službeni ŠKŽ 07-2019sibensko-kninska-zupanija.hr/svskz/2019/7.pdf2) interpolacija je gradnja...

SLUŽBENI VJESNIKŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

SLUŽBENO GLASILO ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

SADRŽAJ

ISSN 1846-0151

Godište XXVI. Šibenik, 27. svibnja 2019. Broj 7

I.GRAD SKRADIN

1. GRADSKO VIJEĆE12. PROSTORNI PLAN uređenja Grada Skradina

(pročišćeni tekst) ....................................................... 313. IZMJENE I DOPUNE Proračuna Grada Skra-

dina za 2019. godinu ............................................... 5114. IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA gradnje

objekata i uređaja komunalne infrastrukture na pod-ručju Grada Skradina u 2019.g. (I) .......................... 68

15. IZMJENE PROGRAMA održavanja komu-nalne infrastrukture na području Grada Skradina u 2019. g. ( I ) ............................................................. 70

16. IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA javnih potreba u kulturi na području Grada Skradina za 2019. godinu (I)................................................................. 71

17. ZAKLJUČAK o primanju na znanje Izvješća Mandatne komisije .................................................. 72

2. GRADONAČELNIK7. PLAN o izmjeni Plana rasporeda privremenih

objekata na području Grada Skradina ..................... 728. IZVJEŠĆE o provedbi Plana gospodarenja otpa-

dom Grada Skradina za 2018. godinu ..................... 73

II.OPĆINA BISKUPIJA

OPĆINSKI NAČELNIK7. PRAVILNIK o unutarnjem redu Jedinstvenog

upravnog odjela općine Biskupija ........................... 80

8. PLAN motrenja, čuvanja i ophodnje otvorenog prostora i građevina za koje prijete povećana opasnost od nastajanja i širenja požara i dojave ..................... 85

III.OPĆINA ERVENIKOPĆINSKO VIJEĆE

27. I. IZMJENE Proračuna za 2019. godinu .......... ................................................................................. 86

28. GODIŠNJI obračun proračuna Općine Ervenik za 2018. godinu ....................................................... 95

29. ODLUKA o raspodjeli rezultata za 2018. godi-nu ............................................................................. 96

30. ODLUKA o stavljanju van snage Odluke o raspisivanju izbora za članove vijeća mjesnih odbora na području Općine Ervenik .................................... 97

31. ODLUKA o donošenju Programa raspolagan-ja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Ervenik .................... 97

32. GODIŠNJI IZVJEŠTAJ o izvršenju Proračuna Općine Ervenik za razdoblje siječanj - prosinac 2018.godine ...................................................................... 97

IV.OPĆINA RUŽIĆ

OPĆINSKI NAČELNIK

1. PLAN motriteljsko-dojavne službe i ophodnje .. ............................................................................... 106

Stranica 2 - Broj 7 Ponedjeljak, 27. svibnja 2019.SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

V.OPĆINA UNEŠIĆ

OPĆINSKO VIJEĆE6. ODLUKA o izmjeni Odluke o komunalnom do-

prinosu ................................................................... 1077. ODLUKA o raspodjeli rezultata poslovanja

Općine Unešić za 2018. godinu ............................ 1088. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o izvršen-

ju Proračuna Općine Unešić za 2018. godinu ....... 1099. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o iz-

vršenju Plana gospodarenja otpadom Općine Unešić za 2018. godinu ..................................................... 127

10. ZAKLJUČAK o usvajanju Procjene rizika od velikih nesreća ....................................................... 135

11. ZAKLJUČAK o usvajanju Godišnje analize stanja sustava civilne zaštite na području Općine Un-ešić za 2018. godinu .............................................. 136

12. ZAKLJUČAK o prihvaćanu Izvješća o radu općinskog načelnika Općine Unešić za razdoblje 01. srpnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine ............ 136

____________________

13. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o iz-vršenju Programa održavanja objekata i uređaja ko-munalne infrastrukture na području Općine Unešić za 2018. godinu .......................................................... 136

14. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o iz-vršenju Programa gradnje objekata i uređaja komu-nalne infrastrukture na području Općine Unešić za 2018. godinu .......................................................... 138

15. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o iz-vršenju programa javnih potreba u sportu na području Općine Unešić za 2018. godinu ............................. 139

16. ZAKLJUČA o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi na području Općine Unešić za 2018. godinu ........................................ 141

17. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o iz-vršenju Programa socijalnih potreba Općine Unešić za 2018. godinu .......................................................... 142

SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 7 - Stranica 3Ponedjeljak, 27. svibnja 2019.

I.GRAD SKRADIN

1.GRADSKO VIJEĆE

12Na temelju članka 32. Statuta Grada Skradi-

na (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije“ br.10/09, 5/13 i 3/18) a u svezi s člankom 113. Za-kona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18 i 39/19) Gradsko vijeće Grada Skradina, na svojoj 14. sjednici održanoj 02. svibn-ja 2019. godine, utvrdilo je pročišćeni tekst Odred-bi za provedbu te grafi čkog dijela Prostornog plana uređenja Grada Skradina. Pročišćeni tekst Odredbi za provedbu te grafi čkog dijela Prostornog plana uređen-ja Grada Skradina obuhvaća Odredbe za provedbu i grafi čki dio iz Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Skradina (“Službeni vjesnik Šibens-ko-kninske županije”, broj 6/01), izmjene i dopune Odredbi za provedbu i grafi čkih dijelova Prostornog plana uređenja Grada Skradina iz Odluke o donošen-ju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Gra-da Skradina (I) (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 6/08), iz Odluke o donošenju Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Skradina (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske župani-je”, broj 13/15), te iz Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Skradina (III) (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 14/18). Pročišćeni tekst Odredbi za provedbu te grafi čkog dijela Prostornog plana uređenja Grada Sk-radina sadržan je u Elaboratu „Pročišćeni tekst Odred-bi za provedbu te grafi čkog dijela Prostornog plana uređenja Grada Skradina“ izrađenom od Urbing d.o.o. iz Zagreba, V. Holjevca 20 iz travnja 2019. godine. Pročišćeni tekst Odredbi za provedbu objaviti će se u „Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije“.

PROSTORNI PLAN uređenja Grada Skradina

(„Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije“ br. 6/01, 6/08, 13/15 i 14/18)

ODREDBE ZA PROVEDBU PLANA(pročišćeni tekst)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.Donosi se Pročišćeni tekst odredbi za proved-

bu Prostornog plana uređenja Grada Skradina koje sadrže odredbe za provedbu iz Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Skradina i svih do sada donesenih odluka o donošenju izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Skradina („Službe-ni vjesnik Šibensko-kninske županije“ br. 6/01, 6/08, 13/15 i 14/18).

Članak 2.(1) Pročišćeni tekst odredbi za provedbu te grafi čki

dio Prostornog plana uređenja Grada Skradina (dalje u tekstu: Plan) sastoji se od:

A. TEKSTUALNI DIO:

II. ODREDBE ZA PROVEDBU

B. GRAFIČKI DIO: I. MJERILO 1:25000:1. Korištenje i namjena površina2. Infrastrukturni sustavi3. Uvjeti za uređenje, korištenje i zaštitu površinaII. MJERILO 1:5000:4. Građevinska područja

(2) Obuhvat Plana u mjerilu 1:5.000 na katastru po-dijeljen je na listove označene brojevima 4.1 do 4.45. Kartografski prikaz 4. Građevinska područja prikazan je na listovima 4.3, 4.6, 4.7, 4.8, 4.10, 4.11, 4.13, 4.14, 4.15, 4.16, 4.17, 4.18, 4.19, 4.20, 4.21, 4.22, 4.23, 4.25, 4.26, 4.27, 4.30, 4.31,4.32, 4.33, 4.35, 4.36, 4.37, 4.38, 4.41, 4.42 i 4.43. Na ostalim listovima nema građevinskih područja pa nisu sadržani u elaboratu Plana.

Članak 3.Grafi čki dio Plana iz članka 2. istovjetan je grafi č-

kom dijelu iz Odluke o donošenju Izmjena i dopu-na (III) Prostornog plana uređenja Grada Skradina („Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije“ br. 14/18).

II. ODREDBE ZA PROVEDBU

PojmovnikČlanak 4.

U smislu ovih odredbi za provedbu, odnosno ovog Plana, izrazi i pojmovi koji se koriste imaju slijedeće značenje:

1) postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu s njim izjednačena;

2) interpolacija je gradnja građevine na neizgrađenoj građevnoj čestici unutar izgrađenog građevinskog po-dručja pri čemu su okolnim postojećim građevinama određeni regulacijski i građevinski pravac, odnosno struktura gradnje i ne podrazumijeva nužno interpo-laciju građevine između dvije susjedne građevine;

3) struktura gradnje je skup elemenata koji određuje karakterističnu (prepoznatljivu) strukturu gradnje nekog dijela ili cijelog naselja unutar ili izvan granica građevinskog područja. Elemente čine:

- oblik i veličina građevnih čestica,- veličina i pretežita namjena građevina,- veličina, površina i oblikovanje građevina,- izgrađenost i uređenje građevnih čestica,- način priključenja građevne čestice na javnopro-

metne površine.

4) osnovna građevina je građevina namjene koja je osnovna ili pretežita unutar površine određene nam-jene;

5) gospodarskim građevinama smatraju se:- bez izvora zagađenja: šupe, sjenici, ljetne kuhinje,

spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, stak-lenici i plastenici, sušare (samo na zraku),

- s potencijalnim izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kuničnjaci, sušare - pušnice

6) pomoćnim građevinama smatraju se garaže za osobna vozila, drvarnice, spremišta, nadstrešnice, kot-lovnice za kruto i tekuće gorivo, podzemni i nadzemni spremnici goriva za grijanje, sabirne jame, cisterne za vodu, ljetne kuhinje, vrtne sjenice, bazeni, roštilji i sl.;

7) zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitnom ne mijenja man-jena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine a u ovom Planu gradi se prema uvjetima za gradnju novih građevina, ukoliko posebnim uvjetima nije drugačije navedeno;

8) rekonstrukcija predstavlja rekonstrukciju građevine prema Zakonu o gradnji, u skladu s uvjeti-ma određenim ovim Planom;

9) najveća etažna visina građevine (u daljnjem tekstu: E) je najveći dozvoljeni broj etaža;

10) visina (u daljnjem tekstu: Vmax) određuje na-jveću visinu građevine u metrima, a mjeri se od konač-no zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno nadozida potkrovl-ja, čija visina ne može biti viša od 1,2m;

11) ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sl-jemena),

12) etaža predstavlja dijelove građevine – razine odvojene međukatnom konstrukcijom ili konstruk-cijom koja omogućava jedinstven dvoetažni prostor (podrum: Po, suteren: S, prizemlje: Pr, kat - 1, 2..., potkrovlje: Pk);

13) podrum (u daljnjem tekstu: Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena;

14) suteren (u daljnjem tekstu: S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50 % svoga volumena u konačno uređeni i zara-vnani teren uz pročelje građevine, odnosno najmanje je jednim svojim pročeljem izvan terena. U ovom se Planu smatra nadzemnom etažom;

15) potkrovlje (u daljnjem tekstu: Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Najveći gabarit potkrovlja oblikovan kosim ili zaobljenim kro-vom određen je najvećom visinom nadozida 1,2 m mjerenog od gornje kote podne konstrukcije potkrovl-ja u ravnini pročelja građevine;

16) balkoni, lođe, istaci i sl. su dijelovi građevine u višim etažama, konzolno izbačeni izvan gabarita nižih etaža, s time da:

- balkoni predstavljaju otvorene dijelove građevine,- lođe predstavljaju otvorene i natkrivene dijelove

građevine, a- istaci predstavljaju zatvorene dijelove građevine;17) jednoobiteljska stambena građevina je

građevina s najviše dvije odvojene stambene jedinice (stana);

18) višeobiteljska stambena građevina je građevina s najviše četiri stambene jedinice (stana);

19) višestambena građevina je građevina stambene ili stambeno poslovne namjene s više od četiri odvo-jene stambene jedinice (stana);

20) slobodno stojeća (samostojeća) građevina je građevina smještena na građevnoj čestici na način da se ni jednim svojim dijelom ne naslanja na građevine na susjednim građevnim česticama, odnosno granice susjednih građevnih čestica;

21) dvojna (poluugrađena) građevina je građevi-na smještena na građevnoj čestici na način da se jed-nom svojom stranom naslanja na granicu susjedne građevne čestice, odnosno na građevinu na toj čestici s kojom čini arhitektonsku cjelinu, osim u izgrađenim dijelovima naselja;

22) niz (skupna građevina) je skup pojedinačnih građevina koje se sa svoje dvije strane naslanjaju na granice susjednih građevnih čestica, odnosno na građevine na tim česticama s kojima čine arhitekton-sku cjelinu. Krajnje građevine smještaju se pod uvjeti-ma dvojne građevine;

23) postojeća katastarska čestica je čestica eviden-tirana katastarskim planom;

24) građevna čestica je u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na pro-metnu površinu sukladan prostornom planu;

25) koefi cijent izgrađenosti građevne čestice (u daljnjem tekstu: kig) je odnos izgrađene površine zem-ljišta pod građevinama i ukupne površine građevne čestice;

26) koefi cijent iskorištenosti građevne čestice (u daljnjem tekstu: kis) je odnos građevinske (brutto) površine građevina i površine građevne čestice;

27) gradivi dio građevne čestice je površina građevne čestice predviđena za smještaj građevina, a određena je općim i posebnim uvjetima za uređenje prostora u pogledu najmanjih udaljenosti građevina od granica građevne čestice (obvezni građevni pravac i dr.);

28) širina građevne čestice je udaljenost između granica građevne čestice okomitih na javnu promet-nu površinu na koju se građevna čestica priključuje, odnosno regulacijski pravac, a mjerena je na građev-nom pravcu;

29) dubina građevne čestice jest udaljenost od regulacijskog pravca do najbližeg dijela suprotne granice građevne čestice;

30) građevni pravac je zamišljeni pravac na kojem se obvezatno smješta najmanje 60% širine pročelja os-novne građevine, a određen je u odnosu na regulacijski pravac;

31) regulacijski pravac je pravac povučen grani-com koja razgraničuje površinu postojećeg prometnog

koridora/trase (javne prometne površine) u izgrađenim dijelovima građevinskih područja, odnosno površinu planiranog prometnog koridora (javne prometne površine) u nedovršenim dijelovima građevinskih po-dručja od površina građevnih čestica;

32) Zakon je važeći zakonski propis iz područja prostornog uređenja i gradnje;

33) posebni propis je važeći zakonski i/ili podza-konski propis kojim se regulira područje pojedine struke iz konteksta odredbi;

34) urbanistički plan uređenja (u daljnjem tekstu: UPU) je prostorni plan uređenja užeg područja suklad-no Zakonu čija je obveza izrade određena ovim Pla-nom.

1. Uvjeti za određivanje namjena površina na pod-ručju Grada Skradina

Članak 5.(1) Razgraničenje površina po namjeni načelno je

i u skladu s mjerilom kartografskih prikaza 1:25.000 i točnošću koja proizlazi iz tog mjerila.

(2) Detaljnije razgraničenje po namjeni građe-vinskih područja naselja, te građevinskih područja izdvojenih namjena, odnosno njihovih izgrađenih i neizgrađenih dijelova od ostalih površina prikazano je u kartografskim prikazima od broja 4.1. do broja 4.45. “Građevinska područja” na katastarskom planu uman-jenom u mjerilu 1:5.000.

(3) Kod prijenosa granica, granica obuhvata detal-jnijih planova, koridora i trasa, te planskih oznaka lo-kacija pojedinačnih građevina iz kartografskih prikaza mjerila 1:25.000 na podloge u većim mjerilima, osim onih elemenata detaljno prikazanih u mjerilu 1:5.000, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge.

Članak 6.Sukladno razgraničenju površina po namjeni,

određene su slijedeće osnovne namjene površina pri-kazane na kartografskom prikazu broj 1. “Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1 : 25.000:

1) površine za razvoj i uređenje naselja i2) površine za razvoj i uređenje prostora izvan

naselja.

1.1. Površine za razvoj i uređenje naselja

Članak 7.(1) Površine za razvoj i uređenje naselja su

građevinska područja naselja (oznaka GP), koja se sastoje od izgrađenog i neizgrađenog dijela.

(2) Ovim planom utvrđuju se građevinska područja naselja: Skradin, Bićine, Bratiškovci, Bribir, Cicvare, Dubravice, Gorice, Gračac, Ićevo, Krković, Lađevci, Međare, Piramatovci, Plastovo, Rupe, Skradinsko Pol-je, Sonković, Vaćani, Velika Glava, Žažvić i Ždrapanj. Građevinska područja naselja prikazana su na kar-tografskim prikazima broj: 4.3. do 4.44. “Građevinska

područja” na katastarskom planu umanjenom na mjer-ilo 1 : 5.000.

Članak 8.Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja

je planiran za daljnji razvoj, a može se do privođen-ja namjeni koristiti kao poljoprivredno zemljište ili za sadržaje i građevine privremenog ili povremenog karaktera (na temelju odluke lokalne samouprave sukladno posebnim propisima) kao što su: montažni kiosci, građevine za potrebe sajmova, raznih prigodnih manifestacija i sl.

Članak 9.(1) Građevinska područja naselja (GP) namijenjena

su smještaju i uređenju površina naselja za: 1) stanovanje,2) središnje funkcije naselja, prateće i druge sa-

držaje koji se ne izdvajaju u posebne zone,3) javnu i društvenu namjenu,4) gospodarsku namjenu,5) komunalnu i prometnu infrastrukturu,6) postojeća groblja,7) sport i rekreaciju,8) javne i zaštitne zelene površine, šume, vodne

površine i sl.

(2) Unutar građevinskog područja naselja odnos-no u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša nasel-ja.

Članak 10.(1) Unutar građevinskog područja naselja moguće

je uređenje zelenih površina (park, zaštitne zelene površine) kao i drugih građevina i površina koje služe za normalno funkcioniranje naselja, a u svrhu uređenja i zaštite okoliša.

(2) U sklopu površina iz stavka 1. ovoga članka omogućeno je uređenje i izgradnja:

1) kolnih i pješačkih puteva,2) biciklističkih staza,3) sportsko - rekreacijskih površina i igrališta.

(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka u zoni pe-jzažnog i zaštitnog zelenila mogu se zadržati stare stambene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji.

1.2. Površine za razvoj i uređenje prostora izvan naselja

Članak 11.Površine za razvoj i uređenje prostora izvan naselja

jesu slijedeće površine koje su ovim Planom određene izvan građevinskog područja naselja kao:

1) građevinska područja izdvojenih namjena:- gospodarska namjena (proizvodna, poslovna,

ugostiteljsko-turistička),

- rekreacijska i sportska,- komunalna namjena (groblja).2) površine za razvoj i uređenje izvan građevinskih

područja (površine infrastrukturnih sustava, površine za iskorištavanje mineralnih sirovina, površine za akvakulturu/marikulturu, poljoprivredne, šumske i vodne površine).

1.2.1. Građevinska područja izdvojenih namjena

Članak 12.Građevinska područja izdvojenih namjena dijela

određena su za:1) proizvodnu i uslužno-poslovnu namjenu (ozna-

ka I/K) Piramatovci,2) ugostiteljsko turističku namjenu:- hoteli i turističko naselje (oznaka T1,2) Prukljan, - zabavni centar – aqua park (oznaka T5)3) zona sporta i rekreacije:- R6 – sportsko-rekreacijski centar – Dubravice i

zona Dubravice Prispo,“.4) groblja (oznaka +).

Članak 13.(1) Građevinska područja proizvodne i poslovne

namjene (I/K) namijenjena su smještaju građevi-na industrijske i zanatske proizvodnje, te poslovnih građevina trgovačkih, uslužnih i komunalno-servisnih djelatnosti.

(2) Građevinsko područje hotela i turističkog naselja (T1, T2) namijenjeno je smještaju ugostiteljsko turističkih građevina vrste:

1) hoteli s pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne i zabavne te slične namjene (T1),

2) turističko naselje - s pratećim sadržajima (T2), a sve u svrhu profesionalnog obavljanja turis-tičke djelatnosti sukladno posebnim propisima.

(3) Unutar ugostiteljsko-turističke zone utvrđene kao građevinsko područje izdvojene namjene nije moguć smještaj građevina za stalno stanovanje, niti građevina za rekreaciju i odmor (povremeno stanovan-je), ni uz uvjet da te građevine sadržavaju i turističke smještajne jedinice.

(4) Građevinsko područje zabavnog centra – aqua park (T5) namijenjeno je za smještaj zabavnog centra s pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne slične namjene, kao dopuna uk-upnoj turističkoj ponudi županije, bez smještajnih

kapaciteta.

(5) Unutar građevinskih područja izdvojenih nam-jena omogućuje se uz smještaj osnovnih građevina za određenu namjenu i smještaj:

1) građevina prometne, energetske i komunalne in-frastrukture, te

2) građevina za potrebe zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

(6) Unutar građevinskih područja izdvojenih nam-jena određuje se obveza uređenja parkovnih i/ili zaštit-nih zelenih površina.

1.2.2. Površine za razvoj i uređenje prostora izvan građevinskih područja

Članak 14.Površine za razvoj i uređenje prostora izvan

građevinskih područja su površine koje su određene za slijedeće namjene:

1)postojeći i planirani koridori/površine infrastruk-turnih sustava (koridori dalekovoda, plinovoda, MRS, TS i dr.),

2) površine za iskorištavanje mineralnih sirovina,3) poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene:- osobito vrijedno obradivo tlo (oznaka P1),- vrijedno obradivo tlo (oznaka P2),4) šume isključivo osnovne namjene- zaštitne šume (oznaka Š2),- šume posebne namjene (oznaka Š3),5) ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zeml-

jište (oznaka PŠ),6) vodne površine (oznaka V),

Članak 15.(1) Površine infrastrukturnih sustava, namijenjene

su za smještaj infrastrukturnih koridora (prostori duž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa) i infrastrukturnih građevina, a na kartografskom prikazu broj: 2. “Infrastrukturni sustavi” prikazane su one značajnijih površina od državnog i županijskog značaja (koridori dalekovoda 110 kV, 30kV, TS 110/ 10(20)kV, magistralni plinovod i dr.).

(2) Površine infrastrukturnih sustava jesu:1) površine za građevine prometa i veza koje mogu

biti:- kopnene (ceste, optički kabeli i sl.).2) površine za vodnogospodarski sustav:- za vodoopskrbu - vodozahvat i prijenos vode,- za odvodnju oborinskih i otpadnih voda (odvodni

kanali, uređaj za pročišćavanje i ispust),3) površine za energetske građevine za proiz-

vodnju, transformaciju i prijenos energenata (električ-na energija, plin).

Članak 16.Površina za iskorištavanje mineralnih sirovina

namijenjena je rudarskim radovima koji se izvode u svrhu istraživanja i iskorištavanje mineralnih sirovina, te smještaju rudarskih objekata i postrojenja sukladno posebnom propisu.

Članak 17.(1) Poljoprivredna tla isključivo osnovne namjene

(P1, P2) namijenjena su prvenstveno poljoprivred-noj djelatnosti, te uz nju smještaju infrastrukturnih građevina.

(2) Na površinama iz stavka 1. ovog članka također nije moguć smještaj površinskih nelinijskih infrastruk-

turnih građevina koje nisu naznačene ovim Planom (kartografski prikaz broj: 2. “Infrastrukturni sustavi”) čija je površina pripadajućih građevinskih čestica veća od 0,1 ha.

(3) Prostornim planom županije određena su sli-jedeća područja osobito vrijednih tala kojima se ne smije promijeniti namjena:

1) Trolokve-Žažvić-Piramatovci,2) Ždrapanj, Kula Peković,3) Skradinsko polje.

(4) Vrijedna obradiva tla (P2) za poljoprivrednu proizvodnju (označeno na kartografskom prikazu broj: 1. “Korištenje i namjena površina”) mogu promijeniti namjenu samo radi:

1) potreba oružanih snaga, odnosno obrane Države;2) izgradnje građevina koji služe za uređivanje

bujica, te za zaštitu voda od zagađivanja;3) pošumljavanja zemljišta izloženog eroziji

brzorastućim vrstama drveća.

(5) Planom se omogućuje izgradnja sustava za navodnjavanje s akumulacijama i mikro akumu-lacijama korištenjem postojećih vodnih potencijala (vodotoci, oborinske vode, izvorišta, podzemne vode, pročišćene otpadne vode, vodoopskrbni sustavi u vri-jeme smanjene potrošnje i dr.) za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Područja podobna za navodnjavanje pri-kazana na kartografskom prikazu. 2.Infrastrukturni sustavi – Vodno gospodarstvo – polje Prukljan.

(6) Skradinsko polje je potencijalno područje, koje je moguće realizirati nakon usuglašavanja s ostalim namjenama, a pogotovo sa zaštitom prirode.

Članak 18.(1) Šume isključivo osnovne namjene – nami-

jenjene su prvenstveno za zaštitu zemljišta, naselja i lovstvu, te se unutar njih omogućava smještaj ob-jekata za potrebe gospodarenja šumama (lugarnice i sl.), prihranjivanje i uzgoj divljači, staza i odmorišta za planinare, šetače i bicikliste, planinarskih domova, linijskih infrastrukturnih građevina i ostalih građevina utvrđenih Planom (kartografski prikaz broj: 2. “Infras-trukturni sustavi”) i posebnim propisom. Šume i šums-ka zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvat-sku i ispunjavaju gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju te imaju znatan utjecaj na kakvoću života nužno je održivo gospodarenje i racionalno korišten-je šumskih resursa u suradnji sa svim zainteresiranim stranama (Hrvatske šume d.o.o. i dr.).

(2) Zaštitne šume (Š2) prvenstveno služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine.

(3) Šume posebne namjene (Š3) označene na po-dručju Plana jesu šume unutar zaštićenih područja ili prirodnih vrijednosti zaštićene na temelju propisa o zaštiti prirode,

(4) Šumama se ne smije promijeniti namjena.

(5) U PPUO/G su određene površine koje su predmet Uredbe o postupku i mjerilima za osnivan-je služnosti u šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske radi podizanja višegodišnjih nasa-da i Uredbe o načinu i kriterijima za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske te površine pod visokom šumom.

Članak 19.Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

(PŠ) su ostale površine prvenstveno namijenjene za proširenje poljoprivrednih i šumskih površina, a na ko-jima je, sukladno Zakonu, moguć smještaj građevina izvan građevinskih područja.

Članak 20.Vodne površine (V) prikazane su na kartografskom

prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina”, čine ih površine vodotoka i mora, a namijenjene su javnom prometu, gospodarenju (elektroenergetika, akvakultu-ra/ marikultura i dr.) sportu i rekreaciji (plaže uređene/neuređene, sportski ribolov, plovidba sportskim i rekreacijskim plovilima i dr.).

2. Uvjeti za uređenje prostora

2.0. Opći uvjeti

Članak 22.(1) Uvjeti za uređenje prostora određuju se općim i

posebnim uvjetima za uređenje prostora ovih odredbi za provedbu.

(2) Opći uvjeti za uređenje prostora primjenjuju se ukoliko posebnim uvjetima za uređenje:

1) građevina od važnosti za Državu i Županiju, 2) građevinskih područja naselja,3) građevinskih područja izdvojenih namjena, i4) izgrađenih struktura izvan građevinskih pod-

ručja, nisu propisane drugačije odredbe.

(3) Opći i posebni uvjeti uređenja prostora prim-jenjuju se ukoliko mjerama zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina nisu propisane drugačije odredbe.

(4) Opći i posebni uvjeti za uređenje prostora određuju se:

1) oblikom, veličinom, izgrađenošću i iskorišteno-sti građevne čestice,

2) namjenom građevina,3) smještajem građevina na građevnoj čestici,4) oblikovanjem i veličinom građevina,5) uređenjem ograde i građevne čestice,6) priključkom građevne čestice na javnu prometnu

površinu, energetsku i komunalnu infrastrukturu, i 7) ostalim uvjetima u kontekstu određenog zahvata.

(5) Pri izradi urbanističkog plana uređenja naselja Skradin potrebno je:

- osigurati površine za javne i društvene sadržaje i funkcije sukladno statusu naselja u sustavu središnjih naselja,

- maksimalna zaštita prirodne i kulturne baštine,- uspostaviti uravnotežen odnos izvornih oblika

graditeljske baštine i suvremenih graditeljskih inter-vencija, uvažavajući javni interes

- podizanje standarda ulične mreže, osiguranje po-trebne komunalne infrastrukture,

- formiranje mreže biciklističkog i pješačkog pro-meta,

- osigurati minimalno 4200 m2 plažnog prostora za stalne i povremene stanovnike, te dodatne plažne površine prema kriteriju 6m2 po ležaju za planirane kapacitete unutar obuhvata UPU-a,

- akvatorij planirati na način da se unutar prostor luke otvorene za javni promet osigura prihvat za plovi-la domicilnog stanovništva minimalne površina 0,8 ha i nacionalnog parka, te ako je to prostorne mogućnosti dopuštaju i nautičara u tranzitu.

(6) Obzirom na specifi čnosti postojeće gradnje i ograničenja prostora unutar područja stare gradske jezgre Skradina uvjeti za smještaj i uređenje odredit će se UPU-om naselja Skradin uvažavajući smjernice zaštite kulturno povijesne baštine i prirode, postojeći način gradnje i mogućnosti prostora.

2.0.1. Oblik, veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice

Članak 23.(1) Građevna čestica mora imati površinu i oblik

koji omogućava njeno funkcionalno i racionalno ko-rištenje i izgradnju u skladu s odredbama Plana.

(2) U izgrađenim dijelovima građevinskih područja na lokacijama, gdje ne postoji mogućnost formiranja najmanje propisane građevne čestice (interpolacije), kada su susjedne (lijeva i desna) građevne čestice već izgrađene, odnosno određena struktura gradnje, doz-voljava se smještaj građevina i na građevnoj čestici površine manje od najmanje propisane ovim odredba-ma, uz poštivanje ostalih posebnih uvjeta za uređenje prostora.

(3) U slučaju iz prethodnog stavka (interpolaci-ja), zabranjuje se dijeljenje postojeće katastarske ili građevne čestice na manje od onih propisanih ovim odredbama.

(4) U izgrađenim dijelovima građevinskih područja na građevnim česticama površinom manjih, a koefi ci-jentom izgrađenosti većim od onih propisanih poseb-nim uvjetima, pri zamjeni postojeće građevine zam-jenskom, ne smije se povećavati zatečeni kig.

Članak 24.(1) Udaljenost regulacijskog pravca od osi korido-

ra/trasa prometnica i ulica u neizgrađenim dijelovima građevinskih područja mora iznositi najmanje kod:

1) autocesta 30,0 m2) brzih cesta 15,0 m3) državnih cesta 10,0 m4) županijskih cesta 8,0 m

5) lokalnih 7,5 m6) ostalih nerazvrstanih cesta 4,5 m

(2) Udaljenost regulacijskog pravca od osi promet-nica i ulica na neizgrađenim građevnim česticama u izgrađenim dijelovima građevinskih područja (inter-polacije) jednak je utvrđenom regulacijskom pravcu na izgrađenim susjednim građevnim česticama.

Članak 25.Građevna čestica ne može se osnivati na način

koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za najveći protok vode ili pristup vodotoku. Međusobna udaljenost građevina.

2.0.2. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 26.(1) Građevine sa svojim sastavnim dijelovima (po-

moćne građevine i sl.) koje se izgrađuju naslobodnostojeći način ne mogu se graditi na udal-

jenosti manjoj od 3,0 m od granice građevne čestice.

(2) Izuzetno od stavka 1. ovoga članka udaljenost može biti i manja, ali ne manja od 1,0 m i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj građevnoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina pod uvjetom da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na njezin stražnji dio najmanje širine 3,0 m.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovog članka, na man-joj udaljenosti od 1,0 m od susjedne građevne čestice, dozvoljava se nadogradnja postojeće građevine tako da se može zadržati postojeća udaljenost od susjedne granice građevne čestice uz uvjet da se poštuju ostali posebni uvjeti za uređenje prostora.

(4) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca ne može biti manja od 5,0 m.

(5) Izuzetno od prethodnog stavka ovoga članka, kada su u izgrađenim dijelovima građevinskih područ-ja postojeće građevine na susjednim građevnim česti-cama smještene na regulacijskom pravcu ili na manjoj udaljenosti od propisane, smještaj nove interpolirane građevine dozvoljava se na regulacijskom pravcu u pravcu susjedne građevine udaljenije od prometnice, ukoliko to dozvoljavaju posebni uvjeti pravnih osoba s javnim ovlastima koji gospodare javnom promet-nicom.

Članak 27.(1) Na dijelu građevine koja se izgrađuje na udal-

jenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori, osim ako se na susjed-noj čestici nalazi javni put, javno zelenilo i sl.

(2) Otvorima se u smislu prethodnog stavka ne sma-traju ostakljenja neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilaci-jski otvori najvećeg promjera, odnosno stranice 15

cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt (na-jmanji parapet 1,6 m).

Članak 28.(1) Udaljenost između građevina visine do tri na-

dzemne etaže na susjednim građevnim česticama u neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja je najmanje 6,0 m. U izgrađenim dijelovima građevinskih područja ta udaljenost može biti manja ako je tako određeno ovim odredbama i ako su za-dovoljeni uvjeti o zaštiti od požara. Udaljenost između građevina drugih namjena na susjednim građevnim česticama određuje se u skladu s odredbama Pravil-nika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora.

(2) Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine zamjenskom, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od one propisane u stavku 1. ovog članka. Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine zamjenskom i re-konstrukciji postojeće građevine, može se zadržati i postojeći smještaj građevine prema granicama čestice iako je udaljenost manja od one propisane u stavku 1. ovog članka. Postojeće udaljenosti ne mogu se sman-jivati.

2.0.3. Oblikovanje građevina

Članak 29.(1) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina i

otvora na njima, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usk-lađeni s ambijentalnim vrijednostima sredine sukladno najnovijim saznanjima i dostignućima u arhitekturi.

(2) Visine dijelova građevina mogu biti i veće od onih propisanih ovim Planom, ukoliko to funkcija građevina ili tehnološki proces koji se u njima obavlja iziskuje (silosi, zvonici, kotlovnice, dimnjaci kotlovni-ca, rashladni uređaji, strojarnica dizala i sl.).

Članak 30.(1) Izvedena ravna krovišta koja zbog loše izvedbe

ne odgovaraju svrsi, mogu se preurediti u kosa. Re-konstrukcija će se izvršiti u skladu s ovim odredbama (visina nadozida, nagib krova, sljeme).

(2) Na krovu je moguća izvedba konstruktivnih zahvata za iskorištavanje vjetra, sunca i sličnih alter-nativnih izvora energije, sve u okviru gradivog dijela građevne čestice, uz uvjet da prate nagib krova.

(3) Postojeći tavanski prostori mogu se prenami-jeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi najveću bruto razvijenu površinu građevine, unutar postojećih gab-arita.

Članak 31.Izvan obveznog građevnog pravca prema javnoj

prometnoj površini na etažama iznad prizemne doz-voljava se izvođenje nenatkrivenih konzolnih istaka, odnosno balkona, terasa i s istakom od najviše 1,2 m, uz suglasnost tijela nadležnog za ceste po posebnom zakonu.

2.0.4. Uređenje ograda i građevne čestice

Članak 32.(1) Ulična ograda podiže se iza regulacijskog prav-

ca u odnosu na javnu prometnu površinu.

(2) Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se ot-varati na građevnu česticu tako da ne ugrožavaju pro-metovanje na javnoj prometnoj površini (nesmetani prolaz vozila, pješaka, biciklista i sl.).

Članak 33.(1) Dio građevne čestice, organiziran kao dvorište

poljoprivrednog gospodarstva na kojem slobodno bo-rave domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihovo kretanje van čestice.

(2) Nije dozvoljeno postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život.

Članak 34.(1) Teren oko građevine, potporne zidove, terase

i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled izgrađene strukture, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, susjednih građevina i javnih površina.

(2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi pot-porni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, a teren svake terase ozeleniti.

Članak 35.Prilazne stube i terase u razini terena ili do najviše

60 cm iznad razine terena, koje nisu konstruktivni dio podzemne etaže, potporni zidovi i sl. mogu se graditi i izvan gradivog dijela građevne čestice, ali na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevne čestice najmanje širine 3,0 m.

Članak 36.Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti

ozelenjeno (travnate površine).

2.0.5. Priključak građevne čestice na javnu promet-nu površinu

Članak 37.(1) Građevna čestica mora imati osigurani neposre-

dan pristup na javnu prometnu površinu najmanje šir-ine 3,0 m.

(2) U slučaju pristupa građevne čestice na javnu cestu u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja građevne čestice potrebno je sukladno posebnom propisu, ishoditi posebne uvjete priključenja od strane na-dležnih službi koje tim cestama upravljaju.

(3) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj ulica različitog značaja, prilaz s te čestice na javnu prometnu površinu obavezno se ostvaruje preko ulice nižeg značaja.

(4) U slučajevima već izgrađenih građevnih česti-ca koje nemaju osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu, a isti se ne može ishoditi, omo-gućuje se ishođenje uvjeta uređenja prostora za rekon-strukciju postojećih ili izgradnju zamjenskih građevi-na temeljem

već utvrđene služnosti za prilaz na građevnu čes-ticu.

2.0.6. Komunalno opremanje građevina

Članak 38.(1) U higijenskom i tehničkom smislu građevina u

kojoj ljudi borave i rade mora zadovoljiti važeće stan-darde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.

(2) Ako postoji vodovodna mreža i ako za to posto-je tehnički uvjeti, građevina iz stavka 1. ovoga članka se obvezatno mora priključiti na vodovod, a u drugim slučajevima opskrba pitkom vodom se rješava na higijenski način prema mjesnim prilikama i sanitarno - tehničkim uvjetima.

(3) Do realizacije sustava javne odvodnje otpadnih voda naselja moguća je realizacija pojedinačnih ob-jekata do 10 ES sa prihvatom fekalnih otpadnih voda u vodonepropusnim sabirnim jamama i organizacijom prijevoza prikupljenih fekalija u sustav odvodnje gra-da Skradina. Za veće građevine neophodna je gradnja vlastitih uređaja za biološko pročišćavanje fekalnih otpadnih voda prije upuštanja istih u teren putem upo-jnih bunara na samoj parceli građevine.

(4) Tehnološke otpadne vode ne smiju se ispuštati u podzemlje ili u sustav javne odvodnje. Iznimno, vodo-pravnim uvjetima može se dopustiti ispuštanje u sus-tav javne odvodnje i/ili poniranje prethodno obrađenih tehnoloških otpadnih voda te propisati potrebne karak-teristike efl uenta.

(5) Priključivanje građevina na komunalne i in-frastrukturne mreže (telekomunikacije, plinoopskrba, elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja otpadnih i ob-orinskih voda) obavlja se na način i uz uvjete propisane od nadležnih službi, odnosno posebnim propisima.

2.1. Građevine od važnosti za državu i županiju

Članak 39.(1) Obzirom na značenje i ulogu Plana i mjeri-

lo kartografskih prikaza, uvjeti za uređenje prostora

građevina od važnosti za Državu i Županiju utvrđuju se kao plansko usmjeravajući uvjeti ukoliko ostalim odredbama Plana nisu dane detaljnije propozicije za utvrđivanje tih uvjeta.

(2) Prostori građevina iz prethodnog stavka određuju se koridorom, trasom, lokacijom i ostalim kriterijima Plana sadržanim kako u tekstualnom, tako i u grafi čkom dijelu.

Članak 40.Temeljem posebnih propisa, odnosno Prostornim

planom Županije utvrđeni su zahvati u prostoru (grad-nja novih ili rekonstrukcija postojećih građevina) od važnosti za Državu i Županiju, na području obuhvata Plana za koje uvjete uređenja izdaje ili na njih daje suglasnost nadležno ministarstvo.

2.1.1. Zahvati u prostoru od važnosti za Državu

Članak 41.Zahvati u prostoru od važnosti za Državu su:1) Cestovne građevine s pripadajućim građevinama

i uređajima:- autocesta s pripadajućim pratećim građevinama i

uređajima (benzinske postaje i dr.),- ostale državne ceste s pripadajućim pratećim

građevinama i uređajima (benzinske postaje i dr.),- na postojećoj cesti Drniš-Đevrske (Ž6246) plan-

irana je izgradnja nove dionice ceste i mosta preko ri-jeke Krke (trasa je načelno postavljena i zahtjeva dal-jnja istraživanja uzimajući u obzir osjetljivost prostora NP Krka),

- održavanje, uređenje i rekonstrukcija postojećih državnih cesta,

2) Energetske građevine s pripadajućim građevina-ma, uređajima i instalacijama – prijenosni sustavi:

- hidroelektrane HE Jaruga, HE Roški slap,- dalekovod 110 kV TS Benkovac – TS Bilice -

postojeći,- TS 110/10(20) kV Gračac– planirana (TS je nuž-

no planirati radi realizacije zone ugostiteljsko turis-tičke i sportsko-rekreacijske namjene),

- magistralni plinovod Gospić (Zadar) – Šibenik (Knin) - Split.

3) Vodne građevine:- građevine za melioracijsku odvodnju polje Mor-

polača-Trolokve,- građevine za melioracijsko navodnjavanje kapac-

iteta površine 500 ha i više.4) Građevine na zaštićenom području o sve

građevine u NP Krka za koje se izdaje građevna doz-vola prema posebnom zakonu osim obiteljske kuće.

5) Sportske građevine:- golf igralište Rgt - sa zgradama za turistički sm-

ještaj tipa T2, – lokacija uz Prukljansko jezero,- sportski i rekreacijski centri veći od 5 ha.6) Proizvodne građevine:- građevine za proizvodnju obojenih metala, ne-

metalnih minerala, cementa, stakla, keramike, celu-loze, papira, tekstila i kože.

7) Ugostiteljske i turističke građevine:- ugostiteljsko-turistička cjelina površine 5 ha i

više, odnosno za 1000 gostiju i više – lokacija uz Pruk-ljansko jezero

8) Ostale građevine:- građevine u funkciji posjećivanja NP Krka,- trgovački centar površine 5 ha i više.

2.1.2. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju

Članak 42.Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju su:1) Prometne građevine s pripadajućim građevina-

ma i uređajima:- postojeće županijske ceste, na kojima je moguće

održavanje i rekonstrukcija radi poboljšanja tehničkih elemenata, manje korekcije trase radi poboljšanja teh-ničkih elemenata prometnice pri čemu se to ne smatra promjenom trase,

2) Luka nautičkog turizma (180 vezova)3) Energetske građevine s pripadajućim građevina-

ma, uređajima i instalacijama prijenosni sustavi:- dalekovod 30 kV TS Crljenik - TS Lozovac - pos-

tojeći,4) Građevine plinoopskrbe:- redukcijske stanice,- plinoopskrbna mreža.5) Vodne građevine s pripadajućim građevinama i

uređajima:- regulacijske i zaštitne vodne građevine, građevine

spremanja i transporta vode.6) Ostale građevine:- građevine u zaštićenim objektima prirode i onim

predloženim za zaštitu u kategoriji posebnog rezerva-ta:

- Guduća (zoološki),- Prukljansko jezero (biološki - u istraživanju),- zahvati i građevine marikulture.7) Gospodarske zone i građevine:- izdvojena ugostiteljsko-turistička zona Prukljan u

naselju Gračac- zabavni centar – aqua park (T5).

2.2. Građevinska područja naselja

Članak 43.Uvjeti uređenja građevinskog područja naselja ra-

zlikuju se prema njegovoj dovršenosti, te namjeni i korištenju.

Članak 44.(1) Prema dovršenosti građevinsko područje nasel-

ja raščlanjeno je na izgrađeni i neizgrađeni dio.

(2) Izgrađeni dio građevinskog područja nasel-ja predviđen je za održavanje, obnovu, dovršavanje i uređenje rekonstrukcijom i sanacijom postojećih, te interpoliranom izgradnjom novih građevina.

(3) Neizgrađeni dio građevinskog područja pred-viđen je za daljnji razvoj izgradnjom novih građevi-

na i uređenjem novih prostora. Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja na kojemu je izgrađe-na osnovna infrastruktura smatra se uređenim di-jelom građevinskog područja. Unutar izgrađenog i neizgrađenog, uređenog dijela građevinskog područja zahvati u prostoru provode se direktnom provedbom ovog Plana.

(4) Neizgrađenim, uređenim dijelovima građevinskih područja također se smatraju građevins-ka područja naselja na kojima je Planom određena os prometnice kojom se omogućuje pristup do građevnih čestica a u čijem se koridoru planira smještaj ostale komunalne infrastrukture. Izdavanje akata za gradnju nije moguće prije ishođenja akata za gradnju za pro-metnicu.

(5) Smještaj prometnica načelno je određen u grafi čkom prikazu 4. Građevinska područja, a kada je to potrebno radi prilagodbe postojećem stanju izgrađenosti i konfi guraciji terena, u planovima užeg područja, odnosno u projektnoj dokumentaciji može odstupati od određene osi prometnice ukoliko se i dal-je zadržava planirana funkcija prometnog povezivanja.

Članak 45.(1) Unutar građevinskog područja naselja (izgrađe-

ni i neizgrađeni dio) određene su slijedećepovršine:1) površine za gradnju,2) negradive površine,3) površine infrastrukturnih sustava,4) ostale površine.

(2) Unutar površina za gradnju planira se smještaj zona različitih namjena: stambene, gospodarske, javne i društvene, te mješovite namjene.

(3) Negradive površine u naselju su javne ze-lene površine, zaštitne zelene površine, rekreacijske površine, vodotoci s pripadajućim zaštitnim kori-dorom u kojima se ne planira izgradnja osim pratećih sadržaja koji omogućuju korištenje ovih površina.

(4) Površine komunalnih i infrastrukturnih sustava su površine za smještaj i izgradnju sustava prometa, elektroenergetike, telekomunikacija, vodoopskrbe i odvodnje, plinofi kacije, te groblja.

(5) Ostale površine su površine za smještaj rekreacijske, sportsko-rekreacijske, te posebne

namjene.

Članak 46.Uvjeti uređenja građevinskog područja naselja pre-

ma namjeni i korištenju utvrđuju se za:1) stanovanje,2) javnu i društvenu namjenu,4) gospodarsku namjenu,5) komunalnu i prometnu infrastrukturu,6) javne i zaštitne zelene površine, šume, vodne

površine i sl.

Članak 47.(1) U zonama stambene namjene planiran je smještaj pretežito stambenih građevina individualnih i višestam-

benih građevina. Individualne građevine stambene namjene mogu biti jednoobiteljske ili višeobiteljske stambene građevine izgrađene kao: slobodno stojeće, dvojne građevine i građevine u nizu. Višestambene građevine grade se kao samostojeće, a samo iznimno, kao dovršetak postojeće gradnje, kao dvojne građevine. Unutar područja obuhvata UPU naselja Skradin uvjeti smještaja višestambenih građevina odredit će se tim planom.

(2) Uz stambene jedinice u građevinama stambene izgradnje mogu se graditi i različiti poslovni prostori tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije.

(3) Uz stambene jedinice u višestambenim građevinama mogu se graditi i različiti poslovni prostori tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, te smještajne jedinice turističke izgradnje.

(4) U tablici je prikaz obvezatnih prostornih pokazatelja za zone pretežito stambene namjene.

Tablica 1: Obvezatni prostorni pokazatelji za stambenu izgradnju

(5) U maksimalni broj nadzemnih etaža uračunavaju se sve korisne etaže (suteren, prizemlje+broj ka-tova+stambeno potkrovlje) osim podruma.

(6) Dvojne (poluugrađene) građevine ne mogu se graditi na građevinskim česticama širim od 16 m, niti površine veće od 420 m2, a građevine u nizu (ugrađene građevine) na građevinskim česticama ne širim od 10 m, niti površine veće od 300 m2.

(7) Iznimno od stavka 4. ovog članka, na području Grada Skradina omogućuje se i gradnja građevina veće visine od propisane, ali samo kada je to nužno zbog djelatnosti koje se u njima obavljaju, ali pri tome isključujući prostor zaštićenih povijesnih jezgri naselja, te kontaktnih područja spomenika kulturne i prirodne baštine.

2.2.1.1. Oblik, veličina i izgrađenost građevne čestice

Članak 48.(1) U ovisnosti o načinu izgradnje osnovnih građevina određuju se slijedeće dimenzije građevnih čestica, kig

i kis:

(2) U izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja, moguće je ovisno o strukturi gradnje odrediti i manje površine građevnih čestica, te veće koefi cijente izgrađenosti od onih propisanih u prethodnom stavku, uz uvjet da te vrijednosti ne odstupaju od propisanih za više od 20%.

(3) Građevna čestica može se iznimno formirati tako da se katastarskoj čestici, koja površinom većom od polovice ulazi u građevinsko područje, može priključiti njen preostali dio ili dio potreban za formiranje građevne čestice, s time da građevna čestica može imati najviše 50 m dubine.

OBVEZNI PROSTORNI

POKAZATELJI INDIVIDUALNA STAMBENA

IZGRADNJA

INDIVIDUALNA STAMBENA IZGRADNJA

Naselje Skradin

VIŠESTAMBENA IZGRADNJA

Po+Pr+1+Pk 8,0 m

Po+Pr+2 10,0

Po+Pr+2 10,5 m

E - maksimalni broj etaža, a Vmax najviša visina građevine do vijenca u metrima.

Način gradnje Najmanje dimenzije građevinske čestice

min/max kig max kis Najveća

površina građ. čestice Širina (m) Dubina

(m) Površina

(m2) OBITELJSKI - samostojeći (SS) 0,1/ prizemni 12 20 240 0,3 1,2 1.100 katni 16 25 400 0,3 - dvojni (D) 0,1/ prizemni 10 20 200 0,4 1,2 420 katni 10 25 250 0,4 - niz-skupni (S) 0,1/ prizemni 6 25 200 0,5 1,5 300 katni 6 25 150 0,5 VIŠESTAMBENI 20 0,1/0,5 1,5 1,100

(4) U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja (interpolacija) najveća dubina građevne čestice za izgradnju stambeno-poslovnih i poslovnih građevi-na iznosi 100 m.

(5) Iznimno od stavka 1. ovog članka kod izgradnje dvojnih i skupnih (niz) građevina u slučaju interpoli-ranih građevnih čestica čija je širina 8-12 m nova se građevina može graditi pod uvjetom da su veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim odredbama koje se odnose na koefi cijent izgrađenosti, najmanju udaljenost od javne površine, susjedne međe i drugih građevina.

(6) Iznimno, od stavka 1. ovoga članka, kod stam-beno-poslovnih građevina, čija tehnologija,

proizvodni proces, te potreba prometa zahtijeva-ju veću površinu, građevna čestica može biti i veće površine od propisane u stavku 1. ovoga članka, ali ne veće od 3.000 m2 s time da kig može iznositi najviše 0,3 i uz uvjet da se poštuje postojeća struktura gradnje (čl. 4. t.3. pojmovnika).

(7) Površina pomoćne građevine osim tehničkih etaža, spremnika za pitku vodu i kišnicu, vodonepro-pusnih sabirnih jama (pročistač otpadnih voda), ot-vorenih bazena do 50 m2 s pripadajućim pomoćnim prostorijama te nadstrešnica do 25 m2 uračunava se u izgrađenost i iskoristivost čestice.

Članak 49.Kada je sukladno odredbama posebnih propisa po-

trebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu višestambene građevine, ista mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, te pristup sa javne pro-metne površine.

Članak 50.U postupku mogućeg objedinjavanja građevnih

čestica kojim se ne remeti tipologija izgradnje objed-injava se i površina gradivih dijelova čestica, tako da se zadržavaju samo propisane udaljenosti prema sus-jednim česticama. Dužina uličnog pročelja na objedin-jenoj građevnoj čestici ne smije biti veća od dvostruko uobičajene tipološke izgradnje.

2.2.1.2. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 51.(1) Na jednoj građevnoj čestici omogućuje se sm-

ještaj jedne stambene građevine, te uz nju pomoćnih i gospodarskih građevina koje s njom čine arhitektons-ko-funkcionalnu cjelinu.

(2) Obiteljske građevine moguće je izgraditi na sa-mostojeći (SS), dvojni (D) ili skupni (S) način - niz, a višestambene građevine na samostojeći način (SS), a samo iznimno kao dovršetak postojeće gradnje kao dvojne građevine.

(3) Stambene građevine se postavljaju na građevni pravac, a pomoćne po dubini građevne čestice, osim ako to ne onemogućava nagib terena.

(4) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca u neizgrađenim dijelovima naselja ne može biti manja od 5,0 m.

(5) Udaljenost građevine od ruba građevinske čestice ne može biti manja od 3,0 m. Iznimno se u izgrađenim dijelovima može dozvoliti rekonstrukcija, kao i zamjena postojećih građevina, zadržavajući pos-tojeće uvjete gradnje na čestici u pogledu udaljenosti od granica čestice, pri čemu se na dijelovima građevine udaljenim manje od 2,0 metra ne mogu izvoditi otvori.

Članak 52.(1) Pomoćne građevine mogu se graditi:1) prislonjene uz osnovnu građevinu na poluu-

građeni način,2) odvojeno od osnovne građevine kao samosto-

jeće građevine ili na zajedničkoj međi, kao dvojne građevine uz slijedeće uvjete:

- da se prema susjednoj građevnoj čestici izgradi vatrootporni zid,

- da se u zidu prema susjednoj čestici ne grade ot-vori,

- da se odvod krovne vode i snijega riješi na pri-padajuću građevnu česticu.

(2) Pomoćna građevina - garaža može se izgraditi na regulacijskom pravcu pod slijedećim uvjetima:

1) da je građevna čestica na strmom terenu, te da ne postoji mogućnost izgradnje garaže u njenoj dubini i

2) da je preglednost na tom dijelu takva da ko-rištenje takve garaže ne ugrožava javni promet ili da posebnim propisom nije drugačije određeno.

2.2.1.3. Oblikovanje i veličina građevina

Članak 53.(1) Propisuju se slijedeće najveće dozvoljene

etažne visine (E) stambenih građevina ovisno o sm-ještaju i načinu gradnje uz mogućnost izvedbe podru-ma sukladno članku 47.

(2) Najmanja dozvoljena visina stambene građevine je prizemna (E=Pr).

Članak 54.(1) Najveća etažna visina gospodarskih i pomoćnih

građevina je prizemna (E=Pr), visine vijenca najviše 3,0 m.

(2) Visina građevina iz prethodnog stavka mora biti usklađena sa osnovnom građevinom s kojom se nalazi na istoj građevnoj čestici i čini funkcionalnu cjelinu, tj. ne smije ju nadvisiti. Iznimno od prethodno navede-nog visina vijenca spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda može iznositi najviše 5,0 m (a za silos za stočnu hranu i više).

Članak 55.(1) Dužina zajedničkog pročelja skupnih građevina

- niza, te pročelja višestambene građevine može iznos-iti najviše 30 m.

(2) Dužina pročelja građevine individualne stam-bene izgradnje izgrađene na samostojeći način i dužina zajedničkog pročelja građevina individualne obiteljske izgradnje izgrađenih na dvojni način može iznositi najviše 30 m.

(3) Krovišta osnovnih građevina se izvode kao kosa (nagiba 22°-30°) ili ravna, s max istakom strehe do 30 cm, kod kosih krovišta pokrov crijep. Izuzetno se kod rekonstrukcije krovišta u postojećim gabariti-ma dozvoljava zadržavanje većih postojećih nagiba i drugih pokrova.

(4) Krovišta pomoćnih građevina izvode se kao i krovišta osnovnih građevina.

2.2.1.4. Uređenje ograda i građevne čestice

Članak 56.(1) Ulična ograda podiže se iza regulacijskog prav-

ca u odnosu na javnu prometnu površinu.Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko

područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste defi nirana je člankom 24.

2.2.1.5. Ograde i parterno uređenje

Članak 57.(1) Ograda se može podizati prema ulici i na međi

prema susjednim česticama najveće visine 1,20 m.

(2) Iznimno, ograde mogu biti više od 1,20 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina ko-rištenja ili stvaranja urbane slike ulice.

(3) Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 100 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providno, izvedeno od drve-ta, pocinčane žice i drugih materijala sličnih karakter-istika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.

(4) Visina ograda između građevnih čestica ne može biti veća od 2,0 m, mjerena od kote konačno zaravnatog terena.

2.2.2. Smještaj gospodarskih djelatnosti

2.2.2.1 Smještaj gospodarskih djelatnosti u područ-jima naselja

Članak 58.(1) U područjima naselja (građevinska područja

naselja) mogu se planirati gospodarski sadržaji koji svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguran-

jem osnovnih priključaka na komunalnu i prometnu infrastrukturu omogućuju normalno funkcioniranje gospodarskog sadržaja bez štetnog utjecaja na okoliš i normalno funkcioniranje naselja. Gospodarski sa-držaji moraju zadovoljavati uvjete koji su propisani za građevine namjene koja je pretežita u tom području.

(2) Pod gospodarskim djelatnostima unutar građevinskog područja naselja podrazumijevaju se:

1) proizvodno-poslovne,2) ugostiteljsko-turističke i3) poljoprivredne djelatnosti.

2.2.2.1.1. Proizvodno-poslovne djelatnosti

Članak 59.(1) Proizvodno-poslovnim djelatnostima čiji je

smještaj dopušten ovim Planom unutar građevinskih područja naselja podrazumijevaju se neopasne djelat-nosti kojima se obavljaju uslužne (intelektualne, ban-karske, poštanske, ugostiteljske, turističke, servisne /servis bijele tehnike, informatičke opreme i sl./ i druge usluge), trgovačke, komunalno-servisne i proizvodne djelatnosti (zanatska proizvodnja) kod kojih se ne javl-jaju: buka, zagađenje zraka, vode i tla, te ostali štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš.

(2) Ovim Planom ne dopušta se smještaj unutar građevinskih područja naselja potencijalno opas-nih djelatnosti po ljudsko zdravlje i okoliš kojima se obavljaju uslužne (servis automobila i sl.), trgovačke (prodaja građevinskog materijala i sl.), komunalno servisne i proizvodne djelatnosti (zanatska proizvodn-ja - limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, i sl.). Te se djelatnosti smještaju u proizvodno poslovnoj zoni Piramatovci ili mješovitoj Ićevo. Ovim Planom ne dopušta se smještaj unutar građevinskih područja naselja potencijalno opasnih djelatnosti po ljudsko zdravlje i okoliš kojima se obavljaju proizvodne djelat-nosti (betonara, asfaltna baza, i slična proizvodnja ili prerada vezana uz baznu kemijsku ili prerađivačku in-dustriju s intenzivnim emisijama u zrak i okoliš).

Članak 60.(1) Obavljanje proizvodno-poslovnih djelatnosti

omogućuje se u proizvodnoj ili poslovnoj građevini i to:

1) na zasebnoj građevnoj čestici,2) uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici stam-

bene ili stambeno-poslovne građevine.

(2) Obavljanje proizvodno-poslovnih neopasnih djelatnosti omogućuje se u pravilu i u prizemnoj i po-drumskoj etaži stambeno-poslovne građevine ukoliko za to postoje tehnički uvjeti.

(3) Za obavljanje neopasnih proizvodno-poslovnih djelatnosti mogu se prenamjenom koristiti i prostori ili građevine koje ranije nisu bili namijenjene za tu djelatnost u cijelom ili dijelu stambenog, pomoćnog ili gospodarskog prostora.

Članak 61.(1) Proizvodna ili poslovna građevina u kojoj se

obavljaju neopasne djelatnosti, a koja se gradi na istoj građevnoj čestici sa stambenom građevinom po mo-gućnosti se smješta po dubini građevne čestice iza os-novne građevine na način da je:

1) prislonjena uz osnovnu građevinu na poluu-građeni način,

2) odvojena od osnovne građevine,3) na zajedničkoj međi, kao dvojna građevina uz

uvjet da je zid prema susjednoj građevnoj čestici izve-den od vatrootpornog materijala, tako da s osnovnom građevinom čini arhitektonsko-funkcionalnu cjelinu.

(2) Visina građevina iz stavka 1. ovoga članka mora biti usklađena sa osnovnom građevinom s kojom se nalazi na istoj građevnoj čestici i čini funkcionalnu cjelinu, tj. ne smije ju nadvisiti.

(3) Visina vijenca proizvodne ili poslovne građevine koja se gradi na građevnoj čestici zajedno sa stambenom građevinom može iznositi najviše 7,0 m.

Članak 62.(1) Smještaj proizvodne ili poslovne građevine na

zasebnoj građevnoj čestici treba biti tako koncipiran da:

1) najmanja veličina građevne čestice iznosi 600 m2,

2) najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora iznositi najmanje 1/2 zabatne visine građevine, ali ne manje od 6,0 m,

3) je najveća dozvoljena etažna visina Vmax građevina jednaka najvećoj dozvoljenoj etažnoj visini koja je propisana za građevine namjene koja je preteži-ta u tom području, ali visine (V) ne više od 7,0 m osim u slučaju zahtjeva tehnologije,

4) najmanja etažna visina bude prizemna (E=Pr),5) najveći ukupni koefi cijent izgrađenosti

građevne čestice (kig) iznosi 0,4, a najmanji 0,1,6) vrsta pokrova - za kosi krov crijep,7) ograda građevne čestice može biti najveće

visine 2,5 m s time da neprovidno podnožje ograde ne može biti više od 1,0 m.

8) građevna čestica mora imati osigurane komu-nalne priključke (vodoopskrba, energetska opskrba),

9) do izgradnje sustava odvodnje u naselju, na građevnoj čestici mora se izvesti nepropusna sabirna jama, a može se izvesti sustav pročišćavanja voda suk-ladno posebnim propisima,

10) su parkirališne potrebe zadovoljene na građevnoj čestici,

11) najmanje 20% površine zone i građevne čes-tice treba biti uređeno kao parkovno zelenilo.

(2) Smještaj proizvodne građevine na zasebnoj građevnoj čestici treba biti tako koncipiran da, ukoliko graniči sa građevinskom česticom na kojoj se nalazi negospodarska namjena, osigura uz tu česticu tampon zelenila najmanje širine od 5,0 m.

(3) Ukoliko je propisana obveza izrade detaljnijeg

plana istim se mogu propisati strožiji elementi zahvata od onih iz stavka 1. ovog članka.

Članak 63.Ovim Planom omogućava se gradnja građevi-

na i uređaja, sukladno posebnim propisima, u svrhu plinofi kacije naselja.

2.2.2.1.2. Ugostiteljsko-turističke djelatnosti

Članak 64.(1) Ugostiteljsko-turističkim djelatnostima un-

utar građevinskih područja naselja podrazumijevaju se prvenstveno usluge pružanja smještaja u turističko ugostiteljskim građevinama čije su vrste, kategorije i standardi utvrđeni posebnim propisima.

(2) Obavljanje ugostiteljsko-turističke djelatno-sti omogućuje se u stambeno-poslovnoj građevini ili poslovnoj građevini i to:

1) na zasebnoj građevnoj čestici,2) uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici stam-

bene ili stambeno-poslovne građevine.

(3) Smještaj ugostiteljsko-turističke građevine na zasebnoj građevnoj čestici treba biti tako koncipiran da:

1) najmanja veličina građevne čestice iznosi 600 m2,

2) najmanja udaljenost građevine od susjed-nih čestica mora iznositi najmanje 1/2 zabatne visine građevine, ali ne manje od 5,0 m, ukoliko se radi o samostojećoj građevini.

3) je najveća dozvoljena etažna visina (E) građevina jednaka najvećoj dozvoljenoj etažnoj visini koja je propisana za građevine namjene koja je preteži-ta u tom području,

4) najmanja etažna visina bude prizemna (E=Pr),5) najveći ukupni koefi cijent izgrađenosti

građevne čestice (kig) iznosi 0,3, a najmanji 0,1,6) vrsta pokrova - za kosi krov crijep,7) ograda građevne čestice mora biti suklad-

na odredbama za ograde građevina namjene koja je pretežita u tom području,

9) do izgradnje sustava odvodnje u naselju, na građevnoj čestici mora se izvesti nepropusna sabirna jama, a može se izvesti sustav pročišćavanja voda suk-ladno posebnim propisima.

(4) Smještaj ugostiteljsko-turističke građevine tipa autokamp/kamp na zasebnoj građevnoj čestici treba biti tako koncipiran da:

1. najmanja veličina građevne čestice iznosi 600 m2, najveća 2000 m2;

2. kapacitet se određuje na način da se za svaku smještajnu jedinicu (3 kreveta) mora osigurati najman-ja površina čestice od 100 m2 za smještaj u šatoru i 200 m2 za mobil home; u površinu se ne uračunavaju zajednički prostori, površine za prometnice i parking;

2. najmanja udaljenost građevine i smještajnih jedinica od susjednih čestica i regulacijskog pravca mora iznositi najmanje 5,0 m;

3. najveća dozvoljena etažna visina (E) građevina u kojoj se smještavaju zajednički sadržaji (uprava, san-itarije, spremišta i sl) je (E=Pr);

5. najveći ukupni koefi cijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,1; najveći ukupni koefi cijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 0,1;

6. ograda građevne čestice mora biti sukladna odredbama za ograde građevina namjene koja je pretežita u tom području;

7. građevna čestica mora imati osigurane komunalne priključke (vodoopskrba, energetska opskrba); 8. do izgradnje sustava odvodnje u naselju, na građevnoj čestici mora se izvesti nepropusna sabirna jama,

a može se izvesti uređaj za pročišćavanje voda sukladno posebnim propisima.

(5) Za građevine ugostiteljsko-turističke djelatnosti unutar naselja Skradin elementi zahvata propisuju se urbanističkim planom uređenja naselja Skradin.

2.2.2.1.3. Poljoprivredne djelatnosti

Članak 65.(1) Pod poljoprivrednim djelatnostima podrazumijevaju se djelatnosti skladištenja poljoprivrednih proizvoda,

te djelatnosti uzgoja domaćih životinja za vlastite potrebe i potrebe tržišta.

(2) Obavljanje poljoprivrednih djelatnosti omogućuje se u gospodarskim građevinama:1) bez izvora zagađenja: sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, sušare, pčelinjaci i sl. (iz čl.

4. t. 5. podt. 1.)2) s potencijalnim izvorima zagađenja: staje, kokošinjci, kunićnjaci i sl. (iz čl. 4. t. 5. podt. 2.)

Članak 66.Gospodarske građevine s potencijalnim izvorima zagađenja su građevine za potrebe uobičajenog uzgoja i tova

životinja. Najveći broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može dozvoliti izgradnja takve gospodarske građevine iznosi 3 uvjetna grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg (krava, stelna junica) i obilježava koefi cijentom 1. Sve vrste životinja svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koefi cijenata:

Članak 67.(1) Omogućuje se smještaj gospodarske građevine uz stambenu građevinu, na istoj građevnoj čestici u pravilu

po dubini građevne čestice iza osnovne građevine na način da je:1) prislonjena uz osnovnu građevinu na poluugrađeni način,2) odvojena od osnovne građevine,

vrsta životinje koeficijent najveći broj životinja - krave, stelne junice 1,00 3 - bikovi 1,50 2 - volovi 1,20 2 - junad 1-2 godine 0,70 4 - junad 6-12 mjeseci 0,50 6 - telad 0,25 12 - krmača + prasad 0,55 5 - tovne svinje (preko 6 mjeseci) 0,25 12 - mlade svinje (2-6 mjeseci) 0,13 23 - teški konji 1,20 2 - srednje teški konji 1,00 3 - laki konji 0,80 4 - ždrebad 0,75 4 - ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 30 - janjad i jarad 0,05 60 - tovna perad (prosječne težine 1,5 kg) 0,003 1.000 - tovna perad (prosječne težine veće od 1,5 kg) 0,006 500 - kokoši nesilice konzumnih jaja(prosječne težine 2,0 kg) 0,004 7 50 - kokoši nesilice (prosječne težine veće od 2,0 kg) 0,008 375 - nojevi 0,25 12 - sitni glodavci 0,01 300

3) na zajedničkoj međi, kao dvojna građevina uz uvjet da je zid prema susjednoj građevnoj čestici izve-den od vatrootpornog materijala.

(2) Odredbe podstavka 1. i 3. prethodnog stavka ne odnose se na:

1) gospodarske građevine s potencijalnim iz-vorima zagađenja,

2) gnojišta,3) gospodarske građevine izgrađene od vatro-

neotpornih materijala i • 4) gospodarske građevine u kojima se sprema sijeno i slama.

Članak 68.(1) Udaljenost gospodarskih građevina s potenci-

jalnim izvorima zagađenja i gnojišta od:1) regulacijskog pravca iznosi najmanje 20,0 m,2) susjedne međe iznosi najmanje 3,0 m,3) građevina u kojima ljudi borave i rade iznosi

najmanje 12,0 m, a u postojećim dvorištima, gdje se to ne može postići 10,0 m, kod zamjene stare gospo-darske građevine novom,

4) građevina za opskrbu vodom iznosi najmanje 30,0 m.

(2) Izuzetno, udaljenost gospodarskih građevina s potencijalnim izvorima zagađenja i gnojišta od sus-jedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnos-no građevina s izvorima zagađenja ili ukoliko se radi o rekonstrukciji postojeće gospodarske građevine ili izgradnji zamjenske.

Članak 69.Udaljenost gospodarskih građevina izgrađenih od

vatroneotpornih materijala (drvena građa) ili u kojima se sprema sijeno i slama od susjedne međe i susjednih građevina iznosi najmanje 5,0 m.

Članak 70.(1) Pčelar je dužan postaviti pčelinjak tako da pčele

ne smetaju najbližim susjedima, prolaznicima, stoci i javnom prometu.

(2) Nije dozvoljeno postaviti pčelinjak u blizini au-toceste, brze ceste, željezničke pruge, letišta, građevi-na i površina za rekreaciju.

(3) Pčelinjak do 10 pčelinjih zajednica kojem je izletna strana okrenuta prema tuđem zemljištu ili jav-nom putu mora biti udaljen od međe tuđeg zemljišta odnosno ruba puta najmanje 10 metara. Kod pčelinja-ka koji ima 11-20 pčelinjih zajednica ova udaljenost treba biti najmanje 20 metara. Ako u pčelinjaku ima više od 20 pčelinjih zajednica udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta mora biti najmanje 50 me-tara, a do međe tuđeg zemljišta najmanje 20 metara.

(4) Nije dozvoljeno pčelinjak smještati u blizini gospodarskih građevina za preradu voća, staja i gno-jnica.

(5) Proizvodni pogoni koji se bave preradom voća, grožđa i drugih sličnih proizvoda, kad su u stanju štet-nom za zdravlje pčela (vrenje i slično) moraju upo-trijebljenu onečišćenu ambalažu držati u zatvorenim prostorijama ili je na drugi način učiniti nedostupnim pčelama.

Članak 71.Kod određivanja udaljenosti ostalih gospodarskih

građevina primjenjuju se udaljenosti propisane za stambene građevine.

Članak 72.(1) Najveća etažna visina gospodarskih građevina

može biti prizemna E=Pr, max visine vijenca 4,0 m.

(2) Visina građevina iz prethodnog stavka mora biti usklađena sa osnovnom građevinom s kojom se nalazi na istoj građevnoj čestici i čini funkcionalnu cjelinu, tj. ne smije ju nadvisiti.

(3) Krovišta gospodarskih građevina u pravilu tre-ba izvesti kao kosa jednostrešna ili dvostrešna nagiba do 45°.

Članak 73.Dno i stjenke gnojišta do visine 1,0 m od razine

terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sva otpadna tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame i silose za osoku i ne smije se razli-jevati po okolnom terenu.

2.2.3. Smještaj društvenih djelatnosti

Članak 74.Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju se:1) javne (upravna, pravosudna, udruge građana,

političke stranke i druge javne organizacije, socijalna, zdravstvena, odgojno-obrazovna, kulturna, vjerska) i

2) sportsko rekreacijske djelatnosti.

2.2.3.1. Javne djelatnosti

Članak 75.(1) Obavljanje javnih djelatnosti omogućuje se

u prostorima (unutar građevina drugih namjena) i građevinama javne i društvene namjene.

(2) Vrsta i broj građevina javnih društvenih djelat-nosti odredit će se mrežom građevina za svaku djelat-nost na osnovi posebnih propisa i standarda.

Članak 76.(1) Na jednoj građevnoj čestici moguće je smjestiti

jednu građevinu javnih djelatnosti, a uz nju pomoćne građevine iz članka 4. točka 6. pod uvjetima iz članka 51.- 54. s time da izgradnja treba biti tako koncipirana da:

1) najmanja udaljenost građevine od susjednih čes-tica mora biti veća ili jednaka njezinoj visini, ali ne manja od 3,0 m,

2) najveća etažna visina građevina iznosi prizemlje i kat (E=Pr+1) uz mogućnost izgradnje podruma, odnosno 8,0 m do vijenca građevine (iznimno, visine dijelova građevina-zvonici, dimnjaci kotlovnica, dvorane, mogu biti veće od propisanog),

3) građevina ili građevna čestica ima osiguran pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 3,0 m,

4) Koefi cijent izgrađenosti građevnih čestica za izgradnju građevina iz članka 74. toč. 1. osim za odgoj i obrazovanje građenih na:

- slobodnostojeći način ne može biti veći od 0,6, te- ugrađeni način ne može biti veći od 0,8,5) najmanje 25% od ukupne površine građevne čestice namijenjene izgradnji građevinama odgojne i obra-

zovne, te zdravstvene i socijalne djelatnosti mora biti uređeno kao parkovno zelenilo,6) se pri projektiranju primjenjuju slijedeći normativi:

(2) Ako se građevine odgojne i obrazovne djelatnosti grade sjeverno od postojeće građevine, njihova udal-jenost od te građevine mora iznositi najmanje tri njezine visine, odnosno ako se ispred navedenih građevina gradi nova građevina, njena udaljenost prema jugu od navedenih javnih sadržaja ne može biti manja od tri visine.

Članak 77.Površina građevne čestice postojećih građevina javnih djelatnosti utvrđuje se shodno potrebama tih građevi-

na i u pravilu obuhvaća zemljište ispod građevina i zemljište potrebno za redovitu uporabu građevina sukladno Zakonu.

2.2.3.2. Sportsko rekreacijske djelatnosti

Članak 78.Obavljanje sportsko rekreacijskih djelatnosti unutar građevinskog područja naselja omogućuje se: 1) na površinama i u građevinama sportsko rekreacijske namjene smještenim na zasebnim građevnim čes-

ticama ili na građevnoj čestici uz osnovnu stambenu ili poslovnu građevinu za obavljanje neopasnih djelatnosti,2) uz građevine javne i društvene, te poslovne, stambeno-poslovne namjene.

Članak 79.(1) Pod građevinama i površinama sportsko rekreacijske namjene unutar građevinskih područja naselja po-

drazumijevaju se:1) sportska otvorena igrališta (trim staza, mini golf, stolni tenis, boćalište, viseća kuglana, igrališta za no-

gomet, košarku, badminton, odbojka, odbojka na pijesku i sl.),2) standardni tenis teren,3) bazen, sportska građevina (dvorana, kuglana i dr.)4) uređene plaže (kopneni i morski dio).

(2) Uvjeti smještaja sportsko rekreacijskih građevina, igrališta i površina unutar površine naselja koncipirani su tako da:

1) etažna visina sportsko rekreacijskih građevina može iznositi najviše dvije nadzemne etaže (E=Pr+1) uz mogućnost izvedbe podruma, a etažna visina pratećih i pomoćnih građevina najviše jednu nadzemnu etažu (E=Pr),

2) najveći ukupni koefi cijent izgrađenosti zone (kig) iznosi 0,3,3) otvorena sportska igrališta (koja nisu travnata) čine zajedno s izgrađenom površinom pod građevinama

najviše 60% površine građevne čestice,4) vrsta pokrova i oblik krova budu u skladu s namjenom i funkcijom građevine te okolne gradnje, 5) udaljenost građevina od regulacijskog pravca uz javnu cestu može iznositi najmanje 5,0 m, a prema

ostalim površinama 3,0 m,

Sadržaj min.BRP (m2) površina građevne čestice Predškolska ustanova 3 m2/djetetu 10-20 m2/djetetu Osnovna / srednja škola 5 / 6,5 m2/učeniku 30-50 m2/učeniku Đački dom 15 m m2/učeniku 25-30 m2/učeniku Centar za socijalni rad - 25-30 m2/korisniku Dom za djecu i omladinu 20-30 m2/djetetu - Dom za stare 15 m2/korisniku - Dom umirovljenika 38-42 m2/korisniku 50 m2/korisniku Dom zdravlja 15 m2/stanovniku - Ambulanta 0,04 m2/stanovniku -

6) ograda igrališta, građevne čestice ili centra bude visine potrebne za zaštitu okolnog prostora suk-ladno posebnim propisima u ovisnosti o sportskim ak-tivnostima, s time da neprovidno kameno ili betonsko podnožje ograde ne može biti više od 1,0 m.

7) građevna čestica ili centar mora imati osigu-ran pristup na javnu prometnu površinu najmanje šir-ine kolnika od 5,5 m,

8) građevna čestica ili centar mora imati osigu-rane komunalne priključke (vodoopskrba, energetska opskrba),

9) do izgradnje sustava odvodnje u naselju, na građevnoj čestici mora se izvesti nepropusna sabirna jama.

(3) Visina sportske dvorane ili stadiona ne može biti viša od 12,0 m.

(4) Uređena morska plaža je nadzirana i pristupač-na svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretan-ju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane. Unutar područja plaža određenih ovim Planom u svrhu uređenja prostora plaže moguća je promjena postojeće obalne crte.

(5) Uređena plaža za područje naselja Skradin plan-irana je unutar obuhvata urbanističkog plana uređenja grada Skradina kojim će biti detaljno određena tako da se zadovolje slijedeći kriteriji:

1) 2 m2 kopnenog područja uređene plaže po ko-risniku građevinskog područja naselja,

2) 6 m2 kopnenog područja uređene plaže po ko-risniku zone ugostiteljsko turističke namjene.

(6) U građevnim područjima u kojima su planirane uređene morske plaže obavezno se mora planirati mo-gućnost javnog dužobalnog prolaza i pripadajući mor-ski dio minimalne širine 100 m od obalne crte

2.2.4. Uređenje zelenih površina

Članak 80.(1) Pod zelenim površinama unutar građevinskog

područja naselja podrazumijevaju se slijedeće “negra-dive” površine javne namjene:

1) javni parkovi (javne hortikulturno uređene površine) i

2) zaštitne zelene površine.

(2) Zelene površine namijenjene su prvenstve-no odmoru i rekreaciji stanovništva, odnosno zaštiti okoliša kao tampon zone kako između pojedinih di-jelova građevinskog područja naselja, tako i između građevinskog područja naselja i površina drugih nam-jena u kojima se obavljaju djelatnosti potencijalno opasne po okoliš i ljudsko zdravlje (zaštita od buke i sl.).

Članak 81.(1) U sklopu zelenih površina omogućuje se sm-

ještaj:1) infrastrukturnih građevina,2) javnih parkirališnih površina,3) pješačkih i biciklističkih staza,4) dječjih igrališta,5) višenamjenskih parkovnih građevina (pavil-

joni),6) građevina javnih sanitarija,7) građevina za potrebe zaštite od elementarnih

nepogoda i ratnih opasnosti (zakloni i skloništa), te 8) manjih ugostiteljskih, trgovačkih, uslužnih i

drugih sličnih montažnih građevina - kioska.

(2) Unutar javnog parka nije dozvoljen smještaj objekata i građevina iz točke 2. i 8. prethodnog stavka ovog članka.

(3) BRP građevina ne smije prelaziti 10% površine javne parkovne površine, odnosno ukupna BRP građevina (paviljoni, javne sanitarije) može iznositi najviše 100 m2.

2.3. Građevinska područja u izdvojenim zonama

Članak 82.(1) Građevinska područja izvan naselja su:1) proizvodne i poslovne namjene (I/K) – Pirama-

tovci-Krković,2) ugostiteljsko-turističke namjene (T1, T2) –

Prukljan i zabavni centar- aqua park (T5),3) sportsko-rekreacijske namjene (R6-sportsko

rekreacijski centar) – Dubravice i Dubravice Prispo,4) groblja.

(2) U svrhu usklađenja Plana sa člankom 43. Zako-na o prostornom uređenju (NN 153/13 i 65/17), pono-vo se utvrđuju do sada utvrđena izdvojena građevins-ka područja za koja nije donesen urbanistički plan uređenja čije je donošenje obvezno prema Zakonu o prostornom uređenju ili nije izgrađena osnovna infra-struktura.

(3) Građevinska područja iz stavka (1) ovog član-ka razgraničena su na izgrađeni i neizgrađeni dio. Neizgrađeni dio razgraničen je na uređeni i neuređeni dio. Za neuređeni dio građevinskih područja određena je obveza izrade urbanističkog plana uređenja.

Članak 83.(1) Pod izgrađenim strukturama van naselja podra-

zumijevaju se i područja postojećih groblja (+) koja se uređuju sukladno posebnom propisu i za koja su određena građevinska područja izdvojene namjene.

(2) Etažna visina građevina može iznositi najviše jednu nadzemnu etažu (E=Pr) uz mogućnost izvedbe podruma. Najveća dozvoljena visina građevine je 5,0 metara.

(3) Smještaj građevina određen je na način da građevina mora biti udaljena najmanje 3,0 m od granice građevinske čestice na kojoj se gradi.

2.3.1. Građevinsko područje proizvodne i poslovne namjene

Članak 84.Ovim Planom određeno je izdvojeno građevinsko

područje:• mješovite zone proizvodne/poslovne namjene Pi-

ramatovci-Krković (I/K), u kojoj se primjenjuju uvjeti iz: članka 86., 87. i 88.

Članak 85.(1) Pod proizvodnim djelatnostima unutar

građevinskih područja u izdvojenim zonamapodrazumijevaju se industrijska i zanatska proiz-

vodnja.

(2) Industrijska proizvodnja je proizvodna djelat-nost u kojoj se proizvodni proces obavlja unutar proiz-vodnog kompleksa ili proizvodne građevine na građev-noj čestici isključivo unutar izdvojenog građevinskog područja.

(3) Zanatska proizvodnja (malo i srednje po-duzetništvo) je proizvodna djelatnost u kojoj se

proizvodni proces obavlja unutar izdvojenog građevinskog područja.

(4) Proizvodni kompleks je skup proizvodnih, skladišnih, upravnih i drugih pratećih i pomoćnih građevina, te vanjskih površina u svrhu obavljanja proizvodne djelatnosti.

(5) Pod pratećim građevinama iz prethodnog stav-ka podrazumijevaju se građevine ili prostori trgovačke i ugostiteljske djelatnosti za pripremu i posluživan-je hrane i pića BRP do najviše 10% od ukupne BRP proizvodnog kompleksa ili proizvodne građevine, a pod pomoćnim građevinama građevine iz članka 4. točka 6. pod uvjetima iz članka 51.- 54.

(6) Ovim Planom ne dopušta se smještaj unutar građevinskih područja potencijalno opasnih djelat-nosti po ljudsko zdravlje i okoliš kojima se obavljaju proizvodne djelatnosti (betonara, asfaltna baza, i slič-na proizvodnja ili prerada vezana uz baznu kemijsku ili prerađivačku industriju s intenzivnim emisijama u zrak i okoliš).

Članak 86.Uvjeti smještaja proizvodnih kompleksa i proiz-

vodnih građevina industrijske namjene (I1) unutar izdvojenog građevinskog područja koncipirani su tako da:

1) najmanja veličina građevne čestice iznosi 0,2 ha,

2) najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora iznositi najmanje 1/2 zabatne visine građevine, ali ne manje od 6,0 m,

3) visina građevina (Vmax) može iznositi na-jviše 10,0 m,

4) etažna visina građevina može iznositi najviše dvije nadzemne etaže (E=Pr+1) uz mogućnost izvedbe podruma, a najmanje da bude prizemna (E=Pr),

5) najveći ukupni koefi cijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,4, a najmanji 0,1,

6) vrsta pokrova i oblik krova budu u skladu s namjenom i funkcijom građevine,

7)udaljenost građevina proizvodne namjene od građevnih čestica unutar građevinskih područja nasel-ja iznosi najmanje 30,0 m,

8) ograda građevne čestice može biti najveće visine 2,5 m s time da neprovidno podnožje ograde ne može biti više od 1,0 m,

9) najmanje 20 % površine zone i građevne čes-tice treba biti uređeno kao parkovno zelenilo,

10) građevna čestica mora imati osiguran pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m,

12) do izgradnje sustava odvodnje, na građev-noj čestici mora se izvesti nepropusna sabirna jama, a može se izvesti sustav pročišćavanja voda sukladno posebnim propisima,

13) se osigura tampon visokog zelenila prema zonama stambene namjene, turističko ugostiteljske namjene i zonama društvenih i javnih sadržaja na-jmanje širine od 5,0 m,

14) su parkirališne potrebe zadovoljene u zoni.

Članak 87.Uvjeti smještaja proizvodnih kompleksa i proiz-

vodnih građevina zanatske namjene (I2) unutar izdvo-jenog građevinskog područja koncipirani su tako da:

1) najmanja veličina građevne čestice iznosi 0,1 ha,2) najmanja udaljenost građevine od susjednih čes-

tica mora iznositi najmanje ˝ zabatne visine građevine, ali ne manje od 5,0 m,

3) visina građevina (Vmax) može iznositi najviše 9,0 m,

4) etažna visina građevina može iznositi najviše dvije nadzemne etaže (E=Pr+1) uz mogućnost izvedbe podruma, a najmanje da bude prizemna (E=Pr),

5) najveći ukupni koefi cijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,4, a najmanji 0,1,

6) vrsta pokrova i oblik krova streha budu u skladu s namjenom i funkcijom građevine,

7) udaljenost građevina proizvodne namjene od građevina unutar građevinskih područja naselja u ko-jima ljudi borave i rade izuzev proizvodnih građevina, iznosi najmanje 10,0 m.

8) ograda građevne čestice može biti najveće visine 2,5 m s time da neprovidno podnožje ograde ne može biti više od 1,0 m.

9) najmanje 20 % površine zone i građevne čestice treba biti uređeno kao parkovno zelenilo,

10) građevna čestica mora imati osiguran pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m,

11) građevna čestica mora imati osigurane komunalne priključke (vodoopskrba, energetska opskrba),12) do izgradnje sustava odvodnje, na građevnoj čestici mora se izvesti nepropusna sabirna jama, a može se

izvesti sustav pročišćavanja voda sukladno posebnim propisima,13) se osigura tampon visokog zelenila prema zonama stambene namjene, turističko ugostiteljske namjene

i zonama društvenih i javnih sadržaja najmanje širine od 5,0 m,14) su parkirališne potrebe zadovoljene u zoni.

Članak 88.(1) Pod poslovnim djelatnostima (K) unutar građevinskih područja izdvojenih namjena podrazumijevaju se

uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti.

(2) Poslovne djelatnosti iz prethodnog stavka obavljaju se unutar izdvojenog građevinskog područja Pirama-tovci u poslovnim građevinama i kompleksima smještenim:

1) na zasebnoj građevnoj čestici pod uvjetima iz čl. 86., ili2) u pratećim poslovnim građevinama građevina iz članka 86. i članka 87. na građevnoj čestici kompleksa

ili građevine.

(3) Osim lokacija određenih u kartografskom prikazu, izgradnja reciklažnih dvorišta omogućuje se i unutar zona gospodarske namjene u izdvojenim građevinskim područjima i u građevinskim područjima naselja i izvan građevinskih područja.

(4) Uvjeti gradnje građevina u reciklažnim dvorištima određeni su člankom 202.

2.3.2. Ugostiteljsko-turističke djelatnosti

Članak 89.(1) Pod ugostiteljsko turističkim djelatnostima unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja podra-

zumijevaju se usluge pružanja smještaja u ugostiteljsko turističkim građevinama.

(2) Pod ugostiteljsko turističkim građevinama unutar građevinskog područja ugostiteljsko turističke namjene podrazumijevaju se građevine iz članka 10. 11. stavak 2.

(3) U sklopu područja ugostiteljsko turističke djelatnosti moguća je gradnja sportsko rekreacijskih građevina i igrališta primjenom odredbi članka 79. ovog plana

Članak 90. (1) Ovim Planom određeno je izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke nam-

jene:1) Prukljan – hoteli (T1) i turističko naselje (T2) i2) Zabavni centar – aqua park bez smještanih kapaciteta (T5).

* u površini nije iskazana površina pripadajućeg akvatorija koji je nužan za smještaj pratećih sadržaja (plaža, privez u funkciji zone)

(2) Preduvjet za realizaciju ugostiteljsko-turističke zone Prukljan je izgradnja golf igrališta. U svrhu realizaci-je zahvata u prostoru obvezna je izrada UPU-a. Granice odnosno površine izdvojenog građevinskog područja moguće je s obzirom na mjerilo i stanje katastarskih podloga korigirati sukladno stvarnom stanju u prostoru (korištenje, granice parcela, stanje postojećih prometnica) te konfi guraciji terena.

UGOSTITELJSKO TURISTIČKA ZONA U IZDVOJENOM PODRUČJU

KAPACITET (broj kreveta IZGRAĐENOST ZONE

SKRADIN Gračac 30 Prukljan 30,0* T1,T2 0 1.500 - - -

Gračac Sonković 29,4 Zabavni centar –

aqua park T5 0 0 - - +

(3) Unutar izdvojenog građevinskog područja Prukljan nije moguć smještaj građevina za stalno ili povremeno stanovanje.

(4) Detaljnijim prostornim planom u izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko-turističke nam-jene Prukljan nužno je osigurati:

1) da pojedina cjelina ima površinu do 15 ha,2) najmanje jedan javni cestovno-pješački prist-

up do obale širine najmanje 15 m,3) pripadajući broj parkirališnih mjesta unutar

svake cjeline i pristup na prometnu površinu,4) smještajne građevine i prateće sadržaje (ot-

voreni športski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.), uz mjere poboljšanja komunalne infra-strukture i zaštite okoliša, više kategorije položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika,

5) u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastruk-ture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadrža-ja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali te uređenje javnih površina,

6) smještajne građevine planiraju se izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte,

7) prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke nam-jene mora imati odgovarajući pristup na javno-pro-metnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta na način da se za jednu smješta-jnu jedinicu (soba, apartman) planira najmanje jedno parkirališno mjesto, te se u većim zonama u kojima se planira dolazak gostiju autobusima moraju predvidjeti i parkirališna mjesta za autobuse,

8) jedan privez u funkciji ugostiteljsko-turističke zone planiran je izvan područja zone ugostiteljsko-tur-ističke što je uvjetovano konfi guracijom terena. Za navedeni privez u funkciji zone planirana je površi-na akvatorija unutar koje je moguć smještaj jednog pristana maksimalne dužine 20 m za prihvat turističkih brodova za prijevoz izletnika – turista i uz njega, uko-liko to prostorne mogućnosti dopuštaju, može se za potrebe turističke zone planirati i privez za prihvat do maksimalno 3 plovila/1ha površine zone (3pl/ha x 30ha=90pl), maksimalne površine akvatorija po vezu od 100 m2 (90pl x 100 m2/pl=9.000m2) s tim da ukup-na površina akvatorija za navedenu namjenu ne može biti veća od 1,0 ha,

9) za uređenje priveza u funkciji ugostiteljsko-tur-ističke zone Prukljan moguća promjena postojeće obalne crte, ali se ne mogu se planirati nikakvi objekti tehničko tehnološke funkcije: servisi, radionice, sani-tarije, lukobrani i sl. osim potrebne opreme za prihvat plovila pontonskog tipa i na način da međusobno nisu ugroženi načini korištenja zone te da se maksimalno zadrži prirodna struktura obale,

10) smještajne građevine, organizirane kao turis-tičko naselje oblikovane sukladno s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima,

11) vrstu i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određene razmjerno svakoj fazi građenja sm-ještajnih građevina,

12) gustoću korištenja od najviše 120 kreveta/ha, odnosno max broj kreveta 1.500,

13) izgrađenost pojedinačne građevne čestice ne veću od 30%, a koefi cijent iskoristivosti ne veći od 0,8,

14) najmanje 40% površine svake građevne čestice uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

15) odvodnja otpadnih voda riješenu zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem,

16) građevine pratećih sadržaja planiraju se izvan pojasa najmanje 70 m od obalne crte i taj dio ne može biti izgrađen više od 10 %,

17) pojas do 50 m od obalne crte je planiran kao uređena ili prirodna plaža, a prateći sadržaji plaže (sa-držaji uređene plaže, otvoreni sportski i rekreacijski sadržaji, dječja igrališta) planiraju se izvan pojasa 50 m od obalne crte,

18) za potrebe zone ugostiteljsko turističke nam-jene potrebno je osigurati najmanje 6 m2 površine plaže po korisniku na kopnu te pojas minimalne širine od 100 m akvatorija od obalne crte (1.500 kor x 6m2/ kor=9.000m2),

19) unutar zone nije moguć smještaj građevina za stalno stanovanje, niti građevina za rekreaciju i od-mor (povremeno stanovanje), makar te građevine sa-državale i turističke smještajne jedinice,

20) u neizgrađenom dijelu izdvojenog građevinsk-og područja (izvan naselja) u pojasu najmanje 70 m od obalne crte može se planirati samo izgradnja infras-trukturnih građevina i drugih građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali,

21) unutar građevinskog područja ugostiteljs-ko-turističke namjene (T1, T2) omogućava se grad-nja svih tipova športsko-rekreacijskih građevina i ot-vorenih igrališta (npr. akva tobogani, bazeni, bazeni s valovima, staze, i dr. osim golf igrališta) s pratećim ugostiteljskim, trgovačkim i pomoćnim građevinama (sanitarije, tuševi, garderobe, skladišta i sl.) visine E=Pr.

22) U sustavu odvodnje planirati drenažni sustav i sustav površinske odvodnje, a otpadne vode zbrinu-ti vodonepropusnim razdjelnim sustavom odvodnje s potrebnim pročišćavanjem uz mogućnost dodatnog korištenja pročišćenih voda za navodnjavanje zelenih površina u zoni.

23) Uređenje zone planirati na način da se što manje naruše obilježja krajobraza i uklopiti posto-jeću vrijednu vegetaciju. Dodatno uređenje planirati s autohtonim biljnim vrstama. Izbjegavati regulaciju vodotoka, utvrđivanje obala i promjene vodnog reži-ma.

(5) Na području naselja Sonković, izvan područja ograničenja u ZOP-u planiran je Zabavni centar – aqua park, površine do 29,4,0 ha. Prostornim planom užeg područja odredit će se uvjeti uređenja primjenom sli-jedećih uvjeta:

1) da maksimalni koefi cijent izgradnje (kig) nije veći od 0,3,

2) da maksimalni koefi cijent iskoristivosti (kis) nije veći od 0,8,

3) opskrbu vodom osigurati u skladu s mogućnos-tima sustava javne vodoopskrbe, odnosno na način da

se ne smiju prouzročiti štete u sustavu vodoopskrbe i odvodnje ili smanjenje resursa pitke vode,

4) odvodnju treba riješiti sukladno posebnim uvje-tima nadležnih tijela iz područja vodnog gospodarstva i zaštite prirode,

5) Sva potrebna parkirališna mjesta moraju biti sm-ještena unutar površine zone. Detaljni uvjeti smještaja i uređenja trebaju uzeti u obzir postojeće aktivnosti na širem području, posebno vodeći računa o tretmanu obrade ispusnih otpadnih voda.˝

Članak 91.Pored uvjeta iz članka 90. uvjeti smještaja ugos-

titeljsko-turističkih građevina hotela (T1) koncipirani su tako da:

1) etažna visina smještajnih građevina može iznos-iti najviše četiri (4) nadzemne etaže (E=4), Vmax= 13,0 m uz mogućnost izvedbe podruma,

2) etažna visina pratećih građevina može iznositi najviše dvije (2) nadzemne etaže (E=2), Vmax= 7,0 m uz mogućnost izvedbe podruma.

Članak 92.Pored uvjeta iz članka 90. uvjeti smještaja ugos-

titeljsko-turističkih građevina turističkog naselja (T2) koncipirani su tako da:

1) etažna visina smještajnih građevina može iznos-iti najviše tri (3) nadzemne etaže Pr+1+Pk, Vmax= 8,25 m uz mogućnost izvedbe podruma,

2) etažna visina pratećih građevina može iznositi najviše jednu (1) nadzemnu etažu (E=Pr), Vmax= 3,0 m uz mogućnost izvedbe podruma.

2.3.3. Sportsko-rekreacijske djelatnosti

Članak 93.Obavljanje sportsko-rekreacijskih djelatnosti un-

utar izdvojenih građevinskih područja izvan nasel-ja (oznake R1, R6) omogućuje se na površinama i u građevinama sportsko rekreacijske namjene smješten-im na zasebnim građevnim česticama ili na građevnim česticama uz smještajnu ugostiteljsko-turističku građevinu.

Članak 94.(1) Ovim Planom određena je izdvojena sportsko

rekreacijska zona kao izdvojeno građevinsko pod-ručje izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene za smještaj polivalentnog sportsko-rekreacijskog centra Dubravice i Dubravice Prispo (R6).

(2) U svrhu realizacije zahvata u prostoru obvezna je izrada UPU-a Dubravice (R6).

(3) U sklopu sportsko - rekreacijske zone Dubravi-ca izgradnja treba biti koncipirana tako da:

1. tvori jedinstvenu cjelinu, koja se može reali-zirati etapno,

2. najveći koefi cijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5, u kojeg je uračunata i površina ugostiteljskih, tr-govačkih i pratećih građevina (priručna skladišta, izd-vojene sanitarije i garderobe), te otvorenih netravnatih sportskih igrališta,

3. ugostiteljske i trgovačke građevine, odnosno sadržaji i prateće građevine čine najviše 20% bruto površine osnovne građevine,

4. najmanje 30% površine zone bude prirodno ili uređeno zelenilo ili javni park uz sadnju autohtonog zelenila,

5. najveća dozvoljena visina (Vmax) pratećih građevina iznosi 4,0 m

6. etažna visina pratećih građevina bude prizem-na (Pr), uz mogućnost izvedbe podrumske etaže

7. najmanja udaljenost građevina od granice čestice je 4 m, a od granice čestice prometnice je 5,0 metara,

8. građevna čestica mora imati osigurane komu-nalne priključke (vodoopskrba, energetska opskrba i odvodnja),

9. do izgradnje sustava odvodnje u naselju, na građevnoj čestici mora se izvesti nepropusna sabirna jama, odnosno uređaj za pročišćavanje otpadnih voda sukladno posebnim propisima..

(4) Ukoliko se ugostiteljski, trgovački i prateći sadržaji grade kao posebne građevine maksimalna visina, odnosno broj etaža uskladit će se s visinom građevine osnovne namjene.

Članak 95.(1) Smještaj građevina u sportsko rekreacijskoj

zoni Dubravice-Prispo treba biti tako koncipiran da: 1. najmanja veličina građevne čestice je površi-

na zone;2. najmanja udaljenost građevine od susjed-

nih čestica mora iznositi najmanje 5,0 m, a otvorenih sportskih terena najmanje 3,0 m;

3. najmanja udaljenost građevine i otvorenih sportskih terena od regulacijskog pravca mora iznositi najmanje 5,0 m;

3. najveći ukupni koefi cijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,3; najveći ukupni koefi -cijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 0,6; u koefi cijent izgrađenosti ne uračunavaju se površine otvorenih sportskih terena;

4. najveća dozvoljena etažna visina (E) građevi-na je (E=Pr); najveća dozvoljena visina je 8,0; u dijelu građevine moguće je smjestiti i više etaža;

5. ograda građevne čestice mora biti suklad-na odredbama za ograde građevina namjene koja je pretežita u tom području;

6. građevna čestica mora imati osigurane komu-nalne priključke (vodoopskrba, energetska opskrba i odvodnja);

(2) Do izgradnje sustava odvodnje u naselju, na građevnoj čestici mora se izvesti nepropusna sabirna jama, odnosno uređaj za pročišćavanje otpadnih voda sukladno posebnim propisima

2.4. Izgradnja izvan građevinskih područja

Članak 96. (1) Izvan građevinskog područja omogućuje se

izgradnja:

1) infrastrukture2) građevina obrane3) građevina namijenjenih poljoprivrednoj

proizvodnji4) građevina namijenjenih gospodarenju u šu-

marstvu i lovstvu5) područja gospodarskog korištenja pomorskog

dobra i uređenje plaža6) istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovi-

na7) reciklažnih dvorišta za građevinski otpad s

pripadajućim postrojenjima, asfaltnih baza, betonara i drugih građevina u funkciji obrade mineralnih sirovi-na, unutar određenih eksploatacijskih polja

8) golf igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim zgradama

9) stambenih i pomoćnih građevina za vlastite (osobne) potrebe na građevnim česticama od 20 ha i više i za potrebe seoskog turizma na građevnim česti-cama od 2 ha i više

10) rekonstrukcija postojećih građevina.

(2) U prostoru ograničenja u ZOP-u nije dozvolje-na gradnja građevine namijenjene za:

1) istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovi-na

2) iskorištavanje snage vjetra za električnu en-ergiju

3) obradu otpada4) uzgoj plave ribe5) vlastite gospodarske potrebe (spremište za

alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.)6) privezište i luke nautičkog turizma te nasipa-

vanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja

(3) Izgradnja građevina posebne namjene moguća je sukladno posebnim propisima i potrebama obrane odnosno zaštite od elementarnih nepogoda na način da ne ometaju funkcioniranje ostalih korisnika prostora.

(4) Uvjeti smještaja građevina infrastrukture određeni su u točki 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru, a za reciklažna dvorišta u članku 202.

(5) Građevine što se mogu ili moraju graditi izvan građevinskih područja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu proiz-vodnju, gospodarenje šumama i vodama, korištenje drugih građevina i objekata, te da pri tome ne ugroža-vaju vrijednosti okoliša i krajolika.

2.4.1. Gospodarske djelatnosti

Članak 97.Pod gospodarskim djelatnostima izvan građevinskih

područja podrazumijevaju se slijedeće djelatnosti:1) iskorištavanje mineralnih sirovina,2) ribarstvo i marikultura,3) poljoprivreda,4) šumarstvo i5) lovstvo.

2.4.1.1. Iskorištavanje mineralnih sirovina

Članak 98.(1) Pod iskorištavanjem mineralnih sirovina podra-

zumijevaju se: istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina.

(2) Istraživanje mineralnih sirovina omogućuje se na području obuhvata Plana sukladno odredbama ovog Plana i odredbama posebnih propisa.

(3) Eksploatacija mineralnih sirovina omogućuje se sukladno odredbama posebnih propisa isključivo un-utar ovim Planom utvrđenih površina za eksploataciju.

(4) Nakon završenog istraživanja iza kojeg ne slije-

di eksploatacija, odnosno nakon završetka eksploataci-je mineralnih sirovina ili trajnog obustavljanja radova, korisnik koncesije dužan je izvršiti sanaciju površina.

(6) Za svaku eksploataciju obvezna je izrada studi-je utjecaja na okoliš sukladno posebnom propisu.

Članak 99.(1) Sukladno Prostornom planu Šibensko knin-

ske županije ovim Planom se utvrđuje lokacija eksp-loatacijskog polja:

(2) Lokacija eksploatacijskog polja prikazana je na kartografskom prikazu broj: 1. “Korištenje i namjena prostora”.

(3) Unutar područja za eksploataciju mineralnih sirovina omogućava se ovim Planom smještaj građevi-na i uređaja za eksploataciju mineralnih sirovina i drugih građevina u funkciji eksploatacije mineralnih sirovina sukladno posebnom zakonu

(4) Za utvrđivanje novih lokacija istražnih prosto-ra mineralnih sirovina i eksploatacijskih polja mora se provesti postupak izmjena i dopuna ovog Plana.

Članak 100.(1) Ovim Planom određeno je da se moraju zatvor-

iti i sanirati (ili prenamijeniti):1) napuštena eksploatacijska polja,2) sva bespravna eksploatacijska polja (ili istraž-

na),3) svi napušteni površinski kopovi materijala.

(2) Sanacija istražnih i eksploatacijskih polja min-eralnih sirovina mora biti sastavni dio odobrenja za istraživanje, odnosno eksploataciju.

Članak 101. - brisan

2.4.1.3. Poljoprivreda

Članak 106.(1) Razvoj poljoprivrede, uz tržišna načela, temelji

se osobito na obiteljskom gospodarstvu, uključujući i farmerski tip gospodarstva.

(2) Planom se utvrđuju prostorno-planske smjernice za oživljavanje tradicijskog obiteljskog poljodjelskog gospodarstva, i to na temelju povezanosti domaćinst-va i poljodjelskog prostora, te se potiče razvoj manjih prerađivačkih pogona, uz podizanje kvalitete života u agrarnom prostoru.

Članak 106.a(1) U prostoru ograničenja u ZOP-u izvan

građevinskog područja može se planirati:1. gradnja građevina za prijavljeno obiteljsko

poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta reg-istriranog za obavljanje poljoprivredne djelatnosti ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti kao prizemne građevine ukupne građevin-ske (bruto) površine nadzemnih dijelova do 400 m², najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopanog podruma do 1000 m² građevinske (bruto) površine na udaljeno-sti od najmanje 100 m od obalne crte na jednoj ili više katastarskih čestica ukupne površine od najmanje 3 ha, s time što građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha,

2. rekonstrukcija postojeće zgrade kojom se ne povećava veličina zgrade (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela),

3. gradnja pomoćne zgrade i druge građevine na građevnoj čestici postojeće zgrade koje se prema posebnom propisu grade na građevnoj čestici posto-jeće zgrade bez građevinske dozvole.

(2) Zemljište na kojem je moguće planirati gradn-ju izvan građevinskog područja mora biti jedinstvena cjelina. Čestice koje čine zemljište koje je temelj za ostvarivanje prava na gradnju zgrade/a moraju biti na-vedene i na svima se upisuje teret te ne mogu biti osno-va za osnivanje drugog prava gradnje. Nadležno tijelo koje izdaje akt za gradnju dužno je u istom odrediti da se uporabna dozvola ne može izdati bez dokaza o upisu tereta. Teret može upisati sam vlasnik ili jedini-ca lokalne ili regionalne samouprave na temelju tab-ularne izjave. Ako građevna čestica iz stavka (1) ovo-ga članka ima površinu manju od 3 ha, u građevinskoj dozvoli za građenje zgrade i/ili podruma na toj čestici uz oznaku građevne čestice navode se i oznake ostalih katastarskih čestica koje zajedno s građevnom česti-com imaju površinu od najmanje 3 ha.

(3) Građevna čestica, katastarske čestice i građevine navedene u građevinskoj dozvoli iz stavka 2. ovoga članka predstavljaju gospodarsku i pravnu cjelinu te se ne mogu otuđivati pojedinačno već samo sve za-jedno, o čemu nadležni sud po službenoj dužnosti u zemljišnoj knjizi za svaku katastarsku česticu stavlja zabilježbu.

(4) Građevinska dozvola iz stavka 2. ovoga članka sadrži nalog nadležnom sudu za stavljanje po služben-oj dužnosti u zemljišnoj knjizi zabilježbe da građev-na čestica, katastarske čestice i građevine navedene u toj građevinskoj dozvoli predstavljaju gospodarsku i pravnu cjelinu te da se ne mogu otuđivati pojedinač-no već samo sve zajedno, a koja se zabilježba u zeml-jišnoj knjizi stavlja za svaku katastarsku česticu.

(5) Tijelo koje je izdalo građevinsku dozvolu iz stavka 2. ovoga članka istu po njezinoj izvršnosti do-stavlja nadležnom sudu radi stavljanja zabilježbe iz stavka 3. ovoga članka.

(6) Promjena vlasništva ili osnivanje stvarnih prava na katastarskim česticama iz stavka 1. ovoga članka prije stavljanja zabilježbe iz stavka 3. ovoga članka ne utječe na stavljanje te zabilježbe.

(7) Pravni posao sklopljen protivno stavku 3. ovo-ga članka je ništetan.

(8) Građevinska dozvola iz stavka 2. ovoga članka koja nema sadržaj propisan tim stavkom i stavkom 4. ovoga članka je ništava.

(9) Građevine iz stavka (1), točke 1. i 3. ovog član-ka grade se na udaljenosti minimalno 3,0 m od granice čestice i 5,0 m od regulacijskog pravca.

Članak 107.(1) Izvan građevinskog područja i izvan prostora

ograničenja u ZOP-u, u funkciji obavljanja poljop-rivrednih djelatnosti može se planirati smještaj sli-jedećih gospodarskih sadržaja:

1) stambeno-gospodarski sklopovi: poljop-rivredno gospodarstvo (farme), koji sadrže gospo-darske sadržaje za potrebe biljne i stočarske proiz-vodnje, te stambene površine za potrebe stanovanja vlasnika i uposlenih djelatnika na građevnim čestica-ma od 20 ha i više.

2) za potrebe seoskog turizma na građevnim čes-ticama od 2 ha i više. Ovi se sadržaji ne mogu planirati bez osnovnih sadržaja iz alineje 1. ovog stavka,

3) staklenici i plastenici za uzgoj voća, povrća, sadnica i ukrasnih biljaka, uzgajališta puževa, glista i sl. na posjedu ne manjem od 0,5 ha,

4) spremišta u vinogradima i spremišta voća u voćnjacima, ostave za alat, oruđe, kultivatore i sl. na posjedu ne manjem od 0,5 ha,

5) skloništa za ljude i stoku na pašnjacima udal-jenim od naselja,

6) pčelinjaci, te7) sklopovi gospodarskih građevina za biljnu

proizvodnju (biljne farme) bez stanovanja na posjedu ne manjem od 1 ha i sklopovi gospodarskih građevina za uzgoj životinja (tovilišta) na posjedu ne manjem od 0,5 ha.

(2) Gradnja građevina iz prethodnog stavka nije moguća unutar područja:

1) I. i II. zaštitna zona vodocrpilišta;

2) osobito vrijedno i vrijedno obradivo tlo,3) zaštićeni dijelovi prirode: nacionalni parkovi Krka (osim u svrhu korištenja nacionalnog parka ili ako se

prostornim planom područja posebnih obilježja ne odredi drugačije) te ostali zaštićeni dijelovi prirode i dijelovi prirode predviđeni za zaštitu

4) prirodni predjeli, odnosno prirodni resursi: vode (zaštitne zone voda) i šume,5) arheološke i hidro-arheološke zone i lokaliteti,6) zone povijesne baštine i kulturnih dobara izvan područja naselja, 7) zone memorijalne baštine.

(3) Smještaj staklenika i plastenika za uzgoj povrća, voća, cvijeća, te uzgajališta puževa, glista i sl. može se planirati na poljoprivrednim površinama ukoliko to nije u suprotnosti s propisima o zaštiti okoliša.

(4) Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju gospo-darskih građevina iz ovog članka ne može se parcelirati na manje dijelove.

Članak 108.(1) Stambeno-gospodarski sklopovi/ poljoprivredna gospodarstva (farme) grade se kao jedinstveni funkcio-

nalni sklop, kao pojedinačne građevine ili grupe građevina jedne ili više namjena.

(2) Stambeno-gospodarski sklopovi/ poljoprivredna gospodarstva (farme) iz članka 107., stavka (1) točke 1. i 2. grade prema slijedećim uvjetima:

1) za stambene i pomoćne građevine za vlastite (osobne) potrebe: prizemne građevine (Pr) do 400 m2 ukupne građevinske (bruto) površine i najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopan podrum (Po) do 1000 m2 građevinske (bruto) površine

2) za potrebe seoskog turizma: P+1, do 600 m2 ukupne građevinske (bruto) površine i najveće visine do 7m i/ili potpuno ukopan podrum (Po) do 1000 m2 građevinske (bruto) površine;

3) građevine se mogu graditi na udaljenosti minimalno 3,0 m od granice čestice i 5,0 m od regulacijskog pravca;

4) nije dozvoljen smještaj građevina na istaknutim reljefnim uzvisinama i obrisima te vrhovima;5) voditi računa da se zadrži krajobrazna raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje

lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije6) predmetne građevine mogu imati vlastitu vodoopskrbu, odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i ener-

getski sustav kojim se vlastite energetske potrebe zadovoljavaju korištenjem obnovljivih izvora energije.

(3) Građevine iz stavka (2) ovog članka se mogu graditi na poljoprivrednoj čestici koja mora imati osiguran pristup s javne prometne površine ili puta s pravom služnosti.“.

Članak 109.(1) Građevine koje se mogu graditi u sklopu farme su:1) osnovne gospodarske građevine za potrebe poljoprivredne djelatnosti,2) građevine za potrebe prerade, pakiranja i skladištenja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili

pretežno proizvedeni na farmi,3) pomoćne građevine (garaža, spremišta poljoprivrednih strojeva, alata i sl.),

(2) Uvjetuje se izgradnja prvenstveno osnovnih građevina, a istovremeno ili tek u slijedećim etapama izgrad-nja pratećih stambenih građevina i građevina ugostiteljsko turističke namjene.

(3) Površine i raspored građevina iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja građevne čestice u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti. Smještaj građevina je potrebno tako organizirati kako bi se postiglo njihovo grupiranje u jednom dijelu posjeda.

Članak 110.(1) Za izgradnju pojedinih vrsta građevina iz članka 107. primjenjuju se odredbe za visinu izgradnje, najman-

ju udaljenost od javne prometne površine, susjedne čestice i drugih građevina kao i za izgradnju tih građevina unutar građevinskih područja naselja.

Članak 111.(1) Farme se ne mogu graditi na udaljenosti manjoj od 50 m od građevinskih područja naselja i 30 m od pro-

metnica.

(2) Ukoliko se u sklopu farme nalazi tovilište udaljenosti se određuju sukladno članku 114.

Članak 112.(1) Sklopom gospodarskih građevina za uzgoj životinja (u nastavku: tovilište) se smatra funkcionalno pov-

ezana grupa građevina.

(2) Tovilišta se mogu graditi na posjedu ne manjem od 0,5 ha.

(3) Tovilišta se mogu graditi na poljoprivrednoj čestici koja mora imati osiguran pristup s javne prometne površine ili puta s pravom služnosti, a grade se sukladno sljedećim uvjetima:

1) najmanja površina zemljišta na kojem je moguće dozvoliti izgradnju iznosi 0,5 ha,2) ukupna izgrađenost iznosi do 40%, 3) najveći broj etaža (E) je jedna nadzemna etaža uz mogućnost gradnje podruma,4) temelj prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viši od 60 cm

od završne kote uređenog terena uz građevinu na višem dijelu terena,5) najveća dozvoljena visina građevine Vmax ne može biti veća od 6,0 metara; izuzetno ako je to potrebno

radi primjene tehnologije visina može biti i veća,6) udaljenost građevina od ruba zemljišta je najmanje 6,0 metra.

(4) Najmanji broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može dozvoliti izgradnja tovilišta iznosi 10 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg (krava, stelna junica) i obilježava koefi cijentom 1. Sve vrste životinja svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koefi cijenata:

(5) Iznimno od prethodnog stavka, na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskog područja koje s izgrađen-om građevnom česticom unutar građevinskog područja naselja čini funkcionalnu i vlasničku cjelinu, moguće je planirati izgradnju jednostavnih građevina za smještaj malih životinja (perad, sitni glodavci i sl.) u najvećem broju od 5 uvjetnih grla, uz uvjet da BRP građevina ne prelazi 40 m2. U tom slučaju udaljenost tih građevina od građevina u kojima ljudi borave i rade iznosi najmanje 20,0 m, a u postojećim dvorištima, gdje se to ne može postići 15,0 m, kod zamjene stare gospodarske građevine novom.

Članak 113.(1) Građevine koje se mogu graditi u sklopu tovilišta su:1) osnovne gospodarske građevine za potrebe stočarske djelatnosti (štala, klaonica, hladnjača i sl.),2) pomoćne građevine (spremišta strojeva, alata i sl.),

(2) Površine i raspored građevina iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja građevne čestice u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste stočarske djelatnosti. Smještaj građevina je potrebno tako organizirati kako bi se postiglo njihovo grupiranje u jednom dijelu posjeda.

vrsta životinje koeficijent najmanji broj životinja - krave, stelne junice 1,00 10 - bikovi 1,50 7 - volovi 1,20 8 - junad 1-2 godine 0,70 14 - junad 6-12 mjeseci 0,50 20 - telad 0,25 40 - krmača + prasad 0,55 18 - tovne svinje(preko 6 mjeseci) 0,25 40 - mlade svinje (2-6 mjeseci) 0,13 77 - teški konji 1,20 8 - srednje teški konji 1,00 10 - laki konji 0,80 13 - ždrebad 0,75 13 - ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 100 - janjad i jarad 0,05 200 - tovna perad (prosječne težine 1,5 kg) 0,003 3.300 - tovna perad (prosječne težine veće od 1,5 kg) 0,006 1.667 - kokoši nesilice konzumnih jaja (prosječne težine 2,0 kg) 0,004 2.500 - kokoši nesilice (prosječne težine veće od 2,0 kg) 0,008 1.250 - nojevi 0,25 40 - sitni glodavci 0,01 1.000 - psi (uzgoj ili skloništa za napuštene životinje) 1,00 10

(3) Za izgradnju pojedinih vrsta građevina iz stav-ka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe za visinu izgradnje, najmanju udaljenost od javne prometne površine, susjedne čestice i drugih građevina kao i za izgradnju građevina unutar građevinskih područja naselja.

Članak 114.Tovilišta se mogu graditi na slijedećim udaljenos-

tima od građevinskih područja i prometnica, ovisno o broju uvjetnih grla:

Članak 115.Preporuča se oblikovanje građevina na farmama i

tovilištima koje će biti u skladu s lokalnom graditeljs-kom tradicijom i to naročito:

1) tlocrt građevine izdužen, s preporučenim om-jerom stranica od približno 1:1,5, a sljeme krova mora pratiti smjer dužeg dijela građevine;

2) krov mora biti dvostrešan, s eventualno zabat-nim krovnim trokutima, nagiba do 450.

Članak 116.(1) Na poljoprivrednim površinama u skladu s

člankom 107. mogu se graditi staklenici i plastenici za uzgoj voća, povrća, sadnica i ukrasnih biljaka, uzga-jališta puževa, glista i sl.

(2) Minimalna veličina posjeda na kojem je mo-guće graditi staklenike i plastenike je 5000 m2 (0,5ha).

(3) Staklenicima, odnosno plastenicima se smatra-ju montažne građevine drvene ili metalne konstrukcije prekrivene staklom ili plastičnom folijom.

(4) Staklenici, odnosno plastenici do 100 m2 tlocrtne površine mogu se postavljati na građevinskom i poljoprivrednom zemljištu.

(5) Staklenici, odnosno plastenici iznad 100 m2 tlocrtne površine mogu se postavljati samo na poljop-rivrednom zemljištu.

(6) Pri smještaju staklenika, odnosno plastenika na građevinskoj čestici primjenjuju se uvjeti smještaja za stambene građevine. Površina staklenika odnosno plastenika ne uračunava se u postotak izgrađenosti građevinske čestice.

Članak 117.(1) Na poljoprivrednim površinama u skladu s

člankom 107. mogu se graditi spremišta u vinograd-ima i spremišta voća u voćnjacima, ostave za alat, oruđe, kultivatore i sl na posjedu veličine ne manjem od 5000 m2.

(2) Za spremišta se propisuju slijedeći posebni uv-jeti:

1) tlocrtna površina do 30m2, svijetla visina prizemlja ne može biti viša od 2,60 m,

2) krov mora biti dvostrešan nagiba do 45o30o,

3) krovište se na stropnu konstrukciju postavlja iz-ravno, bez nadozida,

4) tlocrtna projekcija mora biti izdužena, a sl-jeme krova mora biti usporedno s dužom stranom pročelja,

5) etažna visina spremišta može iznositi najviše jednu nadzemnu etažu (E=Pr) uz mogućnost izvedbe podruma ili suterena,

6) udaljenost spremišta od susjedne međe ne može biti manja od 3,0 m s tim da međusobna udal-jenost spremišta koja su izgrađena na susjednim par-celama ne može biti manja od 6,0 m.

(3) Oblikovanje pojedinačnih gospodarskih građevina mora biti u skladu s autohtonom tradicijs-kom arhitekturom.

Članak 118.(1) Na poljoprivrednim površinama mogu se gra-

diti skloništa za ljude i stoku na pašnjacima udaljenim od naselja.

(2) Udaljenost iz stavka 1. ovog članka ne može biti manja od 1.000 m.

(3) Skloništa se grade pod uvjetima iz članka 117. osim:

1) etažna visina skloništa može iznositi najviše jednu nadzemnu etažu (E=Pr) bez mogućnosti izvedbe podruma,

2) tlocrtna površina skloništa:- za ljude ne može biti veća od 20 m2,- za stoku ne može biti veća od 50 m2.

Članak 119.Za smještaj pčelinjaka u odnosu na ostale građevine

primjenjuju se uvjeti smještaja pčelinjaka prema posebnim propisima za ovu djelatnost

2.4.1.4. Šumarstvo

Članak 120.(1) Šumama i šumskim zemljištem gospodari se te-

meljem šumskogospodarske osnove. Građevine nami-jenjene gospodarenju u šumarstvu što se grade u šumi ili na šumskom zemljištu, kao što su lugarnice i druge građevine u funkciji šumarstva moraju biti u skladu s posebnim uvjetima koje utvrđuje nadležno tijelo za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, uz pre-thodnu suglasnost nadležnog ministarstva.

(2) U šumi i/ili na šumskom zemljištu mogu se gra-diti građevine sukladno odredbama Zakona o šumama, ali samo ako to zbog tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume, odnosno šumskog zemljišta. Sukladno posebnom propisu omogućuje se, za potrebe gospodarenja šumama, izgradnja jedne građevine u šumsko gospodarskoj jedinici na način da:

1. etažna visina građevina može iznositi najviše jednu nadzemnu etažu (E=Pr) uz mogućnost izvedbe podruma,

2. tlocrtna površina građevine iznosi najviše 100 m2, odnosno najviše 200 m2 BRP.“.

2.4.1.5. Lovstvo

Članak 121.(1) Gospodarenje divljači i lovištima provodi se

temeljem lovno gospodarske osnove. Građevine u funkciji lovstva kao što su lovačke čeke, hranilišta i pojilišta za divlje životinje unutar lovnog područja što se grade u šumi i na šumskom zemljištu ili poljop-rivrednom zemljištu moraju biti u skladu s posebnim uvjetima koje utvrđuje tijelo nadležno za gospodaren-je šumama i šumskim zemljištem, te tijelo nadležno za poljoprivredu uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poljoprivredu i šumarstvo.

(2) U skladu s posebnim propisom omogućuje se utvrđivanje lovišta i uzgajanje divljači izvan

građevinskih područja, te u tu svrhu izgradnja lov-nogospodarskih i lovno tehničkih građevina (lovačkog doma, čeke, hranilišta divljači i sl.) na način da:

1) etažna visina lovačkog doma iznosi najviše jednu nadzemnu etažu (E=Pr) uz mogućnost izvedbe podruma i pomoćnog objekta,

2) tlocrtna površina lovačkog doma iznosi na-jviše 100 m2, odnosno najviše 200 m2 BRP, a po-moćnog najviše 70 m2.

(3) Smještaj lovačkog doma određen je u grafi č-kom prikazu 1. Korištenje i namjena površina.

(4) U zaštićenim prirodnim predjelima građevine namijenjene gospodarenju u šumarstvu i lovstvu se grade uz prethodnu suglasnost tijela nadležnih za zaštitu prirode.

2.4.2. Rekreacijske djelatnosti

Članak 122.(1) Izvan građevinskih područja omogućuje se

smještaj golf igrališta Prukljan i ostalih rekreacijskih građevina i sadržaja kao što su: pješačke, biciklističke i trim staze.

(2) Golf igralište Prukljan planirano je uz Prukl-jansko jezero kao zona izvan građevinskih područja površine do 160 ha s turističkim smještajem (oznaka Rgt).

(3) Zona golf igrališta Prukljan sastoji se od:1. terena za igru (minimalno 18 + 9 polja), 2. pratećih sadržaja:a. sadržaja/zgrada u funkciji zone golf igrališta b. površina za smještaj zgrada za turistički sm-

ještaj (turističke vile), 3. prirodnog ili uređenog zelenila koji obuhvaća

najmanje 60% od ukupne površine zone golf igrališta i koji se uređuje prema kriterijima uređenja krajolika kojemu pripada.

(3) Teren za igru i sadržaji u funkciji golf igrališta obuhvaćaju najmanje 25% površine zone golf igrališ-ta, a površina za turistički smještaj obuhvaća najviše 15% površine zone golf igrališta,

(4) Sadržajima u funkciji zone golf igrališta sma-traju se:

1) klupska kuća s pripadajućim terenom (nami-jenjena članovima i posjetiteljima golf igrališta s pratećim uslužnim, ugostiteljskim i administrativnim sadržajima, te poslovni, trgovački, sportsko-rekreaci-jski i sl.)

2) servisne građevine s pripadajućim terenom (spremišta i garaže, servisi i radionice, praonice, pros-tori za boravak i rad tehničkog osoblja, infrastrukturna postrojenja i sl).

(5) Sadržaji u funkciji golf igrališta mogu se sm-ještavati u više odvojenih građevina, najveće ukupne bruto površina (BRP) svih zgrada iz stavka (4) ovog članka, je: ≤ 3.500 m2.

(6) Pod turističkim smještajem u zoni golf igrališta podrazumijeva se gradnja turističkih vila sa smješta-jnim kapacitetima.

(7) Izgrađenost pratećim sadržajima (zgrada u funkciji zone golf igrališta i zgrada za turistički sm-ještaj - turističke vile) u obuhvatu zahvata u prostoru golf igrališta određena na način da je kig 0,02, a kis 0,05. Najveća dozvoljena visina Vmax je 7,5 metara,

(8) Unutar zone golf igrališta za potrebe parkiranja potrebno je planirati:

1) uređeno parkiralište za minimalno 100 osob-nih vozila,

2) površina za povremeno parkiranje minimalno 1,0 ha,

3) parkirališta za potrebe turističkog smještaja u zoni golf igralištima sa zgradama za turistički sm-ještaj.

(9) Za uređenje zone golf igrališta određuju se sli-jedeći uvjeti:

1) zona golf igrališta mora biti udaljena od obalne crte najmanje 25 m, odnosno građevinska čes-tica/e se formira iza te linije,

2) nisu dozvoljeni radovi kojima se bitno mijen-ja topografi ja terena, gradnja na vrhovima ili njihovo uklanjanje, odnosno bilo koje radnje kojima se mijenja postojeća, prirodna silueta prirodnog krajolika,

3) za održavanje terena za igru treba osigu-rati stalnu opskrbu vodom izvan sustava javne vo-doopskrbe, kao i resursa za navodnjavanje poljop-rivrednih površina (navodnjavanje iz alternativnih izvora – kišnica, tehnička voda, desalinizacija i dr. ili razviti vlastiti sustav navodnjavanja koji omogućava ponovno korištenje oborinskih i drenažnih voda, vode iz pročistača i sl),

4) izuzetno, golf igralište moguće je priključiti odvojenim vodoopskrbnim sustavom neovisnim od os-talih sadržaja (smještajnih kapaciteta) koji se smije ko-ristiti samo u kratkim vremenskim periodima kada nije prioritetna vodoopskrba stanovništva, gospodarstva ili vodoopskrba površina pod poljoprivrednim kulturama i ostalih korisnika javnog sustava vodoopskrbe,

5) uređenje i uporaba igrališta ne smiju prouz-ročiti štete u sustavu vodoopskrbe i odvodnje ili sman-jenja resursa pitke vode,

6) ako se građevine koje se grade u golf igralištu ne mogu priključiti na sustav javne kanalizacije, obav-ezno je pročišćavanje sanitarnih voda prije ispuštanja u recipijent,

7) osigurati zatvoreni sustav odvodnje obo-rinskih i drenažnih voda na području golf igrališta uz prethodno pročišćavanje prije ispuštanja u recipijent,

8) kvalitetni dijelovi kulturnoga krajolika u okolici i unutar golfskog igrališta (vinogradi, voćnja-ci, maslinici, arheološki nalazi, napuštene povijesne građevine) trebaju biti verifi cirani pri čemu će se odrediti predjeli potpune zaštite i mogući zahvati odnosno predjeli koji će se uklopiti u obuhvat kao bitni elementi atraktivnosti i prepoznatljivosti golf igrališta,

9) najmanje 60% površine zone golf igrališta mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zele-nilo,

10) obalno područje, 100m od obalne crte jezera u zoni golfa Prukljan izuzeti od izgradnje, odnosno za-držati kao prirodni dio terena unutar zone, a kako bi se očuvale vizure na prirodno lice obale;

11) primijeniti rješenja uređenja i oblikovanja terena golf igrališta koji odgovaraju karakteristikama krajobraza, odnosno:

a. u što manjoj mjeri mijenjati prirodnu mor-fologiju terena,

b. u oblikovanju koristiti elemente prirodnog i/ili kulturnog krajobraza (suhozidi, gradine, bunje)

c. u što većoj mjeri koristiti domaće i udomaćene biljne vrste koje su karakteristične za mediteransko podneblje;

d. ne graditi na krajobrazno vrijednim i istaknu-tim/vršnim predjelima (u slučaju visinski razvedenog terena),

e. izgradnju prometne infrastrukture prilagodi-ti konfi guraciji terena, odnosno trase trebaju slijediti slojnice. Izvođenje nužnih zasjeka i nasipa svesti na minimum, a u izvedbi koristiti oblikovne elemente suhozidne gradnje,

12) smještajni kapaciteti u zoni golf igrališta mogu se planirati samo kao druga faza realizacije golf igrališta ili istovremeno s potpunom realizacijom golf igrališta.

(10) Za održavanje travnjaka golf igrališta:1) minimalno primjenjivati sredstva za zaštitu

bilja i to prvenstveno ona koja se koriste u ekološkoj proizvodnji i nemaju ili imaju neznatan utjecaj na os-tale biljne i životinjske organizme, a prilikom gnojenja travnatih površina golf igrališta koristiti sporo topiva gnojiva s dugotrajnim djelovanjem.

2) planirati drenažni sustav i sustav površinske odvodnje koji će spriječiti eventualno procjeđivanje voda zagađenih sredstvima za zaštitu bilja u podzeml-je.

(11) Obzirom na izuzetno osjetljivo područje sm-ještaja i planiranu gradnju smještajnih kapaciteta u zoni golf igrališta Prukljan obavezno je za isto izraditi

krajobraznu studiju kao stručnu podlogu sa smjerni-cama za razvoj projekta. Radi se o studiji integralnog krajobraznog vrednovanja koja bi obuhvatila detal-jnu analizu i vrednovanje svih prostornih vrijednosti, prirodno - ekoloških, kulturno - povijesnih i vizualno – perceptivnih, s osnovnim ciljem da se identifi ciraju i opišu krajobrazne karakteristike istraživanog prostora, izvrši procjena njihove vrijednosti i postojećeg stanja, odrede ciljevi željene kvalitete krajobraza te na kraju propišu smjernice za provedbu održivog razvoja i ko-rištenja predmetnog prostor.“.

Članak 122.a (1) Planom se u svrhu korištenja prostora za

rekreaciju omogućuje se uređivanje plaža, šetnica, planinarskih staza, vidikovaca i odmorišta.

(2) Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je pristupačna s kopnene i/ili morske strane, infras-trukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja. Prirodne morske plaže su svi neizgrađeni obalni prostori, odnosno sav dužobalni prostor koji nije planiran kao uređena morska plaža, brodogradilišta ili luke.

(3) Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvje-tima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen ko-pneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.

(4) U funkciji turističkih kapaciteta koji su plan-irani kao prateći sadržaji golf igrališta Prukljan mo-guće je uređenje plaže u skladu s ograničenjima i mo-gućnostima prostora.

(5) Uređenje plaže iz prethodnog stavka moguće je uz poštivanje slijedećih uvjeta:

1) Kopneni dio plaže se formira uz obavezno osiguranje prohodnosti javnog dužobalnog pojasa izgradnjom dužobalne pješačke prometnice/šetnice,

2) nasipavanje obalnog pojasa radi oblikovanja javnog prostora za sunčanje moguće je samo temeljem detaljno istraženih mogućih utjecaja na okoliš i detalj-no utvrđenih tehničkih rješenja,

3) pripadajući morski dio plaže je minimalne šir-ine 100 m od obalne crte,

4) respektirati postojeće zelenilo i oblikovno ga ukomponirati u planiranu prostornu koncepciju.

(6) Uređenje staza i šetnica izvan granica građevinskog područja moguće je na način da sta-za/šetnica prati trasu postojećih poljskih putova i/ili suhozida ili obalnu crtu. Formiranje staze/šetnice u obalnom području se ne dozvoljava betoniranjem ili nasipavanjem obale.

(7) Uređenje odmorišta i vidikovaca uz staze/šet-nice moguće je na prirodno konfi guriranim prostori-

ma gdje nije potrebna veća intervencija u oblikovanju terena.“.

2.4.4. Ostala gradnja izvan građevinskih područja

Članak 126.(1) Osim građevina iz točaka 2.4.1. - 2.4.3. ovih

Odredbi, izvan građevinskih područja se dozvoljava izgradnja:

1) manjih vjerskih građevina: križevi, kapelica, spomen obilježja i sl

2) šetnica i staza,3) rekonstrukcija postojećih građevina.

(2) Izvan građevinskog područja moguća je postava spomen obilježja, križeva i izgradnja kapelica kao prizemnih građevina najveće tlocrtne površine do 12 m2.

(3) Izgradnja šetnica i staza izvan granica građevinskih područja, dozvoljava se na način da šet-nica prati trasu postojećih poljskih putova i/ili suhozi-da. U obalnom području se formiranje šetnice ne doz-voljava betoniranjem ili nasipavanjem obale.

(4) Rekonstrukcija postojećih stambenih i gospo-darskih građevina moguća je, ako nisu unutar posto-jećih ili planiranih površina za drugu namjenu i kori-dora postojeće i planirane infrastrukture, uz slijedeće uvjete:

1) obnova, sanacija i zamjena oštećenih i do-trajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina i krovišta u postojećim gabaritima; izuzetno je moguće povećanje gabarita građevine radi poboljšanja ener-getske učinkovitosti građevine;

2) priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija;

3) dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaon-ica) uz građevine koje nemaju iste izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj građevnoj čestici, i to u na-jvećoj površini od 12 m2;

4) adaptacija potkrovlja ili drugog prostora un-utar postojećeg gabarita u stambeni prostor;

5) postava krovišta, bez nadozida kod građevina s ravnim krovom;

6) sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena.

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

Članak 127.Smještaj gospodarskih djelatnosti omogućen je:1) unutar građevinskih područja naselja pod uv-

jetima propisanim u poglavlju 2.2.2. ovih odredbi,2) unutar građevinskih područja izdvojenih

namjena pod uvjetima propisanim u poglavlju 2.3. ovih odredbi, i

3) izvan građevinskih područja na poljoprivred-nim i šumskim površinama vodama pod uvjetima propisanim u poglavlju 2.4.1. ovih odredbi.

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti

Članak 128.(1) Smještaj javnih društvenih djelatnosti omo-

gućen je unutar građevinskih područja naselja pod uv-jetima propisanim u poglavlju 2.2.3.

(2) Iznimno, od prethodnog stavka, izvan građevinskih područja naselja omogućuje se smještaj vjerskih građevina, sukladno izrazu tradicijske ar-hitekture vjerskih građevina ovog prostora.

(3) Smještaj sportsko rekreacijskih, odnosno rekreacijskih djelatnosti omogućen je:

1) unutar građevinskih područja naselja pod uvjeti-ma propisanim u poglavlju 2.2.3.2.,

2) unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja (oznake R1, R6) pod uvjetima propisanim u poglavlju 2.3.3.,

3) izvan građevinskih područja pod uvjetima prop-isanim u poglavlju 2.4.2. ovih odredbi.

5. Uvjeti za utvrđivanje koridora / trasa ipovršina za prometne i komunalne infrastrukturne

sustave

Članak 129.(1) Uvjeti za utvrđivanje koridora, trasa i površi-

na infrastrukturnih građevina određuju se obzirom na namjenu, značaj/razvrstaj i plansku kategoriju građevine.

(2) Obzirom na namjenu infrastrukturnih građevina određuju se koridori, trase i površine za:

1) prometnu infrastrukturu i to za:- cestovni promet,- javne telekomunikacije,2) komunalnu i infrastrukturnu mrežu i to:- energetiku, i- vodno gospodarstvo.

(3) Obzirom na značaj/razvrstaj infrastrukturnih građevina određuju se koridori, trase i površine za:

1) građevine od državnog, županijskog i lokalnog značaja, te

2) magistralne i lokalne građevine.

(4) Obzirom na plansku kategoriju infrastrukturnih građevina određuju se:

1) trase i površine za postojeće građevine,2) koridori i površine za planirane građevine.

Članak 130.(1) Koridori, trase i lokacije infrastrukturnih u

grafi čkom dijelu Plana, s obzirom na mjerilo kar-tografskih prikaza i razinu planiranja, usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja.

(2) Paralelno vođenje i preklapanje infrastruk-turnih koridora i trasa omogućuje se sukladno poseb-nim propisima uz obvezno prethodno međusobno usuglašavanje.

(3) Smještaj površinskih infrastrukturnih građevina (trafostanice nazivnog napona manjeg od 110 kV i sl.) utvrdit će se sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtje-vima za pojedinu građevinu.

Članak 131.(1) Detaljno određivanje trasa prometnica, ko-

munalne i energetske infrastrukture koji su određeni PPUG-om utvrđuje se idejnim projektima za izdavan-je akata za gradnju, vodeći računa o konfi guraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

(2) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevi-na i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljeno-sti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja.

Članak 132.Planom se omogućuje rekonstrukcija postojećih

infrastrukturnih mreža, te njihova dogradnja novim in-frastrukturnim građevinama kako unutar građevinskih područja, tako i izvan njih.

5.1. Prometna infrastruktura5.1.1. Cestovni promet5.1.1.1. Mreža javnih i nerazvrstanih cesta

Članak 133.Cestovni promet na području Grada Skradina čini

cestovna mreža javnih i nerazvrstanih cesta koja je pri-kazana na kartografskom prikazu broj: 1. “Korištenje i namjena površina”. U odnosu na prikaz moguće su promjene temeljem akta o razvrstavanju kojeg donosi nadležno ministarstvo.

Članak 134.(1) Površine za smještaj planiranih cesta, te nji-

hovih alternativnih trasa, izvan izgrađenih dijelova građevinskih područja i onih područja za koja nije iz-rađen plan užeg područja ili idejno rješenje prometne građevine, čine koridori slijedećih širina:

1) 200 m za autocestu,2) 100 m za državnu cestu,3) 70 m za županijske ceste,4) 50 m za lokalne ceste i5) 25 m za nerazvrstane ceste.

(2) Do izdavanja odobrenja za zahvate u prosto-ru prema Zakonu (lokacijska dozvola) za prometne građevine, nije moguća izgradnja građevina drugih namjena unutar koridora iz prethodnog stavka, osim linijskih infrastrukturnih i komunalnih građevina.

Članak 135.(1) Zaštitni pojas autoceste (mjeri se od vanjskog

ruba zemljišnog pojasa autoceste) iznosi, sukladno Zakonu o javnim cestama, minimalno 40 m sa svake strane. Unutar zaštitnog pojasa nije dozvoljeno plan-

iranje nikakvih objekata visokogradnje (poslovnih, stambenih i drugih građevina).

(2) U zaštitnom pojasu autoceste mogu se, uz sug-lasnost Hrvatskih autocesta d.o.o., uređivati zaštitne zelene površine, smjestiti objekti niskogradnje (pro-metnice, pješačke i biciklističke staze, prilazi i parki-rališta), te komunalna infrastrukturna mreža (teleko-munikacije, elektroenergetska mreža i javna rasvjeta, plinoopskrba, vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda, kanalizacija), a minimalna udaljenost istih od vanjsk-og ruba zemljišnog pojasa defi nira se ovisno o vrsti i namjeni niskogradnje.

(3) Zabranjuje se postavljanje svih vizualnih efekata koji mogu ometati pažnju vozača na autocesti (reklamni panoi, rasvjeta koja nije u funkciji autoceste i dr.) unutar zaštitnog pojasa autoceste. Objekti nisk-ogradnje (prometnice i svjetla javne rasvjete) unutar zaštitnog pojasa moraju se projektirati na način da ne odvraćaju pozornost i ne ugrožavaju sigurnost prome-ta na autocesti.

(4) Za svaki zahvat u prostoru od strane pravnih ili fi zičkih osoba, a koji su planirani unutar zaštitnog pojasa autoceste ili na cestovnom zemljištu (polagan-je TK kabela, priključak na TS, plinovod, prometnice, svjetla javne rasvjete i drugi komunalni infrastrukturni priključci), potrebno je podnijeti zahtjev za izdavan-jem posebnih uvjeta građenja i dostaviti na daljnje rješavanje Hrvatskim autocestama d.o.o.

(5) Granice gospodarskih zona moraju se defi nirati na način da ne obuhvaćaju zemljište koje je u naravi javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojim upravljaju Hrvatske autoceste d.o.o.

(6) Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda ne dozvoljava se spojiti na kanal u nadležnosti Hrvatskih autocesta d.o.o.

(7) Za prometne površine u blizini autoceste potreb-no je izvesti ograde (zeleni pojas) protiv zasljepljivan-ja kako bi se u noćnim satima neutralizirao negativan utjecaj vozila na odvijanje prometa na autocesti.

(8) Zaštitna ograda autoceste ne smije se koristiti kao ograda budućih zahvata u prostoru, te se ista mora predvidjeti na k.č.br. u vlasništvu investitora udaljena minimalno 3 metra od zaštitne žičane ograde (radi re-dovnog održavanja zemljišnog pojasa autoceste).

(9) Obveza Investitora budućih objekata unutar obuhvata Plana, a koji se nalaze u blizini trase auto-ceste ako je njihov smještaj planiran nakon izgradnje autoceste, je planiranje i izgradnja zidova za zaštitu od buke ukoliko se pokaže potreba za izvođenjem istih, sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 41/16).

Članak 136.(1) U cilju zaštite državne ceste D59 potrebno je

poštivati zaštitni pojas uz cestu od 25m koji se mjeri od vanjskog ruba zemljišnog pojasa sa svake strane.

(2) Za planirane priključke na državnu cestu D59 i/ili D 56 ili rekonstrukciju postojećih priključaka po-trebno je izraditi projektnu dokumentaciju u skladu s Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu te ishoditi suglas-nost Hrvatskih cesta d.o.o. u skladu s člankom 51. Za-kona o cestama.

(3) Planom se planira na uređenje i proširenje di-onice državne ceste D 56 od Skradinskog polja do Skradina (šire mjesto prijelaza ceste preko bujičnog korita radi postizanja punog profi la i elemenata pro-metnice tog ranga).

(4) U cilju zaštite državnih cesta D 59 i D 56 po-trebno je poštivati zaštitni pojas uz cestu u skladu s člankom 55. Zakona o cestama.

Članak 137.Planom se planira lokalna cesta od spojne ceste

čvor Skradin – D 56 prema L-65039 kojom se spa-jaju izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-tur-ističke namjene i sporta i rekreacije s autocestom. S obzirom na županijski značaj navedenih izdvojenih građevinskih

područja potrebno će biti preispitati razvrstaj te buduće prometnice.

Članak 138.(1) Površine za smještaj postojećih cesta čine kori-

dori trasa čije su širine određene sukladnoposebnim propisima, u pravilu pripadajućim ces-

tovnim zemljištem, ali u pravilu ne manje širine od:1) 16 m za županijske ceste,2) 15 m za lokalne ceste i3) 11 m za nerazvrstane ceste.

(2) Širine određene u prethodnom stavku mogu biti i manje u već izgrađenim dijelovima građevinskih po-dručja u skladu s posebnim propisima.

(3) Na dionicama cestovne mreže mogući su is-pravci radi poboljšanja tehničkih elemenata, pri čemu se to ne smatra promjenom trase.

5.1.1.2. Javne prometne površine - ulice

Članak 139.(1) Sve javne prometne površine unutar

građevinskih područja na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice jesu ulice, koje se moraju projektira-ti, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođen-je komunalne i druge infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih cesta.

(2) Ulice u naselju koje su razvrstane kao župani-jske ili lokalne ceste smatraju se tom vrstom cesta (javne ceste).

(3) Kolnici ulica iz stavka 1. ovog članka moraju imati najmanju širinu 5,5 m za dvije prometne trake, odnosno 3,5 m za jednu prometnu traku.

(4) Samo jedna prometna traka može se izgrađivati iznimno na preglednom dijelu kolnika do najviše 500 m, pod uvjetom da se na svakih 250 m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50 m na nepreglednom.

(5) Na završetku slijepe ulice potrebno je izvesti okretište koje će svojim tehničkim karakteristikama zadovoljavati uvjetima prometovanja intervencijskim vozilima, te vozilima za odvoz otpada.

(6) Izuzetak od navedenog u stavcima 3., 4. i 5. ovog članka moguć je isključivo u izgrađenim di-jelovima naselja gdje su elementi postojećih ulica već defi nirani na način da nije moguće njihovo proširenje.

Članak 140.(1) Najmanja udaljenost regulacijskog pravca

od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene posebnim prop-isima.

(2) Uz kolnik ulice je potrebno predvidjeti obostra-no uređenje nogostupa u širini koja ovisi o pretpostavl-jenom broju korisnika, ali ne manjoj od 1,50 m.

(3) Izuzetno, tamo gdje nije moguće ili nema opra-vdanih razloga za to, uz kolnik se može osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu stranu ulice.

(4) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivan-je preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.

(5) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 141.(1) U koridoru ulice ili ceste moguća je gradnja i

uređivanje biciklističkih staza sukladno odredbama posebnih propisa i normativa.

(2) Gradnju i uređivanje biciklističkih traka mo-guće je izvesti u koridoru prometnice:

1) odvojeno od kolnika u drugoj razini,2) kao fi zički odvojeni dio kolnika,3) prometnim znakom odvojeni dio kolnika,4) izvan koridora prometnice.

5.1.1.3. Promet u mirovanju

Članak 142.(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili ga-

ražnih mjesta potrebno je predvidjeti na pripadajućoj građevnoj čestici.

(2) Iznimno, od prethodnog stavka parkirališta i garaže mogu se uređivati i graditi i na drugoj građev-noj čestici kao skupni javni ili privatni parkirališni ili

parkirališno-garažni prostor za više građevina u susjedstvu, ali isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe i bez mogućnosti naknadne prenamjene.

Članak 143.(1) Na 1.000 m2 BRP građevina na građevnoj čestici, ovisno o vrsti i namjeni građevina i djelatnosti koje

se obavljaju u njima, potrebno je osigurati broj parkirališnih/garažnih mjesta za osobna vozila prema slijedećoj tablici:

(2) Kada se potreban broj parkirališnih/garažnih mjesta, obzirom na posebnosti djelatnosti ne može odrediti prema tablici iz prethodnog stavka, odredit će se po jedno parkirališno-garažno mjesto za:

1) pretežito industrijsku proizvodnu namjenu, skladišta i sl. na 3-8 zaposlenih u većoj radnoj smjeni,2) ugostiteljske građevine na 4-12 sjedećih mjesta, ovisno o lokalnim uvjetima,3) hotele, motele, pansione i sl. na 3-6 ležaja, u skladu s propisima o vrsti i kategoriji građevine, te 1 auto-

busno mjesto na 50 ležaja,4) škole i predškolske ustanove na jednu učionicu ili dječju grupu,5) ambulante, domove zdravlja, socijalne ustanove na 4 zaposlena u smjeni,6) kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. na 20 sjedala,7) vjerske građevine na 5-20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima,8) ostale građevine javne namjene na 3 zaposlena u smjeni,9) sportske dvorane igrališta s gledalištima na 20 sjedala, te 1 autobusno mjesto na 500 sjedala.

(3) Za potrebe stanovanja utvrđuje se potreba od najmanje 1 parkirališnog/garažnog mjesta na 1 stan unutar dijela građevinskog područja naselja ili poljoprivrednih gospodarstava izvan građevinskih područja naselja.

(4) Minimalni broj parkirališnih mjesta ovisno o djelatnosti, određen ovim Planom, mora biti zadovoljen na parceli na kojoj je planirana izgradnja. Za područja za koja je propisana izrada UPU-a pored navedenog u pre-thodnoj rečenici parkirališta se mogu riješiti na zasebnoj građevinskoj čestici u neposrednoj blizini što mora biti određeno tim planom. Javna parkirališta ne mogu biti zamjena za određeni minimalni broj parkirališnih mjesta bez obzira na njihov smještaj.

Članak 144.(1) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se

predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

(2) Za dijelove građevina namijenjenih ugostiteljskim djelatnostima zatvorenog tipa (kantine i sl.) koje se nalaze u sklopu građevina drugih osnovnih namjena, izuzev stambene i stambeno-poslovne, a koriste se istovre-meno, propisuju se uvjeti za parkirališta u cijelosti za osnovnu namjenu.

(3) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik, isključivo kao javno parkiralište nami-jenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad to ne ometa pristup interventnim i dostavnim vozilima, te prolaz pješaka, biciklista i invalidnih osoba.

(4) Postojeće garaže i parkirališna/garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje, ako se ne osig-ura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj ili na drugoj građevnoj čestici, u skladu s ovim odredbama.

(5) Na javnim parkiralištima/garažama za vozila osoba s invaliditetom potrebno je osigurati najmanje 5% parkirališnih/garažnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno.

(6) Uz građevinu, odnosno u građevini javne i poslovne namjene, te građevine stambene i stambeno-poslovne namjene prema posebnom propisu potrebno je osigurati najmanje 5% parkirališnih/garažnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno.

Članak 145.Ovim planom se predviđa korištenje javnih cesta i ulica za javni gradski prijevoz. Na odgovarajućim mjesti-

ma potrebno je predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike.

NAMJENA GRAĐEVINE – DJELATNOST BROJ PGM/1000m2BRP proizvodnja, skladišta i sl. 6 trgovine, banke, pošta, usluge 40 uredski prostor 20 ostali poslovni sadržaji 15 restorani i kavane 45

5.1.2. Zračni promet

Članak 146.(1) Minimalne visine leta na zračnim putevima

preleta prema zračnim lukama Zadar i Split su 1500m iznad morske razine.

(2) Na području Grada za potrebe turističkog gos-podarstva i ostale civilne namjene određene su lokaci-je za smještaj heliodroma koje su prikazane na kar-tografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina:

1) u naselju Skradin uz cestu prema Skorićima,2) u naselju Dubravice kod vatrogasnog doma, 3) u naselju Rupe – Laškovica i 4) uz golf igralište odnosno ugostiteljsko -turis-

tičku zonu Prukljan.“.

5.1.3. Pomorski promet

Članak 147.(1) Prostornim planom županije u Skradinu je

određena morska luka za javni promet županijsk-og značaja te predložena brodska veza županijskog značaja Šibenik-Skradin.

(2) U uvali Rokovača u naselju Skradin na prostoru sadašnje marine i planirane površine za daljnji razvoj predviđena je lokacija luke posebne namjene za nau-tički turizam u sveukupnoj površini od 5,0 ha.

(3) Ovim prostornim planom omogućuje se rekon-strukcija postojeće i gradnja nove obale, postava pon-tona za prihvat brodova te gradnja sadržaja u kopnen-om dijelu luke.

(4) Zahvate u prostoru iz prethodnog stavka mo-guće je realizirati po prethodno provedenim podvod-nim arheološkim istraživanjima i uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kul-turnih dobara.

(5) U luci otvorenoj za javni promet planiran je sm-ještaj plovila za javni pomorski promet, plovila nacio-nalnog parka i komunalnog priveza. Ukoliko to pros-torne mogućnosti dozvoljavaju moguće je planirati i nautički vez.

(6) Obvezatno treba osigurati pristup operativnoj obali s javnog puta.

Članak 148.(1) U uvali Rokovača u naselju Skradin na prostoru

sadašnje marine predviđena je lokacija luke posebne namjene za nautički turizam.

(2) Ovim prostornim planom omogućuje se rekon-strukcija postojeće luke, a pod čim se podrazumijevaju slijedeći zahvati u prostoru:

1) nasipavanje u dnu uvale Rokovača u dubini od najviše 20,0 m,

2) produbljivanje uvale Rokovača, 3) rekonstrukcija postojećih građevina u sklopu

marine kako onih na vodnim, tako i onih na kopnenim površinama.

(3) Zahvate u prostoru iz prethodnog stavka mo-guće je realizirati po prethodno provedenim podvod-nim arheološkim istraživanjima i uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kul-turnih dobara.

(4) Uz privezišta za plovila marine, treba predvi-djeti i potreban broj onih za plovila domicilnog sta-novništva.

(5) Obvezatno treba osigurati pristup operativnoj obali s javnog puta. Visina pratećih građevina luke za nautički turizam može biti najviše prizemna.

Članak 149.U obalnom području u naselju Skradin treba pred-

vidjeti uz luku nautičko turizma, privezište operativne obale naselja i privezište za prihvat brodova nacional-nog parka “Krka”.

Članak 150.Maksimalni broj vezova luke nautičkog turizma u

Skradinu je 180 vezova.

Članak 151.(1) U svrhu stvaranja preduvjeta za funkcioniranje

luke nautičkog turizma kao zasebne tehnološke cjeline planira se djelomično izmještanje luke nautičkog tur-izma prema jugozapadu.

(2) Navedeno u stavku 1. ovog članka omogućava se planiranjem gradnje novih prihvatnih građevina ju-gozapadno od postojećih te se omogućava i planiranje pratećih građevina luke nautičkog turizma na obalnom dijelu (bez smještajnih kapaciteta).

(3) Prihvatne građevine (odnosno prostor) koje će napustiti luka nautičkog turizma smiju se planirati isključivo u svrhu komunalnog veza, morske luke za javni promet županijskog značaja, te prihvata plovila u tranzitu, a nikako za povećanje kapaciteta luke nau-tičkog turizma.

(4) Zahvati iz ovog članka planiraju se UPU-om naselja Skradin i DPU-om (14/18), uz izradu ostale dokumentacije propisane posebnim zakonima i prop-isima u svrhu zaštite okoliša, prirodne i kulturne baš-tine.

Članak 152.(1) U izdvojenom građevinskom području ugos-

titeljsko-turističke namjene Prukljan omogućava se planiranje priveza u funkciji zone sukladno Zakonu i čl. 90. ovih odredbi.

(2) Zahvat iz ovog članka planira se u sklopu izrade UPU-a izdvojenog građevinskog područja ugostiteljs-ko-turističke namjene Prukljan.

(3) Za potrebe JU za upravljanje zaštićenim prirod-nim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vri-jednostima na području Šibensko-kninske županije u funkciji zaštite, posjećivanja i upravljanja, planira se smještaj priveza u funkciji zone na području poseb-nog ornitološkog rezervata Kanjon Guduća (pontonski privez).

Članak 153.(1) Ovim Planom određeno je da se sportske luke

planirane Prostornim planom županije planiraju kao komunalne luke odnosno dijelovi luke otvorene za javni promet za smještaj komunalnih vezova.

(2) Zahvat iz stavka (1) ovog članka planira se UPU-om na način da se osigura komunalna luka za smještaj plovila domicilnog stanovništva površine na-jmanje 8000 m2. Navedena luka ne mora se planirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina.

Članak 154.(1) Ovim prostornim planom predviđeno je pov-

ećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spo-jnih veza.

(2) Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.

(3) Za izgradnju građevina potrebnih za antenske uređaje mobilne telefonije (tornjevi) predvidjeti za-sebnu građevnu česticu ukoliko se ne postavljaju na već izgrađenu građevinu ili na već formiranu građevnu česticu. Treba ih tako pozicionirati da ne remete sklad urbane ili ruralne strukture naselja ili krajobraza.

(4) U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivan-ja, povećanja kapaciteta mreža i uvođenje novih uslu-ga i tehnologija.

(5) Planom su određene elektroničke komunikaci-jske zone za smještaj samostojećih antenskih stupova u promjeru od 500 m do 3000 m unutar kojih je mo-guće locirati samostojeće antenske stupove. Unutar elektroničke komunikacijske zone uvjetuje se gradnja jednog samostojećeg antenskog stupa takvih karak-teristika da može prihvatiti više operatora, odnosno prema tipskom projektu koji je potvrđen rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i gra-diteljstva. Iznimno, ukoliko lokacijski uvjeti ne doz-voljavaju izgradnju jednog stupa koji ima takve karak-teristike da može primiti sve zainteresirane operatore (visina i sl.) dozvoljava se izgradnja nekoliko nižih stupova koji na zadovoljavajući način mogu pokriti planirano područje signalom. Postojeće aktivne lok-acije i planirane zone elektroničke komunikacije za smještaj samostojećeg antenskog stupa (područja plan-irane lokacije) unutar kojeg je moguće locirati jedan

stup. Planirane su i alternativne lokacije TK zona na kojima se omogućuje smještaj samostojećeg antensk-og stupa, odnosno izmještanje postojećeg, ukoliko se mogu zadovoljiti svi zahtjevi u pogledu funkcioniranja navedenih uređaja i mreža i ukoliko su s tim suglasna sva nadležna tijela. Zbog zaštite i očuvanja krajobraz-nih vrijednosti prostora Planom se preporuča postava zajedničkih stupova za antene u pokretnoj mreži ko-munikacija.

Članak 155.(1) Razmještaj jedinica poštanske mreže (poštanski

uredi) određen je uvjetima smještaja društvenih djelat-nosti, odnosno potrebama konzuma.

(2) Novi poštanski uredi ustrojavaju se i izgrađuju sukladno posebnim propisima i ovim odredbama.

(3) Planira se premještanje sadašnjeg PU Skradin na drugu lokaciju u centru grada.

Članak 156.(1) Za svaku građevinu, bez obzira na njezinu

visinu, koja se nalazi na trasi radijskog koridora ili u njegovoj blizini moraju se utvrditi elementi ograničen-ja u planovima užih područja ili pri izdavanju lokaci-jskih uvjeta.

(2) Za građevine koje se nalaze izvan zračnih kori-dora, a više su od 35 m mora se ishoditi suglasnost za njihov smještaj u odnosu na radijske koridore.

5.2. Infrastrukturni i komunalni sustavi5.2.1. Energetika

Članak 157.(1) Dijelove šireg (državnog i županijskog) ener-

getskog sustava koji su prisutni na području Grada Sk-radina čini elektroenergetska mreža.

(2) Unutar zona gospodarske namjene moguć je smještaj kolektora i/ili fotonaponskih panela snage manje od 200 kW koji se postavljaju na postojeće ili planirane građevine kao i na postojeće ili planirane nadstrešnice. Smještaj kolektora i/ili fotonaponskih panela unutar navedenih zona moguće je planirati i na negradivom dijelu čestice na način da se ne zauzima više od 20% ukupne površine građevne čestice te da je tlo ispod ovako postavljenih kolektora i/ili panela i dalje ozelenjeno.“

(3) Izuzetno je u gospodarskim zonama izvan po-jasa ograničenja ZOP-a moguće planirati smještaj kolektora i/ili fotonaponskih panela snage veće od 200kW na zasebnim česticama unutar zone na ukupnoj površini veličine do 2% površine zone.

(4) Unutar građevinskih područja naselja, osim područja koja su zaštićena kao kulturno dobro, na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i far-mama smještaj kolektora i/ili panela snage manje od 200 kW moguć je postavom na postojeće ili planirane

građevine kao i na postojeće ili planirane nadstrešnice. Kada se postavljaju na kosim krovovima moraju biti smješteni u ravnini krovne plohe.

(5) Smještaj građevina u kojima se koristi bioma-sa za proizvodnju energije moguć je unutar izdvojenih zona gospodarske namjene uz uvjet korištenja biomase proizvedene na poljoprivrednim gospodarstvima.

(6) Na farmama za uzgoj stoke moguć je smještaj građevina u kojima se koristi bioplin za proizvodnju energije koji je proizveden na farmi u procesu uzgoja stoke.

5.2.1.1. Plinoopskrbna mreža

Članak 158.(1) Opskrba prirodnim plinom područja Grada Sk-

radina obavljat će se kroz sustav magistralnog plino-voda, maksimalnog radnog tlaka 75 ili 50 bar, do mjer-no redukcijskih stanica (MRS Šibenik i MRS Pirovac koje se nalaze na prostoru susjednih Gradova ili opći-na). Od MRS-a Šibenik i MRS Pirovac ili MRS Vodice opskrba će se dalje omogućiti sustavom visokotlačnih plinovoda ili srednje tlačnim plinovodima.

(2) Prostornim planom su defi nirane načelne (is-tražne) trase srednjotlačnih distributivnih plinovoda i lokacija redukcijske stanice RS Krković. Konačan broj redukcijskih stanica i njihova lokacija, te trase plinovoda odredit će se prilikom izrade idejnog rješen-ja (stručna podloga za ishođenje lokacijske dozvole) u postupku izdavanja lokacijskih uvjeta, u kojem će se utvrditi i posebni uvjeti građenja..

(3) Opskrba korisnika plinom vršit će se iz RS Krković lokalnom distribucijskom mrežom. Distribu-cijski plinovodi u pravilu se smještavaju unutar zajed-ničkog infrastrukturnog koridora prometnice, odnosno uz nju u zasebnom koridoru.

(4) Širina koridora postojećeg magistralnog plino-voda je 30m lijevo i desno od osi plinovoda u kojem je zabranjeno graditi zgrade namijenjene stanovanju ili boravku ljudi, odnosno građevina koje nisu u funkciji plinovoda. Širina koridora/trase distribucijskog plino-voda, te veličine građevnih čestica građevina i uređaja, udaljenosti i sigurnosne zone određene su posebnim propisima.

5.2.1.2. Elektroenergetska mreža

Članak 159.(1) Elektroenergetsku mrežu čine slijedeće elektro-

energetske građevine:1) prijenosni uređaji (postojeći i planirani),2) proizvodni uređaji (HE).

(2) Planom se osiguravaju:1) koridori za smještaj prijenosnih uređaja - dale-

kovoda naponskog nivoa 35 kV, 110 kV i većeg,2) površine za smještaj proizvodnih uređaja - HE.

(3) Najmanja širina koridora postojećeg dale-kovoda naponskog nivoa 110 kV iznosi ukupno 40 m, odnosno obostrano od njegove osi po 20 m, ako drugačije nije utvrđeno posebnim propisom, odnosno normativima.

(4) Korištenje i uređenje prostora unutar koridora postojećih dalekovoda i kabela biti u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima. U zaštićenim pojasevima nadzem-nih dalekovoda prostor ispod dalekovoda, u pravilu, nije namijenjen za gradnju stambenih građevina, re-konstrukciju stambene građevine kojom se povećava visina građevine ili građevine u kojima boravi više lju-di. Taj prostor se može koristiti primarno za vođenje prometne i ostale infrastrukture i u druge svrhe u skla-du s pozitivnim zakonskim propisima i standardima uz obveznu suglasnost nadležnih tijela.

Članak 160.(1) Najmanja širina koridora planiranog 2x400 kV

dalekovoda iznosi ukupno 200 m, odnosno obostrano od njegove osi po 100 m.

(2) Najmanja širina koridora planiranog 110 kV dalekovoda iznosi ukupno 70 m, odnosno obostrano od njegove osi po 35 m.

(3) U dijelu trase gdje se vode zajedno trase/ko-ridori 2x400 kV i 110 kV međusobna udaljenost osi dalekovoda iznosi najmanje 50 m ako drugačije nije utvrđeno posebnim propisom, odnosno normativima.

(4) Do izdavanja lokacijske dozvole za smještaj dalekovoda, unutar koridora iz prethodnih stavaka zabranjuje se svaka izgradnja i rekonstrukcija osim in-frastrukturnih i komunalnih linijskih građevina.

(5) Korištenje i uređenje prostora unutar koridora iz prethodnog stavka treba biti u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima.

Članak 161.(1) Za smještaj transformatorskih postrojenja na-

ponskog nivoa nižeg od 110 kV potrebno je utvrditi građevnu česticu potrebne veličine tako da ima osigu-ran neposredni priključak na javnu prometnu površinu širine dovoljne za pristup servisnog i vatrogasnog vo-zila.

(2) Najmanja veličina građevne čestice za smještaj TS 10(20)/0,4 kV iznosi 30 m2. Iznimno od navede-nog u izgrađenom dijelu građevinskog područja veliči-na građevne čestice može biti i manja.

(3) Kod gradnje TS 10(20)/0,4 kV minimalna udal-jenost od susjedne čestice odnosno regulacijske linije iznosi 2,0 m ili više sukladno posebnom propisu.

(4) Izuzetno od prethodnog stavka ovoga članka, kada su u izgrađenim dijelovima građevinskih područ-

ja postojeće građevine na susjednim građevnim česti-cama smještene na regulacijskom pravcu ili na manjoj udaljenosti od propisane, smještaj nove interpolirane TS dozvoljava se na regulacijskom pravcu, odnosno na manjoj udaljenosti od propisane, ukoliko to dozvol-javaju posebni uvjeti pravnih osoba s javnim ovlasti-ma koji gospodare javnom prometnicom.

(5) Smještaj elektroenergetskih vodova naponskog nivoa nižeg od 110 kV unutar građevinskih područja u pravilu je potrebno predvidjeti podzemno (kabel) un-utar koridora prometnice.

Članak 162.Za planiranu mrežu elektroopskrbe na temelju an-

alize dosadašnjeg razvoja može se pretpostaviti rast vršnog opterećenja. Daljnje širenje 10(20) kV mreže odvijat će se sukladno potrebama konzuma i mo-gućnostima HEP-a da osigura potrebna sredstva za poboljšanje kvalitete mreže. Nova 20 kV mreža gradit će se u principu zračno Al/Če vodičima, osim u nasel-jenim mjestima gdje će se izvoditi kabelski na dijelu gdje bi uzrokovala smetnju širenju naselja.

Članak 163.Trafostanice i telefonske centrale kada se ne grade u

sklopu druge građevine potrebno uklopiti u izgrađenu strukturu naselja na zasebnoj građevnoj čestici, ali tako da ne smanjuju preglednost raskrižja i ne remete sklad javnih zelenih površina.

Članak 164.Zbog potreba novih izdvojenih građevinskih pod-

ručja planira se gradnja nove TS 110/10(20)kV u širem području naselja Gračac.

5.2.2. Vodno gospodarstvo

Članak 165.(1) Vodnogospodarski sustav čine građevine iuređaji za:1) vodoopskrbu,2) korištenje voda,3) pročišćavanje i odvodnju otpadnih voda,4) građevine za zaštitu od erozije (bujica), čiji

je smještaj omogućen na lokacijama, površinama i u koridorima na način određen ovim Planom i posebnim propisima,

5) građevine za navodnjavanje.

(2) Gospodarenje vodama vrši se sukladno poseb-nom zakonu (Zakon o vodama) temeljem kojeg je do-nesen Državni plan za zaštitu voda.

Članak 166.(1) Predviđeno proširenje vodovodne mreže u cil-

ju jednolične opskrbe cijelog područja temeljeno je na dosadašnjoj koncepciji vodoopskrbe i to u svim pod-ručjima i za dijelove naselja koji do sada nisu obuh-vaćeni vodoopskrbom.

(2) Najmanji profi li cjevovoda na koji se priključu-je hidrant treba iznositi 100 mm, a sekundarna mreža

može biti do 50 mm. Na svim čvorovima vodovodne mreže predvidjeti zaporne organe smještene u betons-ka zasunska okna.

(3) Vrsta materijala za izvedbu magistralne vodovodne mreže i naselja je predviđena cijevima koje trebaju podnijeti radni tlak od NP 10 bara.

Članak 167.(1) Planom se utvrđuje potreba vodoopskrbe sva-

kog građevinskog područja, te izgrađenih struktura izvan građevinskih područja, te u tu svrhu izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina sustava uključujući i povećanje postojećih kapaciteta vodo-sprema. Moguća je interpolacija vodosprema ili crpnih stanica u sustav vodoopskrbe.

(2) Planom su prikazani glavni vodoopskrbni cje-vovodi čija je lokacija načelna sukladno mjerilu prika-za, te je moguće njihovo izmještanje i nadopunjavanje ako su u skladu s utvrđenom koncepcijom te ukoliko nisu u koliziji s drugim namjenama u prostoru. Daljnje proširenje vodoopskrbne mreže, profi la manjeg od 200 mm odvijat će se sukladno mogućnostima i potrebama konzuma u cilju poboljšanja kvalitete mreže.

Članak 168.(1) Vodoopskrba naselja vrši se putem vodovodnih

cjevovoda profi la određenog prema potrebama konzu-ma sukladno posebnim propisima, a u pravilu unutar koridora ili uz trase prometnica.

(2) Najmanja širina koridora planiranih vodovod-nih cjevovoda izvan izgrađenih dijelova građevinskog područja iznosi 5 m.

(3) Najmanje širine koridora postojećih vodovod-nih cjevovoda i onih planiranih unutar izgrađenih di-jelova građevinskih područja utvrđene su sukladno tehničkim normativima.

Članak 169.U građevinskim područjima naselja, kao i

građevinskim područjima izvan naselja potrebno jesukladno posebnom propisu osigurati vodu (po-

trebne količine i radni pritisak) za gašenje požara hi-drantima.

Članak 170.(1) Zbog potreba novih zona – izdvojenih

građevinskih područja i gradnje izvan građevinskih područja:

1. ugostiteljsko-turističke namjene Prukljan s pratećim sadržajima,

2. golf igrališta,3. gospodarske namjene Piramatovci-Krković,4. zone sporta i rekreacije – Dubravice, nužno je planiranje novih količina vode i gradnje

građevina u sustavu vodoopskrbe koji će to omogućiti.

(2) S obzirom na iskazanu problematiku osigura-vanja vode iz javnog sustava za potrebe golfa potrebno

je kroz varijantna rješenja u postupcima koji slijede iza ovih Izmjena i dopuna (UPU, PUO) istražiti mogućno-sti osiguravanja vode za potrebe golfa. Za održavanje terena za igru treba osigurati stalnu opskrbu vodom izvan sustava javne vodoopskrbe, kao i resursa za navodnjavanje poljoprivrednih površina (navodnja-vanje iz alternativnih izvora – kišnica, tehnička voda, desalinizacija i dr.). Izuzetno, golf igralište moguće je priključiti na vodoopskrbni sustav koji se ne smi-je koristiti u normalnim uvjetima održavanja igrališta, osim u uvjetima dugotrajnih suša, i to samo u krat-kim vremenskim periodima i kada nije prioritetna vo-doopskrba stanovništva ili vodoopskrba površina pod poljoprivrednim kulturama (noćni režim korištenja). Uređenje i uporaba igrališta ne smiju prouzročiti štete u sustavu vodoopskrbe i odvodnje ili smanjenja resur-sa pitke vode.

(3) Realizaciji predviđenih namjena (golf, aqua park) pristupit će se po osiguravanju adekvatne vo-doopskrbe jer se iste trenutno ne mogu podmiriti iz postojećeg javnog vodoopskrbnog sustava.

Članak 171.Vodovodna mreža u izdvojenom građevinskom po-

dručju ugostiteljsko-turističke namjene Prukljan mora biti prstenasto planirana po cijeloj zoni tako da je u svakom trenutku moguć dotok vode iz najmanje dva smjera u svakoj točki.

5.2.2.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 172.(1) Sve otpadne vode treba prije ispuštanja u recip-

ijent tako tretirati kako bi se uklonile sve štetne posl-jedice za okolinu, prirodu i recipijent.

(2) Rješenja odvodnje manjih naselja vide se u pro-matranom razdoblju na dobro izvedenim vodonepro-pusnim sabirnim jamama i njihovom urednom održa-vanju. Oborinska odvodnja manjih naselja predviđa se otvorenim kanalima i cestovnim jarcima do recipijen-ta. Ukoliko se u okviru manjih naselja i građevine gos-podarski pogoni ili mini farme nužno je otpadnu vodu tretirati do potrebne razine.

(3) Treba predvidjeti takav sustav odvodnje ko-jim će se, prema kategorizaciji, vodotok rijeke Krke i Prukljansko jezero zadržati na razini zahtijevane kat-egorije, a to se odnosi i na sve potoke koji se koriste za odvodnju.

(4) Naselje urbanog karaktera na području Grada je Skradin koji ima djelomično izgrađen sustav odvod-nje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Sus-tav odvodnje treba biti s odvajanjem fekalnih od obo-rinskih voda, dakle razdjelni sustav odvodnje. U prvim fazama izgradnje moguće je koristiti i kombinira-ni sustav odvodnje, tj. dok se ne izgradi cjelokupna mreža i preljevi, moguće je koristiti paralelno razdjelni i mješoviti sustav.

Članak 173.Svi eventualni industrijski pogoni, pogoni male

privrede kao i gospodarske građevine za uzgoj životin-ja (tovilišta) trebaju imati svoje predtretmane otpadnih voda prije upuštanja u javnu kanalizaciju, što se odno-si i na separaciju ulja i masti.

Članak 174.Odvodnja otpadnih voda vrši se putem odvodnih

kanala, kolektora i uređaja za pročišćavanje profi la i kapaciteta određenih prema procijenjenom broju ko-risnika prostora, a u skladu s posebnim propisima.

Članak 175.(1) U novim zonama - izdvojenih građevinskih po-

dručja nužno je planiranje razdjelnih sustava odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda koje će se gener-irati na tim područjima. Odvodnja sanitarnih otpadnih voda rješavat će se zasebnom kanalskom mrežom u odnosu na oborinsku odvodnju. Razmještaj i dimenzi-je kanala trebaju biti takvi da se u slučaju etapnog raz-voja omogući nesmetani razvoj zone i njezino širenje.

(2) Sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda mora se planirati za maksimalno dozvoljeni kapacitet (broj ležajeva/osoba, uključivo i planirane kapacitete aqua-parka, golf igrališta i dr. ovisno o zoni). Pri tome se kao mjerodavni dotok otpadnih voda usvaja vrijednost maksimalnog satnog dotoka.

(3) Svi objekti na kanalskoj mreži moraju biti lako dostupni radi održavanja (prvenstveno se ovdje misli na nesmetan pristup komunalnog vozila).

(4) Eventualno bi se primjenom novijih tehnoloških dostignuća u području pročišćavanja sanitarnih otpad-nih voda uz ostvarivanje visokog stupnja pročišćavan-ja ista mogla primijeniti za namjene navodnjavanja i zalijevanja zelenih površina. Na taj način bi se pridoni-jelo smanjenju potrebnih vodoopskrbnih kapaciteta što u velikoj mjeri ulazi u okvire održivog razvoja i gos-podarenja vodama.

Članak 176.(1) Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda ključna

je građevina za zaštitu voda. Njegova efi kasnost treba biti prilagođena kategorizaciji vodotoka (osjetljivosti prijemnika), stupnju uređenosti prijemnika, te mini-malno dozvoljenim protokama.

(2) Na području Grada Skradina do danas je izgrađen samo kanalizacijski sustav centra Skradina s I fazom uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i ispustom u korito Krke cca 1.200 m nizvodno od lokacije uređaja (Skradina).

(3) Planirana je izrada uređaja za pročišćavanje ot-padnih voda za naselje Rupe, zoni mješovite namjene Ićevo te zoni ugostiteljsko-turističke namjene Prukl-jan, zajedno s pripadnim sportsko-rekreacijskim sa-držajima (uključivo i golf igralište).

(4) Posebnu pozornost treba posvetiti zahtjevima za sprječavanjem negativnih posljedica ispuštanja ot-padnih voda u okoliš, odnosno zahtjevima za izgrad-njom potrebnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda generiranih na predmetnom području kojima se primarno štiti osjetljivi akvatorij Prukljanskog jezera kao glavnog prijemnika. Pri tome je potrebno sagle-dati dva zasebna podsustava odvodnje i pročišćavanja. Jedan podsustav odnosi se na fekalne otpadne vode generirane u sklopu turističko-ugostiteljske namjene i onaj dio otpadnih voda (fekalnog porijekla) koji se generira u sklopu sportsko-rekreacijske namjene. Dru-gi podsustav odnosi se na procjedne vode generirane u sklopu sadržaja sportsko-rekreacijske namjene (Rgt - golf), nastale njihovim tretiranjem (zalijevanje uz primjenu agrotehničkih sredstava). Zbog osjetljivosti Prukljanskog jezera na upuštanje većih količina hran-jivih soli dušika i fosfora, te pesticida, posebnu pažnju je potrebno posvetiti uklanjanju navedenih parame-tara kakvoće vode (dušika, fosfora i pesticida) prije njihovog ispuštanja u okoliš. U slučaju zadovoljenja zakonskih propisa i odredbi u pogledu maksimalno dozvoljenih koncentracija pojedinih parametra ka-kvoće vode, moguća je njihova ponovna upotreba za određene namjene. Na taj način može biti omogućena ponovna upotreba pročišćene procjedne vode s golf igrališta. U sklopu defi niranja koncepcijskog rješenja pročišćavanja svih otpadnih voda na obuhvatnom pod-ručju, moguće je također primijeniti i jedinstveni teh-ničko-tehnološki sustav pročišćavanja otpadnih voda na kojem bi se zajedno pročišćavale fekalne i proc-jedne otpadne vode, ali je pri odabiru tehničko-teh-nološkog rješenja potrebno voditi računa o zadovol-jenju maksimalno dozvoljenih graničnih vrijednosti pojedinih pokazatelja kakvoće pročišćene vode prije njihovog ispuštanja u okoliš (Prukljansko jezero).

(5) Prije izrade tehničke dokumentacije za uređaj treba predvidjeti optimalno tehničko rješenje za konačni kapacitet, a izgradnju obavljati u etapama. Potrebno je utvrditi kvalitetu otpadnih voda, potreban stupanj njihovog pročišćavanja, te veličinu i tempo fi -nancijskih ulaganja.

(6) Lokaciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba predvidjeti tako da ne smeta razvoju nasel-ja /zone. Uređaj mora zadovoljiti tehničke, sanitarne i estetske uvjete.

(7) Tehnološke otpadne vode ne smiju se ispuštati u podzemlje ili u sustav javne odvodnje. Iznimno, vodo-pravnim uvjetima može se dopustiti ispuštanje u sus-tav javne odvodnje i/ili poniranje prethodno obrađenih tehnoloških otpadnih voda te propisati potrebne karak-teristike efl uenta. Kada se tehnološke otpadne vode priključuju na sustav javne odvodnje predtretmanom ih je potrebno dovesti minimalno do nivoa kućanskih otpadnih voda na lokaciji nastajanja.

(8) Svi potrošači koji ispuštaju otpadne vode kvalitete različite od standarda komunalnih otpadnih voda, imaju obavezu pred tretmana otpadnih voda do

standarda komunalnih otpadnih voda prije ispuštanja u interni sustav odvodnje.

(9) Svako ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u podzemlje dozvoljeno je uz uvjet da je osigurano neizravno ispuštanje putem upojne građevine sa proc-jeđivanjem kroz zemlju ili podpovršinske slojeve bez ugrožavanja okolnih objekata i površina, te bez utje-caja na zonu kupanja. Ispuštanje pročišćenih otpadnih voda putem ispusta treba biti izvedeno na način da nema negativnog utjecaja na zonu kupanja i rekreacije.

(10) Do realizacije sustava javne odvodnje sa uređajem za pročišćavanje moguća je realizacija poje-dinačnih objekata sa prihvatom otpadnih voda u vodo-nepropusne sabirne jame i odvozom putem ovlaštenog pravnog subjekta ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja istih u teren putem upojnih bunara odgovarajućeg kapaciteta na samoj čestici, a sve ovisno o uvjetima na terenu uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda.

Članak 177.Oborinskom odvodnjom obuhvaća se odvodnja

krovnih površina, prometnih površina i zelenih površi-na. Oborinska odvodnja se odvodi u prirodne recip-ijente postojećim i budućim kanalima uz planirane prometne koridore. Prije upuštanja oborinskih voda u sustav kanalizacije sa prometnih površina kruga i parkirališta potrebno je osigurati izdvajanje ulja i mas-ti. Upuštanje u podzemlje vrši se preko upojnih zde-naca i infi ltracijskih polja (polja za poniranje).

5.2.2.3. Uređenje voda i vodotoka

Članak 178.(1) Građevine za zaštitu od erozije (bujice)

određene su kao građevine od važnosti za Županiju.

(2) Za uređenje bujica i smanjenje šteta koje nastaju njihovim djelovanjem potrebno je provoditi slijedeće:

1) biološke radove kojima se obogaćuje veg-etacija radi sprečavanja razornog erozijskog djelovan-ja na tlo,

2) terasiranje zemljišta,3) uređenje korita - izgradnja konsolidacijskih

i deponijskih pregrada te regulacijske uzdužne i po-prečne gradnje u koritu.

(3) Zahvate treba provoditi uz maksimalno uvaža-vanje prirodnih i krajobraznih obilježja.

(4) Na području Grada Skradina osim rijeke Krke, nalazi se čitav niz bujičnih vodotoka od kojih su na-jznačajniji Guduća, Bribišnica, Mokrica, Jujava, Rups-ka foša s pritocima, Rivina jaruga s pritocima, Čulišić potok s pritocima, bujice Otresa, Bribira, Dubravica, te više odvodnih kanala polja Žažvić – Trolokve.

Članak 179.Građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevi-

na provodi se prema programu građenja istih koji se donosi na prijedlog ministra za vodno gospodarstvo. Tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, vodnog

dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, te osnovnih građevina melioracijske odvodnje, provodi se prema programu uređenja vodotoka i drugih voda, koji se donosi okviru Plana upravljanja vodama.

Članak 179a.Za sve vodotoke (bujice, odvodne kanale, nasipe

i objekte obrane od poplava i dr.) na području Gra-da Skradina, a u svrhu tehničkog održavanja vodoto-ka i radova građenja vodnih građevina treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine 5,0 m od gorn-jeg ruba korita. Ovisno o veličini i stanju uređenosti vodotoka, širina inundacijskog pojasa, odnosno udal-jenost izgradnje novih objekata od gornjeg ruba kori-ta, odnosno čestice javnog vodnog dobra može biti i manja, ali ne manja od 3,0 m, a što se utvrđuje vodo-pravnim uvjetima za svaki objekt posebno.

Članak 179b.U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka grad-

nja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgrad-nja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. Vanjsku granicu uređenog i neuređenog in-undacijskog pojasa na vodama I. i II. Reda određuje ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo na pri-jedlog “Hrvatskih voda”.

Članak 180.(1) Radi očuvanja i održavanja regulacijski i zaštit-

nih vodnih građevina i sprečavanja pogoršanja vodnog režima, zabranjeno je:

1) na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama kopati i odlagati zemlju, pije-sak, šljunak, puštati i napasati stoku, prelaziti i voziti motornim vozilom izuzev na mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina;

2) u uređenom inundacijskom pojasu bez dozvole orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje;

3) u uređenom inundacijskom pojasu i do udal-jenosti od 20 m od vanjske nožice nasipa, odnosno do 6 m do vanjskog ruba regulacijsko – zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda), pod-izati zgrade, ograde i druge građevine osim regulaci-jskih i zaštitnih vodnih građevina, vaditi kamen, glinu i ostale tvari, kopati i bušiti zdence, te bez vodopravnih uvjeta obavljati drugo bušenje tla;

4) u neuređenom inundacijskom pojasu obavljati radnje iz prethodne alineje na melioracijskim kanali-ma za odvodnjavanje kojima upravljaju ,,Hrvatske vode” i do udaljenosti od 3 m do tih kanala potrebnoj za njihovo redovito održavanje, orati i kopati zeml-ju, te obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti melioracijske vodne građevine ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje;

5) u vodotoke i druge vode, akumulacije, retenci-je, melioracijske i druge kanale i u inundacijskom pojasu odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na

promjenu vodotoka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava;

6) graditi i/ili dopuštati gradnju na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka, osima gradnje javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi).

(2) Iznimno, na zahtjev zainteresirane osobe ,,Hr-vatske vode” mogu odobriti odstupanje od odredaba defi niranih u ovom članku pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevi-na, odnosno pogoršanja postojećeg vodnog režima i ako to nije suprotno uvjetima korištenja vodnog dobra utvrđeni Zakonom o vodama.

Članak 180a.Očuvanje i održavanje regulacijskih i zaštitnih te

drugih vodnih građevina kao i sprječavanje pogoršanja stanja vodnog režima mora se vršiti u skladu sa Za-konom o vodama.

Članak 180b.(1) Planom se utvrđuje obveza ishođenja vodo-

pravnih uvjeta u postupku dobivanja lokacijske doz-vole za sve objekte, odnosno za sve objekte uz čestice javnog vodnog dobra ili uz objekte obrane od poplava, a u skladu sa Zakonom o vodama.

(2) Vodopravne uvjete izdaju “Hrvatske vode”.

(3) Vodopravnim uvjetima određuju se uvjeti ko-jima se mora udovoljiti dokumentacija za građen-je geoloških istraživanja i drugih radova koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima.

(4) Vodopravni uvjeti nisu potrebni za građenje i rekonstrukciju stambenih i drugih građevina u kojima se voda koristi isključivo za piće i sanitarne potrebe – ako se te građevine priključuju u vodoopskrbni sustav i sustav javne odvodnje otpadnih voda.

5.2.2.4. Uređenje poljoprivrednog zemljišta

Članak 181.U cilju poboljšanja uvjeta za stabilnu poljoprivred-

nu proizvodnju Planom se omogućuje gradnja građevi-na i mreže za poboljšanje stanja površina obradivog i drugog poljoprivrednog tla.

6.Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno - povijesnih cjelina

6.0. Područja posebnih ograničenja u korištenju

Članak 182.(1) Prema posebnim uvjetima korištenja, uređenja i

zaštite prostor Županije (prema PPŽ-u) pa tako i Grada Skradina se dijeli na:

1) Područja posebnih uvjeta korištenja – prostori posebnih vrijednosti prirodne i kulturne baštine izvan građevinskog područja naselja, u kojima je zabranjena svaka nova gradnja:

- I. zaštitna zona vodocrpilišta;

- poljoprivredno zemljište u Planu označeno kao osobito vrijedno obradivo tlo,

- zaštićeni dijelovi prirode: nacionalni parkovi Krka (osim u svrhu korištenja nacionalnog parka ili ako se prostornim planom područja posebnih obilježja ne odredi drugačije).

Iznimno, zabrana se ne odnosi na infrastrukturu, ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite.

2) Područja posebnih ograničenja u korištenju - prostori posebnih prirodnih karakteristika (ekološka mreža, krajobraz, tlo, vode i more) i kulturne baštine, s ograničenjima u gradnji i regulativi, u kojima se može dopustiti gradnja uvažavajući posebne zaštitne mjere i uvjete uređenja prostora:

- zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP) i prostor ograničenja u ZOP-u koje obuh-vaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte,

- II. zaštitna zona vodocrpilišta, - poljoprivredno zemljište u Planu označeno kao

vrijedno obradivo tlo,- prirodni predjeli, odnosno prirodni resursi: more,

vode (zaštitne zone voda) i šume,- arheološke i hidro-arheološke zone i lokalite-

ti, - zone povijesne baštine i kulturnih dobara izvan područja naselja,

- neizgrađeni dijelovi obalnog i otočnog područja, - zone memorijalne baštine.Ovim Izmjenama i dopunama izvršeno je tehničko

usklađenje PPUG-a s PPŽ-om i PP NP Krka, određena su građevinska područja dijelova naselja Dubravice: Žurići i Grahovo (prema važećem Prostornom planu Nacionalnog parka „Krka“ („Narodne novine”, br. 1/90 i 22/92) koja se nalaze unutar granica nacional-nog parka, a ujedno i obuhvata PPU Grada Skradina. S obzirom da je izvan granica građevinskih područja ostalo još nekoliko dijelova naselja Dubravice i Rupe određena su ta područja kao područja za istraživanje mogućnosti određivanja građevinskih područja pri čemu će značajnu ulogu imati postupak izrade novog PP NP Krka koji je u tijeku.

3) Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - u kojima je nužna pojačana pažnja pri formi-ranju građevinskih područja, građenju ili izvođenju drugih zahvata u prostoru, i gdje su potrebne posebne mjere zaštite:

- III. A. i B. zaštitna zona vodocrpilišta,- ostali zaštićeni dijelovi prirode i dijelovi prirodePlanom predviđeni za zaštitu osim nacionalnih par-

kova i parkova prirode,- poljoprivredno zemljište označeno u Planu kao

ostala poljoprivredna tla,- područja i dijelovi ugroženog okoliša,- područja u kojima je potrebno zaštititi posebne

vrijednosti i obilježja: sanirati oštećene prirodne predjele, gradske i ruralne cjelina, sanirati tlo, šume, ugroženi okoliš, napuštena odlagališta otpada, eksp-loatacijska polja i

- područja u kojima će se primijeniti planske mjere zaštite kroz izradu detaljnije prostorno-planske dokumentacije.

4) Ostali prostor - oni dijelovi prostora u kojima je planirana gradnja bez posebnih ograničenja.

(2) Obzirom na izuzetno osjetljivo područje sm-ještaja i planiranu gradnju smještajnih kapaciteta u zonama golf igrališta Prukljan obavezna je izrada krajobrazne studije kao stručne podloge sa smjerni-cama za razvoj projekta. Radi se o studiji integralnog krajobraznog vrednovanja koja bi obuhvatila detal-jnu analizu i vrednovanje svih prostornih vrijednosti, prirodno - ekoloških, kulturno - povijesnih i vizualno – perceptivnih, s osnovnim ciljem da se identifi ciraju i opišu krajobrazne karakteristike istraživanog prostora, izvrši procjena njihove vrijednosti i postojećeg stanja, odrede ciljevi željene kvalitete krajobraza te na kraju propišu smjernice za provedbu održivog razvoja i ko-rištenja predmetnog prostor.

(3) Kako bi se izbjegao rizik od oštećenja eventu-alnih arheoloških ostataka na lokaciji planiranog golf igrališta Prukljan, u ranim fazama razvoja projekta, a prije postupka PUO, potrebno je obaviti detaljne kon-zervatorske analize graditeljske baštine i istraživanja arheološke baštine, te defi nirati sve eventualno prob-lematične točke i predložiti specifi čne zaštitne mjere za ublažavanje do nivoa zanemarivog utjecaja. Daljnji razvoj projekta planirati u skladu s rezultatima analiza i predloženim mjerama.

(4) Uvjeti primjene posebnih uvjeta i ograničenja u korištenju, te primjene posebnih mjera uređenja i zaš-tite prostora prikazani su u kartografskom prikazu 3. “Uvjeti uređenja i zaštite prostora” u mjerilu 1:25.000.

Članak 183.(1) Razgraničenje površina zaštićene prirodne baš-

tine određeno je odlukama o proglašenju zaštićenih dijelova prirode, i u njima se detaljno opisuje zahvat temeljnog svojstva (prirodnog fenomena) s granicom područja.

(2) Razgraničenje površina koje su zaštićene kao kulturno dobro temelji se na rješenjima o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra.

(3) Prostor ograničenja u ZOP-a označeno je na svim kartografskim prikazima.

(4) Obalna crta u smislu prostora ograničenja u ZOP-u je crta plimnog vala na obali.

6.1. Prirodna baština

Članak 184.(1) Prirodu treba štititi očuvanjem biološke i krajo-

brazne raznolikosti te zaštitom prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili.

(2) Granice i lokacije prirodnih vrijednosti označene u ovom Planu, s obzirom na njegovo mjerilo, očitavaju se i tumače kao plansko-usmjeravajući podatak.

(3) Za područja predviđena za zaštitu obvezna je izrada stručnog obrazloženja ili stručne podloge, kako bi se pokrenuo postupak zaštite, a do donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu ta će se područja štiti-ti odredbama za provedbu ovog plana.

Članak 185(1) Na području Grada Skradina prema Zakonu o

zaštiti prirode nalaze se slijedeće zaštićene vrijedno-sti prirodne baštine i vrijednosti predložene za zaštitu koje su prikazane na kartografskom prikazu br. 3.1.:

1) nacionalni park “Krka”, 2) posebni zoološki rezervat “Guduća” 3) posebni biološki rezervat “Prukljansko jeze-

ro” 4) značajni krajobraz Krka – krajolik (Donji

(2) Zaštićeni vrijedni dio prirode PPŽ-om je pred-viđen za prekategorizaciju zaštite i/ili promjenu grani-ca: Krka – krajolik (Donji tok) – dio koji obuhvaća Prokljansko jezero iz kategorije značajni krajobraz u planiranu kategoriju posebni rezervat – stanišni (po-trebno je istražiti opravdanost).

Članak 185.Na području Grada Skradina prema Zakonu o zašti-

ti prirode nalaze se slijedeći zaštićeni dijelovi prirodne baštine i dijelovi predloženi za zaštitu koji su prikaza-ni na kartografskom prikazu br. 3.1.:

1) nacionalni park “Krka”, 2) posebni zoološki rezervat “Guduća” 3) posebni botanički rezervat “Prukljansko jezero” 4) zaštićeni krajolik “Donja Krka“.

Članak 186.(1) Na području Grada Skradina proteže se krajnji

jugozapadni dio nacionalnog parka “Krka” u površini od oko 3.155 ha što čini 28,8% od ukupne površine nacionalnog parka. To je područje pretežno neizmijen-jeno s iznimnim i višestrukim prirodnim vrijednostima (Skradinski buk, Roški slap…), te obuhvaća sačuvan i neznatno izmijenjen eko-sustav.

(2) Na području Nacionalnog parka Krka, a koji je u granicama obuhvata PPU Grada Skradina, orga-nizacija prostora, način korištenja, uređenja i zaštite prostora utvrđeni su Prostornim planom područja posebnih obilježja (PPPPO).

(3) Za područje nacionalnog parka “Krka” vri-jede Odredbe za provedbu Prostornog plana područja posebnih obilježja.

Članak 187.Na području predloženog posebnog zoološkog

rezervata “Guduća” do njegovog proglašenja nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva zbog kojih je predložen za zaštitu (branje i uništavanje bil-jaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje alohtonih vrsta, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i sl.)

Članak 188.Prostornim planom Šibensko-kninske županije

Prokljansko jezero predloženo je za zaštitu u kate-goriji posebnog rezervata. Navedena kategorija zaš-tite onemogućava brojne druge planirane namjene uz obalu jezera, stoga je prije izrade detaljnijih planova uređenja potrebno provesti istraživanje ovog područ-ja te se opredijeliti o potrebi zaštite područja, kao i o mogućim gospodarskim djelatnostima koje će biti u skladu s predloženom kategorijom zaštite. U skladu s donesenom odlukom o potrebi zaštite, pokrenuti pos-tupak izmjene i dopune prostornih planova.

Članak 189.Područje rijeke Krke od skradinskog mosta do

njenog ušća u Prukljansko jezero, te područje Skorića podi i najvećeg dijela naselja Skradin predloženo je za zaštitu prirodne baštine u kategoriji zaštićenog krajo-braza.

Do proglašenja zaštićenog krajobraza na ovom po-dručju nisu dopuštene radnje koje narušavaju estetske i kulturno-povijesne vrijednosti, te krajolik karakteris-tičan za to područje.

Članak 190.(1) Županijskim prostornim planom krajobraz

vodotoka s pripadajućim vegetacijskim pojasom te neposrednom dolinom odnosno kanjonom smatra se jedinstvenom prostornom i strukturnom cjelinom, u kojoj se pri planiranju novih zahvata moraju uvažava-ti krajobrazne vrijednosti tih područja. Prirodni vod-ni krajobrazi moraju se sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri kao iznimno vrijedni i kao nositelji identiteta Županije. Imajući pri tome u vidu značajni krajobraz Krka krajolik, u njemu nisu dopušteni zahvati i rad-nje koje narušavaju njegove temeljne krajobrazne vrijednosti, a naročito se moraju uvažavati i sačuva-ti strukturne značajke prostora koje se ovdje očituju u prirodnosti krajobraza, neizmijenjenoj fi zionomiji blago nagnutog terena, očuvanosti prirodne obale ri-jeke i njenog ujezerenog dijela, prirodnoj vegetaciji i neizgrađenosti područja.

(2) Pri daljnjem planiranju predložene ugostiteljs-ko turističke zone i zone sporta i rekreacije uz Prukl-jansko jezero primarno je uvažavati i štiti njegove te-meljne krajobrazne vrijednosti.

(3) Za zahvate na području značajnog krajobraza u sklopu izdavanja odgovarajućih dozvola za građen-je, potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode od Ure-da državne uprave u županiji, a za zahvate izvan građevinskog područja za građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku uvjete utvrđuje Ministarstvo kul-ture.

Članak 191.(1) U tablici su prikazane zaštićene prirodne vri-

jednosti (i dijelovi prirodne baštine) i dijelovi prirode predloženi za zaštitu, kao i zaštićene prirodne vrijed-nosti (dijelovi prirode) predložene za prekategorizaci-ju stupnja zaštite.

Članak 192.U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine, šumske rubove, živ-

ice koji se nalaze između obradivih površina, te zabraniti njihovo pretvaranje u obradive površine, osobito štititi područja prirodnih vodotoka od neprimjerenih zahvata i radnji kao ekološki vrijedna područja.

Članak 193.Pri oblikovanju građevine (posebice onih koji se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje

prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.

Članak 194.Pri planiranju trasa novih prometnica i infrastrukturnih koridora uvažavati specifi čnosti reljefa i vegetacijski

pokrov na način da se utjecaj na krajobraz i prirodne sastavnice prostora svede na najmanju moguću mjeru.

Članak 195.Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara,

te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora. Korištenje prirodnih dobara u području obuhvata predmetnog plana može se planirati samo temeljem programa/planova gospodarenja/upravljanja u šumarstvu, lovstvu, vod-nom gospodarstvu, rudarstvu i dr. koji sadrže uvjete i mjere zaštite prirode, Ministarstvo kulture (ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode).

Članak 196.Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području obuhvata plana treba sačuvati i vrednovati u skladu sa

Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (“Narodne novine”, br: 7/06). Na području obuhvata plana utvrđena su ugrožena i rijetka staništa (infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u eurihalnom i euritermnom okolišu, submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/dračici i submediteranski i epimediter-anski suhi travnjaci/ primorske, termofi lne šume i šikare medunca).

Članak 197.(1) Područje obuhvata prostornog plana uređenja Grada Skradina obuhvaćeno je u područje ekološke mreže.

Ekološka mreža (Natura 2000) predstavlja sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti.

(2) Područja očuvanja značajna za ptice (POP) i Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) iz članka 145. defi nirana sljedećim podacima:

- identifi kacijskim brojem područja,- nazivom područja ekološke mreže,- znanstvenim imenima divljih vrsta ili stanišnih tipova zbog kojih je pojedino područje određeno kao

područje ekološke mreže (ciljne vrste i staništa) uz posebno označavanje prioritetnih divljih vrsta ili prioritetnih stanišnih tipova navođenjem oznake«*«,

- kategorijama ciljnih vrsta i stanišnih tipova,- statusom vrste, kod posebnih područja značajnih za očuvanje ptica.

(3) Na području Grada Skradina zastupljena su slijedeća Područja očuvanja značajna za ptice (POP) Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS):

KATEGORIJA ZAŠTITE

ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI

OSOBITO VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE

PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU

ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI

PREDLOŽENE ZA PREKATEGORIZACIJU I KOREKCIJU GRANICE

NACIONALNI PARK - KRKA - KANJON GUDUČA POSEBNI REZERVAT - KRKA KRAJOLIK od

skradinskog mosta do ušća: dio koji obuhvaća PRUKLJANSKO JEZERO prekategorizirati u biološki rezervat

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ

- KRKA KRAJOLIK (Donji tok) od skradinskog mosta do ušća, - KRKA KRAJOLIK (Gornji tok)

uzvodno od granice NP

Područja očuvanja značajna za ptice (POP)

Identifikacijski broj područja: Naziv područja: HR1000026 Krka i okolni plato

Područja očuvanja značajna za vrste I stanišne tipove (POVS) Identifikacijski broj područja: Naziv područja: HR2000918 Šire područje NP Krka HR3000171 Ušće Krke HR 2001394 Brbišnica -Vrbica

Dio 1. Područja očuvanja značajna za ptice (POP) Identifikacijski

broj područja

Naziv područja

Kategorija za ciljnu

Znanstveni naziv vrste

Hrvatski naziv vrste

Status (G= gnjezdarica; P= preletnica; Z = zimovalica)

HR1000026 Krka i okolni plato 1 Acrocephalus

melanopogon crnoprugasti trstenjak Z

1 Alcedo atthis vodomar G Z

1 Alectoris graeca jarebica kamenjarka G

1 Anthus campestris

primorska trepteljka G

1 Aquila chrysaetos suri orao G 1 Botaurus stellaris bukavac G P Z 1 Bubo bubo ušara G

1 Burhinus oedicnemus

ćukavica G

1 Calandrela brachydactyla

kratkoprsta ševa G

1 Caprimulgus europaeus

leganj G

1 Circaetus gallicus zmijar G

1 Circus aeruginosus

eja močvarica Z

1 Circus cyaneus eja strnjarica Z

1 Dendrocopos medius

crvenoglavi djetlić G

1 Egretta garzetta mala bijela čaplja P

1 Falco columbarius

mali sokol Z

1 Falco peregrinus sivi sokol G

1 Hippolais olivetorum

voljić maslinar G

1 Ixobrychus minutus

čapljica voljak G P

1 Lanius collurio rusi svračak G 1 Lanius minor sivi svračak G 1 Lullula arborea ševa krunica G

1 Melanocorypha Calandra

velika ševa G

1 Pandion haliaetus bukoč P 1 Pernis apivorus škanjac osaš G

1 Phalacrocorax pygmaeus

mali vranac P Z

1 Porzana parva siva štijoka G P 1 Porzana porzana riđa štijoka G P 1 Porzana pusilla mala štijoka P

značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (patka žličarka Anas clypeata, kržulja Anas crecca, zviždara Anas penelope, divlja patka Anas plathyrhynchos, patka pupčanica Anas querquedula, glavata patka Aythya ferina, krunata patka Aythya fuligula, crvenokljuni labud Cygnus olor, liska Fulica atra, kokošica Rallus aquaticus)

6.2. Kulturna baština

Članak 198.Na području Grada Skradina prema Zakonu o

zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nalaze se slijedeća zaštićena i evidentirana nepokretna kulturna dobra, te ona predložena za istraživanja:

1) Arheološka područja:a. Bribir (područje naselja Ostrovica, Đevrske,

Smrdelje, Morpolača, Piramatovci, Krković, Bratiško-vci, Žažvić, Ždrapanj i Bribir),

b. Skradin (Skradin, Skradinsko polje, Bićine i zona oko Prukljanskog jezera).

2) Arheološke cjeline:a. Bribir (Bribirska glavica).3) Arheološki pojedinačni lokaliteti:a. Bribir - Bribirska glavicab. Otres - starohrvatski lokalitet,c. Piramatovci,d. Skradin - Rokovača, - Maraguša, - povijesna jezgra - Đardin,e. Skradinsko polje,f. Sonković - Stipanac (“Gavanovi dvori”),g. Vrbica (na cesti između Krkovića i B. Mosti-

na).4) Povijesne graditeljske cjeline:a. gradsko naselje Skradin, b. ruralno naselje Rupe5) Obrambene građevine:a. Skradin (utvrda na brdu sv. Petka), b. Sonković (kula), c. “Uzdah kula” kod Dubravica i d. ostaci gradine kod Laznice.6) Sakralne građevine:a. Skradin - župna crkva Marijina porođenja i

zvonik, - crkva Sv. Spiridona (nova), b. Plastovo - crkva Sv. Nikole,c. Dubravice - crkva Sv. Kate, d. Piramatovci – crkva Sv. Roka, starokršćanska

bazilika, e. Sonković - crkva Sv. Marka, f. Vaćani - crkva Sv. Ante, g. Rupe - crkva Sv. Jurja, h. Krković - crkva Svih svetih ii. Ždrapanj - crkva Sv. Bartula i starokršćanska

bazilika.

Članak 198.(1) Za sve zahvate u prostoru za koje je obveza-

tna izrada lokacijske dozvole, a nalaze se unutar, na ili u neposrednoj blizini nepokretnih kulturnih dobara iz članka 101. potrebno je prema posebnom zakonu u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribaviti posebne uvjete zaštite kulturnih dobara od nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

(2) Za gradnju na području kulturno-povijesne (graditeljske) cjeline i za radnje koje bi mogle prouz-

ročiti promjene na kulturnom dobru, kao i u njegovoj neposrednoj blizini potrebno je prema posebnom za-konu pribaviti prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Članak 199.(1) U područjima koja se namjenjuju intenzivnom

razvoju infrastrukture ili određenih djelatnosti treba poticati istraživanja kulturnih dobara, a osobito mo-gućih arheoloških zona ili lokaliteta.

(2) Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijes-nog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome najbližu upravu za zaštitu kulturnih dobara.

Članak 200.Sve površine koje se koriste za poljoprivrednu

proizvodnju spadaju u visoko kvalitetna tla (vrijedna i osobito vrijedna obradiva tla), i treba ih trajno štititi od prenamjene.

7. Postupanje s otpadom

Članak 201.(1) Na području Grada Skradina potrebno je, u sk-

lopu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na raz-ini županije:

1) izbjegavati i smanjivati nastajanje otpada,2) vrednovati neizbježivi otpad i3) kontrolirano prikupljati nezbrinute (neiskoris-

tive) ostatke otpada do njegovog zbrinjavanja, suklad-no posebnom propisu.

(2) Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada obuhvaća niz mjera i zahvata u proizvodnji i potrošnji tvarnih dobara, na mjestu nastanka otpada sa svrhom smanjenja njegove količine i štetnosti.

(3) Vrednovanje neizbježivog otpada sastoji se od niza postupaka i tehnologija za iskorištavanje vrijed-nih svojstava otpada u tvarne i energetske svrhe (pon-ovno korištenje-prerada) uz istovremeno smanjivanje štetnosti i količina.

(4) Predviđeno je izdvojeno prikupljanje ili primar-na reciklaža potencijalno iskoristivih otpadnih tvari koje se mogu ponovno upotrijebiti u postojećim teh-nološkim procesima (npr. papir, staklo, metali, plas-tika) ili se brzo mogu izgraditi postrojenja za njihovo iskorištavanje (npr. biorazgradivi otpad).

(5) Odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta otpada (papir, staklo, PET, metalni ambalažni otpad) pred-viđeno je posudama, odnosno spremnicima postavljen-im na javnim površinama tako da je do njih omogućen pristup komunalnom vozilu, te da ne ometaju normalno prometovanje na javnim prometnim površinama (pre-glednost raskrižja, nesmetani prolaz biciklista, pješaka i osoba s invaliditetom). Jedan spremnik za jednu vrstu otpada postavlja se na svakih 500 stanovnika.

(6) Komunalni otpad u naselju potrebno je prik-upljati u tipizirane posude za otpad.

(7) Unutar građevinskih područja naselja na svakoj građevinskoj čestici obvezatno je predvidjeti odvojen zatvoren prostor za smještaj posuda za otpad iz pre-thodnog stavka.

Članak 202.(1) Odlaganje otpada s područja Grada Skradina

planira se u sklopu županijskog centra za gospodaren-je otpadom (Bikarac).

(2) Gradnja i uređenje reciklažnog dvorišta doz-voljena je neposrednom provedbom ovoga Plana u građevinskim područjima gospodarske namjene, unutar građevinskog područja naselja kao i izvan građevinskog područja naselja. Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom pri-kupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada (otpadni papir, metal, staklo, plastika, tekstil, krupni (glomazni) otpad, jestiva ulja i masti, deterđenti, boje, lijekovi, EE otpad, baterije i akumulatori, građevni otpad od manjih popravaka iz kućanstva i dr.).

(3) Reciklažno dvorište mora udovoljiti slijedećim uvjetima:

1) nije moguć smještaj prikupljenog otpada na otvorenom prostoru,

2) da je onemogućeno istjecanje oborinske vode koja je došla u doticaj s otpadom na tlo, u vode, podzemne vode i more,

3) da je onemogućeno raznošenje otpada u oko-lišu, odnosno da je onemogućeno njegovo razlijevanje i/ili ispuštanje u okoliš,

4) da građevina ima podnu površinu otpornu na djelovanje otpada,

5) da je neovlaštenim osobama onemogućen pristup otpadu,

6) da je građevina opremljena uređajima, opre-mom i sredstvima za dojavu i gašenje požara,

7) da su na vidljivom i pristupačnom mjestu obavljanja tehnološkog procesa postavljene upute za rad,

8) da je mjesto obavljanja tehnološkog procesa opremljeno rasvjetom,

9) da je građevina označena sukladno Pravilni-ku,

10) da je do građevine omogućen nesmetan prist-up vozilu,

11) da je građevina opremljena s opremom i sred-stvima za čišćenje rasutog i razlivenog otpada ovisno o kemijskim i fi zikalnim svojstvima otpada.

(4) Određeni su slijedeći uvjeti gradnje građevina u reciklažnim dvorištima:

1) građevna čestica za smještaj reciklažnih dvorišta ne može biti manja od 1000 m2,

2) građevinu/e reciklažnog dvorišta dozvoljeno je izvesti isključivo kao montažnu građevinu gotovih konstrukcija, a opremu reciklažnog dvorišta i njegovo

uređenje potrebno je izvesti upotrebom gotove lagane konstrukcije,

3) građevna čestica mora imati pristup na pro-metnu infrastrukturu, vodoopskrbnu i elektroenerget-sku mrežu, te priključak na kanalizacijsku mrežu uko-liko postoje uvjeti ili se rješava vlastitim sustavom uz suglasnost nadležnog tijela,

4) najmanja udaljenost građevina i spremnika za odlaganje otpada od građevnih čestica je 5,0 m,

5) najveći dozvoljeni broj etaža (E) je jedna – prizemlje (Pr),

6) najveća dozvoljena visina Vmax je 5 m,7) najveći dozvoljeni koefi cijent izgrađenosti

(kig) je 0,3, 8) najveći dozvoljeni koefi cijent iskoristivosti

(kis) je 0,3, 9) reciklažno dvorište mora se ograditi, 10) unutar građevne čestice reciklažnog dvorišta

potrebno je osigurati parkirališna mjesta za zaposlene, 11) najmanje 20% površine građevne čestice po-

trebno je urediti kao zelenu površinu i to na onom di-jelu građevne čestice na kojem se procjenjuje da ista može imati ulogu zaštitnog zelenila u odnosu na nam-jenu okolnih građevnih čestica,

12) pristup minimalne širine 5,5 m.

(5) Na području obuhvata Plana omogućeno je uređenje zelenih otoka za odvojeno prikupljanje otpa-da. Uređenje zelenih otoka za odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta otpada (papir, staklo, PET i metalni ambalažni otpad) moguća je unutar građevinskog po-dručja, najbolje uz prometnicu, radi lakše dopreme i otpreme otpada, najveće površine podloge za postavl-janje spremnika 20 m2. Navedeni prostor za smještaj spremnika potrebno je izdvojiti od ostalog javnog prostora, omogućiti pristup komunalnom vozilu, a da se ne ometa normalno prometovanje na javnim pro-metnim površinama (preglednost raskrižja, nesmetani prolaz biciklista, pješaka i osoba s invaliditetom).“

Članak 203.Određuje se sanacija dosadašnjih sanitarnih odlag-

ališta “Žurića brdo” i “Bratiškovački gaj”, kao i svih “divljih” odlagališta na području Grada Skradina. Na-kon sanacije, na lokaciji “Bratiškovački gaj”, plan-ira se smještaj reciklažnog dvorišta za gospodarenje građevinskim otpadom.

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 204.(1) Uz mjere zaštite okoliša koje su s ciljem spr-

ječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, a sukladno posebnom propisu, u većem dijelu sadržane u prethod-nim točkama odredbi za provedbu Plana, posebno se utvrđuju slijedeće mjere zaštite okoliša:

1) očuvanje i poboljšanje kvalitete vode,2) očuvanje kvalitetnog poljoprivrednog tla i

šuma,3) očuvanje čistoće zraka,4) smanjenje prekomjerne buke,

5) utvrđivanje zahvata u prostoru za koje je potreb-na provedba procjene utjecaja na okoliš.

(2) Mjere zaštite okoliša provodit će se sukladno Programu zaštite okoliša.

8.1. Očuvanje i poboljšanje kvalitete vode

Članak 205.Očuvanje i poboljšanje kvalitete vode predviđeno je:1) zaštitom podzemnih voda,2) gradnjom nepropusnih sabirnih jama ili grad-

njom višekomornih septičkih jama s naknadnim bi-ološkim uređajem za pročišćavanje, sanacijom/rekon-strukcijom propusnih sabirnih jama, gradnjom sustava za odvodnju otpadnih voda s uređajima za pročišća-vanje,

3) uređenjem erozijskih područja i sprječavan-jem ispiranja tla (izgradnjom regulacijskih građevina, pošumljavanjem i sl.),

4) zabranjivanjem, odnosno ograničavanjem is-puštanja opasnih tvari propisanih posebnim propisom,

5) sanacijom zatečenog stanja u industri-ji i odvodnji, te sanacijom ili uklanjanjem izvora onečišćenja,

6) sanacijom tla onečišćenog otpadom,7) sanacijom nelegalnih eksploatacijskih polja,

te sanacijom legalnih eksploatacijskih polja po završ-etku eksploatacije,

8) uvođenjem mjera zaštite u poljoprivredi,9) da se nakon provedene plinifi kacije građevine,

pripadajući joj spremnik za tekuće gorivo ukloni (izuzetak su one građevine kojima je neophodno do-datno ili alternativno gorivo),

10) uspostavljanjem monitoringa s uređenjem mjernih postaja, te osiguranjem stalnog praćenja podzemnih voda,

11) vođenjem jedinstvenog informatičkog sustava o kakvoći površinskih podzemnih voda.

8.2. Očuvanje tla

Članak 206.(1) Očuvanje i zaštita kakvoće tla predviđeno je: 1) izgradnjom izvan građevinskog područja

građevina u svrhu poljoprivredne proizvodnje isključi-vo na većim posjedima, odnosno većim brojem uvjet-nih grla i

2) ograničenjem izgradnje izvan građevinskih područja na vrijednom poljoprivrednom zemljištu,

3) čuvanjem plodnosti tla,4) čuvanjem biološke raznolikosti tla,5) provedbom najprimjerenijih načina korištenja

i namjene zemljišta,6) umanjenjem ili uklanjanjem potencijalnih i

stvarnih erozijskih učinaka na tlo,7) očuvanjem vrijednih prirodnih elemenata kra-

jobraza koji su potrebni za zaštitu tla,8) davanjem prednosti ekološkoj ili drugim

ekološki prihvatljivim načinima poljoprivredne proiz-vodnje,

9) ograničenjem izgradnje izvan građevinskih područja, izuzev šumskogospodarskih, lovnogospo-

darskih i infrastrukturnih građevina i objekata u šuma-ma.

(2) Gospodarenje tlom i očuvanje njegovih ekoloških funkcija u poljoprivredi, šumarstvu, gra-diteljstvu i drugim područjima provodi se sukladno odredbama posebnih propisa.

Članak 207.Sve površine koje se koriste za poljoprivrednu

proizvodnju spadaju u visoko kvalitetna tla (vrijedna i osobito vrijedna obradiva tla), i treba ih trajno štititi od prenamjene.

8.3. Očuvanje kvalitete zraka

Članak 208.Očuvanje kvalitete zraka predviđeno je:1) plinofi kacijom, upotrebom naprednih teh-

nologija koje racionaliziraju potrošnju energijom, energetski učinkovitom gradnjom i uporabom obnovl-jivih izvora energije,

2) prostornim razmještajem većih gospodarskih djelatnosti izvan naselja u građevinskim područjima proizvodnih namjena ili izvan građevinskih područja, odnosno unutar naselja na određenim udaljenostima od građevina u kojima ljudi rade i borave,

3) uporabom kvalitetne tehnologije i pročistača zraka, te kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti.

8.4. Smanjenje prekomjerne buke

Članak 209.Smanjenje prekomjerne buke predviđeno je:1) primjenom akustičnih zaštitnih mjera na mjes-

tima emisije i imisije, te na putovima njezinog širenja,2) prostornim razmještajem većih gospodarskih

djelatnosti izvan naselja u građevinskim područjima proizvodnih namjena ili izvan građevinskih područja, odnosno unutar naselja na određenim udaljenostima od građevina u kojima ljudi rade i borave,

3) upotrebom postrojenja, uređaja i strojeva koji nisu bučni,

4) propisivanjem posebnih uvjeta gradnje u pod-ručjima ugroženim od buke temeljem posebnog propi-sa,

5) izradom karte buke.

8.5. Procjena utjecaja na okoliš

Članak 210.(1) Kao značajna mjera sprječavanja nepovoljnih

utjecaja na okoliš je obveza provedbe procjene utje-caja na okoliš za zahvate u prostoru za koje se očekuje da bi svojim djelovanjem i korištenjem mogli ugroziti okoliš.

(2) Obveza provedbe procjene utjecaja na okoliš utvrđena je za građevine, odnosno zahvate u prostoru koji su određeni posebnim propisom, a na kartograf-skom prikazu broj: 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i

zaštite prostora” prikazani su najznačajniji. Za izradu procjene utjecaja na okoliš za zonu golf igrališta Pruk-ljan obavezna je prethodna izrada krajobrazne studije, detaljne konzervatorske analize graditeljske baštine i istraživanje arheološke baštine.

(3) Kod izrade procjene utjecaja na okoliš (po-glavito za T1, T2, R1-golf) nužno je posebnu pozor-nost posvetiti zahtjevima pročišćavanja otpadnih voda generiranih na području turističko-ugostiteljske nam-jene i sportsko-rekreacijske namjene (R1-golf) kako bi se spriječile negativne posljedice na uže (Prukljansko jezero i obalno područje) i šire područje (Krka), zajed-no s planiranim djelatnostima (akvakultura/marikultu-ra). Uređaji u području sportsko-rekreacijske namjene (Rgt) moraju spriječiti moguća zagađenja uzrokovanih tretiranjem područja agrotehničkim sredstvima.

(4) Analiza mjerodavnih opterećenja otpadnih voda i utvrđivanje potrebnih mjera zaštite, odnosno propi-sivanje potrebnog stupnja pročišćavanja na uređajima za pročišćavanje fekalnih otpadnih voda, kao i proc-jednih vod s golf igrališta utvrdit će se Studijom o ut-jecaju na okoliš.

9. Mjere provedbe plana9.1. Obveza izrade prostornih planova

Članak 211.(1) Prostorni planovi koji ostaju na snazi:1) urbanistički plan uređenja naselja Skradin (Sl.

vjesnik Šibensko-kninske županije broj: 16/02) Kako je smanjena granica građevinskog područja naselja Skradin ovim se Izmjenama i dopunama utvrđuje ob-veza promjene granice obuhvata sukladno Zakonu.

2) urbanistički plan uređenja mješovite zone “Kosa” Ićevo (Sl. vjesnik Šibensko-kninske županije, broj: 14/06)

(2) Prostorni planovi čija je obveza izrade prostor-nog plana užeg područja utvrđena sukladno Zakonu ovim Izmjenama i dopunama:

1) urbanistički plan uređenja za:a. ugostiteljsko turističku zonu Prukljan ib. zonu zabavnog centra - aqua parka2) urbanistički plan uređenja područja gospo-

darske namjene Piramatovci-Krković,3) urbanistički plan uređenja i detaljni plan

uređenja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja sporta i rekreacije uz naselje Dubravice,

(3) Područja obvezne izrade prostornih planova užih područja utvrđena su Planom tako da čine je-dinstvene prostorne i urbane cjeline, a prikazana su na kartografskom prikazu broj: 3.: “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora” (načelno) te kartografskom prikazu broj 4. “Građevinska područja” (4.01.- 4.45. na umanjenom katastarskom planu u mjerilu 1:5000).

(4) Do donošenja planova iz stavka 2., ne mogu se na tim područjima izdavati odobrenja za zahvate.

(5) Prostornim planom užeg područja mogu se propisati i strože odredbe u pogledu veličine građevne čestice, koefi cijenata izgrađenosti, interpolacije i re-konstrukcije građevina.

(6) Obzirom na mjerilo kartografskog prikaza na kojem su prikazani obuhvati urbanističkih planova obvezatna granica obuhvata planova određena ovim Planom može korigirati i prilagoditi stvarnom stanju u prostoru (korištenju, granicama parcela, postojećim prometnicama i ostaloj infrastrukturi) te konfi guraciji terena, a u obuhvat planova koji su smješteni uz obal-nu crtu potrebno je uključiti i onaj dio akvatorija koji je nužan za osiguranje prostora za uređivanje obale, odnosno smještaj potrebnih sadržaja u moru.

(7) Na području obuhvata izrađeni su urbanistički planovi uređenja (UPU):

1) UPU naselja Skradin 2) UPU stambene zone Krković-Lađevci i 3) UPU zone mješovite namjene Kosa-Ićevo

(8) Planom se predlaže stavljanje van snage De-taljnog plana uređenja Prostornih jedinica 11 i 12 (Sl. vjesnik Šibensko-kninske županije, broj 01/08).“

Članak 212.Na dijelu područja Grada Skradina na snazi je

Prostorni plan Nacionalnog parka Krka (“Narodne novine”, broj 01/90 i 22/92). U tijeku je izrada novog plana.

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera9.2.1. Uređenje zemljišta

Članak 213.(1) U cilju poboljšanja poljoprivredne proizvodn-

je, Planom se omogućava gradnja građevina i uređaja za poboljšanje stanja poljoprivrednih površina (me-lioracija/ navodnjavanje).

(2) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prosto-ru šuma određuje se šumskogospodarskim osnovama i programima za gospodarenje šumama. Za šume u vlasništvu pravnih i fi zičkih osoba do donošenja pro-grama za gospodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provodit će se temeljem obveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke repro-dukcije šuma. Uređenje zemljišta pošumljavanjem iz-van površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite okoliša, zaštita od štetnog djelovanja erozije i bujica, te krajobraznog uređenja ugroženih i posebno vrijed-nih područja na prostoru Grada.

(3) Ozelenjivanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između neusklađenih namjena, te na izvan šumskim površinama erozije i površinama nepodobnim za druge namjene.

(4) Zemljište uz infrastrukturne građevine suklad-no tehničkim i sigurnosnim propisima ovih građevina uređivat će se ozelenjivanjem, pošumljavanjem i dru-gim hortikulturno krajobraznim tehnikama.

9.2.2. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.2.2.1. Mjere zaštite od potresa

Članak 214.(1) U svrhu efi kasne zaštite od potresa neophodno

je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području Grada uskladiti sa posebnim propisima za VII, VIII. i višu seizmičku zonu prema detaljnijim seizmičkim kartama.

(2) S obzirom na mogućnost zakrčenosti ulica i prometnica uslijed urušavanja građevina potrebno je osigurati putove za evakuaciju ljudi i tvarnih dobara.

9.2.2.2. Mjere zaštite od požara i eksplozija

Članak 215.(1) U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne

građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili manje u skladu s član-kom 26. ovog Plana, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličine otvora na vanjskim zidovima građevine i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvoje-na od susjednih građevina protupožarnim zidom va-trootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta), na-dvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti, dužine na-jmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole.

(2) Radi omogućavanja spašavanja osoba i tvarnih sredstava iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatro-gasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca određenu prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, uko-liko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža s osiguranim potrebnim pritiskom vode i profi lom cje-vovoda sukladno posebnom propisu.

(3) Na mjere zaštite od požara primijenjene u glav-nom projektu potrebno je ishoditi suglasnost Polici-jske uprave sukladno posebnom propisu.

(4) Građevine i postrojenja u kojima će se sk-ladištiti i koristiti zapaljive tekućine i plinovi (objekti posebne namjene, spremnici plina, benzinske postaje i sl.) moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od os-talih građevina i komunalnih uređaja sukladno poseb-nom propisu. Druge građevine moraju se graditi tako da su zadovoljene najmanje sigurnosne udaljenosti od građevina distribucijskog sustava zavisno o vrsti građevine sukladno posebnim propisima.

(5) Ostale potrebne mjere zaštite od požara i ek-splozija (šumski prosjeci, crpilišta, mjesta smještaja sredstava i opreme za gašenje požara i dr.) određene

su Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje Grada Skradina koji se temelji na Procje-ni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija. Isti će biti potrebno revidirati pozivom na nove sadržaje u prostoru.

9.2.2.3. Mjere zaštite ljudi i životinja od epidemija

Članak 216.Mjere zaštite ljudi i životinja od epidemija treba

provoditi učinkovitom i pravodobnom akcijom na-dležnih zdravstvenih i veterinarskih službi u skladu s posebnim propisima.

9.2.2.4. Mjere zaštite od iscrpljenja ili uništenjapojedinih prirodnih resursa i ekoloških zagađenja

Članak 217.(1) Kako bi se racionalno koristili prirodni izvori, te

očuvala ekološka stabilnost i vrijedni dijelovi okoliša na ovom prostoru potrebno je u najvećoj mjeri štititi izvornost, biološke raznolikosti prirodnih zajednica, te održati kakvoću žive i nežive prirode. Prirodne izvore je potrebno očuvati na razini kakvoće koja nije štetna za čovjeka, biljni i životinjski svijet.

(2) Jedan od najdragocjenijih prirodnih izvora je u svakom slučaju pitka voda. Stoga je osnovni cilj zaštititi ga i racionalno koristiti u smislu štednje pitke vode. To znači da treba rekonstruirati postojeću vo-doopskrbnu mrežu, gdje se ustanove veći gubici vode uslijed dotrajalosti objekata i cjevovoda.

(3) Podzemna vodonosna područja potrebno je sačuvati od mogućeg zagađenja. Stoga je potrebno pratiti stanje podzemnih voda.

(4) Divlja odlagališta potrebno je sanirati tako da se teren privede prvobitnoj namjeni ili pošumi.

(5) Na područjima koja su evidentirana kao naju-groženija područja od buke, po obavljenim

mjerenjima, ako se iskaže jačina buke iznad dopuštenih vrijednosti za određeni dio područja po-trebno je provesti sanaciju u skladu s posebnim prop-isima.

9.2.2.5. Mjere zaštite od ratnih opasnosti

Članak 218.(1) Zbog mogućih ratnih djelovanja određuje se

potreba planiranja gradnje skloništa za zaštitu ljudi i tvarnih dobara uz slijedeće uvjete za planiranje sk-loništa:

1) mreža skloništa treba biti ravnomjerno razm-ještena s obzirom na gustoću naseljenosti i stupanj ugroženosti,

2) najveća dozvoljena udaljenost do najudal-jenijeg mjesta s kojeg se zaposjeda sklonište ne može biti veća od 250 m, s time da se vertikalne udaljenosti računaju trostruko,

3) treba težiti planiranju skloništa kapaciteta za 100-300 ljudi,

4) skloništa treba tako smjestiti da su dovoljno udaljena od lako zapaljivih i eksplozivnih mjesta, kako eventualni požar ili eksplozija ne bi utjecala na sigurnost korisnika,

5) skloništa ne bi trebalo graditi u blizini građevina i objekata koji su osobito ugroženi od napada iz zraka,6) lokacija skloništa treba biti planirana tako da je pristup skloništu omogućen i u uvjetima rušenja

građevine u kojem je smješteno.

(2) Propisuju se slijedeći uvjeti za oblikovanje skloništa:1) objekt skloništa mora imati građevinsko tehnička svojstva zaštite i otpornosti kroz konstrukciju, veličinu

i položaj prema tlu,2) skloništa treba izvesti u najnižim etažama građevine,3) skloništa moraju sadržavati sve propisane funkcionalne prostorije i uređaje,4) autonomnost skloništa treba osigurati za najmanje 7 dana.

(3) Skloništa je potrebno dimenzionirati po opsegu zaštite:1) dopunske zaštite na statičko opterećenje od 50-150 kPa,2) osnovne zaštite na statičko opterećenje od 100-300 kPa, za zaštitu od radijacijskog, biološkog i kemijsk-

og djelovanja.

(4) Skloništa je potrebno predvidjeti kao dvonamjenska, a u slučaju ratnih opasnosti i opasnosti od elemen-tarnih nepogoda trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za osnovnu namjenu. Broj sklonišnih mjesta potrebno je odrediti u skladu s člankom 43. Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (“Narodne novine”, broj 29/83, 36/85 i 42/86).

(5) Na kartografskom prikazu br. 3. prikazana su područja minski sumnjivih površina prema MIS Portal Hr-vatskog centra za razminiranje (www.hcr.hr). Te površine predstavljaju značajno ograničenje u prostoru i potreb-no je pristupiti njihovom razminiranju. Podaci o minski sumnjivim površinama podložni su promjeni sukladno revizijama HCR-a

III PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 220.Granice građevinskih područja naselja kao i građevinskih područja izdvojene namjene uz obalnu liniju, obzi-

rom na stanje katastarskih podloga ne odgovaraju stvarnom stanju u prostoru (izgrađenost obalne linije, obalna linija) te nije moguće preklapanje s obalnom linijom koju je utvrdila Državna geodetska uprava sukladno Uredbi o zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. S obzirom na navedeno detaljnu je granicu moguće korigirati u postupku izrade detaljnije prostorno planske dokumentacije (UPU, DPU) obzirom na granicu pomorskog dobra.

Članak 221.Ova Odluka stupa na snagu osam dana po objavi u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa: 350-02/ 16-01/1 Ur. br: 2182/03-02-19-61 Skradin, 02. svibnja 2019.

GRADSKO VIJEĆEGRADA SKRADINA

PREDSJEDNICANadija Zorica, v.r.

___________________

13Na temelju članka 43. Zakona o proračunu (“Narodne novine” br.87/08, 136/12 i 15/15) i članka 32 . i 99.

Statuta Grada Skradina (“ Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”br.10/09 i 5/13 i 3/18) Gradsko vijeće Grada Skradina na 14. sjednici od 02. svibnja 2019. godine donosi

I. IZMJENE I DOPUNE Proračuna Grada Skradina

za 2019. godinu

I. OPĆI DIO

Članak 1.Proračun Grada Skradina za 2019. godinu ( u daljem tekstu: Proračun) sastoji se od:

Članak 2. U tekuću pričuvu Proračuna izdvaja se 10.000,00 kn. Članak 3. Prihodi i rashodi prema razredima i skupinama utvrđuju se u Bilanci prihoda i rashoda za 2019. godinu.

PROMJENA PLANIRANO IZNOS (%) NOVI IZNOS RAČUN PRIHODA I RASHODA Prihodi poslovanja 42.961.520,00 0,00 0.0% 42.961.520,00 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.361.395,00 0,00 0.0% 1.361.395,00 Rashodi poslovanja 12.983.540,00 395.000,00 3.0% 13.378.540,00 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 30.529.375,00 1.119.087,00 3.7% 31.648.462,00 RAZLIKA 810.000,00 - 1.514.087,00 -186.9% - 704.087,00 RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA Primici od financijske imovine i zaduživanja 0,00 0,00 0,0% 0,00 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 810.000,00 0,00 0.0% 810.000,00 NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE - 810.000,00 0,00 0.0% - 810.000,00 RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA VIŠAK/MANJAK IZ PRETHODNIH GODINA 0,00 1.514.087,00 100% 1.514.087,00

VIŠAK/MANJAK + NETO ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA + RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA 0,00 9.473.902,00 0,0% 9.473.902,00

PROMJENA BROJ KONTA VRSTA PRIHODA / RASHODA PLANIRANO IZNOS (%) NOVI IZNOS A. RAČUN PRIHODA I RASHODA 6 Prihodi poslovanja 42.961.520,00 0,00 0.0% 42.961.520,00 61 Prihodi od poreza 3.835.750,00 0,00 0.0% 3.835.750,00 611 Porez i prirez na dohodak 2.930.750,00 0,00 0.0% 2.930.750,00 613 Porezi na imovinu 550.000,00 0,00 0.0% 550.000,00 614 Porezi na robu i usluge 355.000,00 0,00 0.0% 355.000,00 63 Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna 32.778.570,00 0,00 0.0% 32.778.570,00 632 Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU 12.500.000,00 0,00 0.0% 12.500.000,00 633 Pomoći proračunu iz drugih proračuna 18.278.570,00 0,00 0.0% 18.278.570,00 634 Pomoći od izvanproračunskih korisnika 2.000.000,00 0,00 0.0% 2.000.000,00 64 Prihodi od imovine 1.941.500,00 0,00 0.0% 1.941.500,00 641 Prihodi od financijske imovine 51.500,00 0,00 0.0% 51.500,00 642 Prihodi od nefinancijske imovine 1.890.000,00 0,00 0.0% 1.890.000,00 65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada 4.153.200,00 0,00 0.0% 4.153.200,00 651 Upravne i administrativne pristojbe 58.200,00 0,00 0.0% 58.200,00 652 Prihodi po posebnim propisima 2.895.000,00 0,00 0.0% 2.895.000,00 653 Komunalni doprinosi i naknade 1.200.000,00 0,00 0.0% 1.200.000,00 66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija 122.500,00 0,00 0.0% 122.500,00 663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna 122.500,00 0,00 0.0% 122.500,00

68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 130.000,00 0,00 0.0% 130.000,00 681 Kazne i upravne mjere 30.000,00 0,00 0.0% 30.000,00 683 Ostali prihodi 100.000,00 0,00 0.0% 100.000,00 7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.361.395,00 0,00 0.0% 1.361.395,00 71 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 595.145,00 0,00 0.0% 595.145,00 711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava 595.145,00 0,00 0.0% 595.145,00 72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 766.250,00 0,00 0.0% 766.250,00 721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 766.250,00 0,00 0.0% 766.250,00 3 Rashodi poslovanja 12.983.540,00 395.000,00 3.0% 13.378.540,00 31 Rashodi za zaposlene 2.940.150,00 0,00 0.0% 2.940.150,00 311 Plaće (Bruto) 2.617.500,00 0,00 0.0% 2.617.500,00 312 Ostali rashodi za zaposlene 44.000,00 0,00 0.0% 44.000,00 313 Doprinosi na plaće 278.650,00 0,00 0.0% 278.650,00 32 Materijalni rashodi 7.262.890,00 335.000,00 4.6% 7.597.890,00 321 Naknade troškova zaposlenima 191.500,00 0,00 0.0% 191.500,00 322 Rashodi za materijal i energiju 579.020,00 0,00 0.0% 579.020,00 323 Rashodi za usluge 3.629.800,00 135.000,00 3.7% 3.764.800,00 324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 10.000,00 0,00 0.0% 10.000,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 2.852.570,00 200.000,00 7.0% 3.052.570,00 34 Financijski rashodi 100.000,00 0,00 0.0% 100.000,00 342 Kamate za primljene kredite i zajmove 80.000,00 0,00 0.0% 80.000,00 343 Ostali financijski rashodi 20.000,00 0,00 0.0% 20.000,00 35 Subvencije 2.000,00 0,00 0.0% 2.000,00 352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 2.000,00 0,00 0.0% 2.000,00 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 20.000,00 0,00 0.0% 20.000,00 363 Pomoći unutar općeg proračuna 20.000,00 0,00 0.0% 20.000,00 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 1.037.500,00 0,00 0.0% 1.037.500,00 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 1.037.500,00 0,00 0.0% 1.037.500,00 38 Ostali rashodi 1.621.000,00 60.000,00 3.7% 1.681.000,00 381 Tekuće donacije 1.411.000,00 60.000,00 4.3% 1.471.000,00 382 Kapitalne donacije 200.000,00 0,00 0.0% 200.000,00 383 Kazne, penali i naknade štete 10.000,00 0,00 0.0% 10.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 30.529.375,00 1.119.087,00 3.7% 31.648.462,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 11.300.125,00 637.750,00 5.6% 11.937.875,00 411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 100.000,00 0,00 0.0% 100.000,00 412 Nematerijalna imovina 11.200.125,00 637.750,00 5.7% 11.837.875,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 19.229.250,00 406.337,00 2.1% 19.635.587,00 421 Građevinski objekti 18.975.000,00 274.000,00 1.4% 19.249.000,00 422 Postrojenja i oprema 48.750,00 132.337,00 271.5% 181.087,00 424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti 5.500,00 0,00 0.0% 5.500,00 426 Nematerijalna proizvedena imovina 200.000,00 0,00 0.0% 200.000,00 45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 0,00 75.000,00 100% 75.000,00 451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 0,00 75.000,00 100% 75.000,00

B. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA 5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 810.000,00 0,00 0.0% 810.000,00 51 Izdaci za dane zajmove i depozite 810.000,00 0,00 0.0% 810.000,00 514 Izdaci za dane zajmove trgovačkim društvima u javnom sektoru 450.000,00 0,00 0.0% 450.000,00 515 Izdaci za dane zajmove kreditnim i ostalim financijskim institucijama izvan javnog sektora 360.000,00 0,00 0.0% 360.000,00

C. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA 9 Vlastiti izvori 0,00 1.514.087,00 100% 1.514.087,00 92 Rezultat poslovanja 0,00 1.514.087,00 100% 1.514.087,00 922 Višak/manjak prihoda 0,00 1.514.087,00 100% 1.514.087,00

Članak 4.II POSEBNI DIO PRORAČUNA

Rashodi i izdaci Proračuna za 2019 .godinu u iznosu od 45.837.002, 00 kn raspoređuje se po korisnicima i namjenama kako slijedi:

POZICIJA BROJ KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO PROMJENA IZNOS PROMJENA (%) NOVI IZNOS SVEUKUPNO RASHODI / IZDACI 44.322.915,00 1.514.087,00 3,42 45.837.002,00 Razdjel 001 TAJNIŠTVO GRADA 320.000,00 225.000,00 70,31 545.000,00 Glavni program A01 JAVNA UPRAVA I ADMINISTRACIJA 0,00 200.000,00 100,00 200.000,00 Program 1000 REDOVNA DJELATNOST TAJNIŠTVA GRADA 0,00 200.000,00 100,00 200.000,00 Aktivnost A100006 Rashodi za izbore 0,00 200.000,00 100,00 200.000,00 Funkcijska klasifikacija 01 Opće javne usluge 0,00 200.000,00 100,00 200.000,00 Funkcijska klasifikacija 011 Izvršna i zakonodavna tijela, financijski i fiskalni poslovi, vanjski poslovi 0,00 200.000,00 100,00 200.000,00 Funkcijska klasifikacija 0111 Izvršna i zakonodavna tijela 0,00 200.000,00 100,00 200.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 0,00 200.000,00 100,00 200.000,00 3 Rashodi poslovanja 0,00 200.000,00 100,00 200.000,00 32 Materijalni rashodi 0,00 200.000,00 100,00 200.000,00 R002-1 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 0,00 200.000,00 100,00 200.000,00 Glava 00101 TAJNIŠTVO 320.000,00 25.000,00 7,81 345.000,00 Glavni program A01 JAVNA UPRAVA I ADMINISTRACIJA 320.000,00 25.000,00 7,81 345.000,00 Program 1000 REDOVNA DJELATNOST TAJNIŠTVA GRADA 320.000,00 25.000,00 7,81 345.000,00 Aktivnost A100001 Rad gradskog vijeća 250.000,00 0,00 0,00 250.000,00 Funkcijska klasifikacija 01 Opće javne usluge 250.000,00 0,00 0,00 250.000,00 Funkcijska klasifikacija 011 Izvršna i zakonodavna tijela, financijski i fiskalni poslovi, vanjski poslovi 250.000,00 0,00 0,00 250.000,00 Funkcijska klasifikacija 0111 Izvršna i zakonodavna tijela 250.000,00 0,00 0,00 250.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 250.000,00 0,00 0,00 250.000,00 3 Rashodi poslovanja 250.000,00 0,00 0,00 250.000,00 32 Materijalni rashodi 250.000,00 0,00 0,00 250.000,00 R001 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 250.000,00 0,00 0,00 250.000,00 Aktivnost A100002 Finaciranje nacionalnih manjina 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00 Funkcijska klasifikacija 01 Opće javne usluge 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00 Funkcijska klasifikacija 011 Izvršna i zakonodavna tijela, financijski i fiskalni poslovi, vanjski poslovi 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00 Funkcijska 0111 Izvršna i zakonodavna tijela 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00 klasifikacija Izvor 1.1. Opći prihodi 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00 3 Rashodi poslovanja 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00 38 Ostali rashodi 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00 R002 381 Tekuće donacije 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00 Aktivnost A100003 Rashodi za proslave,dekoracije i komeemoracije 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 Funkcijska klasifikacija 01 Opće javne usluge 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 Funkcijska klasifikacija 011 Izvršna i zakonodavna tijela, financijski i fiskalni poslovi, vanjski poslovi 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 Funkcijska klasifikacija 0111 Izvršna i zakonodavna tijela 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 3 Rashodi poslovanja 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 32 Materijalni rashodi 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 R003 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 Aktivnost A100005 Financiranje političkih stranaka 5.000,00 25.000,00 500,00 30.000,00 Funkcijska klasifikacija 01 Opće javne usluge 5.000,00 25.000,00 500,00 30.000,00 Funkcijska klasifikacija 011 Izvršna i zakonodavna tijela, financijski i fiskalni poslovi, vanjski poslovi 5.000,00 25.000,00 500,00 30.000,00 Funkcijska klasifikacija 0111 Izvršna i zakonodavna tijela 5.000,00 25.000,00 500,00 30.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 5.000,00 25.000,00 500,00 30.000,00

3 Rashodi poslovanja 5.000,00 25.000,00 500,00 30.000,00 38 Ostali rashodi 5.000,00 25.000,00 500,00 30.000,00 R004 381 Tekuće donacije 5.000,00 25.000,00 500,00 30.000,00 Razdjel 002 URED GRADONAČELNIKA 83.000,00 0,00 0,00 83.000,00 Glava 00201 URED GRADONAČELNIKA 83.000,00 0,00 0,00 83.000,00 Glavni program A01 JAVNA UPRAVA I ADMINISTRACIJA 83.000,00 0,00 0,00 83.000,00 Program 1001 REDOVNA DJELATNOS UREDA GRADONAČELNIKA 83.000,00 0,00 0,00 83.000,00 Aktivnost A100001 Usluge promiđbe i informiranja 65.000,00 0,00 0,00 65.000,00 Funkcijska klasifikacija 01 Opće javne usluge 65.000,00 0,00 0,00 65.000,00 Funkcijska klasifikacija 011 Izvršna i zakonodavna tijela, financijski i fiskalni poslovi, vanjski poslovi 65.000,00 0,00 0,00 65.000,00 Funkcijska klasifikacija 0111 Izvršna i zakonodavna tijela 65.000,00 0,00 0,00 65.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 65.000,00 0,00 0,00 65.000,00 3 Rashodi poslovanja 65.000,00 0,00 0,00 65.000,00 32 Materijalni rashodi 65.000,00 0,00 0,00 65.000,00 R005 323 Rashodi za usluge 65.000,00 0,00 0,00 65.000,00 Aktivnost A100004 Izdvajanje u tekuću pričuvu 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00 Funkcijska klasifikacija 01 Opće javne usluge 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00 Funkcijska klasifikacija 011 Izvršna i zakonodavna tijela, financijski i fiskalni poslovi, vanjski poslovi 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00 Funkcijska klasifikacija 0111 Izvršna i zakonodavna tijela 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00 3 Rashodi poslovanja 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00 32 Materijalni rashodi 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00 R006 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00 Aktivnost A100005 Nagrade priznanja i sl. 8.000,00 0,00 0,00 8.000,00 Funkcijska klasifikacija 01 Opće javne usluge 8.000,00 0,00 0,00 8.000,00 Funkcijska klasifikacija 011 Izvršna i zakonodavna tijela, financijski i fiskalni poslovi, vanjski poslovi 8.000,00 0,00 0,00 8.000,00 Funkcijska klasifikacija 0112 Financijski i fiskalni poslovi 8.000,00 0,00 0,00 8.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 8.000,00 0,00 0,00 8.000,00 3 Rashodi poslovanja 8.000,00 0,00 0,00 8.000,00 32 Materijalni rashodi 8.000,00 0,00 0,00 8.000,00 R007 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 8.000,00 0,00 0,00 8.000,00 Razdjel 003 SLUŽBA ZA PRORAČUN I FINANCIJE 5.562.450,00 100.000,00 1,80 5.662.450,00 Glavni program A01 JAVNA UPRAVA I ADMINISTRACIJA 600.000,00 0,00 0,00 600.000,00 Program 1002 REDOVNA DJELATNOST SLUŽBE ZA PRORAČUN I FINANCIJE 600.000,00 0,00 0,00 600.000,00 Aktivnost A100002 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 600.000,00 0,00 0,00 600.000,00 Funkcijska klasifikacija 01 Opće javne usluge 600.000,00 0,00 0,00 600.000,00 Funkcijska klasifikacija 011 Izvršna i zakonodavna tijela, financijski i fiskalni poslovi, vanjski poslovi 600.000,00 0,00 0,00 600.000,00 Funkcijska klasifikacija 0112 Financijski i fiskalni poslovi 600.000,00 0,00 0,00 600.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 600.000,00 0,00 0,00 600.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 600.000,00 0,00 0,00 600.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 600.000,00 0,00 0,00 600.000,00 R008 421 Građevinski objekti 600.000,00 0,00 0,00 600.000,00 Glava 00301 SLUŽBA ZA PRORAČUN I FINANCIJE 4.962.450,00 100.000,00 2,02 5.062.450,00 Glavni program A01 JAVNA UPRAVA I ADMINISTRACIJA 4.962.450,00 100.000,00 2,02 5.062.450,00 Program 1002 REDOVNA DJELATNOST SLUŽBE ZA PRORAČUN I FINANCIJE 4.962.450,00 100.000,00 2,02 5.062.450,00 Aktivnost A100001 Zajednički poslovi gradske uprave 4.513.700,00 100.000,00 2,22 4.613.700,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 810.000,00 0,00 0,00 810.000,00 5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 810.000,00 0,00 0,00 810.000,00 51 Izdaci za dane zajmove i depozite 810.000,00 0,00 0,00 810.000,00 R053 514 Izdaci za dane zajmove trgovačkim društvima u javnom sektoru 450.000,00 0,00 0,00 450.000,00 R054 515 Izdaci za dane zajmove kreditnim i ostalim financijskim institucijama izvan javnog

sektora 360.000,00 0,00 0,00 360.000,00 Funkcijska klasifikacija 01 Opće javne usluge 3.703.700,00 100.000,00 2,70 3.803.700,00

Funkcijska klasifikacija 011 Izvršna i zakonodavna tijela, financijski i fiskalni poslovi, vanjski poslovi 3.703.700,00 100.000,00 2,70 3.803.700,00 Funkcijska klasifikacija 0111 Izvršna i zakonodavna tijela 2.037.000,00 0,00 0,00 2.037.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 2.037.000,00 0,00 0,00 2.037.000,00 3 Rashodi poslovanja 2.037.000,00 0,00 0,00 2.037.000,00 31 Rashodi za zaposlene 1.857.000,00 0,00 0,00 1.857.000,00 R009 311 Plaće (Bruto) 1.550.000,00 0,00 0,00 1.550.000,00 R010 312 Ostali rashodi za zaposlene 40.000,00 0,00 0,00 40.000,00 R011 313 Doprinosi na plaće 240.000,00 0,00 0,00 240.000,00 R012 313 Doprinosi na plaće 27.000,00 0,00 0,00 27.000,00 32 Materijalni rashodi 180.000,00 0,00 0,00 180.000,00 R013 321 Naknade troškova zaposlenima 35.000,00 0,00 0,00 35.000,00 R014 321 Naknade troškova zaposlenima 130.000,00 0,00 0,00 130.000,00 R015 321 Naknade troškova zaposlenima 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00 Funkcijska klasifikacija 0112 Financijski i fiskalni poslovi 1.666.700,00 100.000,00 6,00 1.766.700,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 1.516.700,00 100.000,00 6,59 1.616.700,00 3 Rashodi poslovanja 1.516.700,00 100.000,00 6,59 1.616.700,00 32 Materijalni rashodi 1.144.700,00 100.000,00 8,74 1.244.700,00 R016 321 Naknade troškova zaposlenima 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00 R017 322 Rashodi za materijal i energiju 70.000,00 0,00 0,00 70.000,00 R018 322 Rashodi za materijal i energiju 70.000,00 0,00 0,00 70.000,00 R019 322 Rashodi za materijal i energiju 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00 R020 322 Rashodi za materijal i energiju 4.000,00 0,00 0,00 4.000,00 R021 322 Rashodi za materijal i energiju 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00 R022 323 Rashodi za usluge 75.000,00 0,00 0,00 75.000,00 R023 323 Rashodi za usluge 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00 R024 323 Rashodi za usluge 40.000,00 0,00 0,00 40.000,00 R025 323 Rashodi za usluge 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00 R026 323 Rashodi za usluge 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00 R027 323 Rashodi za usluge 65.200,00 0,00 0,00 65.200,00 R028 323 Rashodi za usluge 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00 R028-1 323 Rashodi za usluge 80.000,00 0,00 0,00 80.000,00 R029 323 Rashodi za usluge 145.000,00 0,00 0,00 145.000,00 R029-1 323 Rashodi za usluge 80.000,00 0,00 0,00 80.000,00 R029-2 323 Rashodi za usluge 0,00 100.000,00 100,00 100.000,00 R030 323 Rashodi za usluge 70.000,00 0,00 0,00 70.000,00 R031 323 Rashodi za usluge 25.000,00 0,00 0,00 25.000,00 R032 323 Rashodi za usluge 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00 R033 323 Rashodi za usluge 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00 R034 323 Rashodi za usluge 5.500,00 0,00 0,00 5.500,00 R035 324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00 R036 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00 R037 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 25.000,00 0,00 0,00 25.000,00 R038 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00 R039 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 R040 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00 R041 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00 R042 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00 34 Financijski rashodi 97.000,00 0,00 0,00 97.000,00 R043 342 Kamate za primljene kredite i zajmove 80.000,00 0,00 0,00 80.000,00 R044 343 Ostali financijski rashodi 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00 R045 343 Ostali financijski rashodi 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00 R046 343 Ostali financijski rashodi 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00 38 Ostali rashodi 275.000,00 0,00 0,00 275.000,00 R047 381 Tekuće donacije 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00 R048 381 Tekuće donacije 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 R049 381 Tekuće donacije 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00 R050 381 Tekuće donacije 35.000,00 0,00 0,00 35.000,00 R051 381 Tekuće donacije 140.000,00 0,00 0,00 140.000,00 R052 383 Kazne, penali i naknade štete 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00

Izvor 3.1. Vlastiti prihodi 150.000,00 0,00 0,00 150.000,00 3 Rashodi poslovanja 150.000,00 0,00 0,00 150.000,00 38 Ostali rashodi 150.000,00 0,00 0,00 150.000,00 R055 382 Kapitalne donacije 150.000,00 0,00 0,00 150.000,00 Aktivnost A100002 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 Funkcijska klasifikacija 01 Opće javne usluge 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 Funkcijska klasifikacija 011 Izvršna i zakonodavna tijela, financijski i fiskalni poslovi, vanjski poslovi 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 Funkcijska klasifikacija 0112 Financijski i fiskalni poslovi 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 3 Rashodi poslovanja 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 32 Materijalni rashodi 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 R056 323 Rashodi za usluge 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 Kapitalni projekt K100001 Nabava uredske opreme 48.750,00 0,00 0,00 48.750,00 Funkcijska klasifikacija 01 Opće javne usluge 48.750,00 0,00 0,00 48.750,00 Funkcijska klasifikacija 011 Izvršna i zakonodavna tijela, financijski i fiskalni poslovi, vanjski poslovi 48.750,00 0,00 0,00 48.750,00 Funkcijska klasifikacija 0112 Financijski i fiskalni poslovi 48.750,00 0,00 0,00 48.750,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 48.750,00 0,00 0,00 48.750,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 48.750,00 0,00 0,00 48.750,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 48.750,00 0,00 0,00 48.750,00 R057 422 Postrojenja i oprema 23.750,00 0,00 0,00 23.750,00 R058 422 Postrojenja i oprema 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00 R059 422 Postrojenja i oprema 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00 Kapitalni projekt K100002 Ulaganje u računalne programe 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 Funkcijska klasifikacija 01 Opće javne usluge 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 Funkcijska klasifikacija 011 Izvršna i zakonodavna tijela, financijski i fiskalni poslovi, vanjski poslovi 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 Funkcijska klasifikacija 0112 Financijski i fiskalni poslovi 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 R060 426 Nematerijalna proizvedena imovina 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 Razdjel 004 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 38.357.465,00 1.189.087,00 3,10 39.546.552,00 Glavni program A02 KULTURA 7.308.070,00 335.000,00 4,58 7.643.070,00 Program 2000 PROGRAMSKA DJELATNOST JAVNIH POTREBA U KULTURI 7.308.070,00 335.000,00 4,58 7.643.070,00 Kapitalni projekt K200002 Obnova utvrde TURINA 4.320.000,00 125.000,00 2,89 4.445.000,00 Funkcijska klasifikacija 08 Rekreacija, kultura i religija 4.320.000,00 125.000,00 2,89 4.445.000,00 Funkcijska klasifikacija 082 Službe kulture 4.320.000,00 125.000,00 2,89 4.445.000,00 Funkcijska 0820 Službe kulture 4.320.000,00 125.000,00 2,89 4.445.000,00

klasifikacija Izvor 1.1. Opći prihodi 170.000,00 125.000,00 73,53 295.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 170.000,00 125.000,00 73,53 295.000,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 0,00 125.000,00 100,00 125.000,00 R061-4 412 Nematerijalna imovina 0,00 125.000,00 100,00 125.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 170.000,00 0,00 0,00 170.000,00 R061-1 421 Građevinski objekti 75.000,00 0,00 0,00 75.000,00 R061-2 421 Građevinski objekti 95.000,00 0,00 0,00 95.000,00 Izvor 5.2. Kapitalne pomoći iz državnog proračuna 150.000,00 0,00 0,00 150.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 150.000,00 0,00 0,00 150.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 150.000,00 0,00 0,00 150.000,00 R061 421 Građevinski objekti 150.000,00 0,00 0,00 150.000,00 Izvor 5.5. Pomoći od međunarodnih organizacija -EU 4.000.000,00 0,00 0,00 4.000.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 4.000.000,00 0,00 0,00 4.000.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 4.000.000,00 0,00 0,00 4.000.000,00 R061-3 421 Građevinski objekti 4.000.000,00 0,00 0,00 4.000.000,00 Kapitalni projekt K200008 Gourmet projekt 147.500,00 0,00 0,00 147.500,00

Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 147.500,00 0,00 0,00 147.500,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 147.500,00 0,00 0,00 147.500,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 147.500,00 0,00 0,00 147.500,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 147.500,00 0,00 0,00 147.500,00 R130-4 412 Nematerijalna imovina 147.500,00 0,00 0,00 147.500,00 Tekući projekt T200001 Kulturni centar Grada Skradina-projekt 2.840.570,00 210.000,00 7,39 3.050.570,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 2.840.570,00 210.000,00 7,39 3.050.570,00 Funkcijska klasifikacija 062 Razvoj zajednice 2.840.570,00 210.000,00 7,39 3.050.570,00 Funkcijska klasifikacija 0620 Razvoj zajednice 2.840.570,00 210.000,00 7,39 3.050.570,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 790.000,00 210.000,00 26,58 1.000.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 790.000,00 210.000,00 26,58 1.000.000,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 790.000,00 210.000,00 26,58 1.000.000,00 R130-6 412 Nematerijalna imovina 790.000,00 210.000,00 26,58 1.000.000,00 Izvor 5.2. Kapitalne pomoći iz državnog proračuna 2.050.570,00 0,00 0,00 2.050.570,00 3 Rashodi poslovanja 2.050.570,00 0,00 0,00 2.050.570,00 32 Materijalni rashodi 2.050.570,00 0,00 0,00 2.050.570,00 R130-5 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 2.050.570,00 0,00 0,00 2.050.570,00 Glavni program A05 PREDŠKOLSKI ODGOJ 9.200.000,00 0,00 0,00 9.200.000,00 Program 5000 Programska djelatnost predškolskog odgoja 9.200.000,00 0,00 0,00 9.200.000,00 Kapitalni projekt K500003 Izgradnja dječjeg vrtića 9.200.000,00 0,00 0,00 9.200.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 9.200.000,00 0,00 0,00 9.200.000,00 Funkcijska klasifikacija 062 Razvoj zajednice 9.200.000,00 0,00 0,00 9.200.000,00 Funkcijska klasifikacija 0620 Razvoj zajednice 9.200.000,00 0,00 0,00 9.200.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 1.752.000,00 0,00 0,00 1.752.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.752.000,00 0,00 0,00 1.752.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.752.000,00 0,00 0,00 1.752.000,00 R062-1 421 Građevinski objekti 1.752.000,00 0,00 0,00 1.752.000,00 Izvor 5.2. Kapitalne pomoći iz državnog proračuna 7.448.000,00 0,00 0,00 7.448.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 7.448.000,00 0,00 0,00 7.448.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 7.448.000,00 0,00 0,00 7.448.000,00 R062 421 Građevinski objekti 7.448.000,00 0,00 0,00 7.448.000,00 Glavni program A06 KOMUNALNA DJELATNOST 310.000,00 0,00 0,00 310.000,00 Program 6000 Održavanje komunalne infrastrukture 310.000,00 0,00 0,00 310.000,00 Aktivnost A600008 Ostale usuge održavanja javnih površina 310.000,00 0,00 0,00 310.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 310.000,00 0,00 0,00 310.000,00 Funkcijska klasifikacija 066 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 310.000,00 0,00 0,00 310.000,00 Funkcijska klasifikacija 0660 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 310.000,00 0,00 0,00 310.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 125.000,00 0,00 0,00 125.000,00 3 Rashodi poslovanja 125.000,00 0,00 0,00 125.000,00 32 Materijalni rashodi 125.000,00 0,00 0,00 125.000,00 R180-14 323 Rashodi za usluge 125.000,00 0,00 0,00 125.000,00 Izvor 5.6. Pomoći od izvanroračunskih korisnika 185.000,00 0,00 0,00 185.000,00 3 Rashodi poslovanja 185.000,00 0,00 0,00 185.000,00 32 Materijalni rashodi 185.000,00 0,00 0,00 185.000,00 R180-15 323 Rashodi za usluge 185.000,00 0,00 0,00 185.000,00 Glavni program A09 ZAŠTITA OKOLIŠA 2.233.000,00 64.000,00 2,87 2.297.000,00 Program 9000 Uređenje okoliša 2.233.000,00 64.000,00 2,87 2.297.000,00 Kapitalni projekt K900003 Izgradnja reciklažnog dvorišta 2.080.000,00 64.000,00 3,08 2.144.000,00 Funkcijska klasifikacija 05 Zaštita okoliša 2.080.000,00 64.000,00 3,08 2.144.000,00 Funkcijska klasifikacija 056 Poslovi i usluge zaštite okoliša koji nisu drugdje svrstani 2.080.000,00 64.000,00 3,08 2.144.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 80.000,00 64.000,00 80,00 144.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 80.000,00 64.000,00 80,00 144.000,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 80.000,00 64.000,00 80,00 144.000,00 R063 412 Nematerijalna imovina 80.000,00 64.000,00 80,00 144.000,00

Izvor 5.6. Pomoći od izvanroračunskih korisnika 2.000.000,00 0,00 0,00 2.000.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.000.000,00 0,00 0,00 2.000.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 2.000.000,00 0,00 0,00 2.000.000,00 R180-11 421 Građevinski objekti 2.000.000,00 0,00 0,00 2.000.000,00 Kapitalni projekt K900004 Izrada projektne dokumentacije 153.000,00 0,00 0,00 153.000,00 Funkcijska klasifikacija 05 Zaštita okoliša 153.000,00 0,00 0,00 153.000,00 Funkcijska klasifikacija 056 Poslovi i usluge zaštite okoliša koji nisu drugdje svrstani 153.000,00 0,00 0,00 153.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 153.000,00 0,00 0,00 153.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 153.000,00 0,00 0,00 153.000,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 153.000,00 0,00 0,00 153.000,00 R180-12 412 Nematerijalna imovina 80.000,00 0,00 0,00 80.000,00 R180-13 412 Nematerijalna imovina 73.000,00 0,00 0,00 73.000,00 Glavni program A12 UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU 691.250,00 0,00 0,00 691.250,00 Program 1200 Izrada planova,programa,projekata 691.250,00 0,00 0,00 691.250,00 Kapitalni projekt K120002 Izrada ostalih projekata i planova 175.000,00 0,00 0,00 175.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 175.000,00 0,00 0,00 175.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 75.000,00 0,00 0,00 75.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 75.000,00 0,00 0,00 75.000,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 75.000,00 0,00 0,00 75.000,00 R180-20 412 Nematerijalna imovina 43.750,00 0,00 0,00 43.750,00 R180-21 412 Nematerijalna imovina 31.250,00 0,00 0,00 31.250,00 Funkcijska klasifikacija 061 Razvoj stanovanja 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 Funkcijska klasifikacija 0610 Razvoj stanovanja 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 R067 411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 Kapitalni projekt K120004 Izrada projektnih dokumentacija i planova 516.250,00 0,00 0,00 516.250,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 516.250,00 0,00 0,00 516.250,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 35.000,00 0,00 0,00 35.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 35.000,00 0,00 0,00 35.000,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 35.000,00 0,00 0,00 35.000,00 R180-22 412 Nematerijalna imovina 35.000,00 0,00 0,00 35.000,00 Funkcijska klasifikacija 066 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 481.250,00 0,00 0,00 481.250,00 Funkcijska klasifikacija 0660 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 481.250,00 0,00 0,00 481.250,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 281.250,00 0,00 0,00 281.250,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 281.250,00 0,00 0,00 281.250,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 146.250,00 0,00 0,00 146.250,00 R066 412 Nematerijalna imovina 43.750,00 0,00 0,00 43.750,00 R180-10 412 Nematerijalna imovina 35.000,00 0,00 0,00 35.000,00 R180-9 412 Nematerijalna imovina 67.500,00 0,00 0,00 67.500,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 135.000,00 0,00 0,00 135.000,00 R062-2 421 Građevinski objekti 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 R062-3 421 Građevinski objekti 35.000,00 0,00 0,00 35.000,00 Izvor 5.4. Kapitalne pomoći iz županijskog proračuna 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 R065 412 Nematerijalna imovina 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 Glavni program A13 KAPITALNA INFRASTUKTURA 450.000,00 0,00 0,00 450.000,00 Program 1300 Građenje objekata i uređenja komunalne infrastrukture 450.000,00 0,00 0,00 450.000,00 Kapitalni projekt K130013 Uređenje prostora za rad udruga 450.000,00 0,00 0,00 450.000,00 Funkcijska klasifikacija 03 Javni red i sigurnost 450.000,00 0,00 0,00 450.000,00 Funkcijska klasifikacija 035 Istraživanje i razvoj: Javni red i sigurnost 450.000,00 0,00 0,00 450.000,00 Funkcijska klasifikacija 0350 Istraživanje i razvoj: Javni red i sigurnost 450.000,00 0,00 0,00 450.000,00

Izvor 1.1. Opći prihodi 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 R130-9 421 Građevinski objekti 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 Izvor 5.2. Kapitalne pomoći iz državnog proračuna 400.000,00 0,00 0,00 400.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 400.000,00 0,00 0,00 400.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 400.000,00 0,00 0,00 400.000,00 R130-7 421 Građevinski objekti 400.000,00 0,00 0,00 400.000,00 Glavni program A15 ENERGETSKA UČINKOVITOST OBITELJSKIH KUĆA 270.000,00 0,00 0,00 270.000,00 Program 1500 Sufinanciranje na poboljšanju energetske učinkovitosti 270.000,00 0,00 0,00 270.000,00 Aktivnost A150002 Energetska obnova zgrade Boćarskog doma u Sonkoviću 270.000,00 0,00 0,00 270.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 270.000,00 0,00 0,00 270.000,00 Funkcijska klasifikacija 061 Razvoj stanovanja 270.000,00 0,00 0,00 270.000,00 Funkcijska klasifikacija 0610 Razvoj stanovanja 270.000,00 0,00 0,00 270.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 140.000,00 0,00 0,00 140.000,00 3 Rashodi poslovanja 140.000,00 0,00 0,00 140.000,00 38 Ostali rashodi 140.000,00 0,00 0,00 140.000,00 R130-2 381 Tekuće donacije 140.000,00 0,00 0,00 140.000,00 Izvor 5.2. Kapitalne pomoći iz državnog proračuna 130.000,00 0,00 0,00 130.000,00 3 Rashodi poslovanja 130.000,00 0,00 0,00 130.000,00 38 Ostali rashodi 130.000,00 0,00 0,00 130.000,00 R130-3 381 Tekuće donacije 130.000,00 0,00 0,00 130.000,00 Glava 00401 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 17.793.875,00 790.087,00 4,44 18.583.962,00 Funkcijska klasifikacija 03 Javni red i sigurnost 35.000,00 0,00 0,00 35.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 35.000,00 0,00 0,00 35.000,00 3 Rashodi poslovanja 35.000,00 0,00 0,00 35.000,00 32 Materijalni rashodi 35.000,00 0,00 0,00 35.000,00 R069 323 Rashodi za usluge 35.000,00 0,00 0,00 35.000,00 Glavni program A02 KULTURA 390.000,00 0,00 0,00 390.000,00 Program 2000 PROGRAMSKA DJELATNOST JAVNIH POTREBA U KULTURI 390.000,00 0,00 0,00 390.000,00 Aktivnost A200001 Kulturne manifestacije 290.000,00 0,00 0,00 290.000,00 Funkcijska klasifikacija 08 Rekreacija, kultura i religija 290.000,00 0,00 0,00 290.000,00 Funkcijska klasifikacija 082 Službe kulture 290.000,00 0,00 0,00 290.000,00 Funkcijska klasifikacija 0820 Službe kulture 290.000,00 0,00 0,00 290.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 290.000,00 0,00 0,00 290.000,00 3 Rashodi poslovanja 290.000,00 0,00 0,00 290.000,00 32 Materijalni rashodi 290.000,00 0,00 0,00 290.000,00 R070 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 290.000,00 0,00 0,00 290.000,00 Aktivnost A200002 Tekuće donacije kulturnim udrugama 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 Funkcijska klasifikacija 08 Rekreacija, kultura i religija 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 Funkcijska klasifikacija 082 Službe kulture 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 Funkcijska klasifikacija 0820 Službe kulture 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 3 Rashodi poslovanja 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 38 Ostali rashodi 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 R071 381 Tekuće donacije 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 Glavni program A03 ŠPORTSKE AKTIVNOSTI 740.000,00 100.000,00 13,51 840.000,00 Program 3000 Programska djelatnost športskih udruga 740.000,00 100.000,00 13,51 840.000,00 Aktivnost A300001 Odrtžavanje športskih terena 150.000,00 0,00 0,00 150.000,00 Funkcijska klasifikacija 08 Rekreacija, kultura i religija 150.000,00 0,00 0,00 150.000,00 Funkcijska klasifikacija 081 Službe rekreacije i sporta 150.000,00 0,00 0,00 150.000,00 Funkcijska klasifikacija 0810 Službe rekreacije i sporta 150.000,00 0,00 0,00 150.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 150.000,00 0,00 0,00 150.000,00

3 Rashodi poslovanja 150.000,00 0,00 0,00 150.000,00 32 Materijalni rashodi 150.000,00 0,00 0,00 150.000,00 R078 323 Rashodi za usluge 150.000,00 0,00 0,00 150.000,00 Aktivnost A300002 Tekuće donacije sportskim udrugama 300.000,00 0,00 0,00 300.000,00 Funkcijska klasifikacija 08 Rekreacija, kultura i religija 300.000,00 0,00 0,00 300.000,00 Funkcijska klasifikacija 081 Službe rekreacije i sporta 300.000,00 0,00 0,00 300.000,00 Funkcijska klasifikacija 0810 Službe rekreacije i sporta 300.000,00 0,00 0,00 300.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 300.000,00 0,00 0,00 300.000,00 3 Rashodi poslovanja 300.000,00 0,00 0,00 300.000,00 38 Ostali rashodi 300.000,00 0,00 0,00 300.000,00 R079 381 Tekuće donacije 300.000,00 0,00 0,00 300.000,00 Kapitalni projekt K300001 Sportski i rekreacijski tereni 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 Funkcijska klasifikacija 08 Rekreacija, kultura i religija 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 Funkcijska klasifikacija 081 Službe rekreacije i sporta 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 Funkcijska klasifikacija 0810 Službe rekreacije i sporta 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 R080 421 Građevinski objekti 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 Kapitalni projekt K300002 Projektna dokumenaticija za sportsku dvoranu 240.000,00 100.000,00 41,67 340.000,00 Funkcijska klasifikacija 08 Rekreacija, kultura i religija 240.000,00 100.000,00 41,67 340.000,00 Funkcijska klasifikacija 081 Službe rekreacije i sporta 240.000,00 100.000,00 41,67 340.000,00 Funkcijska klasifikacija 0810 Službe rekreacije i sporta 240.000,00 100.000,00 41,67 340.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 240.000,00 100.000,00 41,67 340.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 240.000,00 100.000,00 41,67 340.000,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 240.000,00 100.000,00 41,67 340.000,00 R081 412 Nematerijalna imovina 240.000,00 0,00 0,00 240.000,00 R081-1 412 Nematerijalna imovina 0,00 100.000,00 100,00 100.000,00 Glavni program A04 SOCIJALNA ZAŠTITA 1.537.500,00 0,00 0,00 1.537.500,00 Program 4000 Socijalna skrb 387.500,00 0,00 0,00 387.500,00 Aktivnost A400001 Naknada građanima i kućanstvima 140.000,00 0,00 0,00 140.000,00 Funkcijska klasifikacija 10 Socijalna zaštita 140.000,00 0,00 0,00 140.000,00 Funkcijska klasifikacija 107 Socijalna pomoć stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim

programima 140.000,00 0,00 0,00 140.000,00 Funkcijska klasifikacija 1070 Socijalna pomoć stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim

programima 140.000,00 0,00 0,00 140.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 140.000,00 0,00 0,00 140.000,00 3 Rashodi poslovanja 140.000,00 0,00 0,00 140.000,00 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 140.000,00 0,00 0,00 140.000,00 R082 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 40.000,00 0,00 0,00 40.000,00 R083 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 40.000,00 0,00 0,00 40.000,00 R084 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00 Aktivnost A400002 Sufinanciranje cijene prijevoza učenika srednjih škola 147.500,00 0,00 0,00 147.500,00 Funkcijska klasifikacija 10 Socijalna zaštita 147.500,00 0,00 0,00 147.500,00 Funkcijska klasifikacija 107 Socijalna pomoć stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim

programima 147.500,00 0,00 0,00 147.500,00 Funkcijska klasifikacija 1070 Socijalna pomoć stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim

programima 147.500,00 0,00 0,00 147.500,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 147.500,00 0,00 0,00 147.500,00 3 Rashodi poslovanja 147.500,00 0,00 0,00 147.500,00 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 147.500,00 0,00 0,00 147.500,00 R085 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 147.500,00 0,00 0,00 147.500,00 Aktivnost A400004 Naknade za ogrjev 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 Funkcijska klasifikacija 10 Socijalna zaštita 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 Funkcijska klasifikacija 107 Socijalna pomoć stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim

programima 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00

Funkcijska klasifikacija 1070 Socijalna pomoć stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim

programima 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 Izvor 5.3. Tekuće pomoći iz županijskog proračuna 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 3 Rashodi poslovanja 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 R086 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 Program 4001 PROJEKT "ZAŽELI" - program zapošljavanja žena 1.000.000,00 0,00 0,00 1.000.000,00 Aktivnost 1A40001 PROJEKT " ZAŽELI"- program zapošljavanja žena 1.000.000,00 0,00 0,00 1.000.000,00 Funkcijska klasifikacija 10 Socijalna zaštita 1.000.000,00 0,00 0,00 1.000.000,00 Izvor 5.2. Kapitalne pomoći iz državnog proračuna 1.000.000,00 0,00 0,00 1.000.000,00 3 Rashodi poslovanja 1.000.000,00 0,00 0,00 1.000.000,00 31 Rashodi za zaposlene 1.000.000,00 0,00 0,00 1.000.000,00 R088 311 Plaće (Bruto) 1.000.000,00 0,00 0,00 1.000.000,00 Program 4003 Prijevoz vode za stanovništvo 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00 Aktivnost 3A40001 Prijevoz vode za stanovništvo 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00 3 Rashodi poslovanja 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00 32 Materijalni rashodi 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00 R089 323 Rashodi za usluge 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00 Program 4004 Sufinanciranje školskog udžbenika i pribora 90.000,00 0,00 0,00 90.000,00 Aktivnost A400001 Sufinanciranje školskog udžbenika i pribora za osnovnoškolce 90.000,00 0,00 0,00 90.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 90.000,00 0,00 0,00 90.000,00 Funkcijska klasifikacija 062 Razvoj zajednice 90.000,00 0,00 0,00 90.000,00 Funkcijska klasifikacija 0620 Razvoj zajednice 90.000,00 0,00 0,00 90.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 90.000,00 0,00 0,00 90.000,00 3 Rashodi poslovanja 90.000,00 0,00 0,00 90.000,00 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 90.000,00 0,00 0,00 90.000,00 R090-1 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 90.000,00 0,00 0,00 90.000,00 Glavni program A05 PREDŠKOLSKI ODGOJ 560.000,00 0,00 0,00 560.000,00 Program 5000 Programska djelatnost predškolskog odgoja 560.000,00 0,00 0,00 560.000,00 Aktivnost A500001 Sufinaciranje privatnog vrtića 560.000,00 0,00 0,00 560.000,00 Funkcijska klasifikacija 09 Obrazovanje 560.000,00 0,00 0,00 560.000,00 Funkcijska klasifikacija 091 Predškolsko i osnovno obrazovanje 560.000,00 0,00 0,00 560.000,00 Funkcijska klasifikacija 0911 Predškolsko obrazovanje 560.000,00 0,00 0,00 560.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 560.000,00 0,00 0,00 560.000,00 3 Rashodi poslovanja 560.000,00 0,00 0,00 560.000,00 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 560.000,00 0,00 0,00 560.000,00 R090 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 560.000,00 0,00 0,00 560.000,00 Glavni program A06 KOMUNALNA DJELATNOST 2.250.000,00 167.337,00 7,44 2.417.337,00 Program 6000 Održavanje komunalne infrastrukture 2.250.000,00 167.337,00 7,44 2.417.337,00 Aktivnost A600001 Potrošnja javne rasvjete 350.000,00 0,00 0,00 350.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 350.000,00 0,00 0,00 350.000,00 Funkcijska klasifikacija 064 Ulična rasvjeta 350.000,00 0,00 0,00 350.000,00 Funkcijska klasifikacija 0640 Ulična rasvjeta 350.000,00 0,00 0,00 350.000,00 Izvor 4.3. Komunalna naknada 350.000,00 0,00 0,00 350.000,00 3 Rashodi poslovanja 350.000,00 0,00 0,00 350.000,00 32 Materijalni rashodi 350.000,00 0,00 0,00 350.000,00 R091 322 Rashodi za materijal i energiju 350.000,00 0,00 0,00 350.000,00 Aktivnost A600002 Materijal za tekuće i investicijsko održavanje 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00 Funkcijska klasifikacija 066 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00 Funkcijska klasifikacija 0660 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00

Izvor 1.1. Opći prihodi 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00 3 Rashodi poslovanja 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00 32 Materijalni rashodi 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00 R092 322 Rashodi za materijal i energiju 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00 Aktivnost A600003 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 500.000,00 0,00 0,00 500.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 500.000,00 0,00 0,00 500.000,00 Funkcijska klasifikacija 066 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 500.000,00 0,00 0,00 500.000,00 Funkcijska klasifikacija 0660 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 500.000,00 0,00 0,00 500.000,00 Izvor 4.3. Komunalna naknada 500.000,00 0,00 0,00 500.000,00 3 Rashodi poslovanja 500.000,00 0,00 0,00 500.000,00 32 Materijalni rashodi 500.000,00 0,00 0,00 500.000,00 R093 323 Rashodi za usluge 500.000,00 0,00 0,00 500.000,00 Aktivnost A600004 Održavanje javne rasvjete 400.000,00 0,00 0,00 400.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 400.000,00 0,00 0,00 400.000,00 Funkcijska klasifikacija 066 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 400.000,00 0,00 0,00 400.000,00 Funkcijska klasifikacija 0660 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 400.000,00 0,00 0,00 400.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 400.000,00 0,00 0,00 400.000,00 3 Rashodi poslovanja 400.000,00 0,00 0,00 400.000,00 32 Materijalni rashodi 400.000,00 0,00 0,00 400.000,00 R094 323 Rashodi za usluge 400.000,00 0,00 0,00 400.000,00 Aktivnost A600005 Održavanje čistoće javnih površina 600.000,00 0,00 0,00 600.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 600.000,00 0,00 0,00 600.000,00 Funkcijska klasifikacija 066 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 600.000,00 0,00 0,00 600.000,00 Funkcijska klasifikacija 0660 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 600.000,00 0,00 0,00 600.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 600.000,00 0,00 0,00 600.000,00 3 Rashodi poslovanja 600.000,00 0,00 0,00 600.000,00 32 Materijalni rashodi 600.000,00 0,00 0,00 600.000,00 R095 323 Rashodi za usluge 600.000,00 0,00 0,00 600.000,00 Aktivnost A600006 Održavanje groblja 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 Funkcijska klasifikacija 066 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 Funkcijska klasifikacija 0660 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 3 Rashodi poslovanja 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 32 Materijalni rashodi 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 R096 323 Rashodi za usluge 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 Aktivnost A600007 Održavanje deponija 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 Funkcijska klasifikacija 066 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 Funkcijska klasifikacija 0660 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 3 Rashodi poslovanja 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 32 Materijalni rashodi 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 R097 323 Rashodi za usluge 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 Aktivnost A600008 Ostale usuge održavanja javnih površina 55.000,00 35.000,00 63,64 90.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 55.000,00 35.000,00 63,64 90.000,00 Funkcijska klasifikacija 066 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 55.000,00 35.000,00 63,64 90.000,00 Funkcijska klasifikacija 0660 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 55.000,00 35.000,00 63,64 90.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 55.000,00 35.000,00 63,64 90.000,00 3 Rashodi poslovanja 55.000,00 35.000,00 63,64 90.000,00

32 Materijalni rashodi 55.000,00 35.000,00 63,64 90.000,00 R098 323 Rashodi za usluge 55.000,00 35.000,00 63,64 90.000,00 Aktivnost A600010 Održavanje plaže 90.000,00 0,00 0,00 90.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 90.000,00 0,00 0,00 90.000,00 Funkcijska klasifikacija 061 Razvoj stanovanja 90.000,00 0,00 0,00 90.000,00 Funkcijska klasifikacija 0610 Razvoj stanovanja 90.000,00 0,00 0,00 90.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 90.000,00 0,00 0,00 90.000,00 3 Rashodi poslovanja 90.000,00 0,00 0,00 90.000,00 32 Materijalni rashodi 90.000,00 0,00 0,00 90.000,00 R099 323 Rashodi za usluge 90.000,00 0,00 0,00 90.000,00 Kapitalni projekt K600001 Oprema za održavanje komunalne infrastrukture 0,00 132.337,00 100,00 132.337,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 0,00 132.337,00 100,00 132.337,00 Funkcijska klasifikacija 062 Razvoj zajednice 0,00 132.337,00 100,00 132.337,00 Funkcijska klasifikacija 0620 Razvoj zajednice 0,00 132.337,00 100,00 132.337,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 0,00 132.337,00 100,00 132.337,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 0,00 132.337,00 100,00 132.337,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 0,00 132.337,00 100,00 132.337,00 R078-1 422 Postrojenja i oprema 0,00 75.000,00 100,00 75.000,00 R144 422 Postrojenja i oprema 0,00 57.337,00 100,00 57.337,00 Glavni program A07 ZAŠTITA I SPAŠAVANJE 568.750,00 5.000,00 0,88 573.750,00 Program 7000 Programska djelatnost zaštite i spašavanja 568.750,00 5.000,00 0,88 573.750,00 Aktivnost A700001 Vatrogastvo 449.000,00 35.000,00 7,80 484.000,00 Funkcijska klasifikacija 03 Javni red i sigurnost 449.000,00 35.000,00 7,80 484.000,00 Funkcijska klasifikacija 032 Usluge protupožarne zaštite 449.000,00 35.000,00 7,80 484.000,00 Funkcijska klasifikacija 0320 Usluge protupožarne zaštite 449.000,00 35.000,00 7,80 484.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 449.000,00 35.000,00 7,80 484.000,00 3 Rashodi poslovanja 449.000,00 35.000,00 7,80 484.000,00 32 Materijalni rashodi 4.000,00 0,00 0,00 4.000,00 R101 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 4.000,00 0,00 0,00 4.000,00 38 Ostali rashodi 445.000,00 35.000,00 7,87 480.000,00 R102 381 Tekuće donacije 350.000,00 35.000,00 10,00 385.000,00 R103 381 Tekuće donacije 45.000,00 0,00 0,00 45.000,00 R104 382 Kapitalne donacije 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 Aktivnost A700002 civilna zaštita 74.750,00 - 30.000,00 - 40,13 44.750,00 Funkcijska klasifikacija 03 Javni red i sigurnost 74.750,00 - 30.000,00 - 40,13 44.750,00 Funkcijska klasifikacija 036 Rashodi za javni red i sigurnost koji nisu drugdje svrstani 74.750,00 - 30.000,00 - 40,13 44.750,00 Funkcijska klasifikacija 0360 Rashodi za javni red i sigurnost koji nisu drugdje svrstani 74.750,00 - 30.000,00 - 40,13 44.750,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 74.750,00 - 30.000,00 - 40,13 44.750,00 3 Rashodi poslovanja 16.000,00 0,00 0,00 16.000,00 38 Ostali rashodi 16.000,00 0,00 0,00 16.000,00 R105 381 Tekuće donacije 16.000,00 0,00 0,00 16.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 58.750,00 - 30.000,00 - 51,06 28.750,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 58.750,00 - 30.000,00 - 51,06 28.750,00 R106 412 Nematerijalna imovina 18.750,00 0,00 0,00 18.750,00 R180-17 412 Nematerijalna imovina 40.000,00 - 40.000,00 - 100,00 0,00 R180-23 412 Nematerijalna imovina 0,00 10.000,00 100,00 10.000,00 Aktivnost A700003 Udruge građanaod značaja za ZIS 45.000,00 0,00 0,00 45.000,00 Funkcijska klasifikacija 03 Javni red i sigurnost 45.000,00 0,00 0,00 45.000,00 Funkcijska klasifikacija 036 Rashodi za javni red i sigurnost koji nisu drugdje svrstani 45.000,00 0,00 0,00 45.000,00 Funkcijska klasifikacija 0360 Rashodi za javni red i sigurnost koji nisu drugdje svrstani 45.000,00 0,00 0,00 45.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 45.000,00 0,00 0,00 45.000,00 3 Rashodi poslovanja 45.000,00 0,00 0,00 45.000,00

38 Ostali rashodi 45.000,00 0,00 0,00 45.000,00 R107 381 Tekuće donacije 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00 R108 381 Tekuće donacije 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00 R109 381 Tekuće donacije 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00 Glavni program A08 POLJOPRIVREDA 2.000,00 0,00 0,00 2.000,00 Program 8000 Unapređenje i razvoj poljoprivrede 2.000,00 0,00 0,00 2.000,00 Aktivnost A800001 Subvencije u poljoprivredi 2.000,00 0,00 0,00 2.000,00 Funkcijska klasifikacija 04 Ekonomski poslovi 2.000,00 0,00 0,00 2.000,00 Funkcijska klasifikacija 042 Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i lov 2.000,00 0,00 0,00 2.000,00 Funkcijska klasifikacija 0421 Poljoprivreda 2.000,00 0,00 0,00 2.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 2.000,00 0,00 0,00 2.000,00 3 Rashodi poslovanja 2.000,00 0,00 0,00 2.000,00 35 Subvencije 2.000,00 0,00 0,00 2.000,00 R110 352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog

sektora 2.000,00 0,00 0,00 2.000,00 Glavni program A09 ZAŠTITA OKOLIŠA 8.644.000,00 168.750,00 1,95 8.812.750,00 Program 9000 Uređenje okoliša 8.644.000,00 168.750,00 1,95 8.812.750,00 Kapitalni projekt K900001 Sanacija deponija "Bratiškovački gaj" 8.500.000,00 0,00 0,00 8.500.000,00 Funkcijska klasifikacija 05 Zaštita okoliša 8.500.000,00 0,00 0,00 8.500.000,00 Funkcijska klasifikacija 056 Poslovi i usluge zaštite okoliša koji nisu drugdje svrstani 8.500.000,00 0,00 0,00 8.500.000,00

Izvor 5.5. Pomoći od međunarodnih organizacija -EU 8.500.000,00 0,00 0,00 8.500.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 8.500.000,00 0,00 0,00 8.500.000,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 8.500.000,00 0,00 0,00 8.500.000,00 R180-18 412 Nematerijalna imovina 8.500.000,00 0,00 0,00 8.500.000,00 Kapitalni projekt K900002 Plan gospodarenja otpadom 24.000,00 0,00 0,00 24.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 24.000,00 0,00 0,00 24.000,00 Funkcijska klasifikacija 062 Razvoj zajednice 24.000,00 0,00 0,00 24.000,00 Funkcijska klasifikacija 0620 Razvoj zajednice 24.000,00 0,00 0,00 24.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 24.000,00 0,00 0,00 24.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 24.000,00 0,00 0,00 24.000,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 24.000,00 0,00 0,00 24.000,00 R111 412 Nematerijalna imovina 24.000,00 0,00 0,00 24.000,00 Kapitalni projekt K900004 Izrada projektne dokumentacije 100.000,00 168.750,00 168,75 268.750,00 Funkcijska klasifikacija 05 Zaštita okoliša 100.000,00 168.750,00 168,75 268.750,00 Funkcijska klasifikacija 056 Poslovi i usluge zaštite okoliša koji nisu drugdje svrstani 100.000,00 168.750,00 168,75 268.750,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 100.000,00 168.750,00 168,75 268.750,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 100.000,00 168.750,00 168,75 268.750,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 100.000,00 168.750,00 168,75 268.750,00 R114 412 Nematerijalna imovina 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00 R114-1 412 Nematerijalna imovina 0,00 168.750,00 100,00 168.750,00 Tekući projekt T900001 Fond za sanaciju iznenadnih oštećenja 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00 Funkcijska klasifikacija 05 Zaštita okoliša 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00 Funkcijska klasifikacija 056 Poslovi i usluge zaštite okoliša koji nisu drugdje svrstani 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00 Funkcijska klasifikacija 0560 Poslovi i usluge zaštite okoliša koji nisu drugdje svrstani 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00 3 Rashodi poslovanja 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00 R115 363 Pomoći unutar općeg proračuna 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00 Glavni program A10 PROMETNO REDARSTVO 6.000,00 0,00 0,00 6.000,00 Program 1000 Prometno redarstvo 6.000,00 0,00 0,00 6.000,00 Aktivnost A100002 Službena, radna i zaštitna odjeća i obuća 6.000,00 0,00 0,00 6.000,00 Funkcijska klasifikacija 03 Javni red i sigurnost 6.000,00 0,00 0,00 6.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 6.000,00 0,00 0,00 6.000,00

3 Rashodi poslovanja 6.000,00 0,00 0,00 6.000,00 32 Materijalni rashodi 6.000,00 0,00 0,00 6.000,00 R068 322 Rashodi za materijal i energiju 6.000,00 0,00 0,00 6.000,00 Glavni program A12 UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU 770.625,00 0,00 0,00 770.625,00 Program 1200 Izrada planova,programa,projekata 770.625,00 0,00 0,00 770.625,00 Aktivnost A120001 Geodetske katastarske usluge 120.000,00 0,00 0,00 120.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 120.000,00 0,00 0,00 120.000,00 Funkcijska 061 Razvoj stanovanja 120.000,00 0,00 0,00 120.000,00 klasifikacija Funkcijska klasifikacija 0610 Razvoj stanovanja 120.000,00 0,00 0,00 120.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 120.000,00 0,00 0,00 120.000,00 3 Rashodi poslovanja 120.000,00 0,00 0,00 120.000,00 32 Materijalni rashodi 120.000,00 0,00 0,00 120.000,00 R116 323 Rashodi za usluge 120.000,00 0,00 0,00 120.000,00 Kapitalni projekt K120002 Izrada ostalih projekata i planova 307.500,00 0,00 0,00 307.500,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 307.500,00 0,00 0,00 307.500,00 Funkcijska klasifikacija 061 Razvoj stanovanja 307.500,00 0,00 0,00 307.500,00 Funkcijska klasifikacija 0610 Razvoj stanovanja 307.500,00 0,00 0,00 307.500,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 185.000,00 0,00 0,00 185.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 185.000,00 0,00 0,00 185.000,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 185.000,00 0,00 0,00 185.000,00 R118 412 Nematerijalna imovina 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 R119 412 Nematerijalna imovina 78.750,00 0,00 0,00 78.750,00 R180-19 412 Nematerijalna imovina 56.250,00 0,00 0,00 56.250,00 Izvor 6.2. Tekuće donacije od pravnih osoba 122.500,00 0,00 0,00 122.500,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 122.500,00 0,00 0,00 122.500,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 122.500,00 0,00 0,00 122.500,00 R117 412 Nematerijalna imovina 122.500,00 0,00 0,00 122.500,00 Kapitalni projekt K120004 Izrada projektnih dokumentacija i planova 343.125,00 0,00 0,00 343.125,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 343.125,00 0,00 0,00 343.125,00 Funkcijska klasifikacija 066 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 343.125,00 0,00 0,00 343.125,00 Funkcijska klasifikacija 0660 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 343.125,00 0,00 0,00 343.125,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 290.000,00 0,00 0,00 290.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 290.000,00 0,00 0,00 290.000,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 290.000,00 0,00 0,00 290.000,00 R120 412 Nematerijalna imovina 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 R121 412 Nematerijalna imovina 60.000,00 0,00 0,00 60.000,00 R180-16 412 Nematerijalna imovina 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00 Izvor 5.2. Kapitalne pomoći iz državnog proračuna 53.125,00 0,00 0,00 53.125,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 53.125,00 0,00 0,00 53.125,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 53.125,00 0,00 0,00 53.125,00 R122 412 Nematerijalna imovina 53.125,00 0,00 0,00 53.125,00 Glavni program A13 KAPITALNA INFRASTUKTURA 2.290.000,00 349.000,00 15,24 2.639.000,00 Program 1300 Građenje objekata i uređenja komunalne infrastrukture 2.290.000,00 349.000,00 15,24 2.639.000,00 Kapitalni projekt K130001 Nerazvrstane ceste-uređenje puteva i ulica 1.300.000,00 274.000,00 21,08 1.574.000,00 Funkcijska klasifikacija 04 Ekonomski poslovi 1.300.000,00 274.000,00 21,08 1.574.000,00 Funkcijska klasifikacija 045 Promet 1.300.000,00 274.000,00 21,08 1.574.000,00 Funkcijska klasifikacija 0451 Cestovni promet 1.300.000,00 274.000,00 21,08 1.574.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 500.000,00 274.000,00 54,80 774.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 500.000,00 274.000,00 54,80 774.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 500.000,00 274.000,00 54,80 774.000,00 R123 421 Građevinski objekti 300.000,00 224.000,00 74,67 524.000,00 R124 421 Građevinski objekti 200.000,00 50.000,00 25,00 250.000,00 Izvor 5.2. Kapitalne pomoći iz državnog proračuna 800.000,00 0,00 0,00 800.000,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 800.000,00 0,00 0,00 800.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 800.000,00 0,00 0,00 800.000,00 R125 421 Građevinski objekti 800.000,00 0,00 0,00 800.000,00 Kapitalni projekt K130003 Protupožarni putevi 450.000,00 0,00 0,00 450.000,00 Funkcijska klasifikacija 04 Ekonomski poslovi 450.000,00 0,00 0,00 450.000,00 Funkcijska klasifikacija 045 Promet 450.000,00 0,00 0,00 450.000,00 Funkcijska klasifikacija 0455 Promet cjevovodima i ostali promet 450.000,00 0,00 0,00 450.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 450.000,00 0,00 0,00 450.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 450.000,00 0,00 0,00 450.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 450.000,00 0,00 0,00 450.000,00 R126 421 Građevinski objekti 450.000,00 0,00 0,00 450.000,00 Kapitalni projekt K130004 Izgradnja javne rasvjete 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 Funkcijska klasifikacija 064 Ulična rasvjeta 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 Izvor 4.2. Komunalni doprinos 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 R127 421 Građevinski objekti 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00 Kapitalni projekt K130008 Uređenje autobusnih čekaonica 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00 Funkcijska klasifikacija 061 Razvoj stanovanja 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00 Funkcijska klasifikacija 0610 Razvoj stanovanja 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00 R129 421 Građevinski objekti 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00 Kapitalni projekt K130011 Uređenje seljačke tržnice 240.000,00 0,00 0,00 240.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 240.000,00 0,00 0,00 240.000,00 Funkcijska klasifikacija 062 Razvoj zajednice 240.000,00 0,00 0,00 240.000,00 Funkcijska klasifikacija 0620 Razvoj zajednice 240.000,00 0,00 0,00 240.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 240.000,00 0,00 0,00 240.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 240.000,00 0,00 0,00 240.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 240.000,00 0,00 0,00 240.000,00 R130 421 Građevinski objekti 120.000,00 0,00 0,00 120.000,00 R130-1 421 Građevinski objekti 120.000,00 0,00 0,00 120.000,00 Kapitalni projekt K130014 Elektronski stupovi za promet 70.000,00 0,00 0,00 70.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 70.000,00 0,00 0,00 70.000,00 Funkcijska klasifikacija 062 Razvoj zajednice 70.000,00 0,00 0,00 70.000,00 Funkcijska klasifikacija 0620 Razvoj zajednice 70.000,00 0,00 0,00 70.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 70.000,00 0,00 0,00 70.000,00 3 Rashodi poslovanja 70.000,00 0,00 0,00 70.000,00 32 Materijalni rashodi 70.000,00 0,00 0,00 70.000,00 R130-8 323 Rashodi za usluge 70.000,00 0,00 0,00 70.000,00 Kapitalni projekt K130015 Izgradnja kotlovnice o.š. Skradin 0,00 75.000,00 100,00 75.000,00 Funkcijska klasifikacija 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 0,00 75.000,00 100,00 75.000,00 Funkcijska klasifikacija 062 Razvoj zajednice 0,00 75.000,00 100,00 75.000,00 Funkcijska klasifikacija 0620 Razvoj zajednice 0,00 75.000,00 100,00 75.000,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 0,00 75.000,00 100,00 75.000,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 0,00 75.000,00 100,00 75.000,00 45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 0,00 75.000,00 100,00 75.000,00 R180-24 451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 0,00 75.000,00 100,00 75.000,00

Ovaj Proračun stupa na snagu osmog dana od objave u Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije, a primjenjivat će se od 1. Siječnja 2019. godine.

Klasa: 400-06/18-01/1Urbroj: 2182/03-02-19-5Skradin, 02. svibnja 2019. godine

___________________

14Na temelju članka 67. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu («Narodne novine», broj 68/18 i 110/18)

i članka 32. Statuta Grada Skradina («Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije», broj 10/09, 5/13 i 3/18), Gradsko vijeće Grada Skradina, na 14. sjednici, od 02. svibnja 2019. godine, donosi

IZMJENE I DOPUNE PROGRAMAgradnje objekata i uređaja komunalne

infrastrukture na području Grada Skradina u 2019.g. (I)

Glava 00403 Knjižnica grada skradina 101.270,00 0,00 0,00 101.270,00 Glavni program A02 KULTURA 101.270,00 0,00 0,00 101.270,00 Program 2000 PROGRAMSKA DJELATNOST JAVNIH POTREBA U KULTURI 101.270,00 0,00 0,00 101.270,00 Aktivnost A200003 Rashodi za knjižnicu 95.770,00 0,00 0,00 95.770,00 Funkcijska klasifikacija 08 Rekreacija, kultura i religija 95.770,00 0,00 0,00 95.770,00 Funkcijska klasifikacija 082 Službe kulture 95.770,00 0,00 0,00 95.770,00 Funkcijska klasifikacija 0820 Službe kulture 95.770,00 0,00 0,00 95.770,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 95.770,00 0,00 0,00 95.770,00 3 Rashodi poslovanja 95.770,00 0,00 0,00 95.770,00 31 Rashodi za zaposlene 83.150,00 0,00 0,00 83.150,00 R132 311 Plaće (Bruto) 67.500,00 0,00 0,00 67.500,00 R133 312 Ostali rashodi za zaposlene 4.000,00 0,00 0,00 4.000,00 R134 313 Doprinosi na plaće 10.500,00 0,00 0,00 10.500,00 R135 313 Doprinosi na plaće 1.150,00 0,00 0,00 1.150,00 32 Materijalni rashodi 9.620,00 0,00 0,00 9.620,00 R136 321 Naknade troškova zaposlenima 1.500,00 0,00 0,00 1.500,00 R137 322 Rashodi za materijal i energiju 1.520,00 0,00 0,00 1.520,00 R138 322 Rashodi za materijal i energiju 2.500,00 0,00 0,00 2.500,00 R139 323 Rashodi za usluge 3.100,00 0,00 0,00 3.100,00 R140 323 Rashodi za usluge 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00 34 Financijski rashodi 3.000,00 0,00 0,00 3.000,00 R141 343 Ostali financijski rashodi 3.000,00 0,00 0,00 3.000,00 Kapitalni projekt K200001 Nabava knjiga u knjižnici 5.500,00 0,00 0,00 5.500,00 Funkcijska klasifikacija 08 Rekreacija, kultura i religija 5.500,00 0,00 0,00 5.500,00 Funkcijska 082 Službe kulture 5.500,00 0,00 0,00 5.500,00

klasifikacija Funkcijska klasifikacija 0820 Službe kulture 5.500,00 0,00 0,00 5.500,00 Izvor 1.1. Opći prihodi 5.500,00 0,00 0,00 5.500,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5.500,00 0,00 0,00 5.500,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 5.500,00 0,00 0,00 5.500,00 R142 424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti 5.500,00 0,00 0,00 5.500,00

I. Točke II. i III Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Skradina u 2019. god. («Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije» br. 17/18) mijenjaju se i glase:

«II. OPIS POSLOVA S PROCJENOM TROŠKOVA ZA GRADNJU OBJEKATA I UREĐAJA KOMU-NALNE INFRASTRUKTURE

Objekti i naznaka poslova s procjenjenim troškovima iskazanim u kunama za gradnju objekata i uređaja, te za nabavu opreme komunalne infrastrukture u 2019. godini navode se u sljedećem pregledu:

PLANIRANO IZMJENE (I)Opis i naznaka poslova Procjena troškova u kn

1.2. NERAZVRSTANE CESTE -Uređenje neraz. ceste Lađevci 60.000,00 60.000,00-Uređenje neraz. ceste Gračac (Smolići) 140.000,00 140.000,00-Uređenje neraz. ceste Vaćani 120.000,00 120.000,00 -Uređenje neraz. ceste Plastovo 60.000,00 60.000,00 -Uređenje neraz. ceste Dubravice 150.000,00 150.000,00-Uređenje neraz ceste Rupe 150.000,00 150.000,00 -Uređenje neraz. ceste Velika Glava 130.000,00 130.000,00 -Uređenje neraz. ceste Bilostanovi 110.000,00 110.000,00-Uređenje neraz. ceste Sonković 60.000,00 60.000,00-Uređenje neraz. ceste Skradinsko Polje 70.000,00 70.000,00-Uređenje ulice Sv. Petke 0,00 200.000,00-Ulica Zagrađe III faza 0,00 24.000,00 -Uređenje neraz. ceste Bićine 50.000,00 50.000,00UKUPNO: 1.100.000,00 1.324.000,00

1.4. JAVNA RASVJETA-Dopuna JR 200.000,00 200.000,00 UKUPNO : 200.000,00 200.000,00

3.1. PRIJEVOZ PUTNIKA-Uređenje i obnova autob. čekaonica 30.000,00 30.000,00 UKUPNO : 30.000,00 30.000,00

3.3. ODLAGANJE KOMUNALNOG OTPAD - Održavanje deponija 50.000,00 50.000,00 UKUPNO: 50.000,00 50.000,00

Opis i naznaka poslova Procijenjeni troškovi u knSVEUKUPNO 1.380.000,00 1.604.000,00

III. ISKAZ FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA GRADNJU OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Zbirni iskaz fi nancijskih sredstava za gradnju objekata i uređaja, te nabavku opreme komunalne infrastruk-ture, navedenih u popisu poslova s procjenom troškova građenja je slijedeći:

IZVOR FINANCIJSKIH SREDSTAVA IZNOS U KN1. Komunalni doprinos 400.000,00 400.000,002. Ministarstvo regionalnog razvoja 600.000,00 600.000,00 3. Ministarstvo graditeljstva 200.000,00 200.000,004. Proračun Grada Skradina 180.000,00 404.000,00 S V E U K U P N O : 1.380.000,00 1.604.000,00

II. Izmjene i dopune Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Sk-radina u 2019. g. (I), stupaju na snagu dan nakon objave u «Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije».

KLASA:363-02/18-01/2URBROJ:2182/03-02-19-2Skradin, 02. svibnja 2019. god.

___________________

15Na temelju članka 72. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine” broj 68/18 i 110/18)

i članka 32. Statuta Grada Skradina (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije” broj 10/09, 5/13 i 3/18), Gradsko vijeće Grada Skradina, na 14. sjednici, od 02. svibnja 2019. godine, donosi

IZMJENE PROGRAMAodržavanja komunalne infrastrukture

na području Grada Skradina u 2019. g. ( I )

I. Točka III. Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Grada Skradina u 2019. god. („Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije“ br. 17/18), mijenja se i glasi:

«III. ISKAZ FINANCIJSKIH SREDSTAVA ODRŽAVANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Na temelju podataka o površinama poslovnog i stambenog prostora obveznika plaćanja komunalne naknade, te utvrđenog opsega radova održavanja uređenog građevinskog zemljišta u 2019. godini planiraju se sljedeći prihodi i primici te izdaci i ostalo plaćanje za održavanje komunalne infrastrukture.

PLANIRANO IZMJENE (I ) A) PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA iznos u kunama 1. KOMUNALNA NAKNADA 550.000,00 550.000,00 2. SREDSTVA IZ PRORAČUNA 1.650.000,00 1.685.000,00 UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 2.200.000,00 2.235.000,00 B) IZDACI I OSTALA PLAĆANJA iznos u kunama 1. Odvodnja atmosferskih voda 30.000,00 30.000,00 UKUPNO 30.000,00 30.000,00 2. Održavanje i uređenje javnih površina 570.000,00 570.000,00 UKUPNO 570.000,00 570.000,00 3. Održavanje javnih površina 60.000,00 95.000,00 UKUPNO 60.000,00 95.000,00

II. Izmjene Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Grada Skradina u 2019. g. (I), stupaju na snagu dan nakon objave u «Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije».

KLASA: 363-02/18-01/3URBROJ: 2182/03-02-19-2Skradin, 02. svibnja 2019.god.

___________________

16Na temelju članka 1., 9a. i 10a. Zakona o fi nanciranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90, 27/93 i 38/09),

članka 16. Zakona o proračunu (NN 87/08, 136/12 i 15/15) i članka 32. Statuta Grada Skradina („Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije“, 10/09, 5/13 i 3/18), Gradsko vijeće Grada Skradina, na 14. sjednici, od 02. svibnja 2019. godine, donosi

IZMJENE I DOPUNE Programa javnih potreba u kulturi na području Grada Skradina

za 2019. godinu (I)

Članak 1.U Programu javnih potreba u kulturi na području Grada Skradina za 2019. godinu, (u daljnjem tekstu: Pro-

gram), („Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije“, broj 17/18), članak I. stavak 1. mijenja se i glasi:

“Ovim Programom utvrđuju se javne potrebe u kulturi Grada Skradina za 2019. godinu i sredstva za fi -naciranje tih potreba koja se osiguravaju u Proračunu Grada Skradina za 2019. godinu u ukupnoj visini od 4.866.290,00 kn.“

Članak 2.U članku III. Programa dodaje se stavka 6., koja glasi:

4.Održavanje plaža na području Grada Skradina 90.000,00 90.000,00 UKUPNO 90.000,00 90.000,00 5. Održavanje groblja 200.000,00 200.000,00 UKUPNO 200.000,00 200.000,00 6. Održavanje nerazvrstanih cesta _____________________________________________ - tekuće održavanje kolnika od kamenog materijala, asfaltnog kolnika 480.000,00 480.000,00 - postavljanje prometnih znakova _______ 20.000,00 20.000,00 UKUPNO: 500.000,00 500.000,00 7. Održavanje javne rasvjete _____________________ - potrošnja elekt. energije 350.000,00 350.000,00 - troškovi održavanja i upravljanje 400.000,00 400.000,00 UKUPNO 750.000,00 750.000,00 SVEUKUPNO IZDACI I OSTALA PLAĆANJA 2.200.000,00 2.235.000,00

Članak 3. Ove Izmjene i dopune Programa stupaju na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom vjesniku

Šibensko-kninske županije“.

KLASA:612-01/18-01/7URBROJ: 2182/03-02-19-2Skradin, 02. svibnja 2019.g.

___________________

17Na temelju članka 79. stavak 7. i 10. Zakona o lokalnim izborima („Narodne novine“, broj 144/12, 121/16)

i članka 32. Statuta Grada Skradina („Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije“, broj 10/09, 5/13, 3/18), Gradsko vijeće Grada Skradina, na 14. sjednici Gradskog vijeća Grada Skradina, od 02. svibnja 2019. godine, donosi

Z A K L J U Č A Ko primanju na znanje Izvješća Mandatne komisije

1. Prima se na znanje Izvješće Mandatne komisije.

2. Na temelju Izvješća iz točke 1. ovog Zaključka utvrđuje se:

- kako su ispunjeni zakonom predviđeni uvjeti za nastavljanjem obnašanja dužnosti vijećnika Frane Formen-tia, temeljem njegove dostavljene obavijesti, te se njegov mandat nastavlja od dana 6. travnja 2019.g.

- kako su, dana 6. travnja 2019.g. ispunjeni zakonski uvjeti za prestankom obnašanja dužnosti vijećnice Kris-tine Bilić, koja ga je tijekom njegova mirovanja mandata iz osobnih razloga zamjenjivala.

3. Ovaj Zaključak objavit će se u „Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije“.

KLASA: 021-06/18-01/1URBROJ: 2182/03-02-19-7Skradin, 02. svibnja 2019.g.

___________________

2. GRADONAČELNIK7Na temelju članka 3. Odluke o davanju u zakup javnih površina («Službeni vjesnik Šibensko-kninske župani-

je» broj 10/10, 7/12, 5/15, 4/16 i 8/16) i članka 46. Statuta Grada Skradina («Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije», broj 10/09, 5/13 i 3/18), Gradonačelnik Grada Skradina, dana 30. travnja 2019. godine, donosi

PLANo izmjeni Plana rasporeda privremenih objekata na području Grada Skradina

„ Kapitalni projekt K200004 Plan u kunama Projektna dokumentacija uređenja tvrđave Turina 125.000,00 kn „

Članak 1.U Planu rasporeda privremenih objekata na po-

dručju Grada Skradina („Službeni vjesnik Šibens-ko-kninske županije“ broj 10/15, 4/16, 4/17, 4/18 i 8/18, klasa: 330-01/15-01/1, urbroj: 2182/03-01-19-6, od 07. ožujka 2019. godine), u članku 7. stavak 1. toč-ka c) mijenja se i glasi:

„c) javna površina za postavljanje banaka, stalaka i polica odredit će se na način da je maksimalna udal-jenost od zida poslovnog prostora 0,90 m.“

Članak 2.Ovaj Plan stupa na snagu danom donošenja, a ob-

javit će se u „Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije“.

KLASA : 330-01/15-01/1URBROJ : 2182/03-01-19-7Skradin, 30. travnja 2019.

GRAD SKRADIN

GRADONAČELNIKmr.sc. Antonijo Brajković,v.r.

___________________

8Na temelju članka 20. stavak 1. Zakona o održivom

gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13, 73/17 i 14/19) i članka 46. Statuta Grada Skradina („Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije broj 10/09, 5/13 i 3/18), gradonačelnik Grada Skradina donosi

IZVJEŠĆE

o provedbi Plana gospodarenja otpadom Grada Skradina za 2018. godinu

1. UVODGrad Skradin administrativno pripada Šibens-

ko-kninskoj županiji. Nalazi se petnaestak kilometara od grada Šibenika, administrativnog središta Šibens-ko-kninske županije, te predstavlja jedan od starijih hrvatskih gradova. Grad Skradin kao jedinica lokalne samouprave obuhvaća prostor od 186,79 km2 na ko-jem se nalazi 21 naselje. Graniči s općinama Kistan-je , Promina i Vodice, te gradovima Drniš i Šibenik u Šibensko-kninskoj županiji odnosno općinama Lišane Ostrovičke i Stankovci te gradom Benkovac u Zadar-skoj županiji.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Grad Skradin broji 3 825 stanovnika, a gustoća naseljenosti na području Grada Skradina je 20,48 st/km2. U 2001. godini na području grada Skradina je ukupno popisano 3 986 stanovnika, s gustoćom naseljenosti od 21,34 st/km2. Iz priloženih podataka razvidno je da se je broj stanovnika smanjio u međupopisnom razdoblju za 161 stanovnika.

U sastavu Grada Skradina je 21 naselje: Bićine, Bratiškovci, Bribir, Cicvare, Dubravice, Gorice, Gračac, Ićevo, Krković, Lađevci, Međare, Piram-atovci, Plastovo, Rupe, Skradin, Skradinsko Polje, Sonković, Vaćani, Velika Glava, Žažvić, Ždrapanj.

Na području Grada Skradina miješani komunal-ni otpad sakuplja tvrtka Rivina Jaruga d.o.o. čije je sjedište u Skradinu. Trgovačko društvo Rivina Jaruga d.o.o. u potpunom je vlasništvu Grada Skradina. Mi-ješani komunalni otpad sakupljen na području Grada Skradina tvrtka Rivina Jaruga d.o.o. je do sredine ožu-jka 2016.godine deponirala na neusklađenom odlag-alištu „Bratiškovački gaj“ koje se nalazi na području Grada Skradina, a nakon toga ga odvozi na županijsko odlagalište „Bikarac“. Otpad se skuplja s cijelog pod-ručja Grada Skradina.

Plan gospodarenja otpadom Grada Skradina do-nesen je na 13.sjednici Gradskog vijeća Grada Sk-radina održanoj 05. lipnja 2015. ( „ Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije“ br. 10 / 15), uz prethodno pribavljenu suglasnost Upravnog odjela za zaštitu oko-liša i komunalne poslove Šibensko-kninske županije, KLASA:351-01/14-01/107, URBROJ: 2182/1-15-15-5.

Stavkom 1. članka 20. Zakona o održivom gos-podarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13, 73/17 i 14/19) propisano je da izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dostavlja godišnje izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom jedinici pod-ručne (regionalne) samouprave do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objavljuje ga u svom službenom glasilu.

2. OBVEZE JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVEJedinica lokalne samouprave dužna je na svom po-

dručju osigurati:

• javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada,

• odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) ko-munalnog otpada,

• sprječavanje odbacivanja otpada na način supro-tan Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada,

• donošenje i provedbu Plana gospodarenja otpa-dom jedinice lokalne samouprave,

• provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti na svom području,

• mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.

Više jedinica lokalne samouprave mogu sporazum-no osigurati zajedničko ispunjenje jedne ili više ob-veza, te je dužna sudjelovati u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada, te osigurati provedbu obveze na kvalitetan, posto-jan i ekonomski učinkovit način u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpa-dom osiguravajući pri tom javnost rada.

3. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA GRADA SKRADINA

Prostorni plan uređenja Grada Skradina ( „ Službe-ni vjesnik Šibensko-kninske županije“ br. 6/01,6/08, 13/15 i 14/18) u člancima 201.-203. o postupanju s ot-padom određuje:

Postupanje s otpadom