Postupak psihološke procjene djece koju provodi školski psiholog Prof.dr.sc. Nataša Jokić-Begić...

Postupak psihološke procjene djece koju provodi

školski psiholog

Prof.dr.sc. Nataša Jokić-Begić

Odsjek za psihologiju

Filozofski fakultet, Zagreb

Psihički smetnje i poremećaji u školskoj dobi

Malo brojki....

• U RH 19% stanovništva su djeca i mladi do 18. godine

• Inozemni podaci - 20-25% djece i adolescenata ima psihičke smetnje

• 15% ima psihičke poremećaje

• samo jedno od petero djece dobiva adekvatnu psihološku pomoć

Zašto djeca ne dobivaju pomoć?

• razlog je nedovoljno dobro prepoznavanje psihičkih smetnji od strane odraslih osoba koje okružuju djecu

• Neke smetnje su teže prepoznatljive jer:

– Djeca imaju manji repertoar ponašanja nego odrasli

– Oskudno verbaliziraju emocionalna stanja

– Emocije su promjenjive

– Dinamičan razvoj – neka ponašanja su očekivana u nekoj dobi – NUŽNO POZNAVANJE RAZVOJNIH NORMI

– Ponašanja su ovisna o socijalnom kontekstu

kod djece više nego kod odraslih uočljivo da se:

- ista se psihička smetnja manifestira na različite načine

depresija

tugatuga somatizacijasomatizacija agresivnostagresivnost

kod djece više nego kod odraslih uočljivo da se:- različiti poremećaji manifestiraju na isti način

poremećaj poremećaj ponašanjaponašanja

depresijadepresija adhdadhd

agresivnost

Što ostaje skriveno?

• Češće se prepoznaju eksternalizirane poteškoće

• Internalizirane poteškoće su češće, ali se teško otkrivaju

• Mnogi dječji poremećaji dovode do trajnih posljedica za pojedinca, obitelj i društvo jer narušavaju psihosocijalni razvoj

• Većina poremećaja odraslih ima korijene u dječjim poremećajima koji nisu dijagnosticirani ni tretirani...

• Još malo brojki...

PREVALENCIJE POREMEĆAJA KOD DJECE

ADHD 3-7% Mucanje 1%

Akalkulija < 1% Noćni strahovi 1-6%

Anorexia Nervosa 0.5-1% OCD 0.7-1%

Autizam 5/10,000 Ovisnosti (droge/alkohol) 2/4%

Bulimia Nervosa 1-3% Hipomanija 0.1%

BAP I, II i Ciklotimija 0.4-1% Panični poremećaj 1-2%

Disleksija 4% Por. hranjenja kod djece 1-5%

Elektivni mutizam <1% Poremećaj ophođenja 2-10%

Enkopreza (s 5 god) 1% Poremećaj prilagodbe 2-8%

Enureza (s 5 god) 3-7% PTSP 1-..%

Enureza (s 10 god) 2-3% Shizofrenija 1/10,000

Fonološki porem. 6-7god 2-3% Socijalna fobija 1%

Fonološki porem. 17god 0.5% Specifična fobija 2-9%

GAD 3-4% Teškoće učenja 2-10%

Mjesečarenje 1-5% Veliki depresivni porem. 2-6%

Ingersoll i Previts, 2001.Ingersoll i Previts, 2001.

PREVALENCIJE POREMEĆAJA KOD DJECE

ADHD 3-7% Mucanje 1%

Akalkulija < 1% Noćni strahovi 1-6%

Anorexia Nervosa 0.5-1% OCD 0.7-1%

Autizam 5/10,000 Ovisnosti (droge/alkohol) 2/4%

Bulimia Nervosa 1-3% Hipomanija 0.1%

BAP I, II i Ciklotimija 0.4-1% Panični poremećaj 1-2%

Disleksija 4% Por. hranjenja kod djece 1-5%

Elektivni mutizam <1% Poremećaj ophođenja 2-10%

Enkopreza (s 5 god) 1% Poremećaj prilagodbe 2-8%

Enureza (s 5 god) 3-7% PTSP 1-..%

Enureza (s 10 god) 2-3% Shizofrenija 1/10,000

Fonološki porem. 6-7god 2-3% Socijalna fobija 1%

Fonološki porem. 17god 0.5% Specifična fobija 2-9%

GAD 3-4% Teškoće učenja 2-10%

Mjesečarenje 1-5% Veliki depresivni porem. 2-6%

Ingersoll i Previts, 2001.Ingersoll i Previts, 2001.

Najčešće smetnje su:

• Anksioznost

• Depresija

• Poremećaji ponašanja

• Teškoće učenja

Teškoće učenja

AnksioznostDepresija

Poremećaji ponašanja

Biopsihosocijalni model

• umirenje i uznemirenje može krenuti iz svakog sustava i djelovat će na sve sustave!

• U dječjoj i adolescentnoj dobi biološki i psihološki sustav sazrijevaju te je stoga socijalni još značajniji nego u odrasloj dobi

Kako prepoznati djecu sa smetnjama?

• Smetnje se očituju u ponašanju

• Nastavnik opaža promjene i/ili odstupanja

• Roditelj izražava zabrinutost

• Psiholog provodi trijažu

Razvojne promjene

10 12 14 16 18

Strahovi

Sramežljivost

Tjeskoba

Depresivnost

Opsjednutost izgledom

Egzistencijalne brige

Ljubavne brige

Smetnje učenja

Rizična ponašanja

Strahovi

Sramežljivost

Brige oko škole

Mirno i zadovoljno razdoblje

Egzistencijalne brige

Ljubavne brige

Smetnje učenja “Popuštanje” u školi

Rizična ponašanja, Impulzivnost

TEŠKO JE RAZLIKOVATI:

depresivno i zločesto dijete

depresivno i lijeno dijete

depresivno i hiperaktivno

hiperaktivno i živahno dijete

hiperaktivno i zločesto dijete

hiperaktivno i manično dijete

adolescentna krizu i borderline

adolescentna krizu i psihozu

depresivno dijete depresivno dijete se ne smijese ne smije

psihomotorni psihomotorni nemir zbog nemir zbog

dep.dep.

reducirani voljni reducirani voljni dinamizmidinamizmi zbog zbog

dep.dep.

kod ADHD je kod ADHD je aktivnost aktivnost

neusmjerenaneusmjerena

ADHD je ADHD je “oduvijek” “oduvijek” prisutanprisutan

ADHD je ADHD je motiviran motiviran “iznutra”“iznutra”

za borderline za borderline je potreban je potreban

faktor faktor vremenavremena

kod psihoze uvijek dolazi do kod psihoze uvijek dolazi do poremećaja u socijalnom poremećaja u socijalnom

funkcioniranjufunkcioniranju

Trijaža psihičkih poteškoća kod djece

• Trebalo bi je provoditi svake godine

• Posebice su značajna prijelazna razdoblja – 5. razred i prelazak u SŠ

• 7. i 8. razred – pojačani zahtjevi, pubertet

• SŠ – kod djevojaka posebnu pažnju obratiti poremećajima hranjenja

Što treba ispitati u trijažnom postupku?

• Izvore stresa

• Zadovoljstvo sobom kao učenikom

• Percepciju roditeljskog zadovoljstva

• Prihvaćenost u grupi

• Somatizaciju

• Anksioznost

• Depresivnost

• Samopoštovanje

• Opće psihopatološke simptome

Izvori stresa

Istraživanje u jednoj OŠ u Zagrebu

• 356 učenika (179 dječaka i 177 djevojčica)

• dob - 4. r. (10 godina) – 8. r.(14 godina)

razred 4. 5. 6. 7. 8.

n 63 70 82 63 77

Pitali smo djecu...

• „Da imaš čarobni štapić, koje bi svoje strahove volio/ljela maknuti?”

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

škol

a

zli l

judi

živo

tinja

neus

pjeh

bole

st -

ja

emoc

ije

visi

na

mra

kbo

lest

- m

oji

nepr

ihva

ćanj

e

rodi

telji

sve

kata

stro

fe

duho

vino

ćne

mor

e

grom ra

tkl

aust

rofo

bija

Instruments:

škola

prijat

elji

rodite

lji

brat/s

estra

izgle

d

nešto

dru

go

U odgovarajućem stupcu sjenčanjem označi koliko problema

imaš sa školom, prijateljima, roditeljima, braćom ili sestrama te izgledom u zadnjih mjesec dana.

Ukoliko postoji još neki izvori problema, napiši ga i označi pod

nešto drugo.

Izvori stresa u djece

1. ŠKOLA – s dobi sve više

2. roditelji, braća i izgled

3. prijatelji

15% djece je označilo nešto drugo – bolest, izvanškolske aktivnosti, ljubavne probleme..)

10 11 12 13 14

inte

nzi

tet

girls boys

anksioznost depresivnostsamopoštovanj

e

Kumulativni stres 0.63** 0.66** -0.60**

Zadovoljstvo

Istraživanje na velikom uzorku djece i adolescenata

SUDIONICI

• N=1370 (663-Ž)

• 254 iz SŠ (strukovne i gimnazije)

• Zagreb, Osijek, Karlovac

- Prosjek ocjena na polugodištu- Samoprocjene zadovoljstva sobom kao učenikom i

roditeljskog zadovoljstva- Procjena omiljenosti u razredu

INSTRUMENTI

depresivnost - CDI (Chilhood Depression Inventory)

anksiozna osjetljivost - ASI (Anxiety Sensititvity Index)

anksioznost kao osobina ličnost - STAIC-T (Trait Anxiety Inventory for Children)

samopoštovanje – Coopersmith upitnik samopoštovanja

Pitali smo djecu i mlade da procjene...

Koliko si zadovoljan sobom kao učenikom?

a) zadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti

b) zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji

c) nezadovoljan sam, trebao bi se više potruditi

d) nezadovoljan sam, ali nemam volje više se potruditi

Što misliš koliko su tobom kao učenikom zadovoljni tvoji roditelji?

a) Jako su zadovoljni, stalno me hvale

b) Zadovoljni su, no stalno govore da se trebam još potruditi

c) Ne znam jesu li zadovoljni

d) Nezadovoljni su, stalno me kritiziraju

Kako se osjećaš u svom razredu? a) izvrsno, imam dobro društvo u razredu

b) imam malo prijatelja u razredu

c) nemam baš prijatelja u razredu, ali imam izvan razreda (iz drugih razreda ili van škole)

d) uopće nemam prijatelja, ali bi volio imati

e) nemam prijatelja niti bi ih želio imati

Na liniji označi u kojoj se mjeri smatraš omiljenim ili neomiljenim u svom razredu od strane drugih učenika

Ja sam Ja sam

neomiljen u razredu oomiljen u razredu

Zadovoljstvo osobno i roditeljsko

• Oko 50% odličnih učenika odgovara: “zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji”, odnosno “Zadovoljni su, no stalno govore da se trebam još potruditi”

• Samo 9% vrlo dobrih učenika odgovara “zadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti” odnosno “Jako su zadovoljni, stalno me hvale”

Treba svakako ispitati zadovoljstvo učenika i njihovih roditelja jer je ono prediktor psihičkih smetnji!

Zadovoljstvo sobom i psihičke smetnje

Koliko si zadovoljan sobom kao učenikom?

samopoštovanje

anksioznost depresivnost

zadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti

20.8 30.4 6.1

zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji

18.2 32.2 8.6

Nezadovoljan sam, ttrebao bih se više potruditi

15.0 35.1 12.5

Nezadovoljan sam ali se nemam volje više potruditi

13.1 37.0 14.7

Zadovoljstvo sobom i psihičke smetnje

Koliko si zadovoljan sobom kao učenikom?

Suicidalna razmišljanja

(%)zadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti 8.8

zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji 17.2

Nezadovoljan sam, ttrebao bih se više potruditi

21.4

Nezadovoljan sam ali se nemam volje više potruditi

35.1

Tjelesne manifestacije

Međunacionalno istraživanje

SUDIONICI

• N=572

• Učenici 1.r. SŠ

• 4 grada (Zagreb, Subotica, Tuzla, Bihać)

• U svakom gradu jedna gimnazija i jedna strukovna

• 49% djevojaka

INSTRUMENTI:

depresivnost - CDI (Chilhood Depression Inventory)

anksioznost kao osobina ličnost - STAIC-T (Trait Anxiety Inventory for Children)

anksiozna osjetljivost - ASI (Anxiety Sensititvity Index)

psihopatološki simptomi (CORE-YP)

tjelesne manifestacije stresa (silueta ljudskog tijela)

Gdje u tijelu osjećaš stres?Kada ljudi osjećaju strah, njihovo se tijelo uznemiri. Strah možemo osjećati u različitim dijelovima tijela. Zanima nas gdje ti osjećaš strah. Pred tobom je crtež ljudskog tijela. Označi (sjenčanjem) na tom crtežu sva mjesta na tijelu na kojima osjećaš strah.

Kada ljudi osjećaju strah, njihovo se tijelo uznemiri. Strah možemo osjećati u različitim dijelovima tijela. Zanima nas gdje ti osjećaš strah. Pred tobom je crtež ljudskog tijela. Označi (sjenčanjem) na tom crtežu sva mjesta na tijelu na kojima osjećaš strah.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

0 1 2 3 4 5 6number of marked locations

27%

73%

M=2.1; SD=1.3

Nema spolnih razlika

viša• depresivnost• anksioznost• anksiozna

osjetljivost• opća psihopatologija

niže• samopoštovanje

%

Gdje u tijelu osjećaš strah/stres?

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Opći psihopatološki simptomi

CORE-YP

• Nastao u Velikoj Britaniji

• Postoje različite verzije (odrasli, skraćene forme, za djecu...)

• Ateorijski

• Preporuka za korištenje u školskom okruženju i u savjetovalištima

• Pogodan za praćenje

• Inovativan način prijevoda

Preliminarni rezultati na uzorku15-godišnjaka (N=570)

• Cronbach alpha= 0.79

• MDjevojčice=13.7; SD=6.2

• MDječaci=11.4; SD=6.1

anksioznost depresivnost

CORE-YP0.67** 0.63**

CORE_UK

CORE_UK

30,00

28,00

26,00

24,00

22,00

20,00

18,00

16,00

14,00

12,00

10,00

8,00

6,00

4,00

2,00

,00

Fre

qu

en

cy

60

50

40

30

20

10

0

Zadovoljstvo sobom i CORE-YPKoliko si zadovoljan sobom kao učenikom?

CORE-YP

zadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti

11.3

zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji

11.7

Nezadovoljan sam, ttrebao bih se više potruditi

14.2

Nezadovoljan sam ali se nemam volje više potruditi

17.4

POSTUPCI KLINIČKE PROCJENE

• intervju

• opažanje

• ljestvice procjene ponašanja i doživljavanja

• testovi inteligencije

• testovi specifičnih sposobnosti

• upitnici ličnosti

• projektivni testovi

Specifičnosti psihološke procjene djece u odnosu na procjenu odraslih

• razvojna perspektiva - prepoznavanje onih oblika ponašanja koje se smatra primjerenim za određeno razvojno razdoblje, ali znakom poremećaja u drugoj životnoj dobi

• postojanje problema ne uočavaju sama djeca već ih upućuju drugi

• maturacijske razlike između djece utječu na način izražavanja simptoma, te ih je teže klasificirati

• ograničenje uporabe nekih metoda

Faze psihološke procjene djece

• 1. Procjena problema zbog kojeg dijete dolazi

• utvrđivanje socijalnog konteksta - tko vidi problem, zašto baš sada traže pomoć, emocije roditelja kada govore o problemu

• koji čimbenici su ga potaknuli, koji ga održavaju

• učestalost, situacijska specifičnost

Faze psihološke procjene djece

• 2. Ispitivanje djeteta - procjena općih područja razvoja

• razvojni status (motorički, kognitivni, govorni, socijalni, emocionalni)

• roditelji i obitelj (osobine ličnosti, bračni status, stilovi roditeljstva)

• okolina (stres, SES)

• zdravstveni status (članovi obitelji, kronične bolesti, perinatalna povijest)

Faze psihološke procjene djece

• 3.analiza podataka i interpretacija nalaza

• odgovori na pitanja postavljena tijekom procjene

• utvrđivanje područja za intervencije

• preporuke za roditelje (što realističnije za kontekst u kojem dijete živi)

Anamneza

• obitelji (dob, obrazovanje, zdravlje, interakcije, privrženost)

• razvojni miljokazi (hranjenje, spavanje, socijalne interakcije)

• zdravlje, medicinska povijest

• vrtić, škola (odnosi s vršnjacima, postignuće)

• smetnje ponašanja i emocionalne smetnje

Specifičnosti intervjua

• komunikacija prilagođena dobi djeteta

• smanjivanje i prevladavanje straha

• specifične tehnike: razgovor o crtežu, nadopunjavanje rečenica, nadopunjavanje priče, razgovor o hipotetskom problemu, korištenje igre

• zaključivanje: sumirati, informirati o daljnjim koracima, pitati za mišljenje

Testiranje

• uspostavljanje odgovarajućeg odnosa

• promatranje ponašanja

• poticanje

• izbjegavanje frustracije

• očuvati djetetovo samopoštovanje

• uspostaviti i održati dobar odnos s roditeljima

Opažanje ponašanja

• prilagodba testovnoj situaciji

• reakcije na pogreške i uspjehe

• način rada

• govor

• opće raspoloženje i socijabilnost

• razina tjeskobe

• distraktibilnost

Interpretacija nalaza

• zaključak u smislu odgovora na razlog dolaska - dijagnoza ili prisutnost elemenata određenog poremećaja, stupanj oštećenja ili poboljšanja, preporuka za daljnju obradu, tretman ili rehabilitaciju

• interpretacija nalaza roditeljima - informiranje, savjetovanje, konkretne upute

PRIMJERI

Djevojka (12) dolazi u pratnji majke Djevojka (12) dolazi u pratnji majke zbog poteškoća u vidu kompulzivnih zbog poteškoća u vidu kompulzivnih radnji: otvaranje-zatvaranje ladica, radnji: otvaranje-zatvaranje ladica, pijenje gutljaj po gutljaj, rigidan pijenje gutljaj po gutljaj, rigidan slijed radnji (pranje zubi, skidanje..). slijed radnji (pranje zubi, skidanje..). Prije izraženo pranje ruku oko 30ak Prije izraženo pranje ruku oko 30ak puta na dan. U školi i pred drugom puta na dan. U školi i pred drugom djecom kontrolira prisile, katkad ih djecom kontrolira prisile, katkad ih kasnije «odradi».kasnije «odradi».

Mladić (17) dolazi u pratnji majke Mladić (17) dolazi u pratnji majke zbog smetnji ponašanja. Majka ga zbog smetnji ponašanja. Majka ga opisuje kao oduvijek nemirnog i opisuje kao oduvijek nemirnog i neposlušnog, a sada i zbog malih neposlušnog, a sada i zbog malih nesuglasica dolazi do velikih nesuglasica dolazi do velikih ispada (prijeti ukućanima, razbija ispada (prijeti ukućanima, razbija ili bude auto-agresivan i sl.)ili bude auto-agresivan i sl.)

Dječak (11) dolazi u pratnji oca Dječak (11) dolazi u pratnji oca zbog školskog neuspjeha. Polazi 5. zbog školskog neuspjeha. Polazi 5. razred, na polugodištu je imao razred, na polugodištu je imao više negativnih ocjena. Kod kuće više negativnih ocjena. Kod kuće mu pomažu u učenju. Osim mu pomažu u učenju. Osim poteškoća u savladavanju poteškoća u savladavanju školskog gradiva, nema drugih školskog gradiva, nema drugih problema.problema.

Dječak (11) dolazi u pratnji majke. Dječak (11) dolazi u pratnji majke. Djeluje uplašeno. Izložen je Djeluje uplašeno. Izložen je zlostavljanju nekolicine dječaka već zlostavljanju nekolicine dječaka već duže vrijeme. O tome nije nikome duže vrijeme. O tome nije nikome govorio i prije neki dan je sjedio na govorio i prije neki dan je sjedio na prozorskoj dasci i razmišljao o prozorskoj dasci i razmišljao o samoubojstvu. Tek je tada priznao samoubojstvu. Tek je tada priznao roditeljima koji su obavijestili školu. roditeljima koji su obavijestili školu. Nakon intervencije škole osjeća se Nakon intervencije škole osjeća se lošije. lošije.

TESTOVI I UPITNICI

SPOSOBNOSTI “LIČNOSTI”

intelektualnih

specifičnih

RTČ LB

Binet Therman

RCFT

WISC AVLT

REWISC Kohs

CPM, RPM WB-sp

RBS WAIS

EPQ-Jr STAIC

DAIA SKAD

PIE SDD

MMPI-A CDI

SAD ADHDT

PROS/AG SUO

SKAN SDQ

Praktični savjeti...

• POSUMNJATE LI PATOLOGIJU UPUTITE DIJETE KLINIČKOM PSIHOLOGU NA OBRADU, ALI DO TADA POKUŠAJTE ORGANIZIRATI NEKI OBLIK POMOĆI

• UVIJEK JE DOBRO:

– “normalizirati” situaciju

– umiriti dijete, roditelje i nastavnike

– hrabriti i hvaliti dijete

Kako napisati nalaz?

Pravilo iz kliničke psihologije...

• I odrasli i djeca dolaze kao već (nekako) složene puzzle. U dijagnostici odraslih psiholog pregledava kako su te puzzle složene, u dijagnostici djece pregledava i one odrasle koji su slagali te puzzle.

U školskom okružju...

• Treba razumjeti zahtjeve i uvjete u školi i obitelji, razvojno razdoblje, moguće ishode...

• Uz opis odstupajućeg ponašanja, svakako NAGLASITI JAKE STRANE DJETETA

• Nalaz ne treba biti dugačak, ali MORA biti informativan, pri čemu treba naglasiti ZA KOGA se i ZBOG ČEGA piše nalaz

Nalaz mora sadržavati:

1. Generalije o djetetu

2. Svrha nalaza

3. Primijenjene tehnike

4. Anamnestičke podatke

5. Opis ponašanja tijekom ispitivanja

6. Interpretaciju rezultata testova

7. Zaključak i preporuku

1. Generalije o klijentu

• Ime i prezime

• Godina rođenja (za djecu treba datum rođenja)

• Zanimanje (za učenike i studente: npr. učenik 4. r. gimnazije ili student 3. godine prava),

Svrha obrade i nalaza

• “Psihologijska obrada učinjena je po uputi nadležnog liječnika.”

• “Psihologijska obrada je učinjena radi procjene osobina djeteta kako bi se organizirao adekvatan oblik školovanja”

• “Djevojka se sama obratila psihologu..”

• “Nalaz se upućuje kliničkom psihologu kao informacija potrebna za organiziranje kliničke obrade”

3. Primijenjene tehnike

• Nabrojiti skraćenicama:

RBS (Revidirana Beta serija), PM (Progresivne matrice), WB-II, WISC, TOI, AVLT (Audio verbal learning test), RTCF (Reyov test kompleksne figure)....

5. Opis ponašanja

• Procjenjuje se:

– Izgled

– Govor

– Emocije

– Proces i sadržaj mišljenja

– Percepcija

– Mentalni kapaciteti

– Stav prema ispitivaču

6. Interpretacija rezultata testovaKognitivni testovi

• Najčešće mjerimo opće kognitivne sposobnosti, odnosno inteligenciju

• Pritom se služimo testovima, a rezultat izražavamo kvocijentom ili decilom – ALI NE PIŠEMO BROJ U NALAZ

6.1. Standardna pogreška mjerenja

• Pogreška mjerenja odnosi se na nepouzdanost samog mjernog instrumenta.

• Za svaki mjerni instrument potrebno je procijeniti koeficijent pouzdanosti rxx, koji varira u rasponu od 0 (potpuno nepouzdan instrument) do 1 (potpuno pouzdan instrument). Pomoću tog koeficijenta možemo izračunati standardnu pogrešku mjerenja:

xxxe r 1

Ukoliko višekratno primijenimo isti test ili više paralelnih formi nekog testa na istom ispitaniku njegovi individualni rezultati će se razlikovati:

95 100 102 98 106 102 99 96 101

Za skup postignutih rezultata moguće je izračunati aritmetičku sredinu i standardnu devijaciju

Aritmetička sredina u ovom slučaju predstavlja procjenu njegovog pravog rezultata.

Standardna devijacija u ovom slučaju predstavlja procjenu standardne pogreške mjerenja

Pr 1. Ako je pouzdanost testa rxx = 0,95, onda je

X 1 = 100 1*3,35 = 3,35

U intervalu 96,65 – 103,35 nalazi se 68% rezultata, a rizik je da smo izostavili 34% mogućih rezultata)

X 1,96 = 100 1,96*3,35 = 6,57

U intervalu 93,43 – 106,57 nalazi se 95% rezultata, a rizik je da smo izostavili 5% mogućih rezultata)

X 2,58 = 100 2,58*3,35 = 8,64

U intervalu 91,36 – 108,64 nalazi se 99% rezultata, a rizik je da smo izostavili 1% mogućih rezultata)

35,395,0115 e

Pr 2. Ako je pouzdanost testa rxx = 0,90 onda je

X 1 = 100 1*4,74 = 4,74

U intervalu 95,26 – 104,74 nalazi se 68% rezultata, a rizik je da smo izostavili 34% mogućih rezultata)

X 1,96 = 100 1,96*4,74 = 9,29

U intervalu 90,71 – 109,29 nalazi se 95% rezultata, a rizik je da smo izostavili 5% mogućih rezultata)

X 2,58 = 100 2,58*4,74 = 12,23

U intervalu 87,77 – 112,23 nalazi se 99% rezultata, a rizik je da smo izostavili 1% mogućih rezultata)

74,490,0115 e

Pr 3. Ako je pouzdanost testa rxx = 0,80 onda je

X 1 = 100 1*6,71 = 6,71

U intervalu 93,29 – 106,71 nalazi se 68% rezultata, a rizik je da smo izostavili 34% mogućih rezultata)

X 1,96 = 100 1,96*6,71 = 13,15

U intervalu 86,85 – 113,15 nalazi se 95% rezultata, a rizik je da smo izostavili 5% mogućih rezultata)

X 2,58 = 100 2,58*6,71 = 17,31

U intervalu 82,69 – 117,31 nalazi se 99% rezultata, a rizik je da smo izostavili 1% mogućih rezultata)

71,680,0115 e

Kognitivne karakteristike Što sve možemo procjenjivati? (1)

• Specifične kognitivne sposobnosti:

– Koncentraciju

– Brzinu učenja

– Retenciju

– Kognitivne stilove (refleksivnost vs impulzivnost)

– Kognitivno funkcioniranje pod stresom

– ...

Kognitivne karakteristikeŠto možemo opažati?

• Pristup testiranju

• Brzinu razumijevanja upute

• Brzinu rada

• Kognitivni stil

• Sposobnost koncentracije u stresnoj situaciji

• Komentare prije, za vrijeme i poslije testiranja

Kognitivne karakteristikeKako ih opisati?

• Opisno navesti rezultat testa inteligencije (ne navoditi brojeve)

• Navesti radi li se o općoj intelektualnoj efikasnosti ili, npr. verbalnoj

• Kategorije:

– Prosječan rezultat

– Rezultat nešto bolji/lošiji od prosjeka

– Rezultat je ispod/iznadprosječan

Kognitivne karakteristikeLoš primjer

• Rezultati testiranja inteligencije:

17.10.96. Binet- Simon DUK= laka MNR

16.11.97. PM47 IQ=80 nešto potprosječno

28.04.99. PM47 IQ=90 donja granica prosjeka

23.02.00. PM47 IQ=84 nešto potprosječno

08.12.00. PM47 IQ=76 potprosječno

WISC IQV= 77 potprosječno

23.04.02. PM47 IQ=99 prosječno

24.02.04. PM47 IQ=79 potprosječno

Kognitivne karakteristikePrimjer opisa (2)

Ispitanik je vrlo motivirano pristupio testiranju i brzo riješio jednostavnije zadatke. Kod dolaska do težih mirno je izjavio

da ih ne razumije, te da se bolje snalazi u praktičnim zadacima, kada treba nešto ručno izraditi.

Opće intelektualno funkcioniranje ispitanika je ispodprosječno. Sposobnost apstrakcije je slaba.

Jednostavne upute razumije i savjesno obavi zadatke koji su jasno definirani. Pri obavljanju takvih poslova osjeća se

zadovoljno.

LičnostŠto najčešće mjerimo?

• Najčešće mjerimo neke karakteristike koje su nam ponuđene u testovima, kao npr. ekstraverziju, neuroticizam, psihoticizam

• Kod djece i mladih - vrlo oprezno sa zaključcima jer ličnost još nije formirana

• Opisivati u pozitivnim terminima

• Dobivene podatke spajamo u logičnu cjelinu, sukladno našim ciljevima ispitivanja

7. Zaključak i preporuke

• 2 razine zaključka:

• 1. opisna razina – sažeto se iznesu najbitnije stvari o klijentu (kognitivne sposobnosti, ličnost, ...)

• 2. razina prognoze – anticipira se budući razvoj događaja, odnosno uspješnost u nekom području

Uputna dg. Smetnje ponašanja

• Filip 2,5 god. Navedene smetnje ponašanja doimaju se razvojnim, ali se preporučuje nadzor i kontrola kod psihologa.

• Paula 5 god. Smetnje ponašanja su reaktivne, a obzirom da se javljaju isključivo u vrtiću, preporučuje se kontrola kod nadležnog psihologa.

• Marin 8 god. Smetnje ponašanja nisu klinički značajne i najvećim dijelom su posljedica pretjerane zabrinutosti i prezaštićivanja roditelja.

• Mihaela 6. god. Smetnje ponašanja su dijelom posljedica temperamenta djevojčice, ali i neadekvatnih odgojnih postupaka.

• Danijel 13 god. Ponašanje dječaka ukazuje na poremećaj s prkošenjem i suprotstavljanjem koji uzrokuje klinički značajno oštećenje socijalnog i akademskog funkcioniranja.