Savez za željeznicu Revitalizacija industrijskih kolosijeka · Što je industrijski kolosijek?...

Savez za željeznicu

Revitalizacija industrijskih kolosijeka

Savez za željeznicu

…neprofitna krovna udruga svih zainteresiranih za boljitak željezničkog prometa u Republici

Hrvatskoj.

Što je industrijski kolosijek?

„Industrijski kolosijek“ se definira kao željeznički kolosijek koji nije javno dobro u općoj uporabi, a koji se priključuje na željezničku prugu i služi za dopremu i otpremu stvari željezničkim vozilima za pravnu osobu vlasnika odnosno posjednika toga kolosijeka te na kojem industrijska željeznica može obavljati i prijevoz za vlastite potrebe.

„Industrijska željeznica“ je željeznica kojom pravna osoba u gospodarskim djelatnostima na industrijskim i drugim kolosijecima, koji nisu javno dobro u općoj uporabi, obavlja prijevoz za vlastite potrebe, kao i dostavu željezničkih vozila od mjesta primopredaje sa željezničkim prijevoznikom do mjesta utovara ili istovara na industrijskom ili drugom kolosijeku i obrnuto.

Industrijski kolosijek

Glavna infrastruktura – državno vlasništvo

Industrijski kolosijek

– privatno vlasništvo

Gospodarski

subjekt

Važnost industrijskih kolosijeka

- Prijevoz “od vrata do vrata”

- Željeznica je prijevoz budućnosti s brojnim komparativnim prednostima

- Prema dokumentima o strateškom razvoju politike, društva i gospodarstva EU, tzv. „White paper (Bijela Knjiga)“ željeznica se svrstava najprihvatljiviji oblik održivog transporta

- I danas se više od 70% pretovara na mreži hrvatskih pruga obavlja na industrijskim kolosijecima (najviše u lukama i velikim gospodarskim subjektima)

Kome treba industrijski kolosijek?

- Svim velikim i malim gospodarstvenicima koji vrše prijevoze na udaljenosti veće od cca 100 kilometara

- Svima koji prevoze velike količine roba (npr. luke)

- Svim izvoznicima (zbog orijentacije EU na održivi transport)

- Svim gospodarstvenicima koji dugoročno žele kvalitetan prijevoz

Problematika industrijskih kolosijeka

- Mnogi naslijeđeni iz socijalizma u lošem stanju

- Visoki troškovi osuvremenjivanja (obnove, popravaka)

- Visoki troškovi gradnje

- Relativno loša željeznička usluga zbog dugotrajnog zapostavljanja željeznice

- Nema kvalitetne strategije koja bi poduprla njihovu gradnju

- Mnogi gospodarstvenici odustaju i odlučuju voziti cestom

- 2005. godine u Hrvatskoj ukupno 364 industrijska kolosijeka

- Za promet zatvoreno 73

- U regiji HŽ Cargo Centra Zagreb ukupno 94 industrijska kolosijeka

- Prosječna dužina industrijskih kolosijeka na zagrebačkom području iznosi 1.994 metra

Problematika industrijskih kolosijeka

Problematika industrijskih kolosijeka

Industrijski kolosijek “Armko” Konjšćina

- Osovinski pritisak = 16 tona

- Brzina = 10 km/h

- Dužina = 1.406 metara

- Godišnji promet = cca 1.000 vagona

- Stanje: pred zatvaranjem

Problematika industrijskih kolosijeka

Industrijska željeznica “Viro” Virovitica

- Osovinski pritisak = 18 tona

- Brzina = 10 km/h

- Dužina kolosiječne mreže = 9.069 metara

- Godišnji promet = cca 6.500 vagona

- Stanje: loše, obnovljeno 20 %

Problematika industrijskih kolosijeka

Industrijski kolosijeci “Luka Rijeka”, Rijeka

- Osovinski pritisak = 20 tona

- Brzina = 5 km/h

- Dužina kolosiječne mreže = 15.886 metara

- Godišnji promet = cca 50.000 vagona

- Stanje: loše, potrebno popraviti veliki broj skretnica

Problematika industrijskih kolosijeka

- Nedostatak strategije!

- Od 112 poduzetničkih zona njih 65 nalazi se u blizini željezničke infrastrukture

- Od 15 slobodnih zona 10 ih je blizu željeznice, a samo ih 3 ima industrijske kolosijeke (lučke zone)

Problematika industrijskih kolosijeka

- Nedostatak strategije!

- U dokumentu “PROJEKT izgradnje poduzetničkih zona u jedinicama lokalne i područne samouprave za 2009. godinu”, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva stoji da zona mora biti opremljena:

- Energetskom infrastrukturom

- Komunalnom infrastrukturom

- Prometnom infrastrukturom (pristupne ceste i ceste u zoni)

- Telefonskim priključcima

- Nedostaje željeznička infrastruktura!

Vrijednost industrijskog kolosijeka

- 1 kilometar novog kolosijeka u Hrvatskoj košta cca 3 – 5 milijuna kuna

- Novi ili osuvremenjeni stari kolosijek bez većih zahvata u održavanju traje oko 20 do 25 godina!

- Svakom gospodarstveniku industrijski kolosijek je vrata za Europu – neprocjenjivo!

Zbog sveg navedenog gradnju industrijskih kolosijeka treba

konkretno pomagati!

Kako?

Strategijom, potporama i olakšicama!

Modeli financiranja gradnje i osuvremenjivanja industrijskih

kolosijeka

- Savez za željeznicu izradio stručni rad pod nazivom “Revitalizacija industrijskih kolosijeka”

- Cilj rada je potaknuti zakonske promjene i konkretne mjere u pomaganju gospodarstva u gradnji prometne infrastrukture, prvenstveno industrijskih kolosijeka

- U radu se predlaže pet modela koji mogu funkcionirati zajedno ili odvojeno

Model 1 – Nacionalni program gradnje industrijskih kolosijeka

- Odnosi se na gradnju i osuvremenjivanje industrijskih kolosijeka

- Fond za gradnju industrijskih kolosijeka

- Fondom bi upravljali zajedno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

- Za fond se raspisuje natječaj slično kao kod već uhodanih programa

- Na natječaj se javljaju zainteresirani gospodarstvenici

- Ured za savjetovanje pri Upravitelju infrastrukturom

Model 1 – Nacionalni program gradnje industrijskih kolosijeka

- Iznosi subvencija 40 – 60 %

- Ured za savjetovanje funkcionira kao “one-stop shop”

- Ured pomaže pri pisanju projekata

- Ured raspolaže informacijama o ostalim olakšicama i informacijama vezanim uz industrijske kolosijeke

Model 2 – Matičnjaci i industrijski kolosijeci – “industrijske pruge”

- Uvodi se u zakon novi termin – “industrijske pruge”

- Svi matičnjaci postaju “industrijske pruge”

- Gospodarstvenici mogu predati svoje kolosijeke izvan svog dvorišta u državne ruke i oni također postaju “industrijske pruge”

- Država može sukladno zakonu o željeznici tu infrastrukturu predati u ruke lokalne samouprave

- Gospodarstvenici koji predaju bilo stare ili novosagrađene kolosijeke u ruke države kao “industrijske pruge” ostvaruju pravo na naknadu

Model 3 – Matičnjaci i industrijski kolosijeci – županijske prometnice

- Svi matičnjaci i industrijski kolosijeci postaju županijske prometnice (slično kao županijske ceste)

- Gospodarstvenici mogu predati svoje kolosijeke izvan svog dvorišta u ruke lokalne samouprave i one postaju županijske prometnice

- Gospodarstvenici koji predaju bilo stare ili novosagrađene kolosijeke u ruke lokalne samouprave ostvaruju pravo na naknadu

Model 4 – Model besplatne gradnje (osuvremenjivanja) većih (skupljih)

infrastrukturnih objekata

- Ukoliko industrijski kolosijek posjeduje skupe infrastrukturne elemente poput većih usjeka, mostova, nadvožnjaka, propusta i sl. njih gradi ili osuvremenjuje država

Model 5 – Bodovanje prilikom izgradnje gospodarskih zona

- Pri gradnji novih zona boduje se dostupnost infrastrukture bodovima od 0 – 20

- Boduje se dostupnost električne energije, plinskog sustava, vodoopskrbe, cestovne mreže i željezničke mreže

- Zone s 80 i više bodova dobivaju posebne olakšice i subvencije

- Zone s 60 – 80 bodova bez olakšica i subvencija

- Zone s 40 – 60 bodova – dodatno oporezivanje

- Zone s manje od 40 bodova – ne dozvoliti gradnju

Industrijski kolosijeci vrijedan su dodatak glavnoj infrastrukturi

Industrijski kolosijeci stvaraju preduvjete za kvalitetni robni prometni

sustav budućnosti

Industrijski kolosijeci trebaju potpore i olakšice!

Savez za željeznicu

Hvala na pažnji!