Prirucnik Za Kuhanje

PRIRUČNIK ZA KUHANJEza osobe s posebnim potrebama

This project has been funded with support of the Lifelong Learning Programme of the European

responsible for any use which may be made of the information contained therein.

dr. Stanko Blatnik, Sanja Selimović,Amila Mujezimović

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................ 2

1.1. Holesterol .................................................................................................................... 3

1.2. Šećerna bolest - Diabetes mellitus .............................................................................. 5

1.3. Povišen krvni pritisak .................................................................................................. 6

1.4. Hrana i lijekovi ............................................................................................................ 8

1.5. Specifičnosti prehrane prema vrsti oštećenja ............................................................ 12

2. PIRAMIDA ZDRAVE ISHRANE ................................................................................... 20

3. PRILAGOĐAVANJE KUHINJE ZA OSOBU SA INVALIDITETOM ........................ 23

3.1. Uputstvo radnim terapeutima za kvalitet i sigurnost pri radu u kuhinji .................... 28

4. SREDSTVA ZA KUHANJE ........................................................................................... 31

5. AGENDA ......................................................................................................................... 34

5.1. Mjerenje tečnosti i težine .......................................................................................... 34

5.2. Mjere temperature ..................................................................................................... 34

5.3. Termička obrada i priprema hrane ............................................................................ 36

5.4. Priprema hrane .......................................................................................................... 37

5.5. Zahtjevnost jela ......................................................................................................... 39

5.6. Energetska vrijednost ................................................................................................ 40

5.7. Količina hrane ........................................................................................................... 40

5.8. Vrijeme pripreme ...................................................................................................... 41

5.9. Postavljanje stola ....................................................................................................... 41

6. RECEPTI .......................................................................................................................... 43

1. UVOD

Važan dio zdravog načina života je i provođenje pravilne odnosno zdrave prehrane. Hrana je naravno naša svakodnevna potreba i izuzetno je važno kakvu hranu, koliko i kada je unosimo u organizam.

Pokazalo se da su punovrijedni hranjivi sastojci hrane:

a) ugljikohidrati b) masnoće biljnog i životinjskog porijekla c) bjelančevine.

Hrana sadrži i nehranjive sastojke bez kojih nije moguć život:

a) vitamini b) minerali c) voda.

Hranjivost namirnica mjeri se energetskom vrijednošću. Svaka namirnica i svako jelo oslobađa određenu količinu topline koja nastaje sagorijevanjem tih tvari u organizmu.

Energetska vrijednost pojedinih hranjivih sastojaka hrane iznosi: 1 gram bjelančevina i ugljikohidrata oslobađa oko 4 Kcal ili 16,7 kJ energije, za razliku od masti kod kojih 1 gram oslobađa dvostruko više energije - oko 9 Kcal ili 37,6 kJ energije.

Namirnice koje se koriste u prehrani ne moraju biti skupe da bi bile zdrave. Postoje skupe namirnice koje su i zdrave, ali nije nužno da namirnice budu skupe da bismo se zdravo hranili. Naprotiv, važan je naš vlastiti odnos prema hrani, njezinoj energetskoj i vitaminskoj vrijednosti i neškodljivosti obzirom na način kako je proizvedena ili uzgojena.

Naravno, uz sve navedeno važna je i količina hrane koja se konzumira, raspored obroka kojih bi trebalo biti najmanje tri tijekom dana i koje treba svakodnevno uzimati u približno isto vrijeme. Možemo stoga zaključiti kako je važan njihov odabir prema piramidi prehrane.

Ugljikohidrati bi trebali biti najzastupljeniji sa 55-60% udjela u dnevnoj prehrani (cjelovite, integralne žitarice, riža i sl.), zatim bjelančevine i masti sa 15-20% udjela u dnevnoj prehrani.

S tom svrhom nastale su i piramide zdrave prehrane! Simbol piramide se koristi da bi se objasnile mnoge stvari. Tako su i nutricionisti uzeli taj simbol, podijelili su piramidu na 6 dijelova i kroz nju nam objašnjavaju neke zakonitosti unutar različitih načina prehrane.

Pravilna i zdrava ishrana postala je jedan od najvažnijih problema savremenog čovjeka. Čovjekovo zdravlje, kreativnost, efikasnost i raspoloženje direktno su uslovljeni načinom svakodnevne ishrane. Pravilna i zdrava ishrana pomaže pojedincu da se lakše suoči sa životnim teškoćama i da se zaštiti od mnogobrojnih fizičkih i psihičkih bolesti. Hipokrat je rekao: "Tvoja hrana biće tvoj ljek".

Zdrava hrana je ona hrana koja u sebi ne sadrži previše belančevina i masti (posebno životinjskog porijekla, kakve se nalaze u mesu, jajima, siru, ribi), a bogata je ugljenim hidratima, vitaminima i mineralima - a to je biljna hrana, voće, integralne žitarice, sjemenke. Zdrava ishrana znači jesti što jednostavnije, ne miješati namirnice različitog sastava (na primjer ugljene hidrate sa bjelančevinama). Zdrava ishrana takodje znači jesti u umjerenim količinama, ne prebrzo, već sa sviješću o važnosti unošenja hrane u organizam, vodeći računa da hrana nije suviše hladna niti suviše vruća, preslana, prekisela ili prezačinjena.

Uzimanje što raznovrsnije hrane, ali pravilno kombinovane, ima suštinski značaj za pravilnu ishranu. Da bi organizam normalno i zdravo funkcionisao moraju se unijeti svi sastojci neophodni za obnavljanje ćelija u što idealnijim količinama. Nije svaki organizam isti i ne

zahtijeva isti odnos hranljivih materija, pa je neophodno tzv. "osluškivanje" organizma, saradnja sa njim i poštovanje njegovih potreba. Kada bismo bili u stanju da upoznamo i pratimo potrebe svog organizma i da se u skladu s tim hranimo, izbjegli bismo bolesti i usporili starenje organizma. Pretjeranim unošenjem namirnica (posebno mesa i mliječnih proizvoda) i pogrešnim odnosom prema ishrani mi se nesvjesno trujemo, uništavamo svoje tijelo i skraćujemo mu prirodni vijek zdravlja i trajanja.

Da bismo se hranili pravilno, veoma je važno da se pridržavamo odgovarajućeg vremena za obrok i da ne uzimamo hranu nekontrolisano, u svako doba, bez razmišljanja. Međutim, obroke ne treba preskakati i dovoditi organizam u stanje izgladnjelosti, jer tada dolazi do uništavanja određenih moždanih ćelija, nestabilnosti nervnog sistema i smanjenja otpornosti cjelokupnog organizma.

1.1. Holesterol Holesterol može biti poguban za arterije ako je njegov nivo u krvi povišen. Taložeći se na njihovim zidovima, on smanjuje prečnik arterija sa opasnošću da ih potpuno zatvori i izazove infarkt ili druge vaskularne probleme. Zbog toga se nameću određene mjere životne higijene ukoliko se pređu dvije ključne cifre: 2-2,5 g/l za ukupni nivo holesterola i, naročito, 1,6 g/l za loši LDL holesterol.

Nutricionisti objašnjavaju da se uvijek počinje sa promjenom režima ishrane u trajanju od tri do šest mjeseci. Uglavnom je to dovoljno da se nivo holesterola spusti za 10-15 odsto bez primjene lijekova.

Nikako se ne preporučuje drakonska dijeta, već je neophodno da osoba „nauči” da se zdravo hrani.

Prioriteti Najprije iz ishrane treba izbaciti holesterol i „loše”, zasićene masti. Njihov višak doprinosi povećanju nivoa holesterola. Istovremeno, treba povećati unos „dobrih” masti ( nezasićene masne kiseline) koje ne samo što ne povećavaju holesterol, već ga smanjuju.

Kako izabrati prave namirnice? Ulja Zbog optimalnog unosa “dobrih masti”, trebalo bi koristiti više vrsta ulja za začinjavanje salata. Ulje iz repice ili pšeničnih klica, kao i sojino i orahovo ulje, obezbjeđuju omega 3 masne kiseline, suncokretovo ulje ili ulje od kikirikija - omega 6 masne kiseline, a maslinovo ulje - mononezasićene masne kiseline.

Za pečenje ili kuhanje namirnica koristite suncokretovo ili maslinovo ulje, mješavine ulja siromašnih zasićenim mastima ili pak kukuruzno ulje ili ulje od sjemenki grožđa za blago dinstanje.

Ne zaboravite pri tom da su sva ulja masna, pa samim tim i kalorična. Njihova prekomjerna upotreba dovodi do gojenja, faktora rizika za arterije.

Mesa - količina masti u mesu zavisi od životinje i odabranog komada:

• Jagnjetina - svi komadi su masni! • Govedina - ne preporučuje se rozbratna i unutrašnja strana buta, šnicle su dozvoljene. • Svinjetina - kotlet nikako, ali file i šunka su nemasni. • Teletina - svi komadi su prilično nemasni! • Konjsko meso - veoma malo masno.

• Živinsko i meso divljači - ćuretina, piletina, zečetina ili meso divljači su idealna mesa u borbi protiv holesterola ako se pripremaju bez viška masnoće i jedu bez kožice.

Mliječni proizvodi • Pavlaka sadrži veliku količinu zasićenih masnoća. • Meki sirevi su manje masni od tvrdih. • Jogurt - uzmite onaj sa što manjim procentom masti, kalcijum je uvijek prisutan u istoj količini.

Riba Prvenstveno birajte masne ribe hladnih mora, bogate omega 3 kiselinama (skuša, jegulja, haringa, losos) ili pak polumasne ribe (sardine, šaran, inćuni).

Kako se hraniti kada imate povećane trigliceride? Trigliceridi spadaju u lipide (masnoće), neki primjeri čistih triglicerida su maslac, ulje kukuruzne klice, maslinovo ulje, a mogu biti biljnog i životinjskog podrijetla. Nakon obroka dospijevaju u krv, ali su prisutni u krvi i onda kada ne jedemo masne obroke što može biti zbunjujuće - no treba znati da se oni jednostavno sintetiziraju iz viška ugljikohidrata u prehrani. Najčešći uzrok povišenih triglicerida su: nedostatak fizičke aktivnosti, prekomjerna tjelesna težina, pušenje te preskakanje obroka i konzumiranje obilnih obroka.

Povišeni trigliceridi su jedan od najjednostavnijih zdravstvenih problema koji su rješivi isključivo prehranom. Za probavu ugljikohidrata potrebna je sekrecija inzulina, koji je jak stimulans za jetru u kojoj uzrokuje proizvodnju triglicerida - stoga, ako želite smanjiti trigliceride u krvi, nužno je smanjiti unos šećera i škroba, odnosno rafiniranih proizvoda od žitarica.

Iz prehrane treba izbaciti sljedeću hranu koja povisuje trigliceride:

- alkohol - pivo, vino, žestoka pića - zasićene masnoće - životinjske masnoće (loj, maslac), sva pržena hrana, punomasno

mlijeko, sir, vrhnje, masno meso, fast food hrana - trans masnoće - hidrogenirane biljne masti, margarin, pržena hrana, fast food,

komercijalne slastice - kolači, torte, pite, krekeri itd. - izbjegavati prženu hranu - šećer - koncentrirani izvori šećera: konzumni šećer, med, marmelada, džem, bomboni,

deserti kao što su torte, kolači, sladoled - pića - voćni sokovi, gazirana pića, sportski napitci, sva zasladjena pića - druga hrana - zašećerene cerealije, voćni jogurt, sportske pločice - škrob i škrobna hrana - peciva, tjestenina, riža, krumpir, pizza, kokice, čips (ova hrana se

može jesti, ali u malim količinama zbog škrobne gustoće, poželjno je koristiti integralne oblike namirnica koje sadrže škrob).

U prehranu treba uključiti što više sljedeće hrane koja povoljno djeluje na sniženje razine triglicerida u krvi:

- hrana niskog glikemijskog indeksa - voće - svježe voće (ne voćni sokovi koji su uglavnom sa povišenom razinom šećera) - povrće - dnevno se preporuča konzumirati 3 ili više porcija svježeg ili smrznutog povrća - kruh i žitarice - izabrati žitarice cijelog zrna - integralni kruh, krekeri, nezašećerene

cerealije za doručak, zobena kaša, u prehranu treba uključiti i druge integralne žitarice kao: amrant, proso, quinou, ječam ili heljdu

- vlaknasta hrana - jesti vlaknastu hranu (povrće, integralne žitarice, leguminoze, voće)

- proteini - nemasno krto meso, peradsko meso bez kože, jaja i bjelanjak, kuhane leguminoze (grah, grašak, leća), orašasti plodovi, nisko masni sojini proizvodi; ribu treba konzumirati najmanje dvaput tjedno

- mliječni proizvodi - koristiti mlijeko sa 1% mliječne masti, jogurte sa manje masnoća, voćne jogurte bez masnoća, sojine prerađevine, sojin sir

- masnoće - 1 žličicu maslinovog ulja dnevno, 1/4 šalice orašastog voća (badem, orah, lješnjak, kikirkiki).

Ostale prehrambene i neprehrambene mjere:

- raspored obroka – 3 do 6 manjih obroka, svaki obrok treba imati najmanje 2 skupine hrane - redovita fizička aktivnost - aerobne aktivnosti (vožnja bicikla, jogging, plivanje, hodanje)

u dužini od najmanje 30 minuta, 5 dana u tjednu - smanjiti težinu - za sve osobe koje su prekomjerne težine - kontrolirati razinu glukoze u krvi ako imate dijabetes - prestati pušiti.

1.2. Šećerna bolest - Diabetes mellitus Šećerna bolest je najčešći metabolički poremećaj i sigurno je jedna od najčešćih endokrinoloških bolesti savremenog načina življenja. Osnovna karakteristika dijabetesa je nereguliran šećer u krvi. Bolest je hroničnog toka. Šećerna bolest je neizlječiva i traje do kraja života oboljele osobe. U svom toku ima progredijentan karakter, praćen stvaranjem nepovratnih promjena na organima ili organskim sistemima bolesnika. Najčešće je zahvaćen vaskularni i nervni sistem, periferni organi, zatim bubrezi i retina (mrežnjača oka). Diabetes mellitus je problem svakog društva. U njegovom rješavanju pored bolesnika i zdravstvenih radnika, mora učestvovati i cijela društvena zjednica. Liječenje je skupo i doživotno. Zbog dugotrajnosti liječenja i mnoštva komplikacija, kod oboljelih je smanjena životna i radna sposobnost.

Dva su osnovna oblika šećerne bolesti: od insulina ovisni oblik šećerne bolesti (IDDM ili tip 1) i o inzulinu neovisan oblik šećerne bolesti (NIDDM ili tip 2).

Tip 2 šećerne bolesti je mnogo češći i čini oko 90% svih slučajeva šećerne bolesti u svijetu. Šećerna bolest je četvrti uzrok smrtnosti u svijetu.

Liječenje šećerne bolesti tipa 1 1. Liječenje inzulinom pod nadzorom liječnika 2. Pravilna ishrana za dijabetičare 3. Fizička aktivnost.

Liječenje šećerne bolesti tipa 2 1. Dijabetična dijeta 2. Fizička aktivnost 3. Lijekovi u tabletama 4. Liječenje inzulinom u slučaju neadekvatne regulacije šećera sa tabletama i dijetom.

Važno je bolesniku objasniti vrijeme djelovanja inzulina te shodno tome prilagoditi raspored obroka. Upozoriti bolesnike na mogućnost pojave hipoglikemije nakon davanja inzulina ukoliko bolesnik ne uzima hranu.

Ishrana dijabetičara, počev od potpunog prestanka uzimanja pojedinih namirnica do izuzetno slobodnog unosa pojedinih vrsta hrane, predstavlja model po kojem bi svako trebao da se hrani. Zdrav način ishrane podrazumijeva upotrebu hranljivih materija: ugljenih hidrata, masti, bjelančevina, vitamina, minerala, vode i dijetnih vlakana. Normalno, ako je neko obolio od dijabetesa, mora se pridržavati i nekih pravila koja podrazumijevaju količinu

pojedinih namirnica, količinu namirnica po obroku i raspored obroka. Znači, dijabetičari moraju znati da mogu koristiti sve hranljive namirnice kao i potpuno zdrave osobe, ali u količinama i vremenskim razmacima koji neće remetiti metabolizam šećera u krvi.

1.3. Povišen krvni pritisak Povišen krvni pritisak je bolest modernog doba, a povezan je sa povećanim stresom, manjkom sna, gojaznošću, slanom hranom, lijekovima (kortikosteroidi i kontraceptivi), pušenjem i pojačanim konzumiranjem alkohola i energetskih napitaka.

U preko 90% slučajeva povećanog krvnog pritiska ne zna se uzrok bolesti, a kod manje od 10% povećanje krvnog pritiska nastaje kao posljedica drugih bolesti (oboljenja bubrega i nadbubrežne žlijezde, srčana oštećenja, poremećaji štitne žlijezde).

Normalne vrijednosti krvnog pritiska su od 120/80 mmHg do 140/90 mmHg. Kada „gornji“ pritisak predje 140, a „donji“ 90 smatra se da je to povišen krvni pritisak, ali se ove vrijednosti sa godinama povećavaju. Tako kod šezdesetogodišnjaka „gornji“ krvni pritisak je uobičajeno 140, a kod osamdesetogodišnjaka 160 mmHg.

Vrijednosti "gornjeg" i "donjeg" pritiska (mmHg) prikazani su u donjoj tabeli:

Pritisak "Gornji" pritisak

(mmHg) "Donji" pritisak

(mmHg)

Optimalni <120 <80

Normalan 120 - 129 80 - 84

Visoko normalan 130 - 139 85 - 89

Hipertenzija 1. stepena (blaga) 140 - 159 90 - 99

Hipertenzija 2.stepena (srednje teška) 160 - 179 100 - 109

Hipertenzija 3.stepena (teška) >180 >110

Povišen krvni pritisak je „tihi ubica“, jer se često javlja bez ikakvih simptoma, ali se može ispoljiti i glavoboljom, zujanjem u ušima, vrtoglavicom, kratkim dahom, mučninom. Generalno, organizam se prilagodi povećanom pritisku i nauči da živi sa njim pa osoba ne osjeća nikakve simptome. Ipak, ovakvo stanje pojačano opterećuje srce i krvne sudove i dugoročno ostavlja posledice (uvećanje srčanog mišića, srčana slabost, infarkt, moždani udar, oštećenja bubrega).

Liječenje Dijagnozu povećanog krvnog pritiska (hipertenzije) postavlja ljekar poslije sprovedenih ispitivanja. Prva linija odbrane u regulaciji krvnog pritiska su promjene u načinu života, a ako one ne daju rezultate onda se prelazi na upotrebu lijekova. Promjenama u načinu života može se uticati na smanjenje krvnog pritiska i razvoja komplikacija.

Prestanak pušenja je bitan momenat u regulaciji krvnog pritiska, nikotin sužava krvne sudove i povećava krvni pritisak. Zato je bitno rasteretiti arterije od ovog uticaja nikotina. Broj srčanih napada znatno je veći kod pušača nego kod nepušača.

Smanjenjem unosa soli na manje od 2g dnevno smanjuje se i količina vode u organizmu, pa se time rasterećuje i krvotok. Obična kuhinjska so (NaCl - natrijum hlorid) može se zamijeniti kalijum hloridom (KCL), smanjenje unosa natrijuma obezbjeđuje i manji krvni pritisak.

Redovan san i smanjenje stresa su takođe poželjni za regulaciju pritiska.

Gojaznost je faktor rizika za razvoj povećanog krvnog pritiska, ali i brojnih drugih oboljenja. Savjetuje se regulacija tjelesne težine i umjerena fizička aktivnost.

Smanjenje unosa alkoholnih i energetskih pića. Bijeli i crni luk snižavaju krvni pritisak, pa se preporučuje povećan unos ovih namirnica osobama sa visokim pritiskom. Neprijatan miris bijelog luka može da se prevaziđe upotrebom komercijalnih proizvoda bez mirisa, ali treba imati na umu da je svjež bijeli luk najefikasniji.

Upotrebom celera, peršuna i mirođije, koji pomažu pri izbacivanju tečnosti iz organizma, postiže se smanjenje krvnog pritiska. Paradajz, svjež ili sok od paradajza, takođe obara krvni pritisak.

Čaj od imele i gloga se tradicionalno koristi za sniženje krvnog pritiska i prevenciju ateroskleroze. Čajne mješavine koje stimulišu izbacivanje tečnosti iz organizma (diuretici) doprinose smanjenju zapremine cirkulišuće krvi i tako rasterećuju krvotok. Diuretične osobine pokazuju: čaj od maslačka, uve, kukuruzne svile, lista breze, rastavić, zečji trn, kleka, peršun. Ako su Vam otečeni zglobovi i noge pijte čaj od maslačkovog lista, često i u dovoljnim količinama da izazove često mokrenje. Ovo jeste dosadno, ali će obezbijediti izlučivanje viška tečnosti.

Nedostatak magnezijuma je povezan sa povećanim vrijednostima pritiska, pa se preporučuje unos mahunarki, zelenog lisnatog povrća, integralnih žitarica, mlijeka i drugih namirnica bogatih magnezijumom.

Masna morska riba (losos, sardina, tuna) bogata omega 3 masnim kiselinama, ako se koristi u bar tri obroka nedeljno doprinosi regulaciji krvnog pritiska i masti u krvi. U našoj sredini upotreba masne ribe nije raširena, pa dodatni unos suplemenata omega 3 može biti alternativa.

Nefarmakološko liječenje visokog krvnog pritiska Nefarmakološko liječenje se sastoji iz liječenja gojaznosti, smanjenja unosa soli, povećanja fizičke aktivnosti, relaksacijskih načina liječenja i zabrane alkohola. Nefarmakološkim liječenjem se započinje liječenje svih bolesnika sa visokim krvnim pritiskom i može biti efikasno kod bolesnika čija vrijedost krvnog pritiska ne prelazi 160/100 mmHg.

Ako se ovim mjerama ne normalizuje krvni pritisak, pored nefarmakoloških mjera primjenjuju se i ljekovi.

Smanjenje tjelesne težine Gojaznost ne mora obavezno da bude praćena visokim krvnim pritiskom. Međutim, postoji sigurna veza između gojaznosti i visokog krvnog pritiska. Gojazne osobe tri puta češće imaju visok krvni pritisak u odnosu na normalno uhranjene osobe. Gojazna osoba ima dodatnu količinu krvi koja uz visok krvni pritisak mnogo opterećuje srce. Možda je značajno istaći da je najteže istrajati na dijeti. Normalizovanje tjelesne težine kod gojaznih osoba može da smanji krvni pritisak ili čak da ga dovede u normalne granice. Kod težih oblika visokog krvnog pritiska, smanjenje tjelesne težine čini lijekove efikasnijim. Treba istaći da sa starenjem veliki broj ljudi dobija u tjelesnoj težini. Razlog za to je sljedeći: posle 25. godine života organizamu treba 10 kalorija manje dnevno za svaku godinu života. Osoba stara 50

godina treba dnevno da unese manje 250 kalorija (25 x 10). Ako unosi svaki dan 100 kalorija više (na primer jedna kriška hljeba), za godinu dana dobiće u težini pet kilograma.

Smanjenje unosa soli Liječenje visokog krvnog pritiska uključuje smanjen unos kuhinjske soli. Velika restrikcija unosa soli nije potrebna. Preporučuje se unošenje dnevno do jedne kafene kašičice soli. To može da smanji krvni pritisak za 10 mmHg. Da bi se realizovalo unošenje male količine soli, preporučuje se ishrana sa više svježeg povrća i voća, umjesto soli dodavati biljne začine i limun. Izbjegavati konzervirane proizvode, slane mesne i mliječne prerađevine, kao i sve ostale slane proizvode uključujući tu i povrće spremljeno za zimu (kiseli kupus, paprike, krastavci i dr.).

Fizička aktivnost Redovan fizički trening je koristan za bolesnike sa visokim krvnim pritiskom. Utvrđeno je da fizički trening smanjuje krvni pritisak i čini ljude više motivisanim da se liječe. Prije uključenja u fizičku aktivnost, neophodni su pregledi, a posebno test opterećenja fizičkim naporom, da bi se utvrdio intenzitet opterećenja. Fizička aktivnost može da bude i štetna ako nije dobro dozirana. Preporučuju se šetanje, vožnja bicikla i plivanje.

Ne preporučuju se vježbe kod kojih se vrše veći pokreti glavom ili statička opterećenja (dizanje tereta, guranje automobila i slično). Fizička aktivnost mora da prija, izvodi se najmanje 4 puta nedeljno u trajanju od jednog sata. Fizičku aktivnost odložiti pri nepovoljnim atmosferskim uslovima (temperatura ispod 0° C ili iznad 25° C u hladu, vlažnost vazduha preko 70%).

Relaksacione tehnike Poslednjih godina porastao je interes za različite relaksacione tehnike u liječenju visokog krvnog pritiska. Ovim načinom se postižu dobri efekti kod psihički prenapregnutih osoba. Treba istaći da se ovaj način liječenja mora da primjenjuje uz istovremeno pridržavanje dijete, fizičke aktivnosti i primjene lijekova.

Tehnike su različite: vježbe relaksacije, joga, transcendentalna meditacija i drugo.

Zabrana alkohola Sigurno je dokazano da alkohol povećava krvni pritisak. S druge strane, prestanak uzimanja alkohola dovodi do smanjena krvnog pritiska kod osoba sa visokim krvnim pritiskom koje su ga svakodnevno konzumirale. Akohol povećava tjelesnu težinu. Jedna od najtežih komplikacija krvnog pritiska, moždani udar, češći je kod osoba sa visokim krvnim pritiskom koje svakodnevno uzimaju alkohol.

1.4. Hrana i lijekovi Nemoguće je nabrojati sve namirnice koje imaju bilo negativan bilo pozitivan utjecaj na djelovanje lijekova. S obzirom da se većina interakcija odnosi samo na pojedine nutritivne ili energetske tvari iz namirnica, poznavanje bar približnog sastava namirnica u tu svrhu može biti od velike koristi. Ovisno o tome o kojem je lijeku riječ i koji efekt se njime želi postići, potrebno je odabrati onakvu vrstu prehrane kojom ćemo djelovanje lijeka što manje omesti, ili mu čak i pomoći. Uticaj hrane na dejstvo lijekova može se prikazati na dva načina. Jedan je dejstvo na brzinu resorpcije iz gastrointestinalnog trakta. Taj način zavisi od vremena proteklog izmedju uzimanja hrane i lijeka. Po pravilu, uzimanje lijeka na pun želudac u različitoj mjeri (interindividualno i intraindividualno) smanjuje količinu odnosno brzinu resorpcije lijeka iz crijevnog trakta.

U vezi s prethodno navedenim, potrebno je istaknuti da:

1. Masna hrana usporava pražnjenje želuca mnogo jače nego proteinska ili ugljikohidratna hrana. Stoga će u slučaju konzumiranja masnije hrane lijek biti duže izložen djelovanju pepsina i kloridne kiseline nego kad bi taj isti lijek bio uzet između dva obroka. Lijekovi (npr. antibiotici) koji su osjetljiviji na djelovanje hloridne kiseline u tom slučaju mogu biti razgrađeni prije nego što stignu u tanko crijevo kako bi se apsorbirali, pa se stoga njihovo djelovanje time može značajno umanjiti. Nasuprot tome, postoje lijekovi kojima ovakav tretman pogoduje (npr. grizeofulvin), pa se djelotvornost lijekova time pospješuje.

2. Hrana bogata proteinima može imati, slično kao i masna hrana, pozitivan ili negativan učinak, ovisno o vrsti lijeka. Neki lijekovi, ako se uzmu s hranom bogatom proteinima, mnogo bolje se apsorbiraju (npr. propranolol, tzv. srčani beta-blokator), a neki puno slabije (npr. metildopi i levodopi).

3. Biljna vlakna, a posebice pektin (kojeg ima u kori jabuke), usporavaju apsorpciju većine lijekova. To posebice vrijedi za digoksin (jedan od lijekova za srčane bolesnike) i acetaminofen (popularan protiv raznih vrsta bolova).

4. Pojedine vrste sireva (chedar, parmezan) mogu kočiti djelovanje antidepresivnih lijekova što je posebice izraženo u slučaju lijekova temeljenih na djelovanju monoaminooksidaza. Takvo ometanje prije svega izaziva djelovanje aminokiseline tiramin, koju, osim u pojedinim vrstama sireva, možemo pronaći u namirnicama kao što su fermentirani mliječni proizvodi, haringa, bakalar, feferoni, pileća jetrica itd.

5. Kuhano ili pečeno povrće, primjerice luk, može povećati učinak pojedinih lijekova (Varfarin), dok tamnozeleno povrće bogato vitaminom K koči učinak lijekova koji sprječavaju zgrušavanje krvi.

6. Kofeinski napitci (kava, čaj, coca-cola i sl.) mogu, u kombinaciji s neuroleptičnim lijekovima (flufenazin, haloperidol, droperidol i dr.) spriječiti njihovu apsorpciju i terapijsko djelovanje. Djelovanje kofeinskih napitaka i namirnica ujedno se negativno odražava ako se konzumiraju lijekovi na bazi teofilina, pripravka za liječenje astme. Rezultat spomenute kombinacije biti će povećanje količine metilksantinskih spojeva u tijelu, a kao posljedica toksično djelovanje ksantinskih spojeva. Bronhodilatatori na bazi teofilina osjetljivi su na djelovanje ugljikohidrata (kruha, riže, tjestenine). Kombinacija nije opasna za život, no znatno je smanjena učinkovitost lijeka zbog njegove usporene apsorpcije. Suprotno ugljikohidratima, masnoće povećavaju koncentraciju teofilina.

7. Grejp - mnogo lijekova može ući u interakciju sa sokom od grejpa. Među njima su lijekovi za liječenje visokog kolesterola, alergije, depresije, visokog tlaka, boli, impotencije, lijekovi koji se uzimaju prilikom transplantacije, lijekovi za liječenje raka…

Grejp je specifičan po tome što se neki sastojci iz njega razgrađuju preko jetrenog enzima, koji je onda prezaposlen i ne može obavljati očekivanu razgradnju lijekova. Stoga u krv počinju dospijevati neočekivano veće količine lijeka i lijek onda postaje otrov jer ga ima previše.

Osobe koje uzimaju antibiotike i piju grejp mogu patiti od infekcije duže nego što je uobičajeno. Srčani bolesnici koji uzimaju antihipertenzive neće uspjeti standardnom dozom lijeka sniziti krvi tlak. Osobe koje uzimaju antidepresive mogle bi osjetiti višak ili manjak energije. Žene koje uzimaju kontracepcijske pilule i piju prirodni sok od grejpa mogle bi zatrudnjeti jer tablete u kombinaciji s ovim voćem imaju manji učinak.

8. Alkohol se ne preporuča niti u jednoj kombinaciji s lijekovima. No, poseban naglasak po pitanju istodobnog neuzimanja alkohola i lijeka stavlja se u slučaju bolesnika koji troše lijekove metronidazol i grizeofulvin, a osobito lijekove za liječenje dijabetesa, npr. klorpropamid, glibenklamid, glikvidon i tolbutamid. Uzet istodobno sa spomenutim

lijekovima alkohol još više snižava šećer u krvi i dovodi do opasne hipoglikemije, koja može uzrokovati strašne po zdravlje negativne posljedice, pa čak i smrt.

Kao što hrana može utjecati na učinkovitost lijeka, i lijek se može uplitati u metabolizam i utjecati na sposobnost tijela da koristi nutrijente iz hrane. Najbolji primjer je pretjerana upotreba laksativa. Česta i duga upotreba ovih lijekova onemogućuje adekvatnu apsorpciju vitamina A, D, E i K.

Aspirin i Andol ne bi se trebali uzimati na prazan želudac jer mogu uzrokovati mučninu i povraćanje. Također izazivaju pojačano gubljenje vitamina C. Stoga je uz ovakve lijekove preporučljivo uzimanje i vitamina C te hrane bogate željezom i kalijem.

Fenobarbital (hipnotik, antikonvulziv) može izazvati mučninu i povraćanje, a može uzrokovati smanjeno stvaranje vitamina D u organizmu, što s vremenom može dovesti do stvaranja rahitisa i osteoporoze.

Triamteren (diuretik) može izazvati povraćanje, dijareju i bolove u trbuhu. Preporučljivo je ovaj i slične lijekove uzimati s hranom ili odmah nakon jela.

Aspirin, andol i kortikosteroide trebalo bi uzimati na pun želudac.

Kortikosteroidi koji imaju jako široku primjenu i nalazimo ih u mnogim lijekovima (za liječenje kožnih bolesti, alergijske i autoimune bolesti, reumatske bolesti, upale oka i uha, nekih oblika leukemije, nekih bolesti probavnog trakta, upala jetre) koče apsorpciju kalcija, povisuju razinu lipida u krvi, stimuliraju apetit, pa mogu uzrokovati povećanje tjelesne mase. Kako bi se želučana sluznica zaštitila od potencijalne iritacije, ovaj lijek treba uzimati zajedno s jelom ili neposredno nakon obroka. Osobe koje uzimaju kortikosteroide trebale bi uzimati hranu bogatu proteinima, vitaminom D i kalcijem.

Vitamini i minerali Vitamini i minerali, o kojima vlada mišljenje kao o sasvim bezazlenim sredstvima, te različiti drugi dodaci prehrani mogu se vezati na neke lijekove, izazivajući neuobičajene reakcije organizma (teškoće u disanju, slabost, povraćanje, opstipaciju ili proljev). Gotovo da nema vitamina koji ne interferira s nekim lijekom.

Znanstvenim studijama dokazano je da tvari nađene u lijekovima protiv prehlade, bolova i alergije, koji se u svakoj ljekarni mogu dobiti bez recepta, uvelike smanjuju razinu vitamina A u organizmu. Budući da je njegova zadaća da štiti i jača sluznicu koja oblaže nos, grlo i bronhe, pomanjkanje tog vitamina može pružiti bakterijama pogodan medij u kojem se mogu nesmetano razmnožavati. Tako se može produljiti tijek bolesti, iako je prva namjena lijeka ublažiti bolest.

Poznat je učinak lijekova iz skupine sulfosalazida koji se primjenjuju kod upalnih bolesti crijeva na razinu folata u organizmu, pa je tijekom terapije nužno dodatno uzimanje (suplementacija) folne kiseline.

Kod lijekova laksativnog djelovanja treba uzeti u obzir nemogućnost apsorpcije, odnosno iskorištavanja vitamina topivih u mastima, poput vitmina A, D i E. Kod starijih osoba koje često pate od opstipacije upravo je tako izazvan ili pogoršan postojeći deficit tih vitamina.

Kod osoba koje koriste lijekove za "razrjeđivanje krvi" (antikoagulansi) treba izbjegavati hranu bogatu vitaminom K, koji ima koagulativno svojstvo, tj. utječe na proces zgrušavanja krvi. Zbog toga što je bogato vitaminom K, tamnozeleno povrće koči hipoprotrombinemijski učinak oralnih antikoagulansa, lijekova koji sprječavaju zgrušavanje krvi (varfarin, pelentan, heparin i sl.). Stoga pripazite na unos špinata, kupusa, graha, peršina i ribe.

Različiti lijekovi utječu i na mnoge minerale sadržane u hrani, a uglavnom se kao posljedica javlja smanjenje njihovih rezervi u organizmu. Djelovanjem diuretika, mokraćom se izlučuju kalij, magnezij i cink. Dulje korištenje aspirina (acetilsalicilne kiseline) uzrokuje krvarenja u probavnom sustavu, što može smanjiti razinu željeza u organizmu i izazvati blaži ili teži oblik anemije. Lijekovi koji se uzimaju radi uklanjanja suvišne kiseline u želučanom soku izazivaju nedostatak fosfata i magnezija, što dovodi do mišićne slabosti i grčeva u mišićima.

Interakcija lijekova i vitamina C Acetaminofen – Visoke doze vitamina C mogu smanjiti izlučivanje ovog lijeka urinom, što bi uzrokovalo povećanje količina tog lijeka u krvi.

Antacidi s aluminijem – Aluminij se nalazi u većini antacida. Vitamin C može povećati količine aluminija koje tijelo apsorbira, što bi dovelo do pogoršanja nuspojava ovog lijeka. Vitamin C uzmite 2 sata prije ili 4 sata poslije uzimanja antacida.

Aspirin i nesteroidni protuupalni lijekovi – Ovi lijekovi mogu smanjiti količinu vitamina C u tijelu, jer uzrokuju njegovo pojačano izlučivanje urinom.Visoke količine vitamina C mogu onemogućiti tijelo da razgradi aspirin (da bi ga se riješilo) te uzrokovati zadržavanje ovog lijeka u tijelu, povećavajući njegovu koncentraciju u krvi. To bi pojačalo djelovanje i nuspojave aspirina. Neka istraživanja su pokazala da vitamin C može smanjiti želučane poteškoće koje ovi lijekovi mogu prouzročiti.

Barbiturati – Barbiturati, kao fenobarbital, pentobarbital i sekonobarbital, mogu smanjiti učinak vitamina C tako što uzrokuju njegovo izlučivanje iz organizma.

Blokatori kalcijevih kanala – Uzimanje blokatora kalcijevih kanala, kao što su nikardipin i nifedipin, zajedno sa vitaminom C smanjuje apsorpciju vitamina C u stanice.

Inhibitori proteaze – Vitamin C malo snižava razinu inhibitora proteaze, lijekova koji se koriste u liječenju HIV i AIDS-a (npr. amprenavir, nelfinavir i ritonavir). Uzimanje velikih doza vitamina C može smanjiti vrijeme zadržavanja tih lijekova u organizmu te time smanjiti učinkovitost tih lijekova.

Lijekovi koji se primjenjuju u kemoterapiji – Kao antioksidans, vitamin C može ometati učinke nekih lijekova koji se koriste u kemoterapiji. Međutim, neka istraživanja pokazuju da vitamin C može čak pospješiti učinak kemoterapije. Ako idete na kemoterapiju, ne uzimajte vitamin C bez savjetovanja sa vašim onkologom.

Nitratni lijekovi za liječenje bolesti srca – Kombinacija vitamina C sa nitroglicerinom, izosorbid dinitratom ili izosorbid mononitratom (vazodilatatori) sprječava razvoj tolerancije na te lijekove zbog koje ti lijekovi ne bi djelovali na pacijenta.

Oralni kontraceptivi i hormonska zamjenska terapija – Vitamin C može povećati razine estrogena. Vitamin C može smanjiti brzinu uklanjanja estrogena iz organizma te stoga uzimanje vitamina C sa estrogenima može povećati djelovanje i nuspojave estrogena. S druge strane, oralni estrogeni smanjuju apsorpciju i učinak vitamina C u tijelu.

Varfarin – Neka istraživanja pokazuju da vitamin C ometa djelovanje varfarina (antikoagulansa). Smanjenje djelovanja varfarina povećava rizik od grušanja krvi i stvaranja ugrušaka.

Tetraciklini – Uzimanje vitamina C zajedno sa tetraciklinima (antibiotici) može povećati razine antibiotika u krvi. Također, antibiotici mogu smanjiti učinak vitamina C u tijelu.

1.5. Specifičnosti prehrane prema vrsti oštećenja

1.5.1. Downov syndrom Sindrom Down i pretilost dvije su usko povezane medicinske pojave. Od 70-tih godina prošlog stoljeća, u literaturi se više puta raspravljalo o uzrocima tih pojava i mogućnostima liječenja (1-6,8-9,11-12,14-16). Jasnih implikacija za medicinsko postupanje s osobama sa sindromom Down još nema.

Ustanova Olgahospital Stuttgart djeluje već 17 godina i radi s djecom i odraslim osobama sa sindromom Down. U istraživanju provedenom na uzorku od 25 slučajeva rezultati su pokazali da je BMI te djece u velikom dijelu kontinuirano povećan nakon treće godine života tako da više od 30% ima BMI iznad 90. centile, a u oko 50% on je veći i od 75. centile.

Najčešći uzroci debljanja u dobi do treće godine života su orofacialna disfunkcija, anomalije unutarnjih organa (želuca, gušterače) te srca. Nakon 3. godine malformacije se uglavnom ispravljaju kirurškim putem, pa je povišen BMI u toj dobi obično posljedica visokokalorične prehrane i motorne hipotonije te djece. Problem se povećava sa odrastanjem, jer roditelji, škola i okolina u cjelini ne posvećuju dovoljno pozornosti prehrani i tjelesnoj aktivnosti djece sa sindromom Down.

BMI iznad 75. centile rizična je za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Ova populacija ima veći rizik za bolesti srca i krvnih žila, te srčanog i moždanog udara, jer su pretilost i dijabetes u osoba sa sindromom Down predodređujući čimbenici.

U prethodnim je studijama bila praćena i motorna aktivnost djece pomoću indeksa aktivnosti (IA). Zabilježena je smanjena aktivnost s povećanjem BMI.

Briga o osobama sa sindromom Down zahtijeva velike napore roditelja i stručnog osoblja zbog temeljne bolesti i popratnih poremećaja kao što su pretilost i neprilagođene prehrambene navike.

Prehrambene navike i ponašanje djece, mladeži i odraslih osoba sa sindromom Down zahtijevaju pažljivo praćenje, analizu i moguće rane intervencije. Primarni prehrambeni problemi mogu se sagledati, često uz korelaciju s raznim dodatnim poteškoćama kao što su srčane i gastrointestinalne anomalije ili orofacijalna disfunkcija, ali i problem psihološke interakcije roditelj-dijete.

Sekundarno, problem prehrane u djetinjstvu nije kvaliteta prehrambenih namirnica, nego neadekvatan unos energije što s vremenom dovodi do porasta BMI.

Roditelji moraju biti svjesni da je za rješenje tog problema obavezna stalna obuka, promatranje i stručni savjeti s naglaskom na prehrambeno ponašanje.

Prehrambene navike su također rezultat procesa učenja. Zato bi trebalo težiti prevenciji hranom uzrokovanih bolesti i prihvatiti nutricionističke koncepte kao što su DGE.

Djeca, mladež i odrasle osobe sa sindromom Down trebaju biti sportski aktivni. Sindrom Down ne isključuje sportske aktivnosti ako nisu isključene specifičnim zdravstvenim problemima, npr. kardijalnom genezom. Tjelesna aktivnost uključuje sportove izdržljivosti kao što su hodanje, vožnja biciklom i dr. 3 puta na tjedan najmanje 30 minuta. Posebno među mladim ljudima i odraslim sa sindromom Down, sport u slobodno vrijeme i dodatno psihološki motivira.

Neka djeca s Downovim sindromom nemaju dovoljno snage da u prvim danima života izvršavaju komplicirane koordinacije potrebne za sisanje, gutanje i disanje u isto vrijeme, pa se često znaju zagrcnuti ili gušiti. Ti se problemi obično rješavaju nakon nekoliko tjedana. Ako želite dojiti, a vaše novorođenče, s obzirom na okolnosti, još nije dovoljno spremno,

potrudite se zadržati mlijeko dok ono ne prihvati dojenje koje mu je prijeko potrebno za razvoj. Ako je dojenje neostvarivo, bilo zbog majke ili zbog djeteta, moguće je i hranjenje na bočicu umjetnom hranom. To ne može štetiti. Najvažnije je da je vaše dijete zadovoljno. Ne požurujte hranjenje i nemojte prebrzo prestati hraniti svoje dijete. Djeca s Downovim sindromom obično jedu vrlo sporo, a povremeno znaju i zaspati. Ako se to dogodi, pokušajte ga škakljati po obrazima, dlanovima i stopalima, te kad se probudi, nastavite hranjenje.

Bilo je mnogo rasprava na temu prehrambenih potreba djece s raznim invaliditetima, posebno djece s Downovim sindromom. Djeca u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i u mnogim drugim zemljama koriste dijete koje se baziraju na ugljikohidratima i mliječnim proizvodima. Iako su odrasli često svjesni da će dijeta pomoći u održavanju njihova zdravlja, često ta načela ne primjenjuju za svoju djecu.

Organsko povrće ima mnogo hranjivih tvari potrebnih za tijelo da ostane zdravo i jako i za mozak da bude aktivan. Ovi nutrijenti se uvode u savršenim oblicima da se probavljaju i apsorbiraju. Unatoč tome, mnoga djeca su unosila vrlo malo od njih. S druge strane, kruh, šećeri, tjestenina i većina žitarica sadrže jednostavne ugljikohidrate poznate da rastvaraju kvasac u probavnom traktu i rezultiraju zbunjenim razmišljanjem, sporom probavom i zatvorom.

Probavni problemi su česti u djece s Downovim sindromom i često se mogu spriječiti dijetom i preveniranjem rastvaranja kvasaca i zatvora čim se pojave. Živjeti sa zatvorom je opasna opcija, jer omogućava toksinima da prodru u crijeva preko tankog crijeva. Bitno je da roditelji djece s Downovim sindromom budu aktivni i da potenciraju ishranu bogatu povrćem. Voće također može pomoći u održavanju probavnog sustava. Problemi kao što su pred-celijakijski uvjeti također se mogu riješiti prehranom koja je lako probavljiva.

Hrana treba biti korištena za liječenje i promicanje zdravlja. Hrana bi trebala biti sredstvo za održavanje zdravlja. Kupovanje namirnica koje se uzgajaju treba potencirati za razliku od onih koje su proizvedene. Vaše dijete treba konzumirati namirnice koje su lako probavljive, kao što su mliječni proizvodi npr. od kozjeg mlijeka, za razliku od kravljih mliječnih proizvoda.

Ako vaše dijete ima refluks, saznajte koje namirnice su kiseline a koje su alkalne. Alkalna hrana bi bila najbolja za vaše dijete.

Najbolji obroci za vaše dijete će uključivati stvari kao što su špinat, peršin, kelj i slatki krumpir, organska jaja, mala količina organskog mesa i voća, kao i neke žitarice poput prosa . Oni će uključivati čistu vodu kao savršeno piće.

1.5.2. Autizam Dijetalna ograničenja - hrana bez glutena (koji je sadržan u brašnu, riži, zobi i ječmu) i kazeina (nalazi se u mlijeku).

Jedan od pristupa liječenju autizma je i prehrana bez glutena i kazeina. Kazein i gluten su slični proteini koji kod neke autistične djece mogu negativno utjecati na moždane funkcije te uzrokovati pojavu kožnih i probavnih simptoma. Prije početka ovakvog načina prehrane potrebno je posavjetovati se s pedijatrom ili obiteljskim liječnikom.

Mnogi roditelji djece s autizmom pokazuju da im je dijete dobilo ili produžavalo recepte za antibiotike za uho ili druge respiratorne infekcije tijekom prve godine, prije dijagnoze autizma. Antibiotici širokog spektra ubijaju dobre kao i loše bakterije u crijevima, a to je možda razlog zašto autistična djeca obično imaju problema sa crijevima.

Dakle, ako vaše dijete ima autizam, vraćanje zdravog crijeva je bitno. Možete početi jednostavno, i zamjenom probavnih enzima, te davanjem probiotika za vraćanje ravnoteže

bakterija u probavnom sustavu. Obje mjere mogu pomoći u liječenju probavnog trakta i postizanju normalne apsorpcije, a proizvele su pozitivne kliničke rezultate kod autistične djece.

Postoji mnogo preklapanja između ADHD (hiperaktivnost) i autizma, tako da za autističnu djecu koja pokazuju znakove hiperaktivnosti, potrebno je uspostavljanje ravnoteže šećera u krvi.

Prehrambene studije dosljedno pokazuju da hiperaktivna djeca jedu više šećera nego druga djeca. Druga su istraživanja potvrdila da nije problem šećer sam po sebi, nego forme u kojima dolazi, te nepostojanje ravnoteže u prehrani općenito. Studija sa 265 hiperaktivne djece je utvrdila da više od tri četvrtine njih pokazuje abnormalnu toleranciju glukoze, odnosno njihova tijela su u manjoj mogućnosti da obrađuju unos šećera i održavaju uravnoteženu razinu šećera u krvi.

U svakom slučaju, kada dijete redovito jede te rafinirane ugljikohidrate, bombone, čokolade, gazirana pića, sokove i malo ili nimalo vlakana, usporava se apsorpcija glukoze, razina glukoze u krvi stalno će varirati i pokrenuti česte fluktuacije na svim razinama aktivnosti, koncentracije, fokusa i ponašanja. To, naravno, neće pomoći bilo kojoj funkciji djetetovog mozga.

Povećanje omega 3 masnih kiselina Nedostaci esencijalnih masnoća su česti kod ljudi s autizmom. Istraživanje koje je dr. Gordon Bell sproveo na Sveučilištu Stirling je pokazalo da neka autistična djeca imaju enzimski defekt koji uklanja esencijalne masti iz stanične membrane mozga brže nego što bi trebalo. To znači da će autistično dijete vjerovatno trebati veći unos esencijalnih masnoća od prosjeka. I utvrđeno je da nadopuna EPA, može usporiti aktivnosti neispravnih enzima, klinički poboljšava ponašanje, raspoloženje, maštu, spontani govor, spavanje i težište autističnog djeteta.

Povećanje vitamina i minerala Još od 1970-ih utvrđeno je da nutritivni pristup može pomoći kod autizma, zahvaljujući pionirskim istraživanjima dr. Bernard Rimlanda sa Instituta za istraživanje dječjeg ponašanja u San Diegu, Kalifornija. On je pokazao da dodatak vitamina B6, vitamina C i magnezija značajno poboljšava simptome kod djece s autizmom. U jednoj od njegovih ranih studija u 1978, 12 od 16 autistične djece pokazalo je bolje rezultate, a zatim regresiju kada su vitamini zamijenjeni sa placebom. Desetljećima nakon toga, dr. Rimland i mnogi drugi istraživači su izvijestili pozitivne rezultate s ovim pristupom.

Ipak, druge studije nisu uspjele potvrditi pozitivne rezultate s određenim hranjivim tvarima. Na primjer, francuska studija sa 60 autistične djece pokazala je znatno poboljšanje sa kombinacijom vitamina B6 i magnezija, ali ne i kada je svaka tvar korišćena zasebno. Ova studija pokazuje kako je važno dobiti ravnotežu tih hranjivih tvari.

Vitamin B6 osobito može pomoći, dijelom zbog toga što mnoga djeca s autizmom ili poteškoćama u učenju imaju pyroluriu, stanje u kojem se, iz genetskih razloga, visoke razine spojeva nazvanih kryptopyrroles izlučuju urinom, što uzrokuje nedostatak cinka i vitamina B6. Sva djeca autističnog spektra bi trebala biti testirana na pyroluriu. To uključuje jednostavan i jeftin test urina na kryptopyrroles i dopune odgovarajućim razinama vitamina B6 i cinka, koji su donijeli izvanredna poboljšanja.

Pedijatar Marija Megson iz Richmonda, Virginia, smatra da kod mnoge autistične djece nedostaje vitamin A. Inače poznat kao retinol, vitamin A je neophodan za vid. Također je vrlo važan za izgradnju zdravih ćelija u probavnom sustavu i mozgu.

Najbolji izvori vitamina A su majčino mlijeko, organsko meso, mliječne masti, riba i ulja iz jetre bakalara. Ništa od navedenog ne preovladava u našoj prehrani. Umjesto toga, imamo formule mlijeka, multivitamine, od kojih mnogi sadrže retinol i promijenjene oblike kao što su retinyl palmitata, koji ne djeluje kao retinol dobijen iz riba ili životinja. Megson je počela ispitivati što se može dogoditi ako ta djeca ne dobivaju dovoljno prirodnog vitamina A.

Ona je shvatila da ne samo da će to utjecati na cjelovitost probavnog trakta, nego da potencijalno dovodi do alergije. To bi također utjecalo na razvoj njihovih mozgova, i ometalo njihov vid. Oboje, razlike izmedju mozgova i vizualni nedostaci su otkriveni kod autistične djece. Vizualni nedostaci, Megson će zaključiti, bili su važan trag, zbog nedostatka vitamina to bi značilo loše crno-bijele vizije, simptom često uočen kod autistične djece. Ako ne možete vidjeti crno i bijelo, ne možete vidjeti sjene. I bez da izgubite sposobnost percipiranja trodimenzionalnost, to vam zauzvrat smanjuje mogućnost da vidite ljudske siluete, što bi moglo objasniti zašto neka autistična djeca imaju tendenciju da ne gledaju izravno u vas. Oni vas gledaju sa strane.

Izbjegavajte alergije na hranu Jedan od najznačajnijih čimbenika koji pridonose autizmu su nepoželjne namirnice i kemikalije koje često dolaze do mozga putem krvotoka zbog neispravne probave i apsorpcije. Velik dio poticaja za prepoznavanje važnosti prehrane je došao od roditelja koji su primijetili ogromna poboljšanja kod svoje djece nakon promjene njihovih dijeta.

Najjači izravni dokaz o hrani povezan s autizmom uključuje pšenične i mliječne proizvode i specifične proteine koji sadrže gluten i kazein. To je teško probaviti i, pogotovo ako je uvedeno rano u životu, može dovesti do alergije. Ulomci tih proteina, tzv peptidi, mogu imati velike učinke u mozgu. Oni mogu djelovati izravno u mozgu oponašanjem vlastitih tjelesnih prirodnih opioida (kao što su enkefalin i endorfin), pa se ponekad nazivaju i 'exorphins'.

U svakom slučaju, posljedica toga je povećanje opioidne aktivnosti, što dovodi do mnogih simptoma koje opisujemo kao autizam. Istraživači na odjeljenju autizma na Sveučilištu Sunderland su otkrili povećane razine tih peptida u krvi i mokraći djece s autizmom.

Exorphin peptidi su izvedeni iz nepotpuno probavljenih proteina, posebno hrane koja sadrži gluten i kazein. Jedan od njih, zvan IAG i proizlazi iz glutena u pšenici, uočen je kod 80 posto autističnih bolesnika. Dakle, prvi problem je loša probava proteina. Nedovoljno cinka i vitamina B6 može doprinijeti tome, jer su neophodni za pravilnu proizvodnju želučane kiseline i proteina za probavu, ali često su manjkavi kod autistične djece s pyroluriom, kao što smo ranije spomenuli.

Postoji mnogo anegdota o dramatičnim poboljšanjima kod djece s autizmom od roditelja koji su uklonili kazein (mliječni protein) i gluten (protein pšenice, ječma, raži i zobi) iz njihove dijete. Dr. Robert Cade, profesor medicine i fiziologije na Sveučilištu u Floridi, je primijetio da ako razina peptida u krvi pada, simptomi autizma padaju. "Ako se razina peptida može svesti na normalu", kaže on, "mi obično vidimo dramatičan napredak“.

Ako se odlučite na ovaj put sa svojim djetetom, morat ćete primijeniti spori pristup. Odjel za istraživanje autizma na Sveučilištu Sunderland preporučuje postupno povlačenje hrane, nakon odstranjenja mliječnih proizvoda (kazein) treba čekati tri tjedna prije uklanjanja pšenice, zobi, ječma i raži (gluten) iz prehrane. U početku, kod djeteta se u procesu 'povlačenja' njegovi simptomi mogu malo pogoršati.

Vodite dnevnik hrane i pratite ponašanje i simptome djeteta. To može pomoći da se identificira na koju od uobičajene hrane su osjetljivi - agrume, čokoladu, umjetne prehrambene boje, salicilate, jaja, rajčice, avokado, patlidžane, crvene paprike, soju i kukuruz. Ali zapamtite, većina namirnica na ovom popisu sadrži vrijedne hranjive tvari, tako da ćete se

morati pobrinuti da su adekvatno zamijenjene, a ne samo uklonjene. Taj cijeli proces je najbolje učiniti pod vodstvom prehrambenog terapeuta.

Dislipidemije i hipertenzije: Dijetetski ciljevi za zdravlje srca uključuju planiranje prehrane koja je na biljnoj bazi, s niskim postotkom natrija ograničenim u ukupnoj masti. DASH dijeta (dijetetski pristup da se zaustavi hipertenzija) je popularna dijeta korištena od strane American Heart Association i American Dietetic Association. Natrij je obično proračunat za 2000mg/dnevno. Preporuke za unos masnoća naglašavaju fokusiranje na zdravija biljna ulja i esencijalne masne kiseline, dok ograničavaju izvore zasićenih i trans-masti.

1.5.3. Celijakija Vjeruje se da više od milijun Europljana boluje od celijakije ili glutenske enteropatije. Na jednog dijagnosticiranog oboljelog najmanje je sedam neprepoznatih. Znanje o celijakiji i održavanju zdravlja kod te je bolesti na izrazito niskoj razini. Prepoznavanje celijakije, tj. razina kliničke sumnje posebno je izražen problem u Hrvatskoj. Bolest zahvaća sve dobne skupine, oba spola, a može se javiti već u dojenčadi ili pak u odraslih. Razni simptomi te bolesti dugo mogu biti prikriveni.

Neliječena celijakija može biti povezana s ozbiljnim zdravstvenim komplikacijama. Oštećenje sluznice tankog crijeva koje traje može rezultirati razvojem vrlo teških i za život opasnih bolesti crijeva kao što su karcinom crijeva i maligni tumor limfnog tkiva crijeva tzv. limfoma.

Stručnjaci ističu (dr. Irena Slavić) da u Hrvatskoj od oko 85 osoba jedna boluje od celijakije. Problem je što se na otprilike 500 osoba u Hrvatskoj dijagnosticira samo jedna oboljela osoba. Drukčije je stanje u susjednim zemljama. Italija, primjerice, bilježi 1 oboljelog na 85 osoba, Slovenija 1 na 100, Mađarska 1 na 90. Bolje poznavanje bolesti i točniji postupci za njezino dijagnosticiranje pridonose njezinu češćem otkrivanju.

Celijakija ili glutenska enteropatija najčešća je kronična gastroenterološka autoimuna bolest koju karakterizira netolerantnost organizma na gluten - bjelančevinu pšenice, ječma, raži i zobi. Pojavljuje se kod genetski sklonih pojedinaca kojima jelovnik sadrži gluten, ali i kao posljedica stresa ili infekcija. Rezultira oštećenjem sluznice tankog crijeva, smanjenjem lučenja nekih hormona, otežanom probavom bitnih nutritivnih sastojaka te razvojem vrlo teških i za život opasnih bolesti.

Bezglutenska prehrana je zdravstvena prehrana koja isključuje gluten koji je protein pšenice, raži, ječma, zobi i botaničkih srodnika ovih vrsta kao što su Pira, Farina, Semolina, Triticale. Za oboljele od celijakije štetno je brašno spomenutih žitarica i sve namirnice od brašna - kruh, tjestenina te razna industrijska hrana.

Problem je održavanje striktne bezglutenske dijete, jer gluten je popularan dodatak u industriji za zgušnjavanje ili podloga za boje i arome koje se dodaju u proizvode široke potrošnje. Namirnice također mogu biti kontaminirane glutenom tijekom proizvodnje ili pakiranja. Za održavanje dijete prijeko je potrebno znati koja hrana u svojem sastavu sadrži gluten, a koja ne sadrži.

Bezglutenska dijeta nije nimalo štetna za organizam. Gluten kao protein nije esencijalan i aminokiseline koje ga čine zamjenjive su brojnim drugim prehrambenim izvorima. Uzimanjem hrane bez glutena niste lišeni niti jednog važnog nutritivnog sastojka, niti vitamina i minerala koji se ne bi mogli nadoknaditi drugom hranom.

Uz striktnu bezglutensku dijetu stanje organizma potpuno se normalizira. I za ovu dijetu vrijede osnovna pravila pravilne prehrane koja vrijede i za zdrave osobe.

Priprema bezglutenske prehrane nije teško ostvariva, ali zahtijeva promjene ustaljenih prehrambenih navika. Temelji se na dobroj informiranosti, pravilnom izboru namirnica, pozornosti prilikom pripreme i posluživanja hrane.

Bezglutensko kuhanje identično je normalnom kuhanju. Mnoga se jela mogu pretvoriti u bezglutenska bez ikakvih poteškoća ako se upotrebljavaju prirodno bezglutenske namirnice.

Mnogi dijelovi nekog obroka mogu se pripremiti tako da su bezglutenski, a da se pritom ne gubi na okusu.

Umaci se mogu zgušnjavati škrobnim brašnom ili krumpirom. Čak se i holandski umak može pripremiti na takav način. Gotova sredstva za zgušnjavanje umaka često su bez glutena.

Kroketi ili nabujci također će se dobro vezivati krumpirovim, škrobnim ili kukuruznim brašnom.

Kod pripreme ribljih jela može se upotrijebiti čisto kukuruzno brašno.

Povrće se može pripremati i bez umaka s brašnom. Okus pojedinog povrća osobito će doći do izražaja kada se stavi samo na maslac.

Juhe, žličnjaci, odresci od krupice ili puding od fine kukuruzne ili rižine krupice bit će jednako dobra jela poput onih pripremljenih od pšenične krupice.

Danas jedina terapija bolesti jest striktna bezglutenska dijeta za cijeli život. Uvođenjem takve prehrane crijevna sluznica se opravlja i simptomi koji su tome prethodili nestaju. Osoba koja je na striktnoj bezglutenskoj prehrani može biti zdrava kao i drugi ljudi.

Bezglutenska zdravstvena dijeta isključuje iz prehrane proizvode koji sadrže i najmanje količine (>0, 002 ppm) glutena. Potrebno je striktno paziti pri izboru namirnica za prehranu. Prehranu bez skrivenih izvora glutena nije jednostavno provoditi. Poteškoću stvara što se gluten može skrivati u aditivima, konzervansima i različitim stabilizatorima hrane. Može se nalaziti u procesuiranoj hrani, lijekovima i nekim sredstvima za održavanje higijene usta. Opasnost postoji i od kontaminacije hrane glutenom.

1.5.4. Chronova bolest Podhranjenost je prisutna kod bolesnika koji boluju od Chronove bolesti. Bolesnici s ovom bolesti brže sagorijevaju kalorije, ali im crijeva ne mogu resorbirati hranjive sastojke iz uobičajene hrane jer im je crijevna sluznica ili stijenka upaljena, dok je ova resorpcija normalna kod zdravih ljudi bez crijevnog poremećaja. Radi izbjegavanja zaostajanja u rastu kod djece sa upalnim bolestima crijeva, neki stručnjaci savjetuju uzimanje hrane kalorijski vrjednije bjelačevinama za 150 % dnevno u odnosu na unos u normalnim oklnostima. Znanstvena istraživanja su pokazala da je suport (potpora) adekvatnom prehranom također važna kao i samo liječenje lijekovima, stoga je od iznimne važnosti pravilna prehrana oboljelih.

Hrana koju treba preferirati 1) Tekućina

Iznimno je važno piti puno tekućine zbog proljevastih stolica. Potrebno je piti vodu, čajeve, negazirane sokove, najbolje jabučni sok. Smatra se da čajevi, iako imaju teina kao zeleni čaj, imaju pozitivan učinak na oboljele.

2) Bjenačevine (proteini)

Bjelančevine su vrlo važni spojevi, osobitio za djecu u fazi intenzivnog rasta. Proljev dovodi do deficita (pada) bjelačevina i oboljeli trebaju veće količine bjelančevina u odnosu na zdravu populaciju. Jedna znanstvena studija pokazala je da su bjenačevine soje prihvatljive kao

nadomjestak bjelačevina iz mlijeka kod osoba koje ne podnose mliječne bjelančevine. Stoga se sojino mlijeko može konzumirati, ali ne i jesti soju u obroku (vidjeti dalje kod hrane koju treba izbjegavati). Plava riba kao tuna, srdela ili lokarda smatraju se pogodnom hranom za oboljele. Piletina je također pogodna vrsta mesa za oboljele.

3) Kompleksi ugljikohidrata

Voće, povrće i žitarice (ukoliko se ne boluje od celijakije - bolesti nepodnošenja glutena koji je glavni sastojak svih žitarica), trebaju činiti polovicu kalorija koju oboljeli tijekom dana trebaju unositi u organizam. Svježe voće (jabuke, grejpfrut, šljive, maline i ribizli) smatraju se protektivnim (dobrim) voćem za oboljele i za sprečavanje raka debelog crijeva. Bolesnici trebaju izbjegavati voće s većim sadržajem šećera kao grožđe, ananas, lubenica, kruške.

4) Omega 3 masne kiseline

Riblje ulje, tj.plava riba koja obiluje omega 3 masnim kiselinama, smatra se izuzetno dobrim za crijevnu sluznicu i smanjivanje upale osobito tankog crijeva. Znanstvena istraživanja su pokazala kako osobe koje su oboljele od ovih bolesti, a osobito oboljeli od Chronove bolesti, trebaju znatno kraću terapiju lijekovima i manje doze lijekova ukoliko im je prehrana bogata plavom ribom.

5) Tekući nadomjesci hranom

Postoje nadomjesci hrane gdje su omjeri tekućine, elektrolita, vlakana i mikroelemenata točno izbalansirani i primijenjuju se kao nadomjestak barem jednog ili više obroka kod osoba koje ne povraćaju, a imaju proljeve zbog kroničnih crijevnih bolesti. Na našem tržištu u ljekarnama može se nabaviti ”Ensure plus”.

6) Kalijem bogate namirnice

One su potrebne kod svih vrsta proljeva, a osobito onih kod kroničnih crijevnih bolesti. Gotovo redovito kod takvih bolesnika nedostaje element kalij, koji se u namirnicama nalazi u svježem kravljem siru, ribi, avokadu i bananama. To su ujedno namirnice koje oboljeli mogu konzumirati.

Hrana koju oboljeli moraju izbjegavati 1) Masnoće

Masnoće pogoršavaju upalu sluznice tankog crijeva kod Chronove bolesti i ulceroznog kolitisa. Bolesnici s kroničnim upalnim bolestima crijeva trebaju izbaciti masnoće iz ishrane, pogotovo zasićene masnoće u mesu i mliječnim proizvodima. Međutim, kako je već ranije napomenuto, masnoće koje nalazimo u ribljem ulju (omega 3 masne kiseline) mogu pomoći u zacjeljenju upaljene sluznice. Nutricionisti, stručnjaci koji se u svijetu bave namirnicama, prehranom i učincima pojedinih sastojaka hrane, za oboljele od navedenih bolesti optimalnom prehranom smatraju onu koja je izbalansirana sa što manjim unosom zasićenih masnoća (koje unosimo preko crvenog mesa i mesnih prerađevina) i povećanim unosom plave ribe.

2) Mlijeko

Pojedini bolesnici s kroničnim uplanim crijevnim bolestima imaju nepodnošenje (intoleranciju) na laktozu tj. šećer koji se nalazi u mlijeku. Tim bolesnicima proljev se obično pogoršava pijenjem mlijeka. Korištenje običnog jogurta (nikako voćnog jogurta), ili jogurta s dodatkom kultura kao acidofila i drugih mliječnih kultura gdje je mlijeko fermentirano, može pomoći u smanjenju upale crijevne sluznice. Naime, takvi mliječni fermentirani proizvodi sadrže probiotike koji su važni mikroelementi za uredan rad crijeva.

3) Alkohol, kofein, gazirana pića, složeni šećeri - saharoza

Ove proizvode treba izbjegavati i ne uzimati ih ako bolujete od kroničnih crijevnih bolesti. Kao zamjenu za saharozu (to je svakodnevni konzumni šećer) možete koristiti neki od jednostavnih šećera (monosaharida), a to su voćni šećer - fruktoza, dextroza ili grožđani šećer (možete ih kupiti u trgovinama prehrambenih namirnica s delikatesnim odjelom ili u ljekarnama).

4) Voće je dozvoljeno kod navedenih bolesti, ali kako je prethodno pomenuto, bolesnici trebaju izbjegavati voće s većim sadržajem šećera (ananas, grožđe, smokve, lubenice, kruške i slično voće).

5) Soju, jaja, rajčice i kikiriki ne treba konzumirati. Iako je napomenuto da oboljelima treba kalija, a rajčica je namirnica koja ga ima u visokom udjelu, za nadoknadu kalija oboljeli trebaju uzimati bananu, svježi kravlji sir bez vrhnja i ribu, a nikako rajčicu.

6) Namirnice sastavljene od pšeničnog zrna, zobi, ječma, odnosno namirnice koje sadrže gluten zbog velikog broja oboljelih koji imaju pogoršavanje simptoma bolesti zbog intolerancije (nepodnošenja) navedenih namirnica treba izbaciti iz svakodnevne upotrebe.

7) Povrće koje može iritirati upaljenu sluznicu i pogoršati simptome i koje oboljeli trebaju izbaciti iz ishrane su brokula, karfiol, poriluk, kupus, prokulica i kelj.

2. PIRAMIDA ZDRAVE ISHRANE

Naša prehrana danas uglavnom izgleda obrnuto od onih navika koje bi trebale prevladavati tj. koristi se najviše i previše mlijeka i mliječnih proizvoda, previše slatkiša i masnoća! Piramida prehrane koju sam spomenula prikazuje nam koliki bi udio različite namirnice trebale zauzimati u svakodnevnoj prehrani. Na dnu ili bazi piramide nalaze se namirnice koje bi trebale biti osnova ili baza prehrane.

Oko 55-60 % dnevnog unosa svih namirnica trebale bi biti integralne žitarice sa svojim proizvodima i one bi trebale biti najzastupljenije u prehrani svake osobe unutar naših obitelji. Sljedeći nivo dijele voće i povrće. Sva ostala hrana smještena je u višim nivoima, koji su sve manji svojom površinom, a taj slikovito manji prikaz znači i njihovu manju zastupljenost u svakodnevnom jelovniku. Korištenje tih namirnica trebalo bi biti sve opreznije i oskudnije.

U svakom slučaju, piramida zdrave prehrane nas uči da je potrebno jesti raznoliku i raznovrsnu hranu, povećati unos integralnih žitarica (integralni kruh i tjestenine, integralna riža, žitarice za zajutrak, pahuljice i slično), voća, povrća i mahunarki (grah, grašak, leća, slanutak, bob, soja,...), te smanjiti unos hrane životinjskog porijekla, smanjiti unos slobodnih masnoća i rafiniranog šećera i slatkiša, smanjiti upotrebu soli, odbaciti alkoholna pića, pojačati fizičku aktivnost, piti mnogo čiste vode.

1) Bazu piramide, koja je najšira a time i najpreporučljivija u svakodnevnoj prehrani, čine žitarice, riža, kruh od integralnog brašna i krumpir. Idealno bi bilo svakodnevno jesti integralni kruh, no u našim pekarama možete naći razne vrste kruha, ali samo u nekima i integralni kruh koji bi trebao biti osnovni sastojak pravilne prehrane. Žitne pahuljice možete pronaći u svakoj trgovini po povoljnoj cijeni. To su namirnice koje su bogate vlaknima. Žitarice su važan izvor energije za ljudski organizam. Imaju nizak sadržaj kolesterola, bogate su esencijalnim masnim kiselinama i biljnim vlaknima.

Najvažniji je kruh i proizvodi od punog zrna žitarica. Pri tome, namirnica od krupnije mljevenog kukuruza koju zovemo palenta, danas je kao visokovrijedna i lako probavljiva namirnica vrlo rijetko zastupljena u jelovniku.

Namirnice sadržavaju topljiva i netopljiva vlakna. Topljiva vlakna nalazimo u žitu, grahu, zobi i pšenici. Netopljiva nalazimo u voću i povrću koje nije prerađeno. Kako bi bili najzadovoljniji i najsigurniji s onime čime se hranimo najbolje bi bilo da to proizvedemo sami na što prirodniji način. Na taj način hrana zadrži sve svoje hranjive vrijednosti u prirodnom obliku.

2) Na drugom mjestu po piramidi prehrane preporučuje se voće i povrće, po mogućnosti svježe, ili kratkotrajno kuhano ili kuhano na pari. Povrće je nezamjenjiva komponenta naše svakodnevne prehrane jer je bogato vitaminima, mineralima i prehrambenim vlakanima.

Preporučuje se dnevna konzumacija povrća i voća veća od 400 grama. Mahunarke (grah, leća, grašak, bob) su vrlo hranjive pa ih je poželjno uvrstiti u jelovnik više puta u tjednu. One sadrže značajnu količinu bjelančevina biljnog porijekla i ugljikohidrata, koji se zbog sadržaja škroba u tijelu razgradnjom cijepaju do jednostavnih šećera. Grah kao namirnica koja se danas slabo koristi u svakodnevnoj prehrani važan je izvor, osim vitamina, i minerala i bjelančevina. Grah bi se trebao naći barem jedanput tjedno na stolu svih nas. Nije skup, kilogramom graha može se dobro prehraniti 4-člana obitelj u jednom obroku uz dodatak salate, tj. svježeg povrća, čime će biti dobro zadovoljene dnevne potrebe za pojedinim hranjivim sastojcima. Osim toga, pošto je bogat celuloznim vlaknima koja su teško probavljiva za ljudski organizam, grah je važna namirnica za održavanje dobrog rada crijeva (crijevne peristaltike) a time i održavanja uredne probave i stolice.

Voće poboljšava vitalnost, djeluje povoljno na probavu, odličan je izvor energije. Svježe voće i povrće imaju povoljan učinak na ljudsko zdravlje jer između ostalog djeluju kao antioksidansi. Cijenjeno je zbog visokog sadržaja vitamina i minerala te posebno ‘‘voćnih kiselina’’ koje daju osvježavajući okus. Voće zamjenjuje slastice. Voće i povrće bi trebalo konzumirati svježe, sirovo ili termički kratko obrađeno.

3) Na trećem mjestu po hijerarhiji prehrane su mlijeko, mliječni proizvodi, riba, meso (perad, teletina, svinjetina, junetina). Mlijeko je izvor esencijalnih aminokiselina, koje su našem organizmu neophodne za normalno funkcioniranje. Ono sadrži kalcij potreban za izgradnju kostiju. U mladenačkoj dobi preporučljivo je uzeti više od pola litre mlijeka dnevno.

Gotovo svatko od nas svakodnevno jede meso, ali bi bilo najbolje da se barem jednom tjedno izbjegne mesna hrana. Meso peradi, riba, jaja i mahunarke trebali bi biti dio svakodnevne prehrane.

Preporučljivo je jesti ribu barem jednom tjedno i to plavu ribu koja nije skupa kao srdela, lokarda ili skuša i tuna. Cijena te ribe je upola manja od cijene crvenog mesa ili približno jednaka cijeni mesa. Nasuprot relativno jeftinoj plavoj ribi koja je viskovrijedna namirnica, u škampima, jastozima i školjkama nalazi se veća količina kolesterola, pa zbog njegove štetnosti ne treba žaliti za ovim namirnicama. One mogu predstavljati sirovinu za kulinarske delicije koje ipak treba samo povremeno konzumirati i one nisu nužne za zdravu i uravnoteženu prehranu.

Masnoće životinjskog porijekla sadržavaju i kolesterol. Kolesterol je mastima srodna tvar koja je u određenoj količini neophodna za život. Većina tkiva sadrže manje ili veće količine kolesterola posebno mozak, živčani sustav, jetra i krv. Kolesterol je potreban za stvaranje spolnog hormona i hormona nadbubrežne žlijezde, vitamina D i žučnih soli koje olakšavaju probavu masti. Kolesterol stvaraju samo tkiva životinja i čovjeka. Nalazi se u većoj količini u žumanjku, iznutricama, masnom sušenom siru i maslacu, zatim u škampima, jastozima, školjkama iz grupe skupih morskih plodova.

Od mesa treba češće konzumirati bijela mesa, a rjeđe crvena. Navest ću jedan primjer. Kod Slavonaca kao liječnik ste puno napravili ukoliko Vaš pacijent Slavonac ne konzumira kulen svaki dan, ili kod Ličana ako ne kuhaju suho meso svaki dan i ne jedu tu masnu tečnost sa dimljenim mesom, koja uz masnoće ima i puno kancerogenih tvari koje nastaju dimljenjem mesa.

Samo jedan dnevni obrok treba sadržavati meso i pri tom treba prednost dati peradi i ribi, ali ne treba izbjegavati i ostale vrste mesa.

4) Na vrhu piramide, zastupljeni najmanjom površinom su sol, šećer, mast i ulje. Masti i ulja treba koristiti umjereno tj.u vrlo malim količinama. Poželjno je koristiti biljna ulja, najbolje maslinovo ulje. Dnevni unos treba ograničiti na 70 do 90 g.

Hranu treba soliti umjereno, i koristiti začinsko bilje. Šećer je preporučljivo unositi u ograničenim količinama. Treba izbjegavati zaslađene napitke i osvježavajuća pića, dok se slastice preporučuju povremeno.

Voda je životno važna tekućina. Treba je piti u dovoljnim količinama, dnevno 1,5 do 2 litre.

Smatra se kako nema zdravih ili nezdravih namirnica. Pitanje je samo odabira, kombinacije i količine hrane. Međutim, vrijedno je spomenuti da je mediteranska prehrana postala svojevrstan standard pravilne prehrane, budući da je preporučuje i Svjetska zdravstvena organizacija, kao prototip hrane za suzbijanje kroničnih degenerativnih bolesti. U toj prehrani osnovu čine ugljikohidrati porijeklom iz žitarica, povrća i voća. Znanstvena su istraživanja potvrdila da ta prehrana doprinosi zdravlju.

3. PRILAGOĐAVANJE KUHINJE ZA OSOBU SA INVALIDITETOM

Ako ste osoba sa nekim invaliditetom ili kuhate za svoje dijete sa invaliditetom, sigurno je da treba da ispoštujete više standarde (osim ukusa hrane) u odnosu na obične ljude, ali vaša je odgovornost da omogućite svojoj porodici da probaju tajne vašeg kulinarskog umijeća.

Sigurno je jedno: za domaćicu sa invaliditetom je potrebno mnogo više od običnog kuhanja, da bi ona uživala u svojoj kuhinjici, a porodica posle dobrog ručka imala osmjeh na licu.

Ako neko u vašoj porodici ima određeni invaliditet onda je odgovornost porodice da mu se život olakša (barem u sopstvenom domu).

Posebno kada je osoba sa invaliditetom žena, onda treba učiniti veliki napor da joj se učini velika usluga da joj kuhinja bude što jednostavnija za upotrebu.

Sigurno je da svako od nas može da svoje kulinarsko umijeće ili iskustvo učini ugodnijim i prijatnijim sa samo nekoliko izmjena u svojoj kuhinji.

Koji god da je invaliditet, da li koristimo kolica, štake, hodalicu, imamo problema u savijanju ili vidu, postoji veliki broj promjena koje možemo vrlo lako napraviti tako da sve ide glatko i prijatno u našoj kuhinji po pitanju kuhinjskih elemenata kao i načina pripreme obroka.

Dovoljne su i samo male promjene u kuhinji i knjigama za kuhanje da bi smo mogli da razmjenjujemo recepte i savjete kako da napravimo fini svakodnevni ručak ili svečani ručak, kolač ili rođendansku tortu.

Prva stvar koju treba uraditi pri dizajniranju kuhinje za osobe sa invaliditetom je da se iz kuće ukloni sve što može izazvati da se osoba koja priprema obrok povrijedi ili lako padne, ili onemogućava lako kretanje korisnicama invalidskih kolica, štaka...

Postoji mnogo različitih vrsta invaliditeta, od privremene upotrebe štaka do stalnog boravka u invalidskim kolicima. Mala ali veoma značajna izmjena je npr. da uklonite sve tepihe i druge podne obloge koje mogu da pod učine neujednačenim za kretanje.

Ako pravite vašu kuhinju pristupačnijom za nekoga ko je od nedavno osoba sa invaliditetom, možda ćete željeti ozbiljniji pristup u uklanjanju prepreka koje su ugrađene u vaš pod, kao što su pragovi ili neravnine koje povezuju različite vrste podova u cijeloj kuhinji.

Ponovo organizovati kuhinjski namještaj:

• neophodno je pratiti potrebe osobe koja će provoditi vrijeme u kuhinji kako bi joj se omogućilo šire područje manevrisanja, posebno u slučaju kada je korisnica skutera ili kolica,

• čak i oni koji koriste štake su bezbjedniji kada imaju širi prostor za kretanje, bez šanse da se udare u neki komad nameštaja.

Zapamtite, kuhinjski dekor ne treba da bude prioritet, bezbjednost i dostupnost su od suštinske važnosti u vašoj kuhinji!

Razmak između kuhinjskih elementa mora biti minimalno 150 cm kako bi se omogućilo okretanje invalidskih kolica i time korištenje kuhinje. Radna ploha se izvodi konzolno, s donjom plohom na visini od 70 cm, a gornjom na najviše 85 cm i dubinom od 50 cm. Gornji viseći elementi kuhinje postavljaju se donjim rubom na visinu od 120 cm. Stol za blagovanje mora biti minimalne duljine 150 cm kako bi se osigurala površina od 90 cm za osobu u kolicima. U spavaćoj sobi ispred kreveta treba osigurati površinu radijusa 150 cm za nesmetano okretanje, a ispred ormara i polica potreban je prostor širine 120 cm.

Daska Na standardnoj dasci lako je raditi ljudima bez invaliditeta. Osobe koje imaju oštećenje gornjih ekstremiteta kao što je lom, trajni invaliditet, paraliza jedne strane, ograničene su u obavljanju operacija na standardnim daskama kao što su rezanje jabuke, naranče, ljuštenje, rezanje povrća. One-Hand kuhinjska oprema je dizajnirana za ljude koji se koriste samo jednom rukom. U svijetu se koristi specijalizirana oprema koja uključuje i opremu za rezanje i pripremanje hrane jednom rukom. Kao otvarač služi cijev različitog promjera, jednom rukom drži se alat koji fiksira naprimjer voće i povrće koje se stabilizira pomoću non slip gume za dodavanje stabilnosti a rukom se vrši rezanje ili ljuštenje. Dizajn uključuje igle i kutije.

Dok se priprema hrana, samo jedna polovica bitke je kuhanje, a čišćenje nakon toga je druga.

Šporet Ploče za kuhanje moraju imati kontrole koje se nalaze ispred, koje se mogu dodirnuti bez pružanja ruke iznad vrućeg plamenika. Te kontrole trebaju biti dizajnirane za jednostavno korištenje jednom rukom, te biti dostupne i osobama u invalidskim kolicima. Ploča za kuhanje mora biti izolirana kako bi se spriječile opekotine, abrazije i strujni udar. Površina mora omogućavati lako kretanje posuđa i čišćenje. Potreban je svjetlosni indikator za vruće površine.

Hladnjak Hladnjak mora imat kontrole koje se nalaze unutar dosega ruke (između 15 i 48 cm iznad poda) i dostupne za korištenje jednom rukom. Police u unutrašnjosti hladnjaka moraju biti također dostupne.

Perilice posuđa Stroj za pranje posuđa mora biti opremljen s kontrolama smještenim unutar dosega ruke (između 15 i 48 cm iznad poda), koje omogućuju rad jednom rukom. Unutar perilice svi stalci su dizajnirani za prednji pristup.

3.1. Uputstvo radnim terapeutima za kvalitet i sigurnost pri radu u kuhinji Terapeut mora najprije provesti edukacju korisnika o sredstvima, alatima, mjerama, simbolima i higijenskim navikama sa kojim će se svakodnevno susretati pri radu u kuhinji.

Skrenuti pažnju na opasnosti pri radu, npr. da voda i struja ne idu skupa.

Skrenuti pažnju na opasnost pri radu sa plinom, naglasit da drže otvoren prozor i vode računa pri paljenju vatre, objasniti operacije na mašinama koje koriste pri radu i pranju, kako uzeti i koristiti nož - voditi računa da ne bude suviše oštar kako ne bi došlo do povrede.

Naglasiti i voditi računa o higijeni - pranju ruku na početku procesa, pranju dok obavljaju različite operacije, kao i na kraju procesa pripreme obroka.

Praćenje procesa mora biti stalno i time se pomaže osobi pri pravljenju hrane. Identifikacije, procjene i kontrole opasnosti koje mogu biti vezane za određeni proizvod ili cijelu pripremu.

Sigurnost hrane za nas je jako bitna - pranje, skladištenje i kombinovanje (npr. sjeckanje mesa i sjeckanje povrća, voća - ako koristimo isti nož lako možemo dobiti salmonelu), skladištenje majoneze, mlječnih proizvoda.

Moramo se usredotočiti na sprječavanje opasnosti od bolesti koje se prenose hranom, i to na temelju znanstvenih spoznaja te preventivnih kontrola u svrhu ranog uklanjanja eventualno nastalih nepravilnosti.

Potrebno je na prihvatljiv način upoznati osobu sa mikrobiološkim kriterijima za hranu, kako bi svatila opasnost od trovanja hranom i svrhu preventivnih mjera.

HACCP može biti jako koristan pri radu sa namirnicama u kuhinji, te predlažemo da ga pročitate.

HACCP obuhvaća 7 principa ili načela:

• Analiza opasnosti. Označava moguće opasnosti povezane s hranom kao i načine kojima su ove opasnosti identificirane. Opasnosti mogu biti biološke (djelovanje mikroorganizama), kemijske (toksini) ili fizikalne (komadi metala, krhotine stakla itd.)

• Određivanje kritičnih kontrolnih točaka. U proizvodnom procesu postoje točke od polazne sirovine, kroz proizvodni proces, pa sve do faze isporuke krajnjem kupcu pri kojima se moguća opasnost može kontrolirati odnosno eliminirati. Primjeri takvih kontrolnih točaka su npr. kuhanje, hlađenje, pakiranje i detekcija metala.

• Uspostavljanje zaštitnih mjera s kritičnim granicama za svaku kontrolnu točku. Npr, za kuhanu hranu kao kritična točka može se uspostaviti minimalna temperatura kuhanja i vrijeme potrebno za eliminaciju štetnih mikroorganizama, ovisno o vrsti mikroorganizama i zahtjevima struke u tom pogledu.

• Uspostavljanje postupaka praćenja kritičnih kontrolnih točaka. Te postupke mogu sačinjavati, npr. prilikom kuhanja, određivanje načina i osobe koja treba da prati temperaturu kuhanja (jačanje sustava odgovornosti).

• Uspostavljanje korektivnih radnji koje trebaju biti poduzete kada je praćenje pokazalo da kritične točke nisu osigurane na adekvatan način. Npr, ponovna obrada ili odlaganje hrane ako nije uspostavljena zadana minimalna temperatura.

• Uspostavljanje postupaka kojim se potvrđuje da sustav ispravno funkcionira. Postupci kojima potvrđujemo korektnost metode. Npr, vrijeme ispitivanja rada uređaja i instaliranje mjerača temperature sa povratnom spregom koji zapisuje podatke koji potvrđuju da uređaj za kuhanje ispravno funkcionira.

Uspostavljanje učinkovitog vođenja evidencije prema dokumentima HACCP sustava Ovaj korak uključuje uspostavu zapisa o opasnosti i metodama za njihovu kontrolu, praćenje sigurnosnih zahtjeva i poduzete radnje kako bi se ispravili mogući nastali problemi. Svaki od ovih principa mora biti temeljen na pouzdanim znanstvenim tvrdnjama, npr. na temelju objavljenih pravovremenih mikrobioloških studija ili činjenice o temperaturnim čimbenicima neophodnim za kontroliranje patogena prenosivih hranom.

Više o HACCP sustavu pročitajte na ovim linkovima:

Primjena 7 načela HACCP sustavaProf. dr. sc. Nada Vahčić: HACCP sustavHIGIJENSKI PAKET I KATEGORIZACIJA ODOBRENIH OBJEKATA (pdf 0.2 MB)PROPISI O HIGIJENI HRANE (pdf 1.1 MB)

http://hah.hr/zakonska.php

ovdje je zakonska regulativa

4. SREDSTVA ZA KUHANJE

ŠPORET

MIKROVALNA

ŠERPA

PEKAČ

ZDJELA

KUHAČE

TAVA ZA PEČENJE

NOŽEVI ZA REZANJE

PLITKI TANJIR

DUBOKI TANJIR

PRIBOR

KAŠIKA

VILJUŠKA

LOPATICA

MUTILICA

RIBEŽ

5. AGENDA

5.1. Mjerenje tečnosti i težine

ŠALICA VELIKA / 2 dcl

ŠALICA MALA / 1 dcl

SUPENA KAŠIKA 5 gr

MALA KAŠIKA 10 gr 5.2. Mjere temperature

JAKA VATRA 200/250 °C

SREDNJA JAČINA 150/200°C

UMJERENA 100/150 °C

LAGANA DO 100 °C

RINGLA

JAKA 5/7 (POSLJEDNJI BROJ NA MJERAČU)

UMJERENA OD 3/ 5 (DO SREDNJE TAČKE NA MJERAČU)

LAGANA PRVA TAČKA NA MJERAČU 5.3. Termička obrada i priprema hrane

KUHANJE

KUHANJE UZ MIJEŠANJE

PRŽENJE

5.4. Priprema hrane

OPRATI RUKE

OPRATI HRANU

SJECKANJE

GULJENJE

OTVARAČ

MIJEŠANJE

MIKSANJE

UVALJATI

ZAMIJESITI

UROLATI

DODATI SMJESU

DODATI (TEČNOST) UZ MIJEŠANJE

DODATI TEČNOST – POULJITI

RENDATI (RIBATI)

OTVORITI KONZERVU

5.5. Zahtjevnost jela Nezahtjevno * Lagano za pripremu ** Umjereno zahtjevno *** Srednje zahtjevno **** Zahtjevno za pripremu *****

5.6. Energetska vrijednost

VISOKA

UMJERENA

NISKA 5.7. Količina hrane

JEDNA PORCIJA

DVIJE PORCIJE

TRI PORCIJE

ČETIRI PORCIJE

5.8. Vrijeme pripreme

15 min

30 min

45 min

60 min

5.9. Postavljanje stola Koliko je bitno osposobljavanje osobe za pripremu obroka, toliko važan dio procesa je usvajanje znanja o pravilima i načinu postavljanja stola.

Svako pripremljeno jelo pikantnije izgleda uz dobro postavljen sto.

Sto se može postaviti za jednu, dvije i više osoba.

Sredstva neophodna za postavku stola:

PLITKI DUBOKI ZDJELA KAŠIKA VILJUŠKA NOŽ LOPATICA ŠALICA STOLNA TANJIR TANJIR VELIKA VELIKA VELIKA KRPA MALA MALA MALA

6. RECEPTI SLANA JELA

1. Sataraš 2. Zapečeno povrće sa piletinom 3. Piletina u sosu od gljiva 4. Musaka od patlidžana 5. Pašteta od tunjevine 6. Lijena pita 7. Grah 8. Juha od povrća 9. Krem juha od riže 10. Rižoto sa piletinom i povrćem 11. Ćevapi 12. Makaroni sa mljevenim mesom 13. Makaroni sa kozicama 14. Dolma sa tikvicama

SLATKA JELA

1. Šljivopita 2. Patišpanja 3. Sutilija 4. Puding 5. Instant sladoled 6. Voćna salata 7. Jagode sa šlagom 8. Palačinke 9. Halva

SATARAŠ FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU SATARAŠ

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

ENERGETSKA VRIJEDNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

Početak pripreme Postupak obrade namirnica Kraj pripreme

1. LUK 1 glavica luka

2 kašike ulja

OPRATI RUKE OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

STAVITI U POULJENU ŠERPU

PROPRŽITI

NA LAGANOJ VATRI

2. TIKVICA 2 tikvice

OPRATI RUKE OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

DODATI U LONAC

DINSTATI

3. PARADAJZ 3 paradajza

OPRATI RUKE

OPRATI

ISJECKATI

DODATI U LONAC

ZAJEDNO DINSTATI 15-20 MINUTA NA LAGANOJ VATRI UZ POVREMENO MIJEŠANJE

ZAPEČENO POVRĆE SA PILETINOM FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU ZAPEČENO POVRĆE SA PILETINOM

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

2 kašike ulja

OPRATI RUKE OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

PROPRŽITI

NA LAGANOJ VATRI

2. MRKVA 2 mrkve

OPRATI RUKE OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

DODATI U LONAC

DINSTATi

3. GLJIVE 250 gr gljiva

OPRATI RUKE OPRATI

ISJECKATI

DODATI U LONAC

4. PILETINA 400 gr pilećih prsa

OPRATI RUKE OPRATI

ISJECKATI

DODATI U POULJENU TAVU

DODATI POVRĆE

LAGANO PROPRŽITI

OPRATI RUKE OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

DODATI U TAVU

6. PATLIDŽAN 2 patlidžana

OPRATI RUKE OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

DODATI U LONAC

OPRATI RUKE OPRATI

ISJECKATI

DODATI U LONAC

ZAJEDNO DINSTATI 15-20 MINUTA NA LAGANOJ VATRI UZ POVREMENO MIJEŠANJE

SADRŽAJ ULITI U POULJENI PEKAČ PO ŽELJI DODATI SIR PEĆI U RERNI 30 MINUTA NA 180 STEPENI

PILETINA U SOSU OD GLJIVA FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU PILETINA U SOSU OD GLJIVA

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

1 kašika ulja

OPRATI RUKE OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

PROPRŽITI NA LAGANOJ VATRI

OPRATI RUKE OPRATI

ISJECKATI

DODATI SO, VEGETU

LAGANO PROPRŽITI

3. PILETINA 400 gr pilećih prsa

OPRATI RUKE OPRATI

ISJECKATI

DODATI POVRĆE

LAGANO PROPRŽITI

4. VRHNJE ZA KUHANJE

VRHNJE ULITI U TAVU

KUHATI 10 MINUTA NA LAGANOJ VATRI

MUSAKA OD PATLIDŽANA FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU MUSAKA OD PATLIDŽANA

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

1. LUK 1 glavica crvenog luka

Nekoliko čena bijelog luka

3 kašike ulja

OPRATI RUKE OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

PROPRŽITI

NA LAGANOJ VATRI

2. MESO 300 gr mesa

DODATI

PROPRŽITI

30 MINUTA

NA LAGANOJ VATRI

OPRATI

ISJECKATI

DODATI U LONAC

4. PATLIDŽAN 2 srednja patlidžana

OPRATI RUKE OGULITI

OPRATI

ISJECKATI NA PLOŠKE

STAVITI U ZDJELU POSOLITI, OSTAVITI DA STOJI 30 MINUTA

DODATI PATLIDŽAN

POREDATI U POULJEN PEKAČ

DODATI ZAVRŠNI SLOJ PATLIDŽANA

PEĆI U RERNI NA 200 STEPENI 45 MINUTA

5. BEŠAMEL SOS

PRELITI BEŠAMEL SOSOM I PEĆI 15-20 MINUTA

PAŠTETA OD TUNJEVINE FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU PAŠTETA OD TUNJEVINE

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

Početak pripreme Postupak obrade namirnica Kraj pripreme 1. JAJA 5 jaja

2. MASLAC 1 maslac – 250 gr

OPRATI RUKE 5 JAJA STAVITI U LONAC SA VODOM STAVITI NA VATRU I KUHATI 5 MINUTA

Treba li ova slika

MASLAC OSTAVITI DA SE RASTOPI NA SOBNOJ TEMPERATURI PJENASTO IZMIJEŠATI MIKSEROM

3. LUK 1glavica luka

OPRATI RUKE OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

4. TUNJEVINA 1 konzerva tune

5. SENF 2 kašike senfa

6. LIMUN 1 limun

OTVORITI KONZERVU

DODATI TUNJEVINU U MASLAC

DODATI LUK

DODATI JAJA I ZAČINE PO ŽELJI

DODATI

2 KAŠIKICE SENFA

IZMIKSATI SMJESU ISCIJEDITI DODATI

SERVIRANJE

SERVIRATI NA PECIVU PO ŽELJI

LIJENA PITA FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU LIJENA PITA

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

1. JAJA 3 jajeta

3. MLIJEKO 2 šalice

4. MLADI SIR 1 sir – 250 gr

5. PRAŠAK ZA PECIVO 1 pakovanje

6. ULJE 2 kašike

7. BRAŠNO

OPRATI RUKE ULITI JAJA U ZDJELU DODATI SO MUTITI

DODATI 2 ŠOLJE MLIJEKA

DODATI SIR

DODATI PRAŠAK ZA PECIVO

DODATI 2 KAŠIKE

2-3 šalice

SERVIRATI

DODATI 2-3 ŠOLJE PROMJEŠATI DO ŽELJENE GUSTOĆE

ULITI SMJESU U POULJEN PLEH PEĆI NA 220 STEPENI 30 MINUTA SERVIRATI TOPLO

GRAH FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU GRAH

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

1. LUK 1 glavica

OPRATI RUKE OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

PROPRŽITI

NA LAGANOJ VATRI

2. MRKVA 2 mrkve

OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

DODATI U LONAC

DINSTATI

3. GRAH 1 konzerva

4. VODA 2 šalice

OTVORITI KONZERVU GRAHA DODATI U LONAC ULITI 2 ŠOLJE VODE U LONAC KUHATI DOK GRAH NE OMEKŠA

5. ZAČINI

DODATI ZAČINE PO ŽELJI – LOVOROV LIST, VEGETA

6. MESO PO IZBORU

SERVIRATI

DODATI MESO PO IZBORU

KUHATI DOK NE OMEKŠA SERVIRATI

JUHA OD POVRĆA FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU JUHA OD POVRĆA

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

2 kašike ulja

OPRATI UKE OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

PROPRŽITI

NA LAGANOJ VATRI

2. MRKVA 2 mrkve

OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

DODATI U LONAC

DINSTATI

3. KROMPIR 2 krompira

OPRATI ISJECKATI DODATI U LONAC

4. TIKVICA 1 tikvica

OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

DODATI U TAVU

5. PATLIDŽAN 1 patlidžan

OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

DODATI U LONAC

5. VODA 4 šalice vode

ULITI 4 ŠOLJE VODE U LONAC KUHATI DOK POVRĆE NE OMEKŠA

6. ZAČINI

DODATI ZAČINE PO ŽELJI – VEGETA, SO, BIBER

7. PARADAJZ SOS 1 šalica sosa

U LONAC DODATI 1 ŠOLJU PARADAJZ SOSA KUHATI 15 MINUTA UZ MIJEŠANJE

SERVIRATI

SERVIRATI TOPLO

KREM JUHA OD RIŽE FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU KREM JUHA OD RIŽE

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

1. RIŽA 1 šalica riže

2 kašike ulja

OPRATI RUKE NASUTI RIŽU U ČAŠU

OPRATI

STAVITI U ŠERPU SA VODOM

DODATI ULJA

KUHATI NA LAGANOJ VATRI

2. BRAŠNO 2 kašike brašna

U ŠERPU SA ULJEM DODATI DVIJE KAŠIKE BRAŠNA PROPRŽITI NA LAGANOJ VATRI UZ STALNO MIJEŠANJE

3. MLIJEKO 3 šalice mlijeka

U ŠERPU U KOJOJ JE PROPRŽENO BRAŠNO DODATI I ZAČINE U PRETHODNO SKUHANU RIŽU KUHATI NA LAGANOJ VATRI UZ STALNO MIJEŠANJE 10- 15 MIN

DODATI 3 ŠOLJE MLIJEKA U LONAC UZ STALNO MIJEŠANJE

SERVIRATI TOPLO SA MENTOM ILI DROBNJAKOM

RIŽOTO SA PILETINOM I POVRĆEM FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU RIŽOTO SA PILETINOM I POVRĆEM

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST ***** ENERGETSKA VRIJEDNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

OPRATI RUKE NASUTI RIŽU U ČAŠU

OPRATI

DODATI ULJA

NA LAGANOJ VATRI KUHATI

OPRATI RUKE OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

PROPRŽITI

NA LAGANOJ VATRI

OPRATI

ISJECKATI

DODATI U LONAC

4. PILETINA 400 gr piletine

OPRATI

ISJECKATI

DODATI POVRĆE LAGANO PROPRŽITI

5. MRKVA 2 mrkve

OPRATI RUKE OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

DODATI U LONAC

DINSTATI NA LAGANOJ VATRI

OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

DODATI U TAVU

7. PATLIDŽAN 2 patlidžana

OGULITI

OPRATI

ISJECKATI DODATI U LONAC

ĆEVAPI FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU ĆEVAPI

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

ĆEVAPI 1. MESO 300 gr mesa

2 kašike ulja

OPRATI RUKE POULJITI TAVU

ĆEVAPE STAVITI NA POULJENU TAVU

NA LAGANOJ VATRI PRŽITI 15- 20 MIN DOK NE NEDOBIJU SVIJETLO SMEĐU ILI ZLATNU BOJU SERVIRATI PO ŽELJI DODATI KAJMAK, LUKA I POVRĆA

MAKARONI SA MLJEVENIM MESOM FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU MAKARONI SA MLJEVENIM MESOM

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

1. MAKARONI 1 pakovanje – 400 gr

1 litar vode

2 kašike ulja

OPRATI RUKE U LONAC NASUTI 1L VODE

STAVITI MAKORONE U ŠERPU SA VODOM

DODATI ULJA I POLA KAŠIČICE SOLI

KUHATI NA LAGANOJ VATRI UZ POVREMENO MJEŠANJE 8- 10 MINUTA

UMAK OD MLJEVENOG MESA 1. LUK 1 glavica luka

2. MLJEVENO MESO 300 gr mesa

OPRATI RUKE OGULITI OPRATI ISJECKATI DODATI NA POULJENU TAVU PEĆI 5 MINUTA DOK LUK NE DOBIJE ZLATNU BOJU

MLJEVENO MESO ZAČINJENO STAVITI NA PROPRŽEN LUK NA LAGANOJ VATRI PEĆI UZ POVREMENO MIJEŠANJE 15 MINUTA

SERVIRANJE

OPRATI ISJECKATI DODATI PARADAJZ NA LAGANOJ VATRI PEĆI UZ POVREMENO MIJEŠANJE 15 MINUTA SERVIRATI UMAK SE MOŽE POMIJEŠATI SA TJESTENINOM ILI DODAVATI

MAKARONI SA KOZICAMA FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU MAKARONI SA KOZICAMA

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

1. MAKARONI 1 pakovanje – 400 gr

1 litar vode

2 kašike ulja

RUKE OPRATI U LONAC NASUTI 1L VODE

STAVITI MAKORONE U ŠERPU SA VODOM

DODATI ULJA I POLA KAŠIČICE SOLI

NA LAGANOJ VATRI KUHATI UZ POVREMENO MIJEŠANJE 8- 10 MINUTA

UMAK SA KOZICAMA 1. LUK 1 glavica luka

2. KOZICE/GAMBERI 1 pakovanje - 400 gr

RUKE OPRATI OGULITI OPRATI ISJECKATI DODATI POULJITI TAVU PEĆI 5 MINUTA DOK LUK NE DOBIJE ZLATNU BOJU GAMBERE/KOZICE STAVITI NA PROPRŽEN LUK NA LAGANOJ VATRI PEĆI UZ POVREMENO MIJEŠANJE 15 MINUTA

3. VRHNJE ZA KUHANJE

VRHNJE ULITI U TAVU DODATI ZAČINE PO ŽELJI

KUHATI 10 MINUTA NA LAGANOJ VATRI SERVIRATI UMAK SE MOŽE POMJEŠATI SA TJESTENINOM ILI DODAVATI

DOLMA SA TIKVICAMA FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU DOLMA SA TIKVICAMA

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

2. MLJEVENO MESO 300 gr

OPRATI RUKE OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

DODATI I U ZDJELU SA MESOM

DODATI ZAČINE PO ŽELJI

NASUTI RIŽU U ČAŠU OPRATI DODATI RIŽU U MESO

5. ULJE

6. PARADAJZ SOS 1 šalica

OGULITI

OPRATI

ISJEĆI NA KOLUTOVE DEBLJINE 5 CM

SMJESOM PUNITI TIKVICE

DOLMU STAVITI U ŠERPU POULJENU

DODAT I 3 ČAŠE VODE DODATI 1 ČAŠU PARADAJZ SOSA

NASUTI U ŠERPU KUHATI NA LAGANOJ VATRI 45 MINUTA SERVIRATI DODATI PAVLAKU PO ŽELJI

ŠLJIVOPITA FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU ŠLJIVOPITA

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

1. ŠLJIVE 1 kg šljiva

2 kašike ulja

OPRATI RUKE OPRATI

OČISTITI OD KOŠPICA I POLOVITI ŠLJIVE

DODATI ULJE

TEPSIJU POMASTITI DODATI POLOVICE ŠLJIVA U TEPSIJU DODATI PREZLU I ŠEĆERA PO ŽELJI PEĆI NA TEMPERATURI OD 220 STEPENI 20-30 MIN DOK SE PREZLA I ŠEĆER NE SJEDINE SA ŠLJIVAMA

SERVIRANJE

SERVIRATI HLADNO

PATIŠPANJA FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU PATIŠPANJA

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

1. JAJA 10 jaja

2. ŠEĆER 10 kašika

OPRATI RUKE JAJA RAZBITI, ODVOJITI ŽUMANJAK I BJELANJAK

ULITI ŽUMANJAK U ZDJELU I MIJEŠATI MIKSEROM DODATI 10 KAŠIKA ŠEĆERA

3. VANILIN ŠEĆER

4. LIMUN ½ limuna

DODATI VANILIN ŠEĆER DODATI 1 POLOVICU LIMUNOVOG SOKA

5. BRAŠNO 10 kašika

6. PRAŠAK ZA PECIVO 1 pakovanje

DODATI 10 KAŠIKA BRAŠNA DODATI PRAŠAK ZA PECIVO BJELANAK UMUTITI, SASTAVITI SVE SASTOJKE MIKSATI SMJESU ULITI U POMAŠĆENU TEPSIJU PEĆI NA TEMPERATURI OD 220 STEPENI 20-30 MINUTA, DOK TIJESTO NE DOBIJE ZLATNO ŽUTU BOJU

AGDA/SIRUP 1. VODA 5 šalica

2. ŠEĆER 4 šalice

SERVIRANJE

DODATI 5 ŠOLJICA VODE DODATI 4 ŠOLJICE ŠEĆERA KUHATI 5 MINUTA,OHLADITI I ZALITI KOLAČ SERVIRATI HLADNO

SUTLIJA FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU SUTLIJA

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

1. RIŽA 1 šalica

2. MLIJEKO 1 litar

NASUTI RIŽU U ČAŠU

OPRATI

NA LAGANOJ VATRI KUHATI ISPRATI RIŽU DODATI U ŠERPU 1 LITAR MLJEKA I KUVANU RIŽU

3. BRAŠNO 2 kašike

Vanilin šećer 1 pakovanje

U ZDJELICU NASUTI 2 KAŠIKE BRAŠNA I JEDAN VANILIN ŠEĆER DODATI 7 KAŠIKA ŠEĆERA IZMIJEŠATI DODATI U RIŽU I MLJEKO KUHATI 10-15 MINUTA SERVIRAT U ZDJELICE

PUDING FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU PUDING

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

1. MLIJEKO 1 litar

2. ŠEĆER 10 kašika

3. PUDING 1 pakovanje

NASUTI 1 LITAR MLIJEKA U ŠERPU DODATI 10 KAŠIKA ŠEĆERA

NA LAGANOJ VATRI KUHATI DOK MLIJEKO NE PROVRI U ZDJELICU ISTRESTI PUDING DODATI 1 ŠOLJICU VODE PROMIJEŠATI

DODATI U ŠERPU SA MLJEKOM NA LAGANOJ VATRI KUHATI DOK NE DOBIJE POTREBNU GUSTINU SERVIRATI U ZDJELICE

INSTANT SLDOLED FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU SLADOLED

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

1. MLIJEKO 1 šalica

2. SLADOLED U VREĆICI 1 pakovanje

SERVIRANJE

OPRATI RUKE NASUTI 1 ŠOLJU MLIJEKA U ZDJELU DODATI SLADOLED IZ VREĆICE U ZDJELU MIKSATI 5 MIN SERVIRATI U ZDJELICE I STAVITI U FRIŽIDER PAR SATI

VOĆNA SALATA FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU VOĆNA SALATA

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

1. JABUKA 2 jabuke

OPRATI RUKE OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

STAVITI U ZDJELU

2 .KRUŠKA 2 kruške

OPRATI RUKE OPRATI

OGULITI

ISJECKATI DODATI U ZDJELU

3. BANANA 1 banana

OPRATI RUKE OGULITI

OPRATI

ISJECKATI

DODATI U ZDJELU

4. NARANČA 2 narandže

OPRATI RUKE OPRATI

OGULITI

ISJECKATI

DODATI U ZDJELU

5. BRESKVA 2 breskve

OPRATI RUKE OPRATI

OGULITI

ISJECKATI

DODATI U ZDJELU

6. JAGODE 1 šalica jagoda

OPRATI RUKE OPRATI

ISJECKATI

STAVITI U ZDJELU

7. KIVI 2 kivija

OPRATI RUKE OPRATI

OGULITI

ISJECKATI DODATI U ZDJELU

SERVIRANJE

SERVIRATI PO ŽELJI SA SIRUPOM ILI ŠLAGOM

JAGODE SA ŠLAGOM FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU JAGODE SA ŠLAGOM

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

1. JAGODE 2 šalice jagoda

OPRATI RUKE OPRATI ISJECKATI DODATI

2. ŠLAG 1 pakovanje

DODATI ŠLAG U ZDJELU

3. MLIJEKO 1 šalica mlijeka

DODATI 1 ŠOLJU MLIJEKA MIKSATI 10 MINUTA

SERVIRANJE

SERVRATI JAGODE U ZDJELU DODATI ŠLAG NA JOGODE I ŠEĆERA PO ŽELJI

PALAČINKE FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU PALAČINKE

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

1. JAJA 2 jajeta

2 JAJA RAZBITI U ZDJELU PROMJEŠATI MUTILICOM, RUČNO ILI MIKSATI SA MIKSEROM

2. BRAŠNO 7 kašika

DODATI 7 KAŠIKA BRAŠNA

3. ŠEĆER 3 kašike

DODATI 3 KAŠIKE ŠEĆERA

4. MLIJEKO 1 šalica mlijeka

DODATI U ZDJELU 1 ŠOLJU MLIJEKA

5. VODA 1 šalica vode

DODATI U ZDJELU 1 ŠOLJU VODE

6. VANILIN ŠEĆER 1 pakovanje

DODATI 1 VANILIN ŠEĆER SVE ZAJEDNO UMUTITI

PEČENJE

SERVIRATI

NA TAVU ULITI PAR KAPI ULJA ZAGRIJATI NA LAGANOJ VATRI PEĆI SA JEDNE I DRUGE STRANE SERVIRATI PO ŽELJI SA ŠLAGOM ILI SLADOLEDOM

HALVA FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA PODACI O JELU HALVA

VRIJEME PRIPREME

PORCIJE

ZAHTJEVNOST

NAMIRNICE

PRIBOR

Početak pripreme Postupak obrade namirnica Kraj pripreme 1. MASLAC ½ maslaca

2. BRAŠNO 200 gr. brašna

OPRATI RUKE MASLAC 100 GRAMA

DODATI U TAVU

DODATI 200 GRAMA BRAŠNA

PEĆI BRAŠNO NA UMJERENOJ VATRI DOK NE DOBIJE ZLATNU BOJU

ŠERBE

1. VODA 2 šalice

U ŠERPU DODATI 2 ŠOLJE VODE

2. ŠEĆER 1 šalica

3. ORASI 100 grama

DODATI 1 ŠOLJU ŠEĆERA KUVATI NA UMJERENOJ VATRI UZ MIJEŠANJE

U ZDJELICU ISJECKATI 100 GRAMA ORAHA DODATI U IZMIJEŠATI FORMIRATI OBLIK PO ŽELJI I SERVIRATI SA ORASIMA ILI KOKOSOM

Prirucnik Za Kuhanje

Documents

Gorenje katalog ugradbeni aparati za kuhanje

Upute za uporabu i ugradnju Indukcijske ploče za kuhanje

KUHALO - PLOČA ZA KUHANJE - ELEKTRIČNA …KUHALO - PLOČA ZA KUHANJE - ELEKTRIČNA PLOČA ZA KUHANJE - PEĆNICA - ŠTEDNJAK - PLANCHA PLOČA/ROŠTILJ - ROŠTILJ SERVIS NAVIS d.o.o

Prirucnik Za MATLAB

Prirucnik Za Grijanje

Prirucnik Za Izvrsitelje

Prirucnik Za Disleksiju

Prirucnik Za Podrumare

Polje za kuhanje Kuhalna plošča Zona e zierjesmedia3.bsh-group.com/Documents/9001154031_A.pdf · kuhanje nikada ne postavljajte zapaljive predmete. Na ploči za kuhanje ne držite

Polje za kuvanje Polje za kuhanje

Kuhanje sa strašću - Gorenje · Uz tri HiLight zone za kuhanje, staklokeramička ploča za kuhanje ima i zonu s s dvostrukom kružnom površinom koji se može prilagoditi loncima

Prirucnik za stažiranje

PRIRUCNIK ZA DIALux

Prirucnik za nenasilje

Polje za kuvanje Polje za kuhanje PXEF

KADA KUHANJE POSTANE UŽITAK · dobrog posuđa za kuhanje je 5mm, a posuđe za kuhanje Gorenje odlikuje čak 8mm debelo i energetski štedljivo dno. Stakleni poklopci s odušnikom

Prirucnik za termodinamiku

Prirucnik Za Ispit Za Maticara

Prirucnik Za MySQL

Prirucnik Za Radnike