REVOLUCIONARNA ZBIVANJA U EUROPI (1848. 1849.) · FRANCUSKA HABSBURŠKA MONARHIJA ITALIJA NJEMAČKA...

REVOLUCIONARNA ZBIVANJA U EUROPI (1848. – 1849.)

PROLJEĆE NARODA

Stanje u Europi prije revolucije

Bečki kongres

1814.

• glavnu riječ – Rusija, Engleska, Austrija

• cilj – uspostaviti stabilnost u Europi, osigurati mir i

spriječiti izbijanje revolucija

• prekrojena karta Europe – vraćanje na stanje prije 1790. i

Napoleonove vladavine

SVETA ALIJANSA

• vojni savez Rusije, Austrije i Pruske

• osnovana nakon Bečkog kongresa

• cilj: gušenje revolucionarnih i naprednih pokreta

• ideja o nacionalnoj državi

• građanstvo teži za nacionalnim jedinstvom,

samostalnošću i građanskim slobodama

•jačaju radnički pokreti u Engleskoj, Francuskoj

i Njemačkoj

•1815. – 1848. niz sukoba radnika s

poslodavcima

•srpanj 1830. – Francuska – revolucija – srušena

dinastija Bourbona – uspostavljena vlast

graĎanstva

LIBERALIZAM

SOCIJALIZAM

KONZERVATIVIZAM

ANARHIZAM

revolucionarne ideje šire se europskim zemljama

• uklanjanje feudalnog poretka

• uspostava graĎanskog društva

• ravnopravnost svih graĎana

• uspostavljanje nacionalnih država i demokratskog sustava

Slika “Sloboda

vodi narod”, autor

E. Delacroixa

vodećeg francuskog

slikara

romantizma,

nastala je 1830.

godine pod

utjecajem događaja

vezanih uz

srpanjsku

revoluciju u

Francuskoj.

Revolucije u

Europi 1848.

godine.

ZAHTJEVI – CILJEVI

LIČNOSTI

FRANCUSKA

HABSBURŠKA

MONARHIJA

ITALIJA

NJEMAČKA

LUJ FILIP

LUJ BONAPARTE

KLEMENS METTERNICH

FERDINAND I.

FRANJO JOSIP I.

GIUSEPPE GARIBALDI

GIUSEPPE MAZZINI

POSLJEDICE REVOLUCIJA

FRANCUSKA

HABSBURŠKA

MONARHIJA

ITALIJA

NJEMAČKA

• obnova carstva

• Napoleon III.

• manjim narodima obećana samostalnost –

nije izvršeno

• bogato graĎanstvo suraĎuje s feudalnim slojem

• ukinut feudalni poredak

• omogućen nesmetan i brži razvoj graĎanskog

društva i kapitalističkog gospodarstva

Barikade u Beču 1848. godine. Na slici se ističe hrvatska

trobojnica bez povijesnih grbova hrvatskih zemalja.

Savezni sabor u

Frankfurtu 9.

ožujka 1848. Ukinuo

je cenzuru i donio

odluku o

nacionalnom

simbolu – crnog orla

proglasio je

saveznim grbom, a

crno-crveno-žuta

boja postala je

zastava Saveza.

PONOVIMO

1. Kako nazivamo revolucionarna zbivanja u Europi 1848./49.?

2. Koji su bili općeniti ciljevi (zahtjevi) revolucija?

3. Koji društveni sloj predvodi revolucije?

4. U kojim državama su izbile revolucije?

5. Navedite ciljeve i postignuća revolucija u pojedinim državama.

6. Nagradno pitanje: Kako se zvao otac Luja Bonapartea, dakle Napoleonov brat?