Zakon o Platnom Prometu

Ivica Milčić, urednik-savjetnik HZRIF, imilcic@rif.hr

Prikaz novog Zakona o platnom prometu,

devizno poslovanje, tečajne razlike...

Novi Zakon o platnom prometu

cilj: usklaĎenje s pravnom stečevinom EU

usvajanje: 23. 10. 2009. (NN 133/09)

stupanje na snagu: 01. 01. 2011.

Novi Zakon o platnom prometu

Platne usluge ureĎuju se istovjetno kao i u EU

Nestaje razlika izmeĎu domaćih i prekograničnih plaćanja

Može se uplaćivati i plaćati u eurima u cijeloj Europi preko

jednog jedinstvenog računa korištenjem jednog seta platnih

instrumenata kao u domaćem platnom prometu

Multivalutni račun

Promjena brojeva deviznih računa (na sličan način kao kunski –

počinje s 1),

Postojeći kunski računi postat će multivalutni,

Ako su zadovoljeni uvjeti (potpisnici)

Evidentiraju se i kunske i devizne transakcije na istom računu,

Način obračuna, naplate i obavlještavanje neće se mijenjati

IBAN klijenta se neće mijenjati

Odluka o nalozima za plaćanje

Plaćanja u domaćem i prekograničnom prometu –

multivalutni račun

Pokriva domaća i prekogranična plaćanja

Nekad nalog 14,

Način zadavanja naloga – papirnato ili elektronički

Zakon o elektroničkom potpisu

Unificiran sadržaj naloga

Obračunska plaćanja

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima zabranjuje

ovršeniku – poslovnom subjektu plaćanja preko institucije za

platni promet ako u Jedinstvenom registru računa ima

oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja

oročenim novčanim sredstvima.

Dosad Zakon o platnom prometu u zemlji

Novi Zakon o platnom prometu

Platne usluge se po novom Zakonu o platnom prometu grupiraju

u sedam vrsta:

Usluge polaganja gotovog novca na račun za plaćanje,

Usluge podizanja gotovog novca sa računa za plaćanje,

Usluge izvršenja platnih transakcija

Izravna terećenja,

Terećenja putem platnih kartica,

Izvršenje kreditnih transfera uključujući trajne naloge ,

Izvršenje platnih transakcija gdje su sredstva pokrivena kreditnom

linijom kroz:

Izravna terećenja,

Terećenja putem platnih kartica,

Izvršenje kreditnih transfera uključujući trajne naloge ,

Usluge izvršenja platnih usluga izdavanja ili prihvačanja platnih

instrumenata : kartice

Usluge novčane pošiljke

Usluge izvršenja platne transakcije kada se suglasnost za obavljanje

daje telekomunikacijskim ureĎajem, digitalnim ili informatičko-

tehnološkim sredstvom

Novi Zakon o platnom prometu

Platnim uslugama ne smatraju se:

Izravne platne transakcije – gotov novac bez posredovanja

posrednika izmeĎu platitelja i primatelja

Platne transakcije preko trgovačkog zastupnika ovlaštenog za

pregovaranja i sklapanje poslova o prodaji ili kupnji robe u ime

platitelja ili primatelja plaćanja

Fizički prijevoz novčanica i kovanog novca

“cash back”

Mijenjački poslovi – koji se sastoje od mijenjanja gotovog novca za

gotov novac, a novčana sredstva se ne drže na računu za plaćanje,

Platne transakcije na temelju papirnatih dokumenata ispostavljenih

pružatelju usluga radi stavljanja novca na raspolaganje primatelju

plaćanja: čekova, mjenica, vaučera, …

Platne transakcije u okviru kupoprodaja financijskih instrumenata,

Usluge tehničkih pružatelja koji podržavaju platne usluge ali ni u

jednom trenutku nisu u posjedu novčanih sredstava koja se prenose,

Usluge temeljene na izdavanju instrumenata za plaćanja u okviru

ograničene mreže pružatelja usluga,

Platne transakcije izvršene putem telekomunikacijskih, digitalnih ili

informacijsko tehnoloških ureĎaja,

Platne transakcije izmeĎu pružatelja platnih usluga,

Platne transakcije nadreĎenog i podreĎenog ili meĎu podreĎenima

istog nadreĎenog društva, bez posredovanja pružatelja platnih

usluga koji nije društvo iz iste grupe,

Podizanje gotovine na bankomatima trećih osoba, koje djeluju u

ime izdavatelja kartice, a nisu ugovorne strane u okvirnom ugovoru

s klijentom koji podiže novac s računa pod uvjetom da te osobe ne

obavljaju druge platne usluge,

Novi Zakon o platnom prometu

Više se neće u platnom prometu u RH pored prijenosa platne

poruke izmeĎu platitelja i primatelja voditi i računovodstvena

obrada (poziv na broj) i financijska disciplina.

Odluka o nalozima za plaćanje (donosi se)

Banke se time oslobaĎaju od poslova koji ne spadaju u domenu

bankarskog poslovanja te rizika provoĎenja ovrhe

Detaljnije je regulirano u Zakonu o provoĎenju ovrhe na

novčanim računima,

Proširenje vrsta institucija ovlaštenih za platni promet

Po još važećem Zakonu to su:

Banke,

Štedionice,

Hrvatska pošta,

HNB

FINA,

Kod deviznog platnog prometa to su:

Banke i

HNB

Proširenje vrsta institucija ovlaštenih za platni promet

Prema novom Zakonu vrste ovlaštenih institucija šire se i na:

Ostale kreditne institucije,

Institucije za platni promet (do ulaska u EU sjedište obvezno u RH)

Kartične kuće koje posluju izvan bankarskog sustava,

Pružatelji usluga za plaćanje računa,

Operateri mobilnih komunikacija

Institucije za elektronički novac

Europska središnja banka,

Institucije za platni promet

Na njih se primjenjuju odredbe ZTD-a

Mora dobiti odobrenje HNB-a

Djelatnost institucija za platni promet je pružanje platnih usluga

te operativnih i s njima usko povezanih pomoćnih usluga, kao što

su:

Osiguranje izvršenja platnih transakcija,

Usluge konverzije valuta za potrebe izvršenja platnih transakcija,

Usluge čuvanja,

Pohranjivanje i obrada podataka.

Institucije za platni promet

Dužne su zaštiti novčana sredstva

Imati temeljni kapital uplaćen u novcu od najmanje 1.000.000,00 kuna za sve platne

naloge osim:

Za platne usluge transakcija kad se suglasnost platitelja za izvršene transakcije daje

nekom telekomunikacijskom opremom – 400.000,00 kuna

Za usluge novčanih pošiljaka – 150.000,00 kuna.

Održavati visinu jamstvenog kapitala – ni u jednom trenutku ne smije biti manji od

temeljnog

Pružatelj i upravitelj platnog sustava mogu biti:

Institucija za platni prometu sa sjedištem u RH,

Banka (kreditna institucija) sa sjedištem u RH,

Institucija za elektronički novac

Druga pravna osoba sa sjedištem u RH osnovana kao d.d. ili

d.o.o.,

Druga pravna osoba prema posebnom zakonu,

HNB,

Podružnica pravne osobe iz inozemstva sa sj. u RH,

RH i JLPRS kad ne djeluju u svojstvu javne vlasti

Institucija za elektronički novac Zakon o elektroničkom novcu (Nar. nov,. 139/10).

»elektronički novac« jest elektronički, uključujući i magnetski, pohranjena novčana vrijednost koja je izdana nakon primitka novčanih sredstava u svrhu izvršavanja platnih transakcija u smislu zakona kojim se uređuje platni promet i koju prihvaća fizička ili pravna osoba koja nije izdavatelj tog elektroničkog novca, a koja čini novčano potraživanje prema izdavatelju,

»institucija za elektronički novac« jest pravna osoba koja je dobila odobrenje za izdavanje elektroničkog novca,

Izravne uplate novca instituciji za elektronički novac

Prilikom plaćanja – nema provjere pina ni potpisa

Rizik gubitka

Novi Zakon o platnom prometu

Što se prestaje primjenjivati?

Odluka o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem

Odluka o Jedinstvenom registru računa poslovnih subjekata (poseban Zakon)

Odluka o izvršenju naloga za plaćanje iz sredstava na računima platitelja kojise vode u

različitim bankama (poseban Zakon)

Odluka o opskrbi banaka gotovim novcem (nova osnova: Zakon o HNB)

Zakon o deviznom poslovanju: čl. 32, čl. 33., čl. 63. st 1. točka 13. i čl. 64. st.1. točka 6.

Odluka o uvjetima i načinu obavljanja pl. prometa s inozemstvom + Uputa o upotrebi šifara

osnova naplate i plaćanja u platnom prometu s inozemstvom ("Narodne novine", br.

36/2005. i 24/2006.)

Odluka o prikupljanju podataka o ostvarenom pl. prometu s inozemstvom

Očekuje se

Objava:

Odluka o nalozima za plaćanje

Odluka o načinu otvaranja transakcijskih računa

Prilog 1 - Abecedni popis država i zemalja i njihovih oznaka

Prilog 2 - Popis novčanih jedinica i drugih platnih sredstava i njihovih

oznaka

Odluka o registru institucija za platni promet

Odluka o jamstvenom kapitalu institucija za platni promet

Odluka o zaštiti novčanih sredstava korisnika platnih usluga

Poslovanje s gotovinom – do 31.12.2010.

Zakon o platnom prometu u zemlji (Nar. Nov., br. 117/01.),

Odluka o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem (Nar. Nov.,

br. 36/02.).

Zakon o porezu na dohodak (Nar. Nov., 177/04., 73/08. i

80/10)

Čl. 61. Zakona i čl. 90 Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. Nov.,

95/05-123/10.) – obveza isplate primitaka koji se smatraju

dohotkom na žiroračun.

Ograničenja u plaćanju – izravna predaja gotovog novca – do

31.12.2010.

Pravna osoba

Pravna osoba

Fizička osoba s registriranom djelatnošću

Fizička osoba - graĎanin

NE

Da do 5.000,00 kn po

računu

DA (osim Zak.o por. doh.

propisanim zabranama)

Ograničenja u plaćanju – izravna predaja gotovog novca – do

31.12.2010.

Fizička osoba s registriranom djelatnošću

Pravna osoba

Fizička osoba s registriranom djelatnošću

Fizička osoba - graĎanin

NE

Da do 5.000,00 kn po

računu

DA (osim Zak.o por. doh.

propisanim zabranama)

Ograničenja u plaćanju – izravna predaja gotovog novca – do

31.12.2010.

Fizička osoba - graĎanin

Pravna osoba

Fizička osoba s registriranom djelatnošću

Fizička osoba - graĎanin

105.000,00

105.000,00 kn

Bez ograničenja

Poslovanje stranom gotovinom

17. prosinca 2009. g. donesena je Uredba o izmjeni o dopuni Zakona o deviznom poslovanju s primjenom od 1.1.2010. (Nar. Nov., 153/09).

Od 19. travnja 2010. primjenjuje se nova devizna Odluka u svezi s gotovinskim prometom (Nar. Nov., 48/10)

Ukinuta obveza traženja odobrenja od HNB-a za gotovinske naplate i plaćanja veće od ranije propisanog iznosa

Za naplatu 25.000 € i plaćanja 3.000 €

OPREZ: Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma – 15.000 € limit.

Poslovanje stranom gotovinom

Novom odlukom propisano je da je prilikom polaganja ili dizanja

gotovine sa žiroračuna potrebno dostaviti:

Račun, ugovor, predračun

JCD – kod podizanja gotovine za plaćanje

Dokazati u roku od 60 dana da je podignuta gotovina iskorištena za

plaćanje obveza

Zadržana je obveza rezidenata da stranu gotovinu i čekove

naplaćene od rezidenata polože u roku od 3 radna dana na

žiroračun

Nisu dopuštena plaćanja i naplate u stranim sredstvima plaćanja :

za kapitalne poslove :

kupoprodaja nekretnina i zemljišta u Republici Hrvatskoj, te udjela u

trgovačkim društvima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

kupoprodaja udjela u investicijskim fondovima osnovanima prema

propisima Republike Hrvatske,

kupoprodaja vrijednosnih papira koji kotiraju ili su izdani u Republici Hrvatskoj

bez obzira na to glase li na stranu valutu ili kune, osim vrijednosnih papira koji su

izdani u Republici Hrvatskoj, a kotiraju u inozemstvu (zabrana iz ovog stavka ne

odnosi se na kupoprodaju na primarnom tržištu vrijednosnih papira izdanih od

Republike Hrvatske koji glase na stranu valutu

Devizna blagajna

Rezidenti mogu imati deviznu blagajnu za:

Naplate i plaćanja u stranoj gotovini nerezidentima

Po osnovi izvoza i uvoza robe i usluga,

za pružanje ugostiteljsko-turističkih (usluge noćenja, pansiona, polupansiona

i usluga prijevoza)

Pružanje usluga zračnih luka, morskih luka, marina, pristaništa i autocesta te

za opskrbu zrakoplova i brodova gorivom i mazivom i drugom potrošnom

robom

Prodaju robe s carinskog skladišta tipa “D”

Prodaju putničkih i robnih voznih isprava, neposredno ili preko putničkih

turističkih agencija, za račun nerezidenta

Za službena putovanja u inozemstvo

Naplata i plaćanje stranom gotovinom

U poslovima: Po osnovi izvoza i uvoza robe i usluga,

za pružanje ugostiteljsko-turističkih (usluge noćenja, pansiona, polupansiona

i usluga prijevoza)

Pružanje usluga zračnih luka, morskih luka, marina, pristaništa i autocesta te

za opskrbu zrakoplova i brodova gorivom i mazivom i drugom potrošnom

robom

Prodaju robe s carinskog skladišta tipa “D”

Prodaju putničkih i robnih voznih isprava, neposredno ili preko putničkih

turističkih agencija, za račun nerezidenta

Prosječno stanje devizne blagajne

Prosječno dnevno stanje devizne blagajne u jednom tromjesečju

može biti u vrijednosti do 3.000,00 €.

Prosječno stanje izračunava se tako da se zbroje dnevna stanja

svakoga dana u tromjesečju i dobiveni zbroj podijeli s brojem

kalendarskih dana u tom mjesecu.

Prosječno stanje devizne blagajne

Za potrebe službenih putovanja u inozemstvo

Prosječno dnevno stanje blagajne u tromjesečju za ove namjene

može iznositi 1.500,00 €.

Izračun prosječnog stanja isti kao i u prethodnom slučaju.

HNB može u pojedinačnim slučajevima, temeljem zahtjeva

rezidenta odobriti držanje većeg iznosa u deviznoj blagajni od

propisanih limita.

Takvo odobrenje se izdaje za pojedinačne slučajeve ili na rok do

godine dana.

Devizna blagajnjna

Transakcije plaćanja i naplate mogu se realizirati:

Gotovinski,

U stranoj valuti

Čekovima i

Bezgotovinski (prijenos s računa pravne osobe ili poduzetnika

pojedinca na račun rezidenta fizičke osobe koja ima pravo na

nadoknadu troškova službenog puta, uključujući i pravo na

dnevnicu.

Primjer.: Uplata u deviznu blagajnu za

potrebe službenog puta

Za potrebe službenog puta u inozemstvo rezident daje banci Nalog 14 – šifra osnove 285.

U nalogu 14 navodi ime i prezime osobe koja službeno putuje u inozemstvo ili

Ako rezident podiže stranu gotovinu u svrhu pologa u vlastitu deviznu blagajne unijet će umjesto imena i prezimena tekst “za polog u deviznu blagajnu u svrhu službenog putovanja u inozemstvo”

Ako osoba koja putuje u inozemstvo iznosi stranu gotovinu podignutu iz devizne blagajne rezidenta, tada rezident sam izdaje potvrdu koja pravda iznošenje strane gotovine u službene svrhe.

U potvrdu se unosi serijski broj potvrde, ime osobe koja putuje, zemlju u koju putuje, svota koja se iznosi i valuta koja se iznosi. – preko 10.000€ obvezna prijava cariniku

Primjer.: Uplata u deviznu blagajnu za

potrebe službenog puta

Po obavljenom službenom putu rezident ispostavlja obračun.

Ako je obračunom utvrĎeno da je isplaćena akontacija manja od

obračunatih troškova, razlika se isplaćuje na isti način kao što je

to učinjeno i po akontaciji.

Ako je obračunom utvrĎeno da je akontacija isplaćena u većem

iznosu od utvrĎenih troškova, razlika u stranoj gotovini se vraća

na devizni račun (nalog 10) ili ostaje u deviznoj blagajni u

namjeni službenih putovanja u inozemstvo.

Primjer.: Uplata u deviznu blagajnu za

potrebe službenog puta

Trgovačko društvo Gora d.o.o. Upućuje svog zaposlenika na

službeni put u Italiju. Zaposleniku je odobrena akontacija za

potrebe službenog putovanja u iznosu 500 €. Po povratku sa

službenog puta zaposlenik u svom putnom nalogu iskazuje

slijedeće troškove:

Dnevnica 350,00 €

Cestarine 50,00 €

Račun za hotel 450,00 €

Ukupno : 850,00 €

Upotreba priv. automobila : 2.800,00 kn

Primjer.: Uplata u deviznu blagajnu za

potrebe službenog puta

Ukupno isplaćena akontacija : 500,00 €

Dug zaposleniku: Po osnovi troškova u inozemstvu i dnevnici: 350,00 € Po osnovi automobila: 2.800,00 kn

Poslovna dokumentacija – koraci: Putni nalog Nalog 14 – banka Uplatnica u deviznu blagajnu Isplatnica iz devizne blagajne – akontacija zaposleniku

Obračun putnog naloga Isplata iz glavne blagajne – upotreba priv. automobila u sl. svrhe Nalog 14 – banka Uplatnica u deviznu blagajnu Isplatnica iz devizne blagajne (zaposleniku)

Blagajnički dnevnik u € br.1.

Primljena je gotovina sa deviznog računa: 500,00€

Isplaćen je predujam za službeni put: 500,00€

UKUPAN DNEVNI PRIMITAK: 500,00€

UKUPAN DNEVNI IZDATAK: 500,00€

Prethodno stanje devizne blagajne : 0,00€

Novo stanje devizne blagajne: 0,00€

Knjiženje r.b. Opis Iznos Konto

Duguje Potražuje

Stanje deviznog računa € (2.000,00 € x

7,4 s.t.HNB)

14.800,00 103

Stanje kunske blagajne 3.000,00 102

1. Izvod sa deviznog rn–N 14 (500,00€ x

7,4 s.t.HNB)

3.700,00 1039 103

2. Uplatnica u dev. blg. 3.700,00 105 1039

3. Isplatnica iz dev. blg. 3.700,00 1651 105

4. Obračun PN (sr.t.HNB=7,4)

-Dnevnice (350€xsr.t.HNB)

-Cestarine (50€xsr.t.HNB)

-Račun hotel(450xsr.t.HNB)

-Priv.auto u sl. svrhe

6.290,00

2.590,00

370,00

3.330,00

2.800,00

4401

4106

4425

4424

263

102

5. Izvod sa deviznog rn-N 14 (350€ x 7,4

sr.t.HNB

2.590,00 1039 103

6. Uplatnica u dev. blg. 2.590,00 105 1039

7. Zatvaranje obveze

- Isplata razlike

6.290,00 263 1651

105

Primjer.: Uplata u deviznu blagajnu za

potrebe službenog puta

Trgovačko društvo Gora d.o.o. Upućuje svog zaposlenika na

službeni put u Italiju. Zaposleniku je odobrena akontacija za

potrebe službenog putovanja u iznosu 1.000 €. Po povratku sa

službenog puta zaposlenik u svom putnom nalogu iskazuje

slijedeće troškove:

Dnevnica 350,00 €

Cestarine 50,00 €

Račun za hotel 450,00 €

Ukupno : 850,00 €

Upotreba priv. automobila : 2.800,00 kn

Primjer.: Uplata u deviznu blagajnu za

potrebe službenog puta

Ukupno isplaćena akontacija : 1.000,00 €

Potraživanje od zaposlenika za povrat: 250,00€

Dug zaposleniku: Po osnovi automobila: 2.800,00 kn

Poslovna dokumentacija – koraci: Putni nalog Nalog 14 – banka 1.000,00 € Uplatnica u deviznu blagajnu Isplatnica iz devizne blagajne – akontacija zaposleniku

Obračun putnog naloga Isplata iz glavne blagajne – upotreba priv. automobila u sl. svrhe Uplatnica u deviznu blagajnu – povrat novca Isplatnica iz devizne blagajne Nalog 10 – banka

Knjiženje r.b. Opis Iznos Konto

Duguje Potražuje

Stanje deviznog računa € (2.000,00 € x

7,4 s.t.HNB)

14.800,00 103

Stanje kunske blagajne 3.000,00 102

1. Izvod sa deviznog rn–N 14 (1.000,00€

x 7,4 s.t.HNB)

7.400,00 1039 103

2. Uplatnica u dev. blg. 7.400,00 105 1039

3. Isplatnica iz dev. blg. 7.400,00 1651 105

4. Obračun PN (sr.t.HNB=7,4)

-Dnevnice (350€xsr.t.HNB)

-Cestarine (50€xsr.t.HNB)

-Račun hotel(450xsr.t.HNB)

-Priv.auto u sl. svrhe

6.290,00

2.590,00

370,00

3.330,00

2.800,00

4401

4106

4425

4424

263

102

5. Obračun obveze prema zaposleniku 6.290,00 263 1651

6. Uplata zaposlenika u dev. blg. 250,00€

x sr.t.HNB

1.850,00 263 105

7. Isplatnica iz dev.blg. povrat deviza 1.850,00 1039 105

8. Izvod sa dev.rn – N 14 1.850,00 103 1039

Napomena

U slučaju službenog putovanja u inozemstvo, uz putni nalog

treba priložiti pisani dokaz o tečaju nacionalne valute, ako su

troškovi nastali u nacionalnoj valuti zemlje za koju dnevnica nije

propisana u njenoj valuti već u eurima.

Tečaj nacionalne valute u odnosu na valutu u kojoj je utvrĎena

dnevnica za tu zemlju.

Tečajne razlike Transakcije u stranoj valuti potrebno je evidentirati u

funkcionalnoj valutu, tj. valuti primarnog ekonomskog okruženja

– RH – kuna,

Na iznos u stranoj valuti primjenjuje se spot tečaj – srednji tečaj

HNB,

Tečajne razlike nastaju:

naplate potraživanja ili podmirivanja obveze u stranoj valuti ako

postoji promjena tečaja izmeĎu datuma transakcije i datuma namire,

iskazivanja monetarnih stavaka u stranoj valuti na datum bilance

primjenom zaključnog tečaja (spot tečaj na datum bilance - srednji

tečaj HNB-a) ako postoji promjena tečaja izmeĎu datuma

transakcije i datuma bilance.

Tečajne razlike

Tečajne razlike priznaju se u računu dobiti i gubitka kao

prihod (pozitivne tečajne razlike) ili kao rashod (negativne

tečajne razlike).

Pozitivne tečajne razlike nastaju:

kod potraživanja u slučaju kada je tečaj strane valute na dan naplate ili na

datum bilance viši od tečaja strane valute po kojem je potraživanje

evidentirano u knjigovodstvu,

kod obveza u slučaju kada je tečaj strane valute na dan

podmirivanja ili na datum bilance niži od tečaja strane valute po kojem je

obveza evidentirana u knjigovodstvu.

Tečajne razlike Negativne tečajne razlike nastaju:

kod potraživanja u slučaju kada je tečaj strane valute na dan naplate ili na

datum bilance niži od tečaja strane valute po kojem je potraživanje

evidentirano u knjigovodstvu,

kod obveza u slučaju kada je tečaj strane valute na dan podmirivanja ili na

datum bilance viši od tečaja strane valute po kojem je obveza evidentirana

u knjigovodstvu.

Primjer – pozitivne tečajne razlike Gama d.o.o. ima u svom knjigovodstvu evidentirano:

1) Potraživanje u iznosu od 10.854,35 EUR po osnovi izvoza robe po tečaju 1 EUR =

7,22 kn na dan transakcije 24. 10. 2009. godine, isto potraživanje naplaćeno je na dan

27. 11. 2009. kada je srednji tečaj HNB-a bio 1 EUR = 7,31 kn,

2)Potraživanje u iznosu od 6.580,00 EUR po osnovi izvoza robe po tečaju 1 EUR =

7,23 kn na dan transakcije 04. 11. 2009. godine - potraživanje nije naplaćeno do 31.

12. 2009. godine,

3) Obvezu u iznosu od 5.000,00 EUR po osnovi uvoza robe po tečaju 1 EUR = 7,31 kn

na dan transakcije 26. 11. 2009. godine, ista obveza je plaćena 28. 12. 2009. godine

kada je srednji tečaj HNB-a bio 1 EUR = 7,29 kn,

4) Obvezu u iznosu od 4.800,00 EUR po osnovi uvoza robe po tečaju 1 EUR = 7,32 kn

na dan transakcije 24. 11. 2009. godine - obveza nije plaćena do 31. 12. 2009. godine.

Zaključni tečaj na dan 31. 12. 2009. godine bio je 1 EUR = 7,30 kn (pretpostavka s obzirom

da je tekst pripremljen prije navedenog datuma).

Primjer – pozitivne tečajne razlike Ad 1) Potraživanje = 10.854,35 EUR x 7,22 = 78.368,41 kn

Kunska protuvrijednost na dan naplate = 10.854,35 EUR x 7,31 = 79.345,30 kn

Pozitivna tečajna razlika = 79.345,30 kn - 78.368,41 kn = 976,89 kn

Ad 2) Potraživanje = 6.580,00 EUR x 7,23 = 47.573,40 kn

Kunska protuvrijednost na datum bilance = 6.580,00 EUR x 7,30 = 48.034,00 kn

Pozitivna tečajna razlika = 48.034,00 kn - 47.573,40 kn = 460,60 kn

Ad 3) Obveza = 5.000,00 EUR x 7,31 = 36.550,00 kn

Kunska protuvrijednost na dan plaćanja = 5.000,00 EUR x 7,29 = 36.450,00 kn

Pozitivna tečajna razlika = 36.550,00 kn - 36.450,00 kn = 100,00 kn

Ad 4) Obveza = 4.800,00 EUR x 7,32 = 35.136,00 kn

Kunska protuvrijednost na datum bilance = 4.800,00 EUR x 7,30 = 35.040,00 kn

Pozitivna tečajna razlika = 35.136,00 kn - 35.040,00 kn = 96,00 kn

Primjer – pozitivne tečajne razlike r.b. Opis Iznos (kn) Konto

Duguje Potražuje

Ad 1) Stanje potraživanja od kupca iz

inozemstva

S = 10.854,35 €

(78.368,41 kn)

122

Naplaćeno je potraživanje u

iznosu od 10.854,35 € na dan

27.11.

79.345,30

78.368,41

976,89

103

122

7740

Ad 2) Stanje potraživanja od kupca iz

inozemstva

S = 6.580,00 €

(47.573,40 kn)

122

Iskazivanje potraživanja po

zaključnom tečaju na datum

bilance

460,60 122 7740

Primjer – pozitivne tečajne razlike

r.b. Opis Iznos (kn) Konto

Duguje Potražuje

Ad 3) Stanje obveza prema inozemnom

dobavljaču

S = 5.000,00 €

(36.550,00 kn)

222

Plaćena je obveza u iznosu od

5.000,00 € na dan 28.12.

36.450,00

100,00

36.550,00

222

103

7742

Ad 4) Stanje obveze prema inozemnom

dobavljaču

S = 4.800,00

(35.136,00)

222

Iskazivanje obveze po zaključnom

tečaju na datum bilance

96,00

96,00

7742

222

Primjer – negativne tečajne razlike Gama d.o.o. ima u svom knjigovodstvu evidentirano:

1) Potraživanje u iznosu od 8.750,00 USD po osnovi izvoza robe po tečaju 1 USD = 5,17 kn na dan transakcije 03. 09. 2009. godine, isto potraživanje naplaćeno je na dan 28. 12. 2009. kada je srednji tečaj HNB-a bio

1 USD = 5,06 kn,

2) Potraživanje u iznosu od 7.250,00 EUR po osnovi izvoza robe po tečaju 1 EUR = 7,46 kn na dan transakcije 31. 03. 2009.godine - potraživanje

nije naplaćeno do 31. 12. 2009. godine,

3) Obvezu u iznosu od 12.820,00 EUR po osnovi uvoza robe po tečaju 1 EUR = 7,22 kn na dan transakcije 30. 10. 2009. godine, - ista obveza je

plaćena 28. 12. 2009. godine kada je srednjitečaj HNB-a bio 1 EUR = 7,29 kn,

4) Obvezu po inozemnom kreditu u iznosu od 50.000,00 CHF po tečaju 1 CHF = 4,79 kn na dan transakcije 31. 07. 2009.godine - obveza nije

plaćena do 31. 12. 2009. godine,Zaključni tečaj na dan 31. 12. 2009. godine bio je 1 EUR = 7,30 kn i 1 CHF = 4,90 kn (pretpostavka s obzirom da je tekst pripremljen prije navedenog datuma).

Primjer – negativne tečajne razlike Ad 1) Potraživanje = 8.750,00 USD x 5,17 = 45.237,50 kn Kunska

protuvrijednost na dan naplate = 8.750,00 USD x 5,06 = 44.275,00 kn

Negativna tečajna razlika = 45.237,50 kn - 44.275,00 kn = 962,50 kn

Ad 2) Potraživanje = 7.250,00 EUR x 7,46 = 54.085,00 kn Kunska protuvrijednost na datum bilance = 7.250,00 EUR x 7,30 = 52.925,00 kn

Negativna tečajna razlika = 54.085,00 kn - 52.925,00 kn = 1.160,00 kn

Ad 3) Obveza = 12.820,00 EUR x 7,22 = 92.560,40 kn Kunska protuvrijednost na dan plaćanja 12.820,00 EUR x 7,29 = 93.457,80 kn

Negativna tečajna razlika = 93.457,80 kn - 92.560,40 kn =897,40 kn

Ad 4) Obveza 50.000,00 CHF x 4,79 = 239.500,00 kn Kunska protuvrijednost na datum bilance = 50.000,00 CHF x 4,90 = 245.000,00 kn

Negativna tečajna razlika = 245.000,00 kn - 239.500,00 kn = 5.500,00 kn

Primjer – negativne tečajne razlike

r.b. Opis Iznos (kn) Konto

Duguje Potražuje

Ad 1) Stanje potraživanja od kupca iz

inozemstva

S = 8.750,00 $

(45.237,50)

122

Naplaćeno je potraživanje u

iznosu od 8.750,00 $ na dan

28.12.

44.275,00

45.237,50

962,50

103

7252

122

Ad 2) Stanje potraživanja od kupaca iz

inozemstva

S = 7.250,00 €

(54.085,00)

122

Iskazivanje potraživanja po

zaključnom tečaju na datum

bilance

1.160,00

1.160,00

7252

122

Primjer – negativne tečajne razlike

r.b. Opis Iznos (kn) Konto

Duguje Potražuje

Ad 3) Stanje obveze prema inozemnom

dobavljaču

S=12.820,00

(92.560,40)

222

Plaćena je obveza u iznosu od

12.820,00 € na dan 28.12.

93.457,80

897,40

92,560,40

7250

222

103

Ad 4) Stanje obveza po inozemnom

kreditu

S = 50.000,00 CHF

(239.500,00 kn)

2561

Iskazivanje obveze po

zaključnom tečaju na datum

bilance

5.500,00

7251

2561

Licence, software... MRS 38 – nematerijalna imovina

HSFI 5 – dugotrajna nematerijalna imovina

MRS 16 – razgraničenje – hardware – software (materijalna – nematerijalna imovina)

Porez na dobit po odbitku

15% - osnovna stopa Na kamate, autorska prava, prava na reprodukciju, patente, licence, zaštitni

znak, dizajn illi model, proizvodni postupak, formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo...

20% - dodatna stopa (popis država objavljen na str. Mfin) –

Sve usluge (osim izrijekom pobrojanih) koje su plaćene osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave izvan EU u kojima je opća ili prosječna stopa oporezivanja dobiti niža od 12,5%

Hvala na pozornosti !