View
250
Download
6
Category
Tags:
Preview:
Citation preview
99
15
104
85
125,5
24
133
105
0
20
40
60
80
100
120
140
ZapadnaEuropa /WesternEurope
Isto naEuropa /EasternEurope
SjevernaAmerika /
NorthAmerica
Japan
Pot
rošn
ja (k
g/st
anov
niku
) / C
onsu
mpt
ion
(kg/
inha
b.)
20032010
PPOOTTRROOŠŠNNJJAA PPOOLLIIMMEERRNNIIHH MMAATTEERRIIJJAALLAA UUSSVVIIJJEETTUU
22000000.. ggooddiinnaa:: >> 118800 mmiill.. tt,, 3355,,33 mmiill.. tt ppllaassttoommeerraa uuEEuurrooppsskkoojj zzaajjeeddnniiccii22001100.. ggooddiinnaa:: 330000 mmiill.. tt22004400.. ggooddiinnaa:: 880000 mmiill.. ttPPoottrrooššnnjjaa ppoo ssttaannoovvnniikkuu:: 2200 kkgg uu ssvviijjeettuu,, aa 9900 kkgg uurraazzvviijjeenniimm zzeemmlljjaammaa
PPoottrrooššnnjjaa ppoolliimmeerrnniihh mmaatteerriijjaallaa ppoo ssttaannoovvnniikkuu uu ssvviijjeettuu 22000033.. iipprreeddvvii aannjjee zzaa 22001100..
3.954
837
720
3.550
705
10.870
385
1.760
7.020
430
515
4.550
475
550
2.080
765
0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000
Velika Britanija - UK
Švicarska - CH
Švedska - S
Španjolska - E
Portugal - P
Njema ka - D
Norveška - N
Nizozemska - NL
Italija - I
Irska- IRL
Gr ka - GR
Francuska - F
Finska - FIN
Danska - DK
Belgija - B
Austrija - A
Koli ina materijala / Quantity of materials, kt
PPoottrrooššnnjjaa ppllaassttoommeerraa uu ZZaappaaddnnoojj EEuurrooppii 22000022
PPoottrrooššnnjjaa ppllaassttoommeerraa uu nnoovviimm llaanniiccaammaa EEuurrooppsskkee ZZaajjeeddnniiccee tteeBBuuggaarrsskkoojj ii RRuummuunnjjsskkoojj 22000022..
180
250
280
1.730
20
580
90
50
70
710
40
260
0 500 1.000 1.500 2.000
Slovenija - SLO
Slova ka - SK
Rumunjska - RO
Poljska - PL
Malta - M
Ma arska - H
Litva - LT
Latvija - LV
Estonija - EST
eška Republika - CZ
Cipar - CY
Bugarska - BG
Koli ina materijala / Quantity of materials, kt
SSTTRRUUKKTTUURREE PPOOLLIIMMEERRAA
AAPPSSOOLLUUTTNNOO NNUULLTTOO PPIITTAANNJJEE
PPooddjjeellaa ppoossttuuppaakkaa pprreemmaa DDIINN--uu 88 558800
JJEEDDNNAA OODD PPOOSSLLJJEEDDIICCAA PPRRAAOOBBLLIIKKOOVVAANNJJAA
ORIJENTACIJA MOLEKULA
OOPP EENNIITTOO OO PPOOLLIIMMEERRIIMMAASSmmiisslleennoo jjee uuppoottrriijjeebbiittii nnaazziivv ppoolliimmeerrii kkaaoo sskkuuppnnoo iimmee zzaa pprriirrooddnnee ii
ssiinntteettsskkee ttvvaarrii ii mmaatteerriijjaallee kkoojjiihh ssuu oossnnoovvnnii ssaassttoojjaakk ssuussttaavv mmaakkrroommoolleekkuullaa((ppoolliimmeerrnnee mmoolleekkuullee))..
PPOODDJJEELLAA PPOOLLIIMMEERRAA
PPoo ppoossttaannkkuu ppoolliimmeerrii mmoogguu bbiittii::pprriirrooddnnii ((bbiiooppoolliimmeerrii))ssiinntteettsskkii ((uummjjeettnnii))
PPoo kkeemmiijjsskkoomm ssaassttaavvuu::oorrggaannsskkiiaannoorrggaannsskkii
PPOOLLIIMMEERRNNEE TTVVAARRII
PPrriirrooddnnii kkaauu uukk pprriimmjjeerr jjee pprriirrooddnnee,, aa ppoollii((vviinniill--kklloorriiddnnii)) ppoolliimmeerriizzaattssiinntteettsskkee ppoolliimmeerrnnee ttvvaarrii..SSiinntteettsskkee ppoolliimmeerrnnee ttvvaarrii,, ppoolliimmeerriizzaattii,, pprrooiizzvvooddee ssee oodd mmoonnoommeerraannaa iinnjjeenniihh oodd ssiirroovviinnaa,, uuggllaavvnnoomm nnaaffttee,, zzeemmnnoogg pplliinnaa iillii uugglljjeennaappoolliimmeerriizziirraannjjeemm.. OOpp eenniittoo,, ppoolliimmeerriizzaacciijjaa jjee pprroocceess ssttvvaarraannjjaa ssttrruukkttuurreeppoolliimmeerraa llaann aannjjeemm uuzz uummrreežžiivvaannjjee iillii bbeezz nnjjeeggaa.. PPoo nnaa iinnuu pprraavvlljjeennjjaa,,ssiinntteettsskkii ppoolliimmeerriizzaattii nnaassttaajjuu ssttuuppnnjjeevviittoomm iillii llaann aannoomm ppoolliimmeerriizzaacciijjoomm..SSttuuppnnjjeevviittaa ppoolliimmeerriizzaacciijjaa mmoožžee bbiittii kkoonnddeennzzaacciijjsskkaa ii aaddiicciijjsskkaa((ppoolliikkoonnddeennzzaacciijjaa ii ppoolliiaaddiicciijjaa)).. RReeaakkcciijjee ppoolliimmeerriizzaacciijjee nnaazziivvaajjuu ssee iippoolliirreeaakkcciijjaammaa..
monomer polimerizat (polimer)polimerizacija
lan ana polimerizacija
polimerizacija
stupnjevita polimerizacija
adicijska kondenzacijska
PPOOLLIIMMEERRIIZZAATT ((TTVVAARR))PPOOLLIIMMEERRNNII MMAATTEERRIIJJAALL
SSuussttaavv mmaakkrroommoolleekkuullaa kkoojjii nnaassttaajjee kkaaoo rreezzuullttaatt ppoolliimmeerriizzaacciijjee ssvvee jjee rrjjee eetteehhnnii kkii uuppoottrreebblljjiivvaa ttvvaarr,, mmaatteerriijjaall.. PPoolliimmeerriizzaatt((ii)) jjee((ssuu)) ssttooggaa uu pprraavviilluu ssaammoooossnnoovvnnii ssaassttoojjaakk((ccii)) ppoolliimmeerrnnoogg mmaatteerriijjaallaa.. RRaaddii pprrooiizzvvooddnnjjee ii uuppoottrreebbeettvvoorreevviinnaa,, ssvvoojjssttvvaa ppoolliimmeerriizzaattaa mmiijjeennjjaajjuu ssee rraazznnoovvrrssnniimm nniisskkoommoolleekkuullnniimmttvvaarriimmaa,, ddooddaattcciimmaa ((ppuunniillaa,, oojjaa aavvaallaa,, mmaazziivvaa,, oommeekkššaavvaallaa)),, ooddnnoossnnoo kkeemmiijjsskkiimm iiffiizzii kkiimm ppoossttuuppcciimmaa..
PPOOLLIIMMEERRNNII MMAATTEERRIIJJAALLII II TTVVOORREEVVIINNEE
PPrreemmaa jjeeddnnoojj pprrooššiirreennoojj ppooddjjeellii,, kkoojjaa ssee tteemmeelljjii nnaa nnjjiihhoovvuu ppoonnaaššaannjjuu pprriippoovviiššeenniimm tteemmppeerraattuurraammaa,, ppoolliimmeerrnnii mmaatteerriijjaallii mmoogguu bbiittii dduurroommeerrii,, eellaassttoommeerrii iippllaassttoommeerrii.. PPoosseebbnnaa ssuu sskkuuppiinnaa mmaatteerriijjaallaa eellaassttooppllaassttoommeerrii..
Sastojci polimernog materijala
PPOODDJJEELLAA PPOOLLIIMMEERRAA PPOO SSAASSTTAAVVUU
PPoo ssaassttaavvuu ppoolliimmeerrnnii ssuu mmaatteerriijjaallii hhoommooggeennii ii kkoommppoozziittnnii ((mmjjeeššaavviinnee,,ssmmjjeessee,, ppuunnjjeennii,, oojjaa aannii)).. PPoo ssttuuppnnjjuu uurree eennoossttii ssvvoojjee ssttrruukkttuurree oonnii ssuu aammoorrffnnii,,kkrriissttaallaassttii ii kkrriissttaallnnii.. DDiioo ppllaassttoommeerraa jjee kkrriissttaallaann ii kkrriissttaallaasstt ((nnaalliikk kkrriissttaalluu)),, ddookk ssuudduurroommeerrii,, eellaassttoommeerrii ii ddiioo ppllaassttoommeerraa aammoorrffnnii.. SSttrruukkttuurraa ppoolliimmeerraa pprriikkaazzaannaa jjee uuttaabblliiccii..
amorfnaamorfna doslabo sre ena
djelomicekristalna,
anizotropna
djelomicekristalna,izotropna
amorfnaStrukturnaure enost
Shematskiprikazstrukture
prostornoumrežena
rahlo umreženalinearnagranatalinearnaGra amakromoleku
la
DUROMERI
umreženielasto-
plasto-meri
kristalastiamorfni
ELASTOMERIPLASTOMERI
PODJELA POLIMERA PREMA TIPOVIMA MERA
Prema broju tipova mera u makromolekuli mogu se razlikovati homopolimeri i kopolimeri. Makromolekule homopolimera izgra ene su samo od jednog tipa mera.
Vrste kopolimera; a - statisti ki, b - naizmjeni ni,c - u blokovima, d - cijepljeni raspored mera
VVEEZZEE MMEE UU MMOOLLEEKKUULLAAMMAA
DDuužž mmoolleekkuullnnoogg llaannccaa ppoojjeeddiinnee mmoolleekkuullee ssuu ppoovveezzaannee pprriimmaarrnniimm((kkeemmiijjsskkiimm iillii vvaalleennttnniimm)) vveezzaammaa.. SSttvvaarraannjjee ppoolliimmeerraa tteemmeelljjii ssee nnaa ssppoossoobbnnoossttiiaattoommaa uugglljjiikkaa ddaa ssttvvaarraajjuu kkoovvaalleennttnnee ((hhoommeeooppoollaarrnnee)) ssppoojjeevvee.. KKoodd vvee iinneeppoolliimmeerrnniihh mmaatteerriijjaallaa ((ppllaassttoommeerrii ii eellaassttooppllaassttoommeerrii)) llaannccii ssuu mmee uussoobbnnooppoovveezzaannii sseekkuunnddaarrnniimm ((ffiizzii kkiimm)) vveezzaammaa.. SSeekkuunnddaarrnnee vveezzee oossttvvaarruujjuu ssee ssppoommoo uu VVaann ddeerr WWaaaallssoovviihh ssiillaa:: ddiissppeerrzziijjsskkiihh ii ddiippoollnniihh,, ttee vvooddiikkoovviihh mmoossttoovvaa..
POLIAMIDI SU POVEZANI SEKUNDARNIM VEZAMA, VODIKOVIM MOSTOVIMA
PPOODDJJEELLAA PPOOLLIIMMEERRAA PPOO TTAAKKTTNNOOSSTTII
PPoo rraassppoorreedduu bboo nniihh sskkuuppiinnaa uu ooddnnoossuu pprreemmaa rraavvnniinnii uugglljjiikkoovvooddiikkoovvaa nniizzaa((ttaakkttnnoosstt)) rraazzlliikkuujjee ssee sslljjeeddee ee ppoolliimmeerrnnee mmaatteerriijjaallee:: aattaakkttnnee ((sslluu aajjnnii rraassppoorreeddbboo nniihh sskkuuppiinnaa)),, iizzoottaakkttnnee ((pprraavviillnnoo ppoorreeddaannee bboo nnee sskkuuppiinnee ss jjeeddnnee ssttrraannee nniizzaa))ii ssiinnddiioottaakkttnnee,, pprraavviillnnoo ppoorreeddaannee bboo nnee sskkuuppiinnee ss oobbjjee ssttrraannee uugglljjiikkoovvooddiikkoovvaanniizzaa..
Taktnost polimera; a - ataktni, b - izotaktni, c – sindiotaktni
NNEERREEAAKKCCIIJJSSKKOO PPRRAAVVLLJJEENNJJEE PPOOLLIIMMEERRNNIIHHTTVVOORREEVVIINNAA
Pravljenje plastomernih i elastomernih materijala i tvorevina
RREEAAKKCCIIJJSSKKOO PPRRAAVVLLJJEENNJJEE PPOOLLIIMMEERRNNIIHH TTVVOORREEVVIINNAA
PROIZVODNATEHNIKA
POSTUPCI+
OPREMA(npr. kalup)
reakcijskipodobni sastojci POLIMERNA
TVOREVINA
monomer
pretpolimer
polimerna tvar
Dodatci
PROIZVODNA TEHNIKA
PROCESNATEHNIKA
IZRADBENATEHNIKA
POSTUPCI+
OPREMA(npr. miješalica)
POSTUPCI+
OPREMA(npr. kalup)
Polimernimaterijal
POLIMERNATVOREVINA
Polimernatvar + dodatci
PPOOJJAAVVNNII OOBBLLIICCII PPOOLLIIMMEERRAA
PPoolliimmeerrii ssee jjaavvlljjaajjuu ii uu oobblliikkuu vveezziivvaa,, nnaallii aa ii lljjeeppiillaa.. PPoojjaavvnnii oobblliicciippoolliimmeerrnniihh ttvvoorreevviinnaa rraazzlliikkuujjuu ssee pprreemmaa bbrroojjuu kkoonnttrroolliirraanniihh iizzmmjjeerraa..DDeebblljjiinnaa jjee oobbiilljjeežžjjee ppoolliimmeerrnniihh pprreevvllaakkaa,, nnaannoossaa nnaa nnoossaa ee ((nnpprr.. ssiinntteettsskkaakkoožžaa)) iillii lliijjeepplljjeenniihh ssppoojjeevvaa.. KKoodd ppoolliimmeerrnniihh ttrraakkoovvaa ((mmeemmbbrraannee,, ffiillmmoovvii,,ffoolliijjee,, pplloo ee)),, ppuunniihh ((nnpprr.. ššttaappoovvii,, vvllaakknnaa ii oossttaallii pprrooffiillii)) iillii ššuupplljjiihh ((nnpprr..cciijjeevvii)) pprrooffiillaa bbiittnnii ssuu ddeebblljjiinnaa ii ššiirriinnaa,, ooddnnoossnnoo pprroommjjeerrii.. PPoolliimmeerrnnii iizzrraattcciissuu ttiijjeellaa ooddrree eennaa ssaa ssvvee ttrrii iizzmmjjeerree ((nnpprr.. ooddlljjeevvccii,, oottpprreessccii)).. TTvvoorreevviinnee ooddppoolliimmeerrnniihh mmaatteerriijjaallaa mmoogguu bbiittii kkoommppaakkttnnee ((mmaassiivvnnee)) ii ppjjeennaassttee ((ssaa aassttee,,eelliijjaassttee))..
VVRRSSTTEE PPOOLLIIMMEERRAA
Termomehani ka krivulja
Op i dijagram naprezanje-deformacija
Vrste krivulja pri ispitivanju rastezanjem
Nominalni i stvarni dijagram rastezno naprezanje - istezanje
Ovisnost stanja i mehani kih svojstava amorfnih plastomera o temperaturi
Ovisnost stanja i mehani kih svojstava kristalastih plastomera o temperaturi
Vrste kapljevina: a-binghemovska, b-dilatantna, c-njutnovska, d-strukturnoviskozna
Ovisnost viskoznosti o smi noj brzini
Ovisnost smi ne viskoznosti o temperaturi za neke polimere
Promjena parametara te enja taljevine u ovisnosti s promjenom udaljenosti srednjeg sloja kapljevine
Orijentacija otpreska
Savijanje cilindra zbog postojanja normalnih naprezanja, Barusov efekt
Proširenje mlaza (BASF)
Izmjere proširenja mlaza
Ovisnost toplinske rastezljivosti otemperaturi;PS - polistiren PC – polikarbonat PE-LD – polietilen niske gusto ePE-LD – polietilen visoke gusto e
Promjena specifi nog toplinskog kapaciteta amorfnih plastomera otemperaturiPS – polistiren PC – polikarbonat PVC – poli(vinil-klorid)
Promjena specifi nog toplinskog kapaciteta kristalastih plastomera otemperaturiPE-LD – polietilen niske gusto ePE-HD – polietilen visoke gusto ePE-UHMW – polietilen vrlo visoke molekulne mase
Ovisnost toplinske provodnosti plastomera o temperaturiPVC – poli(vinil-klorid) PS - polistiren PMMA – poli(metil-metakrilat) PP – polipropilen PE-LD – polietilen niske gusto ePE-HD – polietilen visoke gusto ePC - polikarbonat PA66 – poliamid (najlon) POM – poli(oksimetilen)
Ovisnost specifi na entalpije nekih plastomera o temperaturi
Stvarni tijek toplinske difuznosti
Toplinska difuznost a = / c
gdje su:
– toplinska provodnostc – specifi ni toplinski kapacitet - gusto a
DDOODDIIRRNNAA TTEEMMPPEERRAATTUURRAA
TD - dodirna temperatura b1 T1 + b2T2
TD = -------------------- b1 + b2
b - toplinska prodornost tijela, T - temperatura
TTOOPPLLIINNSSKKAA PPRROODDOORRNNOOSSTT
b - toplinska prodornost b = cp
gdje su: – toplinska provodnost, cp – specifi ni toplinski kapacitet, –
gusto a.
Ovisnost toplinske prodornosti o temperaturi
Dijagram tlak – specifi ni volumen – temperatura za amorfne plastomere
Dijagram tlak – specifi ni volumen – temperatura za kristalaste plastomere
Umrežena struktura polimernih materijala: a - kemijsko umreženje, b - fizikalno umreženje
KKllaassiiffiikkaacciijjaa iizzrraaddbbeenniihh ppoossttuuppaakkaa ((DDIINN 88558800))
PPoossttuuppccii pprraaoobblliikkoovvaannjjaa
KKOONNTTIINNUUIIRRAANNII PPOOSSTTUUPPCCIIKKaallaannddrriirraannjjeePPrreevvllaa eennjjeeKKoonnttiinnuuiirraannoo lliijjeevvaannjjeeEEkkssttrruuddiirraannjjee
CCIIKKLLII KKII PPOOSSTTUUPPCCIILLiijjeevvaannjjeeIIssttiisskkiivvaannjjee ((cciikkllii kkaa vvaarriijjaannttaa
eekkssttrruuddiirraannjjaa))SSrraašš iivvaannjjee ((ssiinntteerriirraannjjee))PPrreeššaannjjee
uunnooššeennjjeemmeessttiiccaa ttvvaarrii
iizzlluu iivvaannjjeemmeessttiiccaa ttvvaarrii
pprreemmjjeeššttaannjjeemmeessttiiccaa ttvvaarrii
PPRROOMMJJEENNAA SSVVOOJJSSTTAAVVAA IIZZRRAATTKKAA((PPRREESSTTRRUUKKTTUURRIIRRAANNJJEE))
ggllaavvnnaa sskkuuppiinnaa 66
SS VV OOJJ SS TT AA VV AA
ggllaavvnnaasskkuuppiinnaa 55
PPRREEVVLLAA EENNJJEE((OOSSLLOOJJAAVVAANNJJEE))
ggllaavvnnaasskkuuppiinnaa 44
PPOOVVEEZZIIVVAANNJJEE((SSPPAAJJAANNJJEE))
ggllaavvnnaasskkuuppiinnaa 33
OODDVVAAJJAANNJJEE
ggllaavvnnaasskkuuppiinnaa 22
PPRREE ––OOBBLLIIKKOOVVAANNJJEE
ggllaavvnnaasskkuuppiinnaa 11
PPRRAA ––OOBBLLIIKKOOVVAANNJJEE
((SSTTVVAARRAANNJJEEPPRRAAOOBBLLIIKKAA II
PPRRAASSTTRRUUKKTTUURREE))
UUMMNNOOŽŽIITTII PPOOVVEEZZAANNOOSSTTUUMMAANNJJIITTIIPPOOVVEEZZAANNOOSSTT
ZZAADDRRŽŽAATTIIPPOOVVEEZZAANNOOSSTT
SSTTVVOORRIITTIIPPOOVVEEZZAANNOOSSTT
OOBB LL II KK AA
PP RR OOMM
JJ EE NNAA
PPOOSSTTUUPPCCII PPRROOMMJJEENNEE OOBBLLIIKKAA ii//iillii SSVVOOJJSSTTAAVVAAPPOOSSTTUUPPCCIISSTTVVAARRAANNJJAA OOBBLLIIKKAA
KKOONNTTIINNUUIIRRAANNII PPOOSSTTUUPPCCIIKKaallaannddrriirraannjjee((eennggll.. CCaallaannddeerriinngg))
OOssnnoovvee kkaallaannddrriirraannjjaa
U osnovi se kalandriranje sastoji od kontinuiranog provla enja omekšane polimerne smjese kroz parove valjaka i njenog skru ivanja u zadani oblik proizvoda (kalandrata).
Polimeri koji se kalandriraju:
elastomeri (posebice prirodni, rje e sintetski) PVC – kruti i savitljivi (rje e CA, PS, PE)
Na in o vrš ivanja proizvoda (kalandrata):
geliranje + hla enje (npr. PVC) hla enje (npr. PS) umreživanje (elastomeri)
LLiinniijjaa zzaa kkaallaannddrriirraannjjee
1 – ekstruder za pripremu smjese 2 – dvovaljak za homogeniziranje 3 – osjetilo metala 4 – dobavna traka 5 – kalandar (4L) 6 – izvla ilo 7 – utiskivalica
8 – uzdužna rezalica 9 – staza za hla enje/temperiranje 10 – potla ni valjak 11 – ure aj za mjerenje površinske mase 12 – ure aj za kontrolu debljine 13 – namotavalica
KKoommppeennzziirraannjjee pprrooggiibbaa vvaalljjaakkaa kkaallaannddrraa
SSZZLLFFII
55
44
33
22
PPoorreeddaakk vvaalljjaakkaaKKaallaannddaarr
Brojvaljaka
PPrreevvllaa eennjjee ((eennggll.. CCooaattiinngg))
Prevla enje je kontinuirani postupak u kojem se omekšana polimerna smjesa nanosi na podlogu u oblikutrake.
Polimeri koji se nanose na podlogu: elastomeri gumirana platna PVC umjetna koža (skaj)
Vrsta podloge (trake): tekstilno tkanje papirna metalna tkanja od razli itih materijala (npr. stakleno)
Postupci se razlikuju obzirom na na in nanošenjaomekšanog polimera na podlogu:
Uranjanjem (engl. Dip coating) Noževima (lijevanjem) (engl. Knife coating) Valjcima (engl. Roll coating)Ekstrudiranjem (engl. Extrusion coating)Višeslojno (engl. Slide coating/Curtain coating
PPrreevvllaa eennjjee nnoožžeevviimmaa
NOŽ
OMEKŠANI POLIMER
PODLOGA
PPrreevvllaa eennjjee uurroonnjjeenniimm vvaalljjcciimmaa
EEkkssttrruuzziijjsskkoo pprreevvllaa eennjjee
Podloga
Polimernaprevlaka
KKoonnttiinnuuiirraannoo lliijjeevvaannjjee ttrraakkoovvaa((eennggll.. TTaappee CCaassttiinngg))
PPoossttuuppccii kkoonnttiinnuuiirraannoogg lliijjeevvaannjjaa ttrraakkoovvaa
EEkkssttrruuddiirraannjjee ((eennggll.. EExxttrruussiioonn))
Ekstrudiranje je najprošireniji postupak preradbe polimera! U osnovi se ekstrudiranje sastoji od kontinuiranog protiskivanja polimerne taljevine kroz alat i njenog skru ivanja u zadani oblik proizvoda (ekstrudata).
Ekstrudiraju se gotovo svi materijali: Plastomeri, duromeri i elastomeri!
UUddiioo eekkssttrruuddiirraannjjaa uu pprreerraaddbbii ppoolliimmeerraa
Puhanje10%
Ekstrudiranje52%
Ostali postupci
6%
Injekcijsko prešanje
32%
LLiinniijjaa zzaa eekkssttrruuddiirraannjjee ((sshheemmaattsskkii))
Funkcija ekstrudera: Kontinuirana dobava dovoljne koli ine homogene taljevine odgovaraju e temperature i tlaka. Podjela ekstrudera: Na in pripreme taljevine: plastificiraju i
kapljevinski
Na in zagrijavanja: politropni adijabatni
Kotrukcija: pužni (jedno- i višepužni) valj ani plo asti
EKSTRUDER
KALIBRATOR
HLADILO(Jedinica za umreživanje
IZVLA ILO
REZALICA
DOPUNSKAOPREMA
ALAT
JJeeddnnooppuužžnnii eekkssttrruuddeerr ((sshheemmaattsskkii))
GGllaavvnnii ddiijjeelloovvii eekkssttrruuddeerraa
1. Postolje ekstrudera 2. Pogonska jedinica
(pogonski motor, prigon, tla ni ležaj) 3. Jedinica za pripremu taljevine
(cilindar, pužni vijci, sustav za temperiranje) 4. Upravlja ka jedinica
GGllaavvnnii ddiijjeelloovvii jjeeddnnooppuužžnnoogg eekkssttrruuddeerraa
GRIJALA HLADILADobava granulata
LIJEVAK
PRIGON
POGONSKIMOTOR
CILINDAR
GLAVA EKSTRUDERA
PUŽNI VIJAK
PPRREERRAADDBBAA PPOOLLIIMMEERRAAII.. GGllaavvnnaa sskkuuppiinnaaPPoossttuuppccii pprraaoobblliikkoovvaannjjaa
LLiijjeevvaannjjee((eennggll.. CCaassttiinngg))
RReeaakkcciijjsskkoo lliijjeevvaannjjee ((lliijjeevvaannjjee kkaapplljjeevviittiihh mmoonnoommeerraa))
FFiizziikkaallnnoo lliijjeevvaannjjee ((lliijjeevvaannjjee oottooppiinnaa ii ppllaassttiiffiikkaattaa))LLiijjeevvaannjjee uu oottvvoorreennee kkaalluuppeeCCeennttrriiffuuggaallnnoo lliijjeevvaannjjeeRRoottaacciijjsskkoo lliijjeevvaannjjee
RReeaakkcciijjsskkoo lliijjeevvaannjjeeIIssttoovvrreemmeennoo
ssttvvaarraannjjee mmaatteerriijjaallaa ((ppoolliimmeerriizzaacciijjaa))ii pprrooiizzvvooddaa ((pprraaoobblliikkoovvaannjjee))
Proizvodi: Blokovi, plo e, štapovi, debelostjeni otpresci …
Materijali:Plastomeri: PA, PMMA, PS Elastomeri: PUR, SI Duromeri: EP, UP
CCeennttrriiffuuggaallnnoo lliijjeevvaannjjee
MMaatteerriijjaall ((ppoolliimmeerr)) sskkrruu uujjee ffiizziikkaallnnoohhllaapplljjeennjjeemm oommeekkššaavvaallaa
PPrrooiizzvvooddii::ŠŠuupplljjii oottvvoorreennii cciilliinnddrrii nnii pprrooiizzvvooddii ((nnpprr.. cciijjeevvii))
MMaatteerriijjaallii::PPllaassttoommeerrii:: PPVVCC,, PPEE
LLiijjeevvaannjjee uu oottvvoorreennee kkaalluuppee
MMaatteerriijjaall ((ppoolliimmeerr)) sskkrruu uujjee ffiizziikkaallnnoohhllaapplljjeennjjeemm oottaappaallaa
PPrrooiizzvvooddii::ŠŠuupplljjii oottvvoorreennii pprrooiizzvvooddii ((ppoossuuddee,, sspprreemmnniiccii ……))
MMaatteerriijjaallii::PPllaassttoommeerrii:: PPVVCC
RRoottaacciijjsskkoo lliijjeevvaannjjee
MMaatteerriijjaall ((ppoolliimmeerr)) sskkrruu uujjee ffiizziikkaallnnoo hhllaapplljjeennjjeemm oommeekkššaavvaallaa
PPrrooiizzvvooddii::ŠŠuupplljjii zzaattvvoorreennii pprrooiizzvvooddii((ppoossuuddee,, sspprreemmnniiccii,, bbaa vvee))
MMaatteerriijjaallii::PPllaassttoommeerrii:: PPVVCC,, PPEE
SSrraašš iivvaannjjee ((ssiinntteerriirraannjjee)) ((eennggll.. SSiinntteerriinngg))
PPrrooiizzvvooddii::ŠŠuupplljjii oottvvoorreenniipprrooiizzvvooddii ((ppoossuuddee,,sspprreemmnniiccii ……))
MMaatteerriijjaallii::PPllaassttoommeerrii:: PPEE,, PPTTFFEEuu pprraašškkaassttoomm oobblliikkuu!!
NNaassiippnnoo ssrraašš iivvaannjjee
PPoossttuuppccii pprreeššaannjjaa ((eennggll.. MMoollddiinngg))
IIzzrraavvnnoo pprreeššaannjjee ((eennggll.. CCoommpprreessssiioonn MMoollddiinngg))
PPoossrreeddnnoo pprreeššaannjjee ((eennggll.. TTrraannssffeerr MMoollddiinngg))
IInnjjeekkcciijjsskkoo pprreeššaannjjee ((eennggll.. IInnjjeeccttiioonn MMoollddiinngg))
NNaassiippaannjjee pprraahhaa ZZaaggrriijjaavvaannjjee kkaalluuppaa
OOddssttrraannjjiivvaannjjeevviišškkaa pprraahhaa
HHllaa eennjjeeVVaa eennjjee pprrooiizzvvooddaa
IIzzrraavvnnoo pprreeššaannjjee ((eennggll.. CCoommpprreessssiioonn MMoollddiinngg))
Polimeri koji se prešanju:
Duromeri: PF, UF, MF, rje e UP i EP Elastomeri: svi
Plastomeri: vrlo rijetko (npr. ispitna tijela - epruvete)
Osnovni parametri procesa:
Temperatura kalupne šupljine: 150 230 oC Tlakovi prešanja: 20 60 MPa
TTiijjeekk pprroocceessaa
1. Faza Doziranje polimerne smjese (prah, granulat, trake) u otvorenu kalupnu šupljinu. Prethodno smjesa može biti predgrijana, ime se ubrzava proces. 2. Faza Prešanje (kalupljenje). Zatvaranje kalupa. Odvijanje reakcije umreživanja pod tlakom prešanja. 3. Faza Va enje otpreska iz kalupne šupljine. 4. Faza Izbacivanje otpreska i iš enje kalupa.
PPoossrreeddnnoo pprreeššaannjjee ((eennggll.. TTrraannssffeerr MMoollddiinngg))
Temeljne prednosti posrednog prešanja nad izravnim:
Poboljšano doziranje (posredno iz pretkomore) Mogu e je otplinjavanje kalupne šupljine
Bolja kakvo a i dimenzijska stabilnost otpresaka
UUddiioo iinnjjeekkcciijjsskkoogg pprreeššaannjjaa uu pprreerraaddbbii ppoolliimmeerraa
IInnjjeekkcciijjsskkoo pprreeššaannjjee ((eennggll.. IInnjjeeccttiioonn MMoollddiinngg))
IInnjjeekkcciijjsskkoo pprreeššaannjjee cciikkllii kkii jjee ppoossttuuppaakk pprraaoobblliikkoovvaannjjaauubbrriizzggaavvaannjjeemm ppoolliimmeerrnnee ttvvaarrii ppoottrreebbnnee vviisskkoozznnoossttii uutteemmppeerriirraannuu kkaalluuppnnuu ššuupplljjiinnuu..
PPoolliimmeerrnnaa ttvvaarr ((ttaalljjeevviinnaa)) oo vvrršš uujjee uu kkaalluuppnnoojj ššuupplljjiinnii uupprrooiizzvvoodd ((oottpprreessaakk))::
FFiizziikkaallnnoo ((ggeelliirraannjjeemm ii//iillii hhllaa eennjjeemm))PPLLAASSTTOOMMEERRII
KKeemmiijjsskkii ((ppoolliimmeerriizziirraannjjeemm ii//iillii uummrreežžiivvaannjjeemm))DDUURROOMMEERRII ii EELLAASSTTOOMMEERRII
1. Doziranje smjese u pretkomoru
2. Zatvaranje kalupa 3. Ubrizgavanje 4. Prešanje/umreživanje
5. Otvaranje kalupa6. Izbacivanje otpreska
UUddiioo iinnjjeekkcciijjsskkoogg pprreeššaannjjaa uu pprreerraaddbbii ppoolliimmeerraa
OOssnnoovvnnee zznnaa aajjkkee ppoossttuuppkkaa
PPrreerraa uujjuu ssee ggoottoovvoo ssvvii mmaatteerriijjaallii::ppllaassttoommeerrii,, dduurroommeerrii,, eellaassttoommeerrii
PPoossttuuppaakk jjee vviissookkooaauuttoommaattiizziirraannVVeelliikkaa rreepprroodduucciibbiillnnoosstt pprrooiizzvvooddnnjjeeNNaakknnaaddnnaa oobbrraaddbbaa oottpprreessaakkaa uuggllaavvnnoomm jjee nneeppoottrreebbnnaa
RRaassppoonn oottpprreessaakkaa vvrrlloo jjee vveelliikk::
JJeeddnnoossttaavvnnii KKoommpplleekkssnnii((ššiirrookkaa ppoottrrooššnnjjaa)) ((tteehhnnii kkii oottpprreessccii))
MMaallee mmaassee ((<< 11 mmgg)) VVeelliikkee mmaassee ((>> 2255 kkgg))
Puhanje10%
Ekstrudiranje52%
Ostali postupci
6%
Injekcijsko prešanje
32%
SSuussttaavv zzaa iinnjjeekkcciijjsskkoo pprreeššaannjjee ((SSIIPP))
LLIINNIIJJAA ZZAA IINNJJEEKKCCIIJJSSKKOO PPRREEŠŠAANNJJEE ==SSuussttaavv zzaa iinnjjeekkcciijjsskkoo pprreeššaannjjee ((SSIIPP)) ++
DDooppuunnsskkaa oopprreemmaa ((rroobboottii,, mmaanniippuullaattoorrii ……))
Suvremeni postupak injekcijskog prešanja
KKoodd ssuuvvrreemmeenniihh uubbrriizzggaavvaalliiccaa ii pprriipprreemmaa ttaalljjeevviinnee((ppllaassttiiffiicciirraannjjee)) ii uubbrriizzggaavvaannjjee nnaajj eešš ee ssee oossttvvaarruujjee uuiissttoojj jjeeddiinniiccii ss ppoommoo uu ppuužžnnoogg vviijjkkaa
SSttaannddaarrddnnee uubbrriizzggaavvaalliiccee
PPoosseebbnnee uubbrriizzggaavvaalliiccee::VViiššeessttaannii nnee ((ddvviijjee iillii vviiššee jjeeddiinniiccaa zzaa kkaalluupplljjeennjjee))VViiššeessttuuppaannjjsskkee ((ddvviijjee iillii vviiššee jjeeddiinniiccaa zzaa pprriipprreemmuu iillii
uubbrriizzggaavvaannjjee ttaalljjeevviinnee))
UUBBRRIIZZGGAAVVAALLIICCAA(Stroj za injekcijsko
prešanje)KKAALLUUPP
TTEEMMPPEERRIIRRAALLOO(Ure aj za održavanje
toplinskog polja kalupa) Tokovi materijala u SIP-u
OOTTPPRREESSAAKK
PPOOLLIIMMEERR ((ggrraannuullaatt))
TALJEVINA
MEDIJ ZA TEMPERIRANJE
Tijek procesa (analiza ciklusa)
1. ZATVARANJE KALUPA
2. UBRIZGAVANJE
3. NAKNADNI TLAK
4. PRIPREMA TALJEVINE
5. OTVARANJE I IZBACIVANJE
Recommended