Trajanje 1 sat i 30 minuta -...

Preview:

Citation preview

Trajanje 1 sat i 30 minuta

Tektonika Ploča

Daleko najznačanjiji faktor u velikim dugotrajnim promjenama u

distribuciji oblika zemljine površine je tektonika ploča

Tektonika ploča je geološka teorija koja objašnjava pomicanje

Zemljine kore velikih razmjera

Povijesne teorije:

Pomicanje kontinenataPlutajući kontinenti

Vanjski se dio Zemlje sastoji od dva sloja:

litosfera vanjski sloj koji obuhvaća

koru

plašt

astenosfera u krutom stanju, ima relativno nisku viskoznost

i posmičnu snagu te se stoga u geološkoj vremenskoj skali

može ponašati kao tekućina

Ispod astenosfere se nalazi krući donji plašt, koji je krut

zbog visokog tlaka (mezosfera)

U središtu je srž ili nukleus (vanjski i unutrašnji sloj)

Litosfera je razlomljena u tzv. litosferne ploče (tektonske

ploče).

Postoji sedam glavnih

Afrička

Antartička

Indoaustralska

Euroazijska

Sjevernoamerička

Južnoamerička

Pacifička

Litosferne ploče plove na astenosferi

Tektonske ploče

Postoje tri tipa granica među pločama:

Konvergentne

Divergentne

Transformni rasjedi

Potresi, vulkanska aktivnost, izdizanje planinskih lanaca

te oblikovanje oceanskih jaruga se pojavljuje duž granica

ploča

Bočno se pomicanje ploča obično odvija brzinama od 0.66

do 8.50 cm godišnje

Konvergentne granice

Divergentne granice

Transformni rasjedi

Sile koje uzrokuju pokretanje ploča Trenje

Gravitacija

Vanjske sile

Geografijau prošlosti

• Pangea – jedini kontinent. Kina-Sibir i Euramerika

spojeni

• Plitka kontinentalna mora su nestala

• Gondvana –Superkontinent

• Pangea– izmedju 300 i

200 million godina

• Gondvana i Laurazija –

prije 200 milliona godina

Geološki

vremenski rokovi

• Dokaz utjecaja Pleistocenske

geografije na brašnare

(Coleoptera: Tenebrionidae) na Tuscan otočju

Gondvana

Pangea

Tektonika ploča Položaj kontinenata diktira model cikulacije vode u oceanima

Strujanje vode utječe na kreiranje klime na kontinentima

Primjeri

Hladna Benguela struja

Topla Gulfska struja

Klima Klima je izrazito kontrolirana

udaljenošću od mora, glavni izvor padalina

Tako Superkontinenti imaju izrazito različitu klimu. Euroazija ima tipično monsunsko

vrijeme i centralne pustinje

Planine takodjer utječu na širenje vlažnih vjetrova koji kreiraju pustinje u njihovoj zavjetrini

Himalaja u istočnoj Aziji i Ande u južnoj Americi drastično utječu na granične klime

Devon• Rani Devon – velika ekspanzija kopnenih biljaka koje utječu na svjetsku klimu

• Biljke reduciraju refleksiju za 10-15%

• Biljke recikliraju značajne količine oborina: do 50% u bazenu Amazone

• Biljni pokrivač reducira CO2 ipovećava O2 vodeći prema ‘ice-house effect’-u i globalnomzahladnjenju

• U flori dominiraju velika stabla:

• Lepidodendron, 40m; Sigillaria, 30m;Cordaite; Calamite; Psaronius;Neuropteria

Karbon

Antartički ledeni pokrivač i polarna glacijacija

Latitudinalna kompresija flore i fauna prema ekvatoru

Nedostatak zelenog pojasa u ekvatorijalnoj zoni sugerira bezsezonsku klimu

Ne monsunska klima tipična za supercontinent Gondvana –moguća jezera u centru

Južna flora se proteže do 5o do Južnog pola

Perm Euroameričke šume koje stvaraju

ugljen nestaju, zamjenjuju ih pustinje

Planine koje se uzdižu rezultiraju 4 različite flore:

Angara: sjeverna umjerena

Katajska: vlažna, tropska kišna šuma

Sezonska tropska

Gondvana flora: zauzima cijeli

superkontinent

Perm - Kralježnjaci Masovna ekspanzija kopnenih

kralježnjaka tijekom Perma zahvaljujući:

Širenju subtropske klime

Nestanka ledenih kapa na polovima

Stare ekvatorijalne grupe izumiru

Nove grupe šire se u Kinu i Sibir kada

se ti kontinenti spajaju u

superkontinent

Velika unutrašnja jezera stabiliziraju

klimu superontinenta

Trenutna Geografija

Granice distribucije Distribucija je odredjena

raspršenim granicama

Populacije se nalaze u

arealu koji je okružen fizičkim ili ekološkim

barijerama

Distribucija je ograničena

ne samo uvjetima sredine

nego i fiziološkim

adaptacijama organizma

na odredjene uvjete u

okolišu

Prevladavanje Barijera

Nekoliko fizičkih barijera sprečavaju širenje

Mnogi organizmi imaju fiziološki mehanizam koji im omogućije širenje na

odgovarajuća staništa gdje imaju neophodne izvore hrane

‘Slučajno širenje’ je takodjer često

Case study (analiza slučaja): Grlica

Streptopelia decaocto

Najdrastičnija promjena u distribuciji u recentnoj

povijesti

Širenje iz male Azije i jugoistočne Azije u centralnu

Europu, UK i Skandinaviju

Takve promjene moguće zbog:

Promjena okoliša pod utjecajem čovjeka

Klimatskih promjena

Genetičkih i fizioloških promjena

Promjena u ponašanju

Načini raspodjele

Koridor

Sa širokim spektrom staništa pogodni mnogim

organizmima

Filter

S ograničenim brojem staništa koji dozvoljavaju

prolaz samo organizmima koji se mogu prilagoditi

Sweepstakes (nagrada od uloga) rout

Razlikuje se od filtera u tome što sposobnosti

organizma za disperziju, a ne njihove ekološke

odrednice, odredjuju njihovu sposobnost

disperzije (npr. let kod ptica i kukaca)

Distribucijski modeli vretenaca (Odonata)

Distribucija vretenaca dobro poznata

Enallagma cyathigerum je medju najbrojnijim i najrasprostranjenijim

vretencima

LičinkeE. cyathigerum su eurivalentne: žive u slatkim vodama,

sporotekućim, kiselim, lužnatim i brakičnim staništima

Ekološka tolerancija rezultira circumborealno geografsko rasprostranjenje

Sympetrum sanguineum je manje ekološki

tolerantan i zbog toga je mnogo uže

rasprostranjen

Anax imperator ima veću ekolološku toleranciju i

zbog toga je šire rasprostranjen u starom

Svijetu, ali ne postiže veliku brojnost zbog

odlika u ponašanju

Klimatski zaostatci - relikti Vrste široko rasporstranjene do klimatskih promjena koje su reducirale areal na male

“otoke” na kojima je klima odgovarajuća

Vrste su se adaptirale na hladnu klimu, migrirale južno zajedno s ledenim pokrivačem iz

Pleistocenskog ledenog doba

Posljednja oledba je bila prije 10,000

Takve vrste su ograničene na visoke nadmorske visine ili sjevenna područja

Tetracanthela arctica (Insecta, Collembola)

Široko rasprostranjena u Arktiku

2 populacije zaostale:

Na Pirenejima

Na Tatrama

Ostaci nekada široko rasprostranjene vrste

tijekom prošlog ledenog doba

Endemizam Kada se vrste nalaze u izolaciji one

postaju sve različitije od drugih

srodnih vrsta

Duži period izoloacije viši nivo

endemizma

Otoci i planine mjesta čestog

endemizma

Stabilni okoliš proizvodi

palaeoendeme, a brza evolucija

producira neoendeme

Invazija Širenje ne garantira uspostavu kolonije

Invazija zavisi od

Staništa

Kompeticije

Resursa

Pathogena i predatora

Reprodukcije

Samo jedna oplodjena ženka je dovoljna da uspostavi

novu populaciju

Invazivne vrste se često loše utječu na domicilne

vrste

Smanjenje kompeticije Vrste sa sličnim zahtjevima za izvorima hrane

adaptacijom izbjegavaju kompeticiju

Povremena seperacija – kod vrsta koje iskorištavaju

iste resurse

Predatori love u različito vrijeme npr. jastrebovi danju,

a sove noću

Spacijalna separacija – specijalizacija za

mikrostaništa -

Specijalizacija za nišu

Česta izmedju vrsta i unutar vrste

Migracije

Promjene distribucije rezultirane sezonskim promjenama resursa

ili okolišnih faktora

Često latitudinalne – primjer polarne čigre

Ptice su najpokretnije

Rezultat su toga što organizam pripada različitim zajednicama i

ekosustavima tijekom života

Predator i plijen

Promjena distrubucije

Eliminacijom

Prevencijom

Promjenom plijena

Predatori mogu i

stabilizirati populaciju

plijena

Recommended