pojedinih tačaka od oko 1500 m, od
vrhova planina Treskavice i Bjelašnice do Sarajevskog polja, što utiče i na znatnu diferencijaciju temperatura po pojedinim zonama. Stoga se padavine u hladnijem dijelu godine i na višim
nadmorskim visinama uglavnom izlučuju u čvrstom stanju stvarajući pojavu nivalne retenzije
odnosno zadržavanja vode unutar sliva. U radu će biti predstavljena istraživanja temperatura po
godišnjim dobima u slivu Željeznice i uticaj nadmorske visine, reljefa, ekspozicije i tipova
površinske pokrovnosti na temperaturne razlike. Biće obrađeni Landsat 8 snimci u periodu
2015-2020. na osnovu kojih će biti dobijena površinska temperatura tla (LST - Land Surface
Temperature), kao važan parametar za preciznije utvrđivanje temperaturnih raspona i klimatskih
tipova u slivu. Validacija tako dobijenih podataka biće utvrđena kroz poređenje sa dostupnim
izmjerenim vrijednostima na meteorološkim stanicama istraživanog područja. Cilj je da se utvrdi
stepen ,,zaleđenosti’’ sliva i uticaj koji temperaturne razlike imaju na promjene vodostaja i
proticaja u toku vremena tj. na hidrogram rijeke. Metodologija dobijanja površinskih
temperatura na osnovu Landsat 8 snimaka uključuje proces obrade podataka predstavljen u šest koraka, prevashodno rasterskom kalkulacijom uz pomoć GIS softvera. Od spektralnih kanala, za
izračunavanje površinske temperature tla svakako su najvažniji 4 i 5 koji se koriste za
kalkulaciju indeksa zelenila (NDVI – Normal Difference Vegetation Index) i kanal 10 koji daje
podatke o termalnim uslovima sredine. Statističkom analizom se utvrđuje varijacija
temperaturnih razlika u zavisnosti od lokalnih geografskih uslova.
Ključne riječi: Željeznica, sliv, površinska temperatura, hidrogram, Landsat 8.
1 Vanredni profesor, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Poljoprivredni fakultet, Istočno Sarajevo,
Bosna i Hercegovina. e-mail: branislav.draskovic@pof.ues.rs.ba 2 Viši asistent, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Poljoprivredni fakultet, Istočno Sarajevo, Bosna
i Hercegovina. e-mail: boban.miletic@pof.ues.edu.ba
47
DEPOPULACIJA I STARENJE STANOVNIŠTVA U KANTONU 10 -
BOSNA I HERCEGOVINA
Alma Pobrić1
Aida Avdić2
Sažetak
U radu autori razmatraju demografske karakteristike Kantona 10 između popisa stanovništva
sprovedenih 1991. i 2013. godine. Proces depopulacije, posebno u ruralnim područjima,
intenzivira se zbog nepovoljnih trendova u dinamici demografskih procesa. Kanton 10 na
jugozapadu Bosne i Hercegovine odabran je za studiju slučaja problema depopulacije kao regije
koja je čak i gradove kantona ostavila u ekstremnoj situaciji slabe naseljenosti. Kanton se suočava sa demografskim starenjem i stalnim smanjenjem upisa djece u prve razrede osnovnih
škola. Objašnjena je uzročna veza između procesa opšte depopulacije i rezultati ukazuju na
njihove dalekosežne nepovoljne efekte na budući razvoj kantonalnog stanovništva.
Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, Kanton 10, depopulacija, slaba gustina naseljenosti,
demografsko starenje.
1 Vanredna profesorica, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna
i Hercegovina. e-mail: a.pobric@gmail.com 2 Asistent, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i
Hercegovina. e-mail: avdic.aida@yahoo.com
48
THE IMPACT OF THE ELECTORAL SYSTEM ON ELECTORAL
PARTICIPATION IN MULTIETHNIC SOCIETIES
Nedžad Sijamhodžić1
Boštjan Rogelj2
Abstract
Modern democracies are based on the principle of the people’s sovereignty. Elections are one of
the most important expressions of people’s sovereignty and a essential precondition for the
establishment and maintenance of the rule of law. In a representative democracy, elections are
the link between the people and the government that ensures smooth functioning and legitimacy
of the system. While elections are a key element of a democratic order, the electoral system is a key element of elections, as it determines how the will of the people in the form of votes will be
transformed into mandates. However, the impact of the electoral system is not limited to election
results. Through them, it influences other elements of the wider political system. The electoral
system is shaped by important incentives that influence the conduct and actions of political
actors. In deeply divided multicultural societies, the electoral system can help reduce tensions
and strengthen cooperation between groups. In this paper, we want to explore how the existing
electoral system used for the election of members of the Presidency of BiH affects the electoral
participation of the citizens and what is its contribution to tension and conflict reduction between
different ethnic groups. Based on quantitative and qualitative analyzes of the election results of
the BiH Presidency elections in 2018, we examined how the specific design of the electoral
system and the ethnic composition of the population affect voter turnout, the share of invalid
votes and election results. Analysis is based on data from the Central Electoral Commission of BiH (CEC, 2020) on the results of voting, aggregated at the municipal level, and data Statistical
Agency of BiH (BHAS, 2020) on the ethnic composition of the population by municipality of
BiH. The paper explores three hypotheses. The first argues that voter turnout depends on the
ethnic homogeneity of municipalities and that voter turnout is highest in ethnically
homogeneous municipalities. The second hypothesis argues that the proportion of invalid ballots
depends on the ethnic composition of the municipal population. The highest share of invalid
ballots is expected in the municipality with higher proportions of the population, which is
prevented by the electoral system from voting for representatives of their ethnic groups (Serbs in
the Federation of BiH and Bosniaks and Croats in the Republika Srpska). The third hypothesis
argues that the existing electoral system does not promote cooperation between political
representatives of constitutional nations, on contrary it even deepens the differences between them. In conclusion, some proposals for reforming the electoral system are presented. Their goal
is to increase electoral participation, especially by those ethnic groups that represent a minority
in individual entities.
Key words: electoral geography, electoral system, electoral participation, multiethnic societies,
Presidency of Bosnia and Herzegovina, Bosnia and Herzegovina.
1 Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta, Oddelek za geografijo, Ljubljana, Slovenija.
e-mail: nedzo__96__@hotmail.com 2 doc. dr., Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta, Oddelek za geografijo, Ljubljana,
Slovenija. e-mail: bostjan.rogelj@ff.uni-lj.si
49
GEOGRAFSKI SADRŽAJI U ČLANCIMA O DRŽAVAMA U
ENCIKLOPEDIČKIM IZDANJIMA
Ivana Crljenko 1
Sažetak
Geografija je među najzastupljenijim strukama u općim izdanjima Leksikografskoga zavoda
Miroslav Krleža. Očituje se kroz geografske sadržaje, tj. podatke koji se odnose na prirodna i
društvena obilježja prostora, a kojemožemo shvaćatiu užem i širem smislu ovisno o
dominantnom sadržaju i autorima. Geografski se podatci donose u primarno geografskim člancima,u složenim člancima s više struka iu člancima iz drugih struka. Cilj predstavljenog
istraživanjajekvantitativnom i kvalitativnom analizom ispitati i usporeditineka obilježja
geografskih sadržaja(zastupljenost, poimanje, struktura, predstavljanje) iz pet članaka o
usporedivim državama(Bosna i Hercegovina, Gruzija, Hrvatska, Irska, Slovačka) u odabranim
zavodskim i drugim enciklopedijama. Istraživanjem se potvrdilapretpostavka: prema
izdvojenimobilježjima geografskih sadržajanavedena izdanja ne razlikuju se mnogo.Duljina
članaka znatnijevarira, stil pisanjarazlikuje se samo negdje, ostala obilježja uglavnom su
ista.Uočeno je da je zastupljenost geografskih podataka u širem smislu zadovoljavajuća, ali da se
pod geografskim sadržajem u užem smislu shvaćaju podatci o prirodnogeografskimobilježjima
prostora. Struktura je zadana, „ladičarska“. Uglavnom se koristi sažeti leksikografski stil pisanja,
s mnogo nanizanih, često nepovezanih brojčanih podataka, bez objašnjenja uzročno-posljedičnih odnosa. Usporedba zavodskih i stranih izdanja uputila je na slične enciklopedičke prakse u
obradi geografskih sadržaja. U stranim izdanjima stil pisanja je nešto općenitiji i manje
statističan
Ključne riječi: enciklopedika, geografski sadržaj, enciklopedija, atlas.
1 znanstveni suradnik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, Hrvatska.
e-mail: ivana.crljenko@lzmk.hr
50
MOGUĆNOST DENDROKLIMATOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA U
SARAJEVSKO - ROMANIJSKOJ REGIJI
Rade Ivanović1
Jelena Golijanin2
Sažetak
U radu su prikazane mogućnosti i perspektive rekonstrukcije klime dendroklimatološkim
metodama na prostoru Sarajevsko-romanijske regije. Dendroklimatologija nam pruža mogućnost
za proučavanje recentnih i rekonstrukciju paleoklimatskih procesa na određenom prostoru.
Područje Sarajevsko-romanijske regije je u značajnom procentu pokriveno šumskim pokrivačem
u kome je česta pojava stabala velike starosti. Prostorna analiza o uslovima staništa i zastupljenosti starih stabala pogodnih za datovanje, pružiće odgovore o mogućnostima za
buduću rekonstrukciju klime u prošlosti na istraživanom geoprostoru. Takođe, u radu će se
analizirati najpogodnija metodologija koja bi se mogla koristiti u postupku dendroklimatoloških
istraživanja na izučavanom prostoru.
Ključne riječi: dendroklimatologija, Sarajevsko-romanijska regija, rekonstrukcija klime,
Pirsonov koeficijent korelacije.
1 Asistent, Univerzitet Istočno Sarajevo, Filozofski fakultet Pale, Pale, Bosna i Hercegovina.
e-mail: rade.ivanovic@ffues.rs.ba 2 Docent, Univerzitet Istočno Sarajevo, Filozofski fakultet Pale, Pale, Bosna i Hercegovina.
e-mail: jelenagolijanin@gmail.com
51
SINTEZA KROZ MODELIRANJE U GEOGRAFSKOM PROSTORU-
NOVA PARADIGMA GEOGRAFSKE NAUKE
Snježana Musa1
Sažetak
U ovome se radu neće govoriti o povijesti istraživanja u geografiji i neće biti još jednog
cjelovitog pregleda njenih paradigmi i metoda. Glavni zadatak rada je dati odrednicu
bosanskohercegovačke geografije kao znanosti, kroz nekoliko atribucija: polje zaposlenosti
svršenih geografa, presjek ponuđenih kolegija na smjerovima studija geografije i strukturiranje obranjenih doktorata i njihovih sinopsisa. Cilj rada je izdvojiti dominantne ideje koje se na gore
navedenim medijima pojavljuju. Sukladno tomu, početna točka prestavljanja će biti podjela na
smjerove studiranja, utvrđivanje prisutnosti tradicije u našim nastavnim planovima i programima
te kategorizacije polja izrade doktorskih disertacija, sa uvjerenjem kako isto u znatnoj mjeri
karakterizira i domaći geografski znanstveni diskurs. Iste atribucije utvrđuju se kod naših
najbližih susjeda, uspoređuju rezultati i problemska oprijentiranost nastavnih planova i programa
kao i obranjenih disertacija i sinopsisa. Vidljivo je kako problem spremnosti za zaposljavanje u
nekim se oblastima referira na dodirne točke između turizma, prostornog planiranja i geografije.
U radu su primijenjene osnovne istraživačke metode od analize, komparacije do sinteze i
modeliranja. Za utvrđivanje radnih polja zaposlenosti svršenih geografa korištena je metoda
anketiranja. Postignuti rezultati istraživanja: U lokalnim geografskim istraživanjima dominira regionalni pristup. Naši nastavni planovi i programi su opterećeni tradicijom. Naše doktorske
disertacije nemaju problemski pristup. GIS se koristi kao cilj. To su pokazatelji kako je
geografska istraživačka misao dostigla krizu. GIS je alat koji će pomoći procesuiranje brojnih
regionalnih analiza, a geograf treba biti obrazovan izraditi modele iz kojih će sintetizirati
procese u geografskom prostoru. To je nova geografska paradigma.
Ključne riječi: geografska ideja, prostor, sinteza, modeliranje, procesi u geoprostoru, nova
geografska paradigma.
1 Redovni profesor, FPMOZ, Sveučilište u Mostaru, Mostar, Bosna i Hercegovina.
e-mail: snjezamusa@hotmail.com
52
UGROŽENOST I ZAŠTITA SPELEOLOŠKIH OBJEKATA OPŠTINE
PALE U FUNKCIJI RAZVOJA SPELEOTURIZMA
Jelena Golijanin1
Rade Ivanović2
Golub Ćulafić3
Gojko Nikolić4
Sažetak
Na prostoru pod karstom, koji pokriva oko 29,5% teritorije opštine Pale, registrovan je značajan
broj speleoloških objekata, gdje su u najvećem procentu zastupljene pećine i jame. Specifičnost
pećinskih objekata na istraživanom prostoru, jesu njihove dimenzije (dugi pećinski sistemi) i
bogatstvo ukrasa. Pomoću GIS-a urađena je prostorna baza speleoloških objekata, što je nadalje
pomoglo u postupku analize njihove ugroženosti i mogućnostima zaštite od ugroženosti.
Ustanovljeno je da pećine koje imaju visok turistički potencijal i promet, kao pećina Orlovača,
uprkos zaštiti trpe najveći pritisak i najugroženije su. Sa druge strane, kao vid zaštite i protivteža masovnom speleoturizmu, ustanovljen je izuzetan potencijal za razvoj speleoturizma
avanturističkog tipa u pećinskim objektima na prostoru opštine, gdje se mogućnostima izdvajaju:
Omladinska pećina, pećina Špilja na izvoru Mokranjske Miljacke, Novakova pećina, Zečeva
Ledenjača i naravno Orlovača.
Ključne riječi: karst, pećine, turističke pećine, opština Pale, speleologija, GIS, Bosna i
Hercegovina.
1 Docent, Univerzitet Istočno Sarajevo, Filozofski fakultet Pale, Pale, Bosna i Hercegovina. e-mail: jelenagolijanin@gmail.com 2 Asistent, Univerzitet Istočno Sarajevo, Filozofski fakultet Pale, Pale, Bosna i Hercegovina.
e-mail: rade.ivanovic@ffues.rs.ba 3 Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, Podgorica, Crna Gora.
e-mail: golub.culafic@meteo.co.me 4 Vanredni profesor, Univerzitet Crne Gore, Filozofski fakultet, Studijski program za geografiju,
Nikšić, Crna Gora. e-mail: gojkorn@ac.me
53
CHANGING ELECTORAL DISTRICTS IN SLOVENIA: EMPIRICAL
CHALLENGES FOR GEOGRAPHY
Marko Krevs 1
Aleš Veršič2
Boštjan Rogelj3
Abstract
Designing electoral districts is never a straightforward task since many different, often
confliction principles must be taken into account. In Slovenia population equality and geographical and cultural homogeneity are the two main principles on which electoral district
plans must be based on. However, as both principles are only vaguely defined, this brings
opportunities for their endless politicisation, potentially allowing gerrymandering, and on the
other hand challenges to geographers involved in the electoral districts’ design. Experiences
gathered in such a project are briefly presented, emphasizing methodological and technological
solutions applied to deal with the abovementioned challenges. Geoinformatic support plays
essential role in the process of designing the electoral districts and their versioning. Time
constraints did not allow to fully develop and apply automatic procedures delivering acceptable
results. But our first attempts lead to the conclusion that automatic procedures may provide
usable results (also in designing other administrative spatial units) under condition the rules (the
empirical form of the principles) are clearer and less elastic. In given circumstances, the procedure based on interactive expert designing of the electoral districts was proposed as the
best, and such results have been delivered into the political debate. The expert (or expert group)
is needed in this procedure to keep the compromise local solutions as objective, professional
(geographically, culturally, historically) and as politically unbiased as possible. The proposed
results have not been fully accepted by the political parties, especially when new district
preposals conflicted with the interest of the incumbents. Beside a geoinformatic environment
supporting such an interactive expert designing of the electoral districts, a parallel geoinformatic
application has been developed which enabled political parties to prepare their own district
plans. The process is still going on, but the experts have been replaced by politicians. In the
atmosphere of general mistrust (about potential using of gerrymandering to influence the
electoral results), this seems an example of using geoinformatics to support further political
problems instead of approaching the solutions. However, the original problem is not in using the technology, or its use by the politicians, but in keeping the rules for defining the electoral
districts vaguely defined.
Key words: electoral districts, Slovenia, geography, geoinformatics, geographic homogeneity.
1 Dr., Department of Geography, Faculty of Arts, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia.
e-mail: marko.krevs@ff.uni-lj.si 2 Msc., Ministry of Public Administration, Ljubljana, Slovenia. e-mail: aversic@gov.si 3 Dr., Department of Geography, Faculty of Arts, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia.
bostjan.rogelj@ff.uni-lj.si
54
KARTOGRAFIJA U TURIZMOLOGIJI – TURIZMOLOGIJA U
KARTOGRAFIJI
Goran Barović1
Duško Vujačić2
Sažetak
I kartografija i turizmologija su naučne discipline koje su proizašle iz geografije. Do skoro se
smatralo da su, uz niz ostalih geo nauka, samo poddiscipline koje detaljnije obrađuju pojedine
njene segmente. Sa formalne strane, ovakve teorije se mogu donekle opravdati ali ulaskom u
suštinu vidimo da se radi o dvije veoma ozbiljne nauke sa širokim spektrom naučno-
istraživačkih kompetencija. Tragove kartografskih i turizmoloških istraživanja možemo naći, od najstarijih nivoa razvoja ljudske civilizacije kada su se razvijale pod okriljem geografije pa sve
do njihovog kasnijeg razvoja kao discipline koja Zemlju, i njene sfere, izučava i posmatra sa
uzročno-posledičnog stanovišta. Od odvajanja od matične nauke i njihovim daljim samostalnim
razvojem, sa specifičnim naučno-istraživačkim osobenostima, i kartografija i turizmologija
formiraju poseban način izučavanja objektivne stvarnosti i interpretacije sagledanog. Rad će
tretirati vezu ove dvije nauke koje se oslanjaju jedna na drugu gdje iz uzajamnih veza proizilaze
odgovarajuća rješenja koja su sama za sebe odgovori na postavljena pitanja. Posebna
specifičnost veze među ovim naukama sagledava se u primjeni kartografskog metoda, odnosno
omogućavanje sagledavanja tri važne kategorije kroz prostorno, vremensko i suštinsko
definisanje turizmoloških specifičnosti tretiranog prostora. Kartografija iz turizmologije crpi
sadržaje a turizmologija u kartografiji i njenim brojnim metodama i izražajnim sredstvima traži
najcjelishodnije načine prezentacije dobijenih podataka. Brojni su primjeri pozitivnih, ali na žalost i negativnih turitičkih kartografskih prezentacija raznih prostora gdje se pokušavaju
prikazati turistički motivi. U radu će biti analiziran i ovaj segment savremene prezentacije
turističkih motiva.
Ključne riječi: kartografija, turizmologija, kartografski metod, kartografiska izražajna sredstva,
turistička karta.
CARTOGRAPHY IN TURISMOLOGY – TURISMOLOGY IN
CARTOGRAPHY
Both cartography and turismology are scientific derivatives of geography. Up until recently they
were considered to be branches of geography among other geo-sciences that deal in detail with
some of geographical segments. Formally, these theories can be justified but if we look at the
essence we can see that they are two separate scientific disciplines with wide spectrum of
scientific work. Traces of cartographical and turismologic explorations can be found in the
oldest forms of human civilization when they developed under patronage of geography, as well
as in more modern development when these sciences observe the Earth and its spheres from a
causative point of view. By means of separation from mother-science and further independent
development with specific scientific characteristics, both cartography and turismology form a specific way of exploration of objective reality and interpretation of the observed. The paper is
dealing with the connection of these two sciences that rely on each other where from the
1 Vanredni profesor, Univerzitet Crne Gore - Filozofski fakultet, Nikšić, Crna Gora.
e-mail: barovicg@ucg.ac.me 2 Saradnik u nastavi sa doktoratom, Univerzitet Crne Gore - Filozofski fakultet, Nikšić, Crna
Gora. e-mail: dule.v@t-com.me
55
connections we can see self-sufficient solutions. Specificity in connection between the two
sciences can be observed in application of cartographical method and possibility of observing
three important components through spatial, temporal and essential definition of turismologic
specificities of the space in subject. Cartography takes contents from turismology, while
turismology finds the most appropriate ways of presentation of their data in cartography. There
are many examples of positive, but unfortunately also negative tourist cartographic presentations
of various areas where they try to show tourist motives. This paper will also analyze this
segment of contemporary presentation of tourist motives. Key words: cartography, turismology, cartographic method, cartographic expression utilities,
tourist map.
56
THE ROLE OF UNIVERSITIES IN REGIONAL DEVELOPMENT
IN CENTRAL EUROPE
Pavel Ptáček 1
Abstract
The so-called developmental role or regional engagement of universities has been developed
through an evolutionary process during the last 50 years. Higher education has to face currently
several challenges as emerging ”third mission” of universities, mass tertiary education or
neoliberalization of tertiary education. There is also emerging “fourth mission“ of universities. More efficient role of universities is possible through implementation of so-called Tripple Helix
Model. This presentation would like to describe the specifities of implementation of Tripple
Helix model in the context of post-communist countries and on the example of South Moravian
region and city of Brno to show challenges connected with that. Brno and South Moravia
however represent a successful example of the implementation of this model thanks to the long-
term consensus of all important players in the city and in the region.
Key words: Regional Development, Central Europe, Tripple Helix model.
1 Associate Professor, Faculty of Regional Development and International Studies, Mendel
University in Brno, Brno, Czech Republic. e-mail: pavel.ptacek@mendelu.cz
57
TURIZAM
58
MANIFESTACIJE I TRADICIONALNI SAJMOVI
SJEVEROISTOČNE BOSNE
Semir Ahmetbegović1
Fadila Kudumović Dostović2
Željka Stjepić Srkalović3
Sažetak
U ovom radu obrađuju se manifestacije i sajmovi tradicionalnog karaktera sjeveroistočne Bosne,
s osvrtom na promjene i probleme izazvane pandemijom COVID-19. Sjeveroistočna Bosna,
pored prirodnih turističkih resursa, se odlikuje i značajnim kulturno-historijskim naslijeđem koje
je, kao odraz višestoljetnog i suživota, izgradilo složenu multietničku, multikonfesionalnu i
multikulturalnu sredinu iz čega su proistekle brojne kulturne i privredne manifestacije. Ovakve
manifestacije su kroz godine prerasle u veće festivale i sajmove koji danas Sjeveroistočnu Bosnu
čine prepoznatljivom u širem regionu. Sajmovi i festivali su, kao brzo rastuća turistička ponuda i
najbolji promotori, ne samo velikih gradova u Bosni i Hercegovini, nego su i osnovni pokretači turističkog razvoja manjih gradskih, ali i seoskih naselja. Mnoga manja poljoprivredna ili
prepoznatljiva industrijska i rudarska naselja sjeveroistočne Bosne su zahvaljujući
etnofestivalima, sajmovima i drugim manifestacijama u velikoj mjeri preusmjerila tokove
razvoja na turizam i oblikovale imidž kulturne destinacije, od kojin neka imaju i vešedecenijsku,
neki i višestoljetnu tradiciju. Većina tih manifestacija nema klasičan predznak turističkih
manifestacija, već se održavaju kao lokalna i regionalna kulturna, istorijska i druga dešavanja, te
nemaju snagu da budu primaran motiv za dolazak turista u na ovo područje, ne računajući
poslovna putovanja, odnosno poslovni turizam.
Ključne riječi: događaj, manifestacija, festival, turizam, sjeveroistočna Bosna, Bosna i
Hercegovina.
1 vanredni profesor, Univerzitet u Tuzli, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju,
Tuzla, Bosna i Hercegovina. e-mail: semir.ahmetbegovic@untz.ba 2 vanredni profesor, Univerzitet u Tuzli, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju,
Tuzla, Bosna i Hercegovina. e-mail: fadila.kudumovic-dostovic@untz.ba 3 viši asistent, Univerzitet u Tuzli, Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za geografiju, Tuzla,
Bosna i Hercegovina. e-mail: zeljka.stjepic-srkalovic@untz.ba
59
VIZUALNA PREZENTACIJA TURISTIČKE ATRAKCIJSKE OSNOVE
LIKE U SREDSTVIMA KOMUNIKACIJE
Ivana Žafran1
Vuk Tvrtko Opačić2
Sažetak
Vizualnom prezentacijom turističkih atrakcija u sredstvima komunikacije kod posjetitelja se
stvara predodžba o nekom prostoru prije nego ga odluče posjetiti. Turističke zajednice i drugi
relevantni akteri time dobivaju mogućnost pobliže odrediti na koji način i u kakvom obliku
prezentirati turističku destinaciju ili pojedini turistički lokalitet, odnosno na koje skupine
atrakcija prisutne u destinaciji usmjeriti pozornost posjetitelja. Najpoznatiji i najposjećeniji turistički lokalitet u Lici je nacionalni park Plitvička jezera. Prizori Plitvičkih jezera često se
koriste u svrhu prezentacije turističke ponude na regionalnoj, ali i nacionalnoj razini, dok svi
ostali lokaliteti u Lici bilježe znatno slabiju posjećenost. Istraživanje stoga polazi od hipoteze
kako skupine prirodnih turističkih atrakcija koje su prisutne u nacionalnom parku Plitvička
jezera, poput geoloških i geomorfoloških karakteristika prostora, vode, biljnog svijeta te samih
prikaza pejsaža, ujedno imaju vodeću ulogu u turističkoj promidžbi i ponudi Like u cjelini.
Pojedinačne atrakcije Like grupirane su u klastere kako bi se istražila njihova zastupljenost u
turističkim komunikacijskim sredstvima. U tu svrhu analizirane su fotografije u turističkim
brošurama i na internetskim stranicama te prizori u službenim promotivnim filmovima lokalnih
turističkih zajednica. Za svaki od sredstava komunikacije razrađen je zaseban sustav bodovanja,
a rezultati istraživanja potvrdili su kako u turističkoj promidžbi Like prevladavaju skupine
atrakcija koje se vežu uz prirodnu baštinu, no ipak postoje određena odstupanja na lokalnoj razini te ovisno o odabranom sredstvu vizualne komunikacije. Usporedbom broja i zastupljenosti
skupina atrakcija (klastera) na internetskim stranicama turističkih zajednica jedinica lokalne
samouprave s turističkim prometom, ustanovljeno je da gradovi i općine s izraženijom
promocijom turističkih lokaliteta i atrakcija na internetskim stranicama ostvaruju i veći turistički
promet te se mogu prepoznati kao nositelji turističkog razvoja Like.
Ključne riječi: turistička atrakcija, vizualna prezentacija, turizam, nacionalni park Plitvička
jezera, Lika, Hrvatska.
1 magistra geografije, Agencija za mobilnost i programe EU, Zagreb, Hrvatska.
e-mail: ivana.zafran@mobilnost.hr 2 redoviti profesor, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski
odsjek, Zagreb, Hrvatska. e-mail: vtopacic@geog.pmf.hr
60
ODNOS LOKALNOG STANOVNIŠTVA PREMA ODRŽIVOM
RAZVOJU TURIZMA - PRIMJER OPŠTINE BRDA
Simon Kerma1
Miha Koderman2
Sažetak
Koncept održivog razvoja turizma podrazumijeva stalne promjene, kontinuirano praćenje i
korekciju svih uključenih dionika kako bi se negativni efekti umanjili, a pozitivni maksimizirali.
To je kontinuirani proces poboljšanja stanja koji treba ugraditi u sve oblike turizma - uključujući
masovni turizam. Globalni napori UN WTO-a na promicanju održivog turizma kulminirali su
Međunarodnom godinom održivog turizma za razvoj 2017. Iste godine Republika Slovenija je usvojila Strategiju održivog rasta slovenskog turizma (2017.-2021.), koja je donekle
primjenjivana i ranije. Polazišta i iskustva pojedinih turističkih regija / destinacija vrlo su
različiti, što uglavnom ovisi o specifičnim okolišnim, socijalnim i ekonomskim učincima
turizma. Kao rezultat toga, to se odražava na bolji ili lošiji kvalitet života, pa nas u tom smislu
mora zanimati odnos lokalnog stanovništva prema razvoju turizma i njegovim različitim
utjecajima. Autori rada odlučili su za studiju slučaja i odabrali područje Goriških Brda (općina
Brda) na zapadu Slovenije uz granicu s Italijom. To je relativno mala, ali vrlo propulzivna
ruralna općina sa oko 6000 stanovnika. Prevladavajuća (tradicionalna) ekonomska aktivnost u
općini je poljoprivreda (voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo), kojoj se u posljednjoj deceniji
sve intenzivnije pridružuje i turizam. To potvrđuju i podaci o stalnom rastu dolazaka i noćenja,
posebno stranih turista. Da li je razvoj turizma u Brdima (do krizne 2020. godine) takođe bio
održiv i kakav je odnos lokalnog stanovništva prema različitim efektima turizma u njihovoj opštini? Analiza stanja i anketno istraživanje na reprezentativnom uzorku lokalnog stanovništva
ističu dominantne pozitivne utjecaje. Mnogi građani indirektno ili izravno ovise o turizmu, pa su
spremni previdjeti ili umanjiti postojeće negativne učinke. Percepcija efekata razvoja turizma
takođe ovisi o informiranosti i uključenosti svih dionika u proces upravljanja razvojem turizma.
Nalazi istraživanja pokazuju da stanovnici općine Brda, s pozitivnim stavom prema turizmu,
žele više mogućnosti za suradnju i suodlučivanje, jer smatraju da se njihove potrebe nedovoljno
uzimaju u obzir.
Ključne riječi: održivi turizam, lokalno stanovništvo, analiza uticaja turizma, općina Brda,
Slovenija.
ATTITUDE OF LOCAL POPULATION TOWARDS THE DEVELOPMENT OF
SUSTAINABLE TOURISM – THE CASE OF THE MUNICIPALITY OF BRDA
Abstract
The concept of sustainable tourism development presupposes constant endeavour, ongoing
monitoring and improvement of all stakeholders involved in order to minimize negative and
maximize positive effects. It is a continuous process of improvement of the present state, which
needs to be incorporated into all forms of tourism – including mass tourism. In 2017, the
UNWTO’s global efforts to promote sustainable tourism culminated in the International Year of
Sustainable Tourism for Development. In the same year, the Republic of Slovenia also adopted
the Strategy for Sustainable Growth of Slovenian Tourism (2017–2021), which had already been
implemented to some extent before. The starting points and experiences of individual tourist
1 magistra geografije, Agencija za mobilnost i programe EU, zagreb, Hrvatska.
e-mail: ivana.zafran@mobilnost.hr 2 redoviti profesor, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski
odsjek, Zagreb, Hrvatska. e-mail: vtopacic@geog.pmf.hr
61
regions / destinations were very different; they depended mainly on the specific environmental,
social and economic effects of tourism. As a result, these effects can be reflected in a better or
worse quality of life, so in this sense we should be interested in the attitude of the local
population towards the development of tourism and its various effects. The authors of the paper
decided to examine the case study of the area of Goriška Brda (municipality of Brda), located in
the western part of Slovenia along the border with Italy. It is a relatively small but very
propulsive rural municipality with around 6000 inhabitants. The predominant (traditional)
economic activity here is agriculture (fruit growing and viticulture or winemaking), which has been increasingly complemented by tourism over the last decade. This is confirmed by the
constant growth of tourist arrivals and overnight stays, especially of foreign tourists. Has the
development of tourism in Brda (until the crisis year of 2020) also been sustainable and what is
the attitude of the local population to the various effects of tourism in their municipality?
Analysis of the situation and survey research on a representative sample of the local population
highlighted predominantly positive influences. Many citizens are directly or indirectly
dependent on tourism, so they are willing to overlook or minimize the existing negative effects.
The perception of the effects of tourism development also depends on the information and
involvement of stakeholders in the process of managing tourism development. The findings of
the research show that the inhabitants of Brda, which share a positive attitude towards tourism,
want more opportunities for cooperation and co-decision, as they believe that their needs are not
taken into account enough. Key words: sustainable tourism, local population, analysis of tourism effects, municipality of
Brda, Slovenia.
62
UTJECAJ JADRANSKE MAGISTRALE NA RAZVOJ TURIZMA
NA JADRANU
Mislav Stjepan Čagalj1
Sažetak
Dovršetkom izgradnje Jadranske magistrale, šezdesetih godina prošlog stoljeća, konačno je
suvremenom prometnicom povezana istočna obala Jadranskog mora. Prije toga, tek su ponegdje
veća obalna naselja bila povezana cestom, a glavnina prometnih veza odvijala se morskim
putem. Izgradnjom magistrale na tisuće kilometara dotad nepristupačne jadranske obale postale su lako dostupnima turistima iz ostatka Jugoslavije i Europe. Upravo je izgradnja magistrale
označila prekretnicu u razvoju turizma na obali Jadrana. O tome zorno svjedoči podatak da je
Jugoslavija, u svega nekoliko godina od puštanja magistrale u promet, a bez značajnih ulaganja
u turističku infrastrukturu, zabilježila višestruki porast turističkih dolazaka. Zahvaljujući razvoju
turizma prosperirala su brojna mala obalna, ali i otočna mjesta. Međutim, ubrzo su postali
razvidni brojni nedostaci magistrale zbog kojih je ona neadekvatna za prihvat značajnijih
turističkih tokova. Prvenstveno, to se odnosi na mali kapacitet što je rezultiralo stvaranjem
velikih prometnih gužvi posebice na prilazima većim naseljima, a poglavito tijekom turističke
sezone. Tako je magistrala, u svega nekoliko godina, prešla put od lokomotive do kočnice
razvoja turizma. Kronični problem prometnih gužvi konačno je riješen početkom 21. st.
izgradnjom autoceste od Zagreba do Ploča koja je preuzela turističke tokove. Ujedno, autocesta je apsorbirala teretni promet što je magistralu dodatno rasteretilo. Time se otvara mogućnost
turističke valorizacije Jadranske magistrale, ceste iznimnih estetskih vrijednosti koja prolazi
kroz slikovite krajeve. Cilj rada je istražiti utjecaj izgradnje Jadranske magistrale na razvoj
turizma na Jadranu, od puštanja u promet pa do danas. Istraživanje je fokusirano na prostor
Hrvatske jer najveći dio magistrale prolazi kroz njezin teritorij. U radu se proučavaju društveno-
politički faktori koji su doveli do izgradnje Jadranske magistrale. Zatim se proučava utjecaj
magistrale na razvoj turizma kroz analizu relevantnih statističkih pokazatelja poput prometa
vozila magistralom i turističkog prometa ostvarenog u neposrednoj blizini magistrale. Konačno,
predlaže se mogućnost suvremene turističke valorizacije Jadranske magistrale.
Ključne riječi: Jadranska magistrala, turizam, Jadran, prometna geografija, historijska
geografija.
1 mag.geogr., Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zadar, Hrvatska.
e-mail: mcagalj@unizd.hr
63
UTJECAJ PANDEMIJE COVID-19 NA UPRAVLJANJE
TURISTIČKOM DESTINACIJOM, PRILIKA ZA NOVI POČETAK
Dragan Glavaš1
Sažetak
Turizam predstavlja osjetljivu granu industrije, koja ovisi o brojnim prirodnim i društvenim
faktorima koji mogu negativno utjecati na turistička kretanja. Negativni faktori bilo da su
prouzrokovani prirodnim ili ljudskim putem direktno će utjecati na smanjenje ili potpunu
obustavu putovanja, prostornoj izolaciji ili čak djelomičnoj ili potpunoj devastaciji prirodne i kulturne turističke osnove, što će prouzrokovati trajni i često spori oporavak. Blagovremena
spoznaja o utjecaju pandemije COVID-19 virusa na turizam prije svega u naučnim krugovima,
omogućit će ublažavanje negativnih mjera koje će trajno obilježiti turizam kakav poznajemo.
Stoga je cilj ovoga rada da analizira utjecaj pandemije COVID-19 virusa na turistički
menadžment kao i mogućnost da se ponovno razmisli o upravljanju turističkom destinacijom u
postpandemijskom vremenu. Rad analizira turistički destinacijski menadžment u Bosni i
Hercegovini prije svega turističkoj ponudi, ciljanom tržištu i turističke politike u kriznim
situacijama koje su na snazi. Pokušava identificirati posljedice koje je pandemija COVID -19
ostavila na receptivno turističko tržište u Bosni i Hercegovini, na primjeru nekoliko istaknutih
turističkih destinacija. Već sad je jasno da će destinacije morati poduzeti dodatne napore u
kreiranju turističke ponude usklađene s novim društvenim normama, što pak predstavlja razvojnu priliku za one destinacije koje se blagovremeno prilagode postpandemijskom
razdoblju.
Ključne riječi: Pandemija COVID-19, turizam, turistički destinacijski menadžment.
1 Magistar, JU "Agencija za kulturno povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala
grada Jajca", Jajce, Bosna i Hercegovina.
e-mail: dragan.glavas@hotmail.com
64
RAZVOJ RURALNOG TURIZAM U HRVATSKOJ – STUDIJA
SLUČAJA RAVNI KOTARI
Jadranka Brkić-Vejmelka1
Ante Blaće2
Ana Pejdo3
Sažetak
Iako turizam na prostoru Hrvatske ima tradiciju dulju od stoljeća i pol, intenzivnije se počeo
razvijati na području Primorske Hrvatske tijekom druge polovice 20. st. s izrazitom
dominacijom kupališnog turizma. Od 1996. do 2019. broj ostvarenih turističkih dolazaka i
noćenja je gotovo stalno rastao, međutim prostorno je i vremenski ograničen uz obalu tijekom
nekoliko ljetnih mjeseci. S druge strane, značajan je potencijal ruralnih prostora koji obuhvaćaju
više od 90 % površine Hrvatske, a istovremeno se u njima odvija samo oko 5 % turističkog
prometa. Cilj istraživanja je analizirati trenutno stanje i mogućnosti razvoja turizma u ruralnoj regiji Ravni kotari, u zaobalnom dijelu Zadarske županije. Uz analizu kvantitativnih pokazatelja
obavljeno je i kvalitativno istraživanje. Provedeni su polustrukturirani intervjui s različitim
dionicima procesa turističkog razvoja u svrhu utvrđivanja njihove percepcije o pojedinim
aspektima razvoja turizma. Rezultati ukazuju na razvoj smještajnih kapaciteta i nedostatak
oblikovanja ostale turističke ponude. Premda jača inicijativa osnivanja obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava, njihova poveznica s turizmom je razmjerno mala. Iznajmljivači,
djelatnici u turističkim zajednicama i ostali dionici smatraju da su potencijali između smještajne
ponude s jedne te ponude različitih sadržaja (gastronomija, kulturni sadržaji, aktivnosti u prirodi)
s druge strane neiskorišteni. Premda su pozitivni koraci napravljeni posljednjih nekoliko godina,
prostora za napredak i dalje ima.
Ključne riječi: ruralni turizam, Ravni kotari, Primorska Hrvatska.
1 docent, Sveučilište u Zadru, Odjel za nastavničke studije u Gospiću, Gospić, Hrvatska.
e-mail: jbrkic@unizd.hr 2 docent, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zagreb, Hrvatska.
e-mail: anblace@unizd.hr 3 izvanredni profesor, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zagreb,
Hrvatska. e-mail: apejdo@unizd.hr
65
AVANTURISTIČKI TURIZAM U NACIONALNOM PARKU SUTJESKA
Edin Hrelja1
Nusret Drešković2
Ranko Mirić3
Amra Čaušević4
Sažetak
Predmet istraživanja jeste Nacionalni park Sutjeska pri čemu je posebna pažnja usmjerena na mogućnosti uspostave i razvoja anvanturističkog turizma. Nacionalni park Sutjeska jedan je od
četiri Nacionalna parka u Bosni i Hercegovini. Osnovan je 1962. godine, što ga čini najstarijim
Nacionalnim parkom. Kao zaštićeno područje izdvojen je zbog poznate bitke na Sutjesci za
vrijeme Drugog svjetskog rata, ali i zbog postojanja značajne prirodnogeografske osnove. Veliki
broj kulturno-historijskih spomenika, prašuma Perućica, planine Maglić i Zelengora, planinska
jezera, rijeke Sutjeska i Hrčavka samo su neki od turističkih potencijala zaštićrnog prirodnog
područja. Turističke aktivnosti na navedenom prostoru do 1992. godine bile su zasnovane
uglavnom na tekovinama narodnooslobodilačke borbe. Nakon 1995. godine u velikoj mjeri
opalo je interesovanje turista za ovim vidom turizma pa su se počele razvijati komplementarne
turističke aktivnosti. U cilju upotpunjivanja turističke ponude u Nacionalnom parku Sutjeska
razvija se avanturistički turizam (pješačenje, planinarenje, alpinizam, biciklizam, rafting i dr.). S obzirom na prirodnogeografske i kulturno-historijske elemente, Nacionalni park Sutjeska
predstavlja idealno područje za razvoj ovog vida turizma, što doprinosi upotpunjavanju
turističke ponude.
Ključne riječi: avanturizam, turizam Sutjeska, zaštićeno područje, Nacionalni park.
1 Docent, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo,
Bosna i Hercegovina. e-mail: edin_hrelja@yahoo.com 2 Redovni profesor, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: nusret2109@gmail.com 3 Vanredni profesor, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u
Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: rmiric@gmail.com 4 Docent, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo,
Bosna i Hercegovina. e-mail: amric.causevic@yahoo.com
66
ANALIZA STANJA VINSKOG TURIZMA U BOSNI I HERCEGOVINI
Dajana Vukojević1
Sažetak
Savremeni turista sve više traži složeni turistički proizvod koji će mu ne samo ponuditi nešto
novo, drugačije, egzotično i izazvati njegovu znatiželju, već će uticati i na sva njegova čula i
percepcije. Upravo ta turistička potražnja otvara tržišnu nišu za razvoj vinskog turizma. Svrha ovog istraživanja je proučiti i utvrditi stanje vinskog turizma u Bosni i Hercegovini. Istraživanje
pokazuje da, u kombinaciji s drugim vrstama turizma, vinski turizam može u velikoj mjeri
doprinijeti povećanju interesa turista - kako domaćih tako i stranih - za turizam u ruralnim
područjima i, posljedično, revitalizaciji ovih područja. U cilju proučavanja stanja i mogućnosti
za razvoj vinskog turizma u Bosni i Hercegovini, sprovedeno je istraživanje u periodu jul i
avgust 2019. godine te u periodu avgust i septembar 2020. godine. Na osnovu upitnika
sprovedena je anketa sa turistima i u vinarijama koje egzistiraju u Bosni i Hercegovini. Rezultati
istraživanja ukazuju na značajne razvojne mogućnosti vinskog turizma u Bosni i Hercegovini te
se može pretpostaviti da vinska područja Bosne i Hercegovine imaju potrebne uslove za razvoj
vinskog turizma. Interes turista za vinski turizam, posebno u kombinaciji sa gastonomskim
turizmom, raste. Na osnovu analize date su preporuke za dalji razvoj vinskog turizma u Bosni i Hercegovini.
Ključne riječi: Turizam, Vinski turizam, Bosna i Hercegovina, gastronomski turizam.
1 Docent, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Istočno Sarajevo, Bosna i Hercegovina.
e-mail: dajana.vukojevic@ues.rs.ba
67
STARI NARODNI SPORTOVI I IGRE KAO NOSIOCI TURISTIČKIH
MANIFESTACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI
Željko Bjeljac1
Nevena Ćurčić2
Jovana Brankov3
Sažetak
Stari narodni sportovi i igre su deo narodne tradicije i kulture, duboko ukorenjeni u kulturni
identitet naroda u kojem su nastali, a tokom istorije su se veoma malo menjali. Oni su najčešće
takmičarskog i zabavnog karaktera, a nastali su kroz igru i rad uglavnom seoskog stanovništva.
UNESCO je ovu vrstu sportova prepoznao kao važne elemente nematerijalnog kulturnog
nasleđa i preduzeo mere kojima deluje u pravcu očuvanja, promovisanja i ponovnog njihovog
oživljavanja. Osim toga, sve više se prepoznaje značaj narodnih sportova i igara i kao segmenata
ponude pojedinih turističkih destinacija ili nosećeg sadržaja turističkih manifestacija. Tako kreirane manifestacije su istovremeno nosioci promocije ruralnog, verskog, kulturnog, sportsko-
rekreativnog i izletničkog turizma. Prema istraživanjima autora, na prostoru bivše Jugoslavije
može se izdvojiti preko 50 različitih tradicionalnih sportskih igara, koje se organizuju u okviru
70 različitih manifestacija. Na teritoriji Bosne i Hercegovine održava se devet manifestacija koje
promovišu stare narodne sportove i igre. Uglavnom se organizuju kao sportske discipline u
okviru seoskih olimpijada (kroz discipline narodnog višeboja), igre sa životinjama, i druge
karakteristične sportske veštine. Narodni višeboj predstavlja skup sportskih disciplina koje su
povezane sa epskim narodnim pesmama i pripovedanjima iz perioda Otomanske imperije, kroz
hajdučko uskočki epski ciklus i bošnjačku epiku. Pojedini od starih narodnih sportova i igara se
u kontinuitetu održavaju i nekoliko stotina godina. Predmet istraživanja su stari narodni sportovi
: “Skokovi sa starog mosta” Mostar, “Grmečka korida”, “Nevesinjska olimpijada”, Seoska olimpijada “Ilijino brdo” (Posušje), “Hajdučke igre” (Kotor Varoš), “Vidovdanska olimpijada”
(Kulaši), “Seoska olimpijada” (Žabar), “Zimsko prelo” (Gornja Piskavica). Rad analizira stare
narodne sportove i igre na teritoriji BIH sa ciljem da utvrdi mesto i vreme organizovanja,
organizatore, zastupljene sportove i igre, karakter igara, modifikacije koje su prisutne i koje
nastaju usled prilagođavanja savremenim očekivanjima učesnika i publike, prateće kulturne i
zabavne sadržaje. Na taj način se želi utvrditi potencijal ovih manifestacija za očuvanje tradicije
i za kreiranje novog turističkog proizvoda.
Ključne riječi: stari narodni sportovi i igre, nematerijalno kulturno nasleđe, turističke
manifestacije, Bosna i Hercegovina.
1 naučni savetnik, Geografski institut ,,Jovan Cvijić'' Srpska Akademija Nauka i Umetnosti,
Beograd, Srbija. e-mail: z.bjeljac@gi.sanu.ac.rs 2 redovni profesor, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematički
fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. e-mail: nevena.curcic@dgt.uns.ac.rs 3 naučni saradnik, Geografski institut ,,Jovan Cvijić'' Srpska Akademija Nauka i Umetnosti,
Beograd, Srbija. e-mail: j.brankov@gi.sanu.ac.rs
68
INOVATIVAN PRISTUP RAZVOJU SEOSKOG TURIZMA U
VOJVODINI NA PRIMERU TAVANKUTA
Nevena Ćurčić1
Nataša Jakočević2
Sažetak
Seoski turizam beleži konstantan rast u svetu i privlači potrošače pretežno iz urbanih sredina.
Promene u ponašanju potrošača, kraća i češća putovanja, potraga za novim i autentičnim
doživljajima, kao i okretanje sve više prirodi doveli su do toga da sela postanu interesantna
turistima pošto objedinjuju boravak u prirodnom okruženju, zdravu i kvalitetnu hranu,
upoznavanje sa lokalnom tradicijom, običajima, kulturnim nasleđem lokalne sredine, a sve to na
temeljima održivog razvoja. Seoski turizam pruža bitno drugačiju uslugu od turističkih resorta ili
velikih hotela, uslugu koja je zasnovana na očuvanoj prirodi, miru, tišini i familijarnoj atmosferi.
U Srbiji počeci razvoja seoskog turizma su evidentirani početkom 70-tih godina 20.veka. Od
tada su nastale mnoge promene na tržištu, a seoska domaćinstva su se transformisala iz
jednostavnih seoskih kuća do višespratnih kuća sa bazenom ili specijalnih objekata za smeštaj
izgrađenih samo za turiste (brvnare, vajati, sojenice, etno-sela). Na teritoriji Srbije je 2018. godine registrovano nešto više od 15.000 noćenja u seoskom turizmu i negde oko 5.600
dolazaka. Najveće interesovanje turisti su pokazali za seoska turistička domaćinstva sa tri
zvezdice, koja su imala tri puta više dolazaka i noćenja iz zemlje i inostranstva. U Vojvodini
turistička ponuda na selu se najčešće povezuje sa salašima, kao tipičnim ostacima ruralne
arhitekture Panonske nizije. Osim na salašima, u selima se nudi smeštaj i u kućama koje su
prilagođene za boravak turista uz prateću ponudu različitih sportsko-rekreativnih i kulturnih
aktivnosti. Za potrebe ovog rada urađeno je istraživanje u selu Tavankut (opština Subotica) i
analiza savremenog pristupa razvoju seoskog turizma. Poslednjih godina Tavankut se sve više
probija na turističkom tržištu zahvaljujući zalaganju kulturnih i drugih udruženja, među kojima
se posebno ističe HKPD „Matija Gubec“. Tavankut se 2011. godine uključio u projekat
„Bogatstvo različitosti“, koji je pokrenuo Dunavski turistički Klaster Istar 21, i na taj način je
uvršten među 14 sela koja su najspremnija za turističku promociju i razvoj turističke delatnosti. Nakon ovog projekta usledili su drugi projekti koji su omogućili finansiranje brojnih aktivnosti
fokusiranih na uređenje i opremanje smeštajnih kapaciteta, uređenje sela, kreiranje biciklističkih
ruta, očuvanje tradicije, kreativnih radionica i drugo. Instrument korišćen za istraživanje bio je
personalni intervju. Korišćeni su i različiti sekundarni izvori podataka u štampanoj i elektronskoj
formi. Rezultati do kojih se došlo usmereni su u pravcu razvoja selektivne turističke ponude,
kreiranja određenih paketa ponude, pojačanu promociju uz primenu savremene informaciono-
komunikacione tehnologije, razvijanja inovativnih proizvoda zasnovanih na lokalnim prirodnim
i kulturnim resursima, uz uvažavanje očuvanja resursa i razvoja na održivoj osnovi turizma.
Ključne riječi: seoski turizam, razvoj, inovacije, projekti, Tavankut.
1 redovni profesor, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematički
fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. e-mail: nevena.curcic@dgt.uns.ac.rs 2 student, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematički fakultet,
Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. e-mail: njakocevic@gmail.com
69
IS TOURIST OFFER CREATED BY OUR PERCEPTION OF THE
OTHERS AS THEY REALLY ARE,
OR WHAT WE THINK THEY ARE?
Aleksandra Dragin1
Sanja Kovačić2
Maja Mijatov3
Tamara Jovanović4
Abstract
Previous research indicated that specific culture might shape the dominant values, human
thoughts, including their behavior. Accordingly, the research on the national culture could
provide valuable information for further development of tourism, especially in the field of
marketing and management. Furthermore, the customer behavior and the manner in which it is perceived, is of importance for various stakeholders within tourism destination. In respect to
that, this research combines the national culture and the image, in order to determine the image
of tourists, representatives of the other cultures, from the local population perspective. Is tourist
offer created by our perception of the others as they really are, or what we think they are? The
research started in 2016 as a pilot study and it was continued with some modifications in the
following years in Novi Sad, European Youth Capital in 2019 and European Capital of Culture
in 2021, popular destination for the USA tourists. The aim was to identify perception of the USA
culture among the youth members of our national culture, bearing in mind their wide
participation in Work and Travel Program in the USA. The research was conducted by using the
Hofstede’s theory regarding the cultural dimensions, on two subsamples: the respondents who
lived and worked in the USA (subsample I) and those who did not (subsample II). The questionnaire obtained 80 items divided into the six dimensions (power distance; individualism
versus collectivism; uncertainty avoidance; masculinity versus femininity; long-term orientation
versus short-term orientation; indulgence versus restraint). The respondents were asked to select
one of two opposite statements related to perception of the USA culture. The research results
pointed that personal experience of those who lived and worked in the USA affects the
respondents’ perceptions of that culture. However, the main roots of perceiving some culture,
according to our results, are shaped in everyday life in place of their residence, even among the
young people such as students. These results could find practical implication in creation and
further development of tourist offer oriented towards the USA tourists.
Key words: cultural dimensions, Hofstede, destination marketing and management, American
culture, tourists, residents’ perception.
1 redovni profesor, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematički
fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. e-mail: aleksandra.dragin@dgt.uns.ac.rs 2 docent, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematički fakultet,
Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. e-mail: sanja.bozic@dgt.uns.ac.rs 3 istraživač saradnik, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematički
fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. e-mail: majam@dgt.uns.ac.rs 4 vanredni profesor, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematički
fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. e-mail: jtamara@uns.ac.rs
70
THE IMPORTANCE OF LOCAL PRODUCTS IN THE DEVELOPMENT
OF SUSTAINABLE RURAL TOURISM - CASE STUDY
OF VOJVODINA
Kristina Košić1
Dunja Demirović2
Maja Mijatov3
Abstract
Rural tourism is one of the priorities of tourism development in many countries, because it
represents an important component of integral and sustainable development and revitalization of rural areas. Demand for local products can boost the local economy while being a very
significant part of the tourism experience. Local (traditional) products are, in the context of this
research, the following products: agricultural and food products, potential and existing products
with a geographical origin (registered or planned for registration), organic products, forest fruits,
agricultural non-food products and traditional handicrafts and souvenirs. When we talk about the
importance of local products for tourism destinations, we are not only talking about economic
effects, but we are also talking about a much more important aspect that refers to the use of local
products in creating unique selling proposals - (unique selling propositions - USP) and their
importance in creating market recognizability and identity of the tourist destination. The aim of
this paper is to highlight the importance of local products in rural tourist offer in Vojvodina
province (Serbis), as components of sustainable development, which plays an important role in
preserving authenticity of local community development. In order to assess the level of usage of local products in development of rural tourism in Vojvodina and to identify strong and weak
points, the survey was carried out among employees in the tourism and among tourists. In the
paper will be identify local products that meet the needs of demand, obtain current data on the
use of local products in the offer of catering facilities, as well as their placement in the local,
regional and foreign markets.
Key words: Vojvodina, rural tourism, local products, sustainable development.
1 redovni profesor, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematički
fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. e-mail: kristina.kosic@dgt.uns.ac.rs 2 docent, Geografski institut “Jovan Cvijić” SASA, Beograd, Srbija.
e-mail: d.demirovic@gi.sanu.rs 3 istraživač saradnik, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematički
fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. e-mail: majam@dgt.uns.ac.rs
71
TURIZAM KAO FAKTOR SAVREMENE FIZIONOMSKE
TRANSFORMACIJE PLANINSKIH PODRUČJA BOSNE I
HERCEGOVINE – STUDIJA SLUČAJA VLAŠIĆ
Amra Banda1
Aida Korjenić2
Amra Čaušević3
Boris Avdić4
Sažetak
Turistički razvoj zimskih planinskih centara u Bosni i Hercegovini počinje kasnije, početkom
70-ih godina 20. stoljeća (u nižim nadmorskim visinama odnosno pojasu od 1100 do 1500 m
n.v.) na lokacijama na kojima nije bilo stalnih naselja. Planskim konceptom osnovna namjena
ovih centara je bila razvoj zimskog skijaškog turizma, naročito u planinskim masivima na kojima su građena olimpijska borilišta. U ovoj fazi se grade hotelski smještajni kapaciteti i
bilježi inicijalna pojava sekundarnog stanovanja. Turizam kao djelatnost neminovno utiče na
fizionomsku transformaciju prostora sa osnovnim ciljem da taj prostor prilagodi potrebama
turista . Prvobitni prostor može postati uređen, posjećen i prepoznat od strane turista i
posjetilaca, te poželjniji za život i zapošljavanje ljudi, što možemo okarakterisati kao pozitivne
promjene. S druge strane, razvoj turizma može dovesti do toga da prostor postane prenatrpan
turističkom infrastrukturom i sadržajima, degradiran neplanskom izgradnjom, odnosno
izmijenjen tako da ga više ne odlikuje kuriozitetnost ili raritetnost. Sve negativne implikacije
razvoja turizma na Vlašiću odnose se na plato Babanovca, gdje je koncentrisan najveći dio
turističkih aktivnosti, te je planina kao turistička destinacija, potpuno zanemarena. Tokom
posljednjeg rata 1992-1995, Babanovac je devastiran, te nakon rata počinje obnova porušenih i spaljenih hotelskih kapaciteta i vikendica, a potom i neplanska gradnja, koja je kulminirala 2004.
i 2005. godine. Cilj ovog istraživanja je sagledati aspekte fizionomske transformacije planinskog
prostora Vlašića uslijed razvoja turističkih i vikendaških kretanja. Ažurirani i tačni službeni
statistički podaci koji se odnose na broj i vrstu smještajnih kapaciteta u planinskom prostoru
Vlašića nisu dostupni. S tim u vezi, pored dostupne statističke baze, analizirane su i različite
web-stranice koje nude smještaj (iznajmljivanje vikendica i sl.), podaci kantonalnih turističkih
zajednica i općinskog nivoa vlasti. Istraživanje je dopunjeno i rezultatima anketiranja lokalne
zajednice i terenskim istraživanjima s fotodokumentacijom u periodu 2015- 2018.
Ključne riječi: fizionomska transformacija, planinska turistička destinacija, Vlašić, razvoj
turizma.
1 Viša asistentica, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: amra.banda@pmf.unsa.ba 2 Vanredna profesorica, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u
Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: aidakorjenic@yahoo.com 3 Docentica, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: amra.causevic@pmf.unsa.ba 4 Viši asistent, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: borisavdicpmf@gmail.com
72
UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA U KONCEPTU
ODRŽIVOG RAZVOJA
Danijela Madžar1
Ivan Madžar2
Sažetak
Globalne promjene u okolišu zahtijevaju kreativno i inovativno promišljanje znanstvenih
istraživanja kao i upravljanje na održivi način u svrhu očuvanja biološke raznolikosti. Problem
istraživanja je očuvanje prostora i prirodnih resursa u kojem se dionici susreću sa izazovima
razvoja i upravljanja na načine koji zahtijevaju interdisciplinirani pristup, integraciju kroz
implikaciju održivog razvoja, primjenu informacijskih i tehnoloških rješenja, planiranje i izradbu
studija prihvatnih kapaciteta, suptilan pristup lokalnoj zajednici, kao i niz različitih promišljanja
i djelovanja. Održivost kao imperativ rezultat je nepromišljenog ljudskog djelovanja limitiranim
resursima. Cilj rada je razmotriti problematiku održivog upravljanja prirodnim resursima uslijed
prostorne kolonizacije uvjetovane razvojem suvremenog turizma kao nove paradigme izazova
globalnih promjena. U radu je korišten indeks živućeg planeta (Living Planet Index LPI) kao
pokazatelj stanja biološke raznolikosti, te su analizirane smjernice upravljanja prirodnim resursima u globalnom procesu promjena sa osvrtom na razvoj suvremenog turizma. Rezultati
istraživanja ukazuju na nužnost održivog planiranja korištenja resursa, veći javni angažman,
koordinaciju između dionika, transparentno donošenje odluka u skladu sa politikom održivog
razvoja. Održiva rješenja su izazov koje donosi globalna promjena u okolišu i zahtijeva
zajednička partnerstva za opću dobrobit društva.
Ključne riječi: prirodni resursi, upravljanje, održivi razvoj, kolonizacija, suvremeni turizam.
1 izvanredni profesor, Sveučilište u Mostaru Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih
znanosti, Mostar, Bosna i Hercegovina. e-mail: danijelamadzar@gmail.com 2 redoviti profesor, Sveučilište u Mostaru Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih
znanosti, Mostar, Bosna i Hercegovina. e-mail: ivan.madzar@fpmoz.sum.ba
73
ZAŠTITA OKOLIŠA
74
SEDIMENT PRODUCTION IN FLYSCH BADLANDS: A CASE STUDY
FROM SLOVENIAN ISTRIA
Gregor Kovačič1
Abstract
This study deals with the results of seven years of measurements of sediment release from the
flysch badlands in the Rokava River headwaters. Measurements of sediment production were
carried out in erosion plots, and measurements of cliff (or rockwall) retreat using erosion pins.
Selected meteorological time series from the Portorož Airport meteorological station were included in the analysis. The calculation showed that from 2008 to 2015 (149 measurements)
sediment production was 36 kg/m² per year and the flysch cliff retreated by 146mm or 21mm
per year. The amount of sediment produced is moderately positively correlated with the number
of days between successive measurements (r=0.51), with a recorded daily transition of air
temperature over/below 0 °C (r=0.56) and slightly more weakly correlated with the precipitation
amount (r=0.45). On the other hand, the amount of sediment produced has a low negative
correlation with average air temperature (r=−0.29) and average minimum air temperature
(r=−0.30). However, no statistically significant correlation was calculated between the amount
of sediment produced and average wind speed.
Key words: geomorphology, geomorphic processes, erosion processes, sediment production,
cliff retreat,geography, Slovenian Istria, Slovenia.
1 vanredni profesor, Univerza na Primorskem, Fakulteta za humanistične študije, Oddelek za
geografijo, Koper, Slovenija. e-mail: gregor.kovacic@fhs.upr.si
75
DISTRIBUCIJA MEDONOSNE BILJKE KESTEN (CASTANEA SATIVA
MILL.) U BOSNI I HERCEGOVINI
Velida Bakić1
Edina Muratović2
Sabina Trakić3
Samir Đug4
Sažetak
Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) je entomofilna, mezofilna, acidofilna drvenasta biljna vrsta
iz porodice Fagaceae. Kesten pripada grupi medonosnih biljaka sa visokim produkcijom polena i nektara, a med se odlikuje specifičnim hemijskim i organoleptičnim osobinama te visokim
udjelom minerala. Njegova biogeografska distribucija uslovljena je geološkim i pedološkim
osobenostima prostora, te ograničena na samo tri područja na teritoriju BiH. Cilj rada je utvrditi
distribuciju i zastupljenost polena ove medonosne biljke u uzorcima meda porijeklom iz Bosne i
Hercegovine. Za potrebe istraživanja, direktno od proizvođača, prikupljeno je 100 uzorka meda.
Melisopalinološka metoda koja je primjenjena u izradi i analizi preparata je u skladu sa
Pravilnikom o metodama za kontrolu meda i drugih pčelinjih proizvoda Bosne i Hercegovine.
Analiza preparata obuhvatala je identifikaciju medonosnih biljaka na osnovu mikromorfoloških
osobenosti polenovih zrna kao i tačan broj polenovih zrna svake identifikovane biljke. Ukupno
je identifikovano 4377 polenovih zrna kestena u 40 analiziranih melisopalinoloških profila
meda. U okviru istraživanja najveću zastupljenost je imao kao dominantna vrsta tipskog,
monoflornog meda (14 uzoraka) dok se pojavljivao i kao akcesorna vrsta u poliflornom medu (36 uzoraka). Istraživanjem je ustanovljeno da se geografska distribucija ove medonosne biljke
direktno reflektuje kroz palinološke profile. Tako je najveći broj monoflornih uzoraka, sa
dominacijom tipske medonosne biljke, bio na području Cazina, Bužima, Bosanske Krupe i
Buturović polja, područja na kojima se nalaze najveće prirodne sastojine šuma kestena. Kao
akcesorna vrsta poliflornih uzoraka najčešće se pojavljuje uzorcima sa lokaliteta Ustiprača,
Srebrenica, Žepa i Konjic. Na osnovu rezultata analize uzoraka meda, konstatovano je da
specifična biogeografska distribucija kestena na teritoriji BiH direktno utiče na
melisopalinološki sastav uzoraka, kao i na botaničke osobenosti meda. Obzirom da se ova biljna
vrsta odlikuje ograničenom geografskom distribucijom, visokim medonosnim potencijalom, ali i
prirodnim neprijateljima (kestenova osa i gljivice), prirodne šume kestena moraju biti jasno
markirane u katasru pčelinje ispaše. Ključne riječi: medonosna biljka, kesten, melisopalinologija, polen.
1 Viši asistent, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i
Hercegovina. e-mail: velida.durmic@yahoo.com 2 Redovna profesorica, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i
Hercegovina. e-mail: edina1muratovic@yahoo.com 3 Docentica, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i
Hercegovina. e-mail: strakic@email.com 4 Redovni profesor, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i
Hercegovina. e-mail: sdug@email.com
76
KLASIFIKACIJA KRAJOBRAZA GORSKE HRVATSKE -
FIZIČKOGEOGRAFSKI PRISTUP
Valerija Butorac1
Nenad Buzjak2
Sažetak
Krajobraz, kao geografska prostorna jedinica, u fizičkogeografskim smislu označava dio
litosfere, koji je oblikovan prirodnim procesima te izmijenjen antropogenim utjecajima. Kako
promjene krajobraza postaju sve intenzivnije, javlja se potreba za inventarizacijom krajobraza,
njihovih obilježja te rekonstrukcije prošlih krajobraza, a sve u svrhu zaštite i održivog
gospodarenja krajobrazima. Kao europski odgovor na intenzivne promjene potpisana je i
Konvencija o europskim krajobrazima kojom se sve države potpisnice dužne izraditi tipologiju
krajobraza, a na temelju tipologije vrednovati i štititi krajobraze. U Hrvatskoj do sada nije
izrađena jedinstvena tipologija krajobraza te je istovremeno krajobraz percipiran kroz prizmu
estetskih vrijednosti. Cilj istraživanja je utvrditi tipove krajobraza, njihove jasno definirane
granice te obilježja prema kojima se izdvajaju od ostalih tipova krajobraza s naglaskom na
primarnom sastavu koji predstavlja fizičkogeografska obilježja krajobraza. Izrada tipologije prvi je korak u cjelovitoj analizi, a služiti će kao podloga za vrednovanje i razvoj modela zaštite
krajobraza. Gorska Hrvatska izabrana je kao prostor istraživanja zbog duge interakcije čovjeka i
prirode te prisutnosti prirodnih, poluprirodnih i antropogenih tipova krajobraza te sve većih
antropogenih pritisaka. Rezultat analize i klasifikacije su krajobrazni tipovi prve razine, tj.
makro tipovi krajobraza. Provedenom analizom izdvojeno je 7 makro tipova krajobraza na
istraživanom području.
Ključne riječi: krajobraz, Gorska Hrvatska, fizičkogeografski pristup, tipologija.
1 mag.geogr., Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu,
Zagreb, Hrvatska. e-mail: vbutorac@geog.pmf.hr 2 dr.sc., Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb,
Hrvatska. e-mail: vbutorac@geog.pmf.hr
77
MJERENJE INTENZITETA KOROZIJE NA PODRUČJU
NACIONALNOG PARKA „SJEVERNI VELEBIT“
Dražen Perica1
Kristina Krklec2
Irena Mrak3
Jole Petričević4
Sažetak
Na području Parka, Velebita, kao i čitavog dinarskog područja korozija, odnosno krška
denudacija je jedan od temeljnih procesa u oblikovanju reljefa. Kao jedno od temeljnih pitanja
nameće se brzina, odnosno intenzitet krške korozije. S obzirom da intenzitet korozije ovisi o
cijelom nizu čimbenika (litološkim, strukturnim, reljefnim, klimatskim, hidrološkim, pedološkim biogenim, a u novije vrijeme i antropogenim) ono je predmet brojnih istraživanja.
Radi što boljeg upoznavanja intenziteta površinske korozije od 50 -tih godina ovog stoljeća, na
poticaj akademika Ivana Gamsa, počinje se primjenjivati metoda stijenskih pločica - kalcitnih
tableta. Zbog mogućnosti objašnjenja oblikovanja površinskih krških reljefnih oblika, ali i svoje
jednostavnosti, ova je metoda među geomorfolozima naišla na potporu, te je na 7.
međunarodnom speleološkom kongresu, održanom 1977. g. u Sheffieldu (V. Britanija), komisija
za kršku denudaciju odredila njihov standardan izgled i postupak prilikom upotrebe (Gavrilović,
D. 1984. i Gams, I. 1985., i 1987.). Standardne pločice su izrađene od 97,9 - 98,7% CaCO3
gornjokredne starosti iz kamenoloma Lipice kod Sežane, promjera su 42 mm, a debljina im je 3 -
4 mm. Nedostatak metode mjerenja intenziteta površinske korozije, pomoću standardnih pločica
je nemogućnost spoznaje o točnom intenzitetu korozije na određenom području zbog litoloških razlika matičnih karbonatnih naslaga i onih od kojih je izrađena pločica. Zbog toga su za potrebe
mjerenja izrađene autohtone karbonatne pločice od vapnenaca, dolomita i karbonatnih breča
trijaske, jurske, kredne i tercijarne starosti. Setovi pločica postavljeni su na osam lokacija unutar
NP, na površini i u tlu, odnosno na kontaktu tlo-stijena. Preliminarni rezultati pokazali su razlike
u trošenju prema mjestima mjerenja, kao i među određenim vrstama pločica.
Zahvale: Ova istraživanja provedena su uz financijsku i materijalnu potporu JU NP „Sjeverni
Velebit“, te su također izvršena u okviru znanstvenog projekta IP-2018-01-7080
„Međuusporedba metoda mjerenja denudacije krša“ (KADEME), financiranog od strane
Hrvatske zaklade za znanost.
Ključne riječi: intenzitet korozije, stijenske pločice – kalcitne tablete, NP „Sjeverni Velebit“.
1 red. prof., Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zadar, Hrvatska.
e-mail: dperica@unizd.hr 2 docent, Zavod za pedologiju, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska.
e-mail: kkrklec@agr.hr 3 izv. prof., Visoka šola za varstvo okolja, Velenje, Slovenija. e-mail: irena.mrak@siol.net 4 umirovljenik, Starigrad - Paklenica, Hrvatska. e-mail: jolepetricevic1@gmail.com
78
MALE HIDROELEKTRANE U BOSNI I HERCEGOVINI I NJIHOV
UTICAJ NA OKOLIŠ
Aida Korjenić1
Amra Banda2
Amina Sivac3
Ahmed Džaferagić4
Sažetak
Svaki ljudski zahvat u prostoru izaziva posljedice u okolišu i izvornoj prirodi. U posljednje
vrijeme provedene su mnoge rasprave na temu uticaja hidroelektrana, posebno malih hidroelektrana na okoliš. Izgradnjom hidroelektrana obično se naglašavaju samo pozitivni
utjecaji na okoliš, kao što su proizvodnja energije, zaštita od poplava, vodoopskrba, i sl., a
zanemaruju se negativni utjecaji, prije svega mijenjanje režima voda, uticaj na podzemne vode
te mijenjanje staništa. Uticaji hidroelektrana na okoliš mogu biti indirektni i direktni. Indirektni
se pojavljuju tokom građenja hidroenergetskih objekata kao i pristupne infrastrukture, dok se
direktan utjecaj hidroenergetskih objekata pojavljuje za vrijeme njihovog rada. U Bosni i
Hercegovini je do sada izgrađeno 109 malih hidroelektrana, a njih još oko 340 je u raznim
fazama planiranja, pripreme i izgradnje. Male hidroelektrane, koliko ih je bilo u pogonu 2019.
godine, proizvele su 497,99 GWh, što je svega 3,1 % od ukupno proizvedene električne energije
u BiH. Osnovni cilj ovog rada jeste upravo analizirati uticaje koje male hidroelektrane imaju na
okoliš u Bosni i Hercegovini. Posebna pažnja posvećena je analizi opravdanosti izgradnje
minihidroelektrana u odnosu na ukupnu količinu energije koja se dobije ovim putem, kao i potrebi zaštite vode kao prirodnog resursa koji se eksploatiše ali i prostora koji akumulacijom
hidroelektrane ostaje trajno zauzet, bez mogućnosti vraćanja prvobitnoj namjeni.
Ključne riječi: minihidroelektrane, Bosna i Hercegovina, zaštita okoliša.
1 Vanredna profesorica, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u
Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: aidakorjenic@yahoo.com 2 Viša asistentica, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: amra.banda@pmf.unsa.ba 3 Viša asistentica, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: amina.sivac@pmf.unsa.ba 4 Asistent, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: ahmed.dzaferagic@pmf.unsa.ba
79
ANALIZA PROMJENE POKROVNOSTI ZEMLJIŠTA NA PODRUČJU
GRADA GORAŽDA
Edin Hrelja1
Amina Sivac2
Aida Avdić3
Ahmed Džaferagić4
Sažetak
Predmet istraživanja rada jeste analiza promjene pokrovnosti zemljišta na području Grada
Goražda. U period nakon 1995. godine, na nivou Bosne i Hercegovine izraženo je stihijsko planiranje prostora što je doprinjelo značajnim promjenama u pokrovnosti zemljine površine.
Cilj istraživanja je da se utvrdi kolike su se promjene desile u posljednjih nekoliko destljeća na
istraživanom području kada je u pitanju pokrovnost zemljišta U svrhu analize korištene su
topografske karte iz 1980. Godine, Google Earth snimci, zatim Corina Land Cover snimci iz
2000., 2006., 2012. i 2018. godine. Istraživanje na naslovljenu temu je provedeno kroz nekoliko
faza. Prvi dio rada odnosi se na utvrđivanje geografskog položaja područja istraživanja te
definiranja svih komponentnih dijelova istog. Drugi dio rada odnosi se na detaljnu analizu svih
kategorija pokrovnosti zemljišta u posljednjig dvadesetak godina. Treći dio rada podrazumjeva
komparativnu analizu kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja pokrovnosti zemljišta na
području Grada Goražde. Kompletan postupak provedne analize proveden je pomoću GIS-a, pri
čemu su kreirane pripadajuće baze podataka i izvršena kartografska vizualizacija za istraživani
prostor. Ključne riječi: Goražde, planiranje, prostor, pokrovnost, promjena, GIS.
1 Vanredna profesorica, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u
Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: aidakorjenic@yahoo.com 2 Viša asistentica, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: amina.sivac@pmf.unsa.ba 3 Asistentica, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: avdic.aida@yahoo.com 4 Asistent, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: ahmed.dzaferagic@pmf.unsa.ba
80
SHORT- AND LONG-TERM ANALYSIS OF BIOMETEOROLOGICAL
CONDITIONS IN NATURAL AND BUILT-UP AREAS OF BAČKO
PODUNAVLJE BIOSPHERE RESERVE (SERBIA)
Dragan Milosevic1
Jelena Dunjic2
Vladimir Stojanovic3
Vukan Dimitrijevic4
Abstract
This study presents short- and long-term analyses of biometeorological conditions in natural and
built-up areas of the Bačko Podunavlje Biosphere Reserve (BPBR). For the analysis, ten years of
air temperature (Ta), relative humidity (RH), wind speed (v), and cloudiness (N) data were
obtained from the Sombor official meteorological station of the Republic Hydrometeorological Service of Serbia for the period 2010-2019. Based on this data, Physiologically Equivalent
Temperature (PET) and Mean Radiant Temperature (Tmrt) were calculated on monthly,
seasonal, and annual level for defined hours (7 AM, 2 PM, and 9 PM) that represent
biometeorological conditions in the morning, midday, and evening period of the day.
Furthermore, short-term micrometeorological measurements were performed at three selected
locations in the BPBR during a clear and sunny autumn day in 2020 (21st October 2020). These
locations include village Vajska (built-up area), lake Provala (“blue” area), and Berava as the
southern part of small river Živa, in the past meander of the Danube (“blue” and “green” area).
For measurement purposes, Kestrel Meter 5400 Heat Stress Meter was used to obtain 1-minute
values of Ta, RH, v, and globe temperature (Tg). The preliminary analysis of the obtained
results reveals that biometeorological conditions differ between various natural and built-up areas in the BPBR. Furthermore, different grades of thermal perception and physiological stress
are noticed in Sombor on different temporal scales during the ten-year period. These results are
important for the preservation of the diverse natural and built-up areas in the BPBR in the age of
climate change, as well as for sustainable use of natural resources in these fragile ecosystems.
Acknowledgment: This research was supported by the Provincial Secretariat for Higher
Education and Scientific Research, Autonomous Province of Vojvodina (Project 142-451-
3143/2020-02).
Key words: bioclimate, biosphere reserve, Bačko Podunavlje, Sombor, Serbia.
1 assistant professor, Climatology and Hydrology Research Centre, Faculty of Sciences,
University of Novi Sad, Novi Sad, Serbia. e-mail: dragan.milosevic@dgt.uns.ac.rs 2 teaching assistant, Department of Geography, Tourism and Hotel Management, Faculty of
Sciences, University of Novi Sad, Novi Sad, Serbia. e-mail: jelenad@dgt.uns.ac.rs 3 full professor, Department of Geography, Tourism and Hotel Management, Faculty of
Sciences, University of Novi Sad, Novi Sad, Serbia. e-mail: vladimir.stojanovic@dgt.uns.ac.rs 4 master student, Department of Geography, Tourism and Hotel Management, Faculty of
Sciences, University of Novi Sad, Novi Sad, Serbia. e-mail: vukiliverpool23@gmail.com
81
RECENTNI GEOEKOLOŠKI PROBLEMI U SLIVU JALE
Sabahudin Smajić1
Merima Kovačević2
Alma Kadušić3
Nedima Smajić4
Sažetak
U radu su identificirani i analizirani recentni geoekološki problemi u slivu Jale. Sliv je smješten u sjeveroistočnoj Bosni u okviru Unutrašnjih Dinarida, odnosno Savskoj zoni, te hidrografski
pripada slivu Spreče, odnosno Bosne. Kompleksno istraživanje je zasnovano na terenskim
prospekcijama, analizi arhivskih karata, satelitskih snimaka i digitalnog modela visina (DEM)
sliva, uz primjenu GIS tehnologije. Rezultati istraživanja pokazuju da sliv Jale karakterišu brojni
geoekološki problemi, kao što su: aerozagađenje, termičke inverzije, intenzivni padinski procesi,
bujičarenje, poplave, nizak vodostaj i proticaj u ljetnom periodu, nedostatak biološkog
minimuma, devastacija tla i vegetacije, te izgradnja stambenih, privrednih i infrastrukturnih
objekata u neposrednoj blizini korita Jale i njenih pritoka, čime se narušava njihov režim,
naročito u periodu povodnja. S tim u vezi, identificiran je nivo prirodne predisponiranosti sliva
geoekološkim problemima, te nivo antropogenih modifikacija. Identificiran je i nivo zagađenosti
osnovnih geokomponenata u slivu Jale, definisani su uzroci i posljedice zagađenja, te predložen kompleks mjera čijom primjenom bi se ublažili ili otklonili problemi, ali i preduprijedile moguće
katastrofalne posljedice u slivu.
Ključne riječi: Geoekološki problemi, fizičkogeografske karakteristike, antropogeni faktori,
GIS, DEM, geovizualizacija, sliv Jale.
1 Docent, Univerzitet u Tuzli, PMF, Tuzla, Bosna i Hercegovina.
e-mail: sabahudin.smajic@untz.ba 2 Asistent, Univerzitet u Tuzli, PMF, Tuzla, Bosna i Hercegovina.
e-mail: merima.kovacevic@untz.ba 3 Vanredni profesor, Univerzitet u Tuzli, PMF, Tuzla, Bosna i Hercegovina.
e-mail: alma.kadusic@untz.ba 4 Viši asistent, Univerzitet u Tuzli, PMF, Tuzla, Bosna i Hercegovina.
e-mail: nedima.smajic@gmail.com
82
LIGHT POLLUTION IN SLOVENIA IN 2019 WITH SPECIAL REGARD
TO NATURA 2000 AREAS
Igor Žiberna1
Abstract
Slovenia is one of the more lighting polluted European countries by energy consumption for
public lighting per capita, despite the fact that it adopted a regulation on the limitation of light
pollution in 2007. This article analyses the state of light pollution in Slovenia in 2019 based on
remote sensing datas. We used the recording data on the Suomi s level of atellite night channel. Data are analysed on the municipalities and statistical regions levels. Special attention was paid
to the state of light pollution in protected areas of Natura 2000 in Slovenia. Sources of light
pollution in more densely populated areas outside protected areas have negative impact on
Natura 2000 sites.
Key words: Light pollution, municipalities, statistilal regions, Natura 2000, Slovenia.
1 Dr., prof. geografije in zgodovine, izr.prof., Oddelek za geografijo, Filozofska fakulteta,
Maribor, Slovenija. e-mail: igor.ziberna@um.si
83
STRUKTURA I DINAMIKA IHTIOFAUNE PODSLIVA RIJEKE BOSNE
Enad Korjenić1
Samir Đug2
Mahir Gajević3
Adi Vesnić4
Aldijana Mušović5
Selma Pilić6
Renata Bešta-Gajević7
Senad Šljuka8
Rifat Škrijelj9
Sažetak
Bosnu i Hercegovinu odlikuje značajan biodiverzitet slatkovodne ihtiofaune sa velikim brojem endemičnih vrsta. Sastav ihtiofaune podsliva rijeke Bosne istraživan je duži niz godina.
Terenska istraživanja i analiza njihovih rezultata obuhvatila su 50 lokaliteta rijeke Bosne i njenih
pritoka. Struktura ihtiofaune istraživanih lokaliteta ukazuje na regionalnu diferencijaciju
vodotoka u podslivu rijeke Bosne. Analiza recentnih rezultata, kao i podaci iz različitih
literaturnih izvora ukazuju na stabilnu dinamiku populacija ihtiofaune sa tendencijom pada kako
brojnosti tako i biodiverziteta koji korelira sa antropogenim zahvatima na istraživanim
vodotokovima. Rezultati istraživanja će poslužiti za uspostavu dugoročnog biomonitoringa
podsliva rijeke Bosne u cilju očuvanja biodiverziteta ihtiofaune.
Ključne riječi: Ihtiofauna, biodiverzitet, endemične vrste, podsliv rijeke Bosne.
1 Redovni profesor, Odsjek za biologiju, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: ekorjenic@pmf.unsa.ba 2 Redovni profesor, Odsjek za biologiju, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina. e-mail: sdug@email.com 3 Docent, Odsjek za biologiju, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,
Bosna i Hercegovina. e-mail: mahirgajevic@gmail.com 4 Docent, Odsjek za biologiju, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,
Bosna i Hercegovina. e-mail: vesnic.adi@gmail.com 5 Docent, Odsjek za biologiju, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,
Bosna i Hercegovina. e-mail: aldijana_bec@yahoo.de 6 Docent, Odsjek za biologiju, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,
Bosna i Hercegovina. e-mail: selmam_@hotmail.com 7 Docent, Odsjek za biologiju, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,
Bosna i Hercegovina. e-mail: renata_besta@yahoo.ca 8 Docent, Odsjek za biologiju, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,
Bosna i Hercegovina. e-mail: senad.sljuka@pmf.unsa.ba 9 Redovni profesor, Rektor Univerziteta u Sarajevu, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i
Hercegovina. e-mail: kabinet.rektora@unsa.ba
84
SPISAK UČESNIKA
5. KONGRESA GEOGRAFA
BOSNE I HERCEGOVINE
1. Semir Ahmetbegović
2. Aida Avdić
3. Boris Avdić
4. Velida Bakić
5. Amra Banda
6. Danijel Barišić
7. Goran Barović
8. Renata Bešta- Gajević
9. Aida Bidžan- Gekić
10. Željko Bjeljac
11. Ante Blaće
12. Nejc Bobovnik
13. Jurica Botić
14. Jovana Brankov
15. Jadranka Brkić-Vejmelka
16. Milka Bubalo Živković
17. Valerija Butorac
18. Nenad Buzjak
19. Ivana Crljenko
20. Zoran Curić
21. Mislav Stjepan Čagalj
22. Amra Čaušević
23. Golub Ćulafić
24. Dunja Demirović
25. Vukan Dimitrijević
26. Fran Domazetović
27. Aleksandra Dragin
28. Branislav Drašković
29. Nusret Drešković
30. Jelena Dunjić
31. Ahmed Džaferagić
32. Bojan Đerčan
33. Samir Đug
34. Smiljana Đukičin Vučković
35. Mahir Gajević
36. Zlatko Gašić
37. Slaven Gašparović
38. Haris Gekić
39. Dragan Glavaš
40. Jelena Golijanin
41. Edin Hadžimustafić
42. Edin Hrelja
43. Rade Ivanović
44. Ljubica Ivanović-Bibić
45. Anđelija Ivkov Đigurski
46. Nataša Jakočević
47. Tamara Jovanović
48. Marija Jukić
49. Alma Kadušić
50. Simon Kerma
51. Miha Koderman
52. Aida Korjenić
53. Enad Korjenić
54. Kristina Košić
55. Merima Kovačević
56. Gregor Kovačič
57. Sanja Kovačić
58. Marko Krevs
59. Kristina Krklec
60. Fadila Kudumović Dostović
61. Enisa Kulašin
62. Milan Lalić
63. Barbara Lampič
64. Tamara Lukić
65. Danijela Madžar
66. Ivan Madžar
67. Magdalena Makar
68. Ivan Marić
69. Gabrijela Marin
70. Ivan Martinić
71. Amil Mehić
72. Dževad Mešanović
73. Maja Mijatov
74. Jelena Milanković Jovanov
75. Boban Miletić
76. Dragan Milošević
77. Ranko Mirić
78. Irena Mrak
79. Edina Muratović
80. Snježana Musa
81. Aldijana Mušović
82. Senada Nezirović
83. Gojko Nikolić
84. Vuk Tvrtko Opačić
85. Danijel Orešić
86. Tina Pavlin
87. Ana Pejdo
88. Dražen Perica
89. Jole Petričević
90. Selma Pilić
91. Alja Pristovšek
92. Alma Pobrić
93. Toni Popović
94. Irma Potočnik Slavič
95. Pavel Ptaček
96. Denis Radoš
2
97. Lea Rebernik
98. Blaž Repe
99. Boštjan Rogelj
100. Ozana Saškor
101. Nedžad Sijamhodžić
102. Amina Sivac
103. Nedima Smajić
104. Sabahudin Smajić
105. Velibor Spalević
106. Željka Stjepić Srkalović
107. Vladimir Stojanović
108. Alija Suljić
109. Silvija Šiljeg
110. Željka Šiljković
111. Rifat Škrijelj
112. Hrvoje Šlezak
113. Senad Šljuka
114. Sabina Trakić
115. Siniša Trkulja
116. Sara Uhan
117. Aleš Veršič
118. Adi Vesnić
119. Biljana Vranković
120. Duško Vujačić
121. Filip Vujović
122. Ružica Vuk
123. Dajana Vukojević
124. Ivana Žafran
125. Igor Žiberna
126. Zora Živanović
Recommended