View
245
Download
4
Category
Preview:
DESCRIPTION
Olimpijsak revija br 10
Citation preview
SPECIJALNO IZDANJE POSVE]ENO ZIMSKIM OLIMPIJSKIM IGRAMA U VANKUVERUFEBRUAR, 2010.
SA TOPLINOM U SRCU
PROMOCIJA SRBIJEBARJAKTAR...
Jelena
Lolovi}
(alpsko
skijanje)
3
Srpski sport }e u godini jubileja,
obele`avanja 100 godina od osni-
vanja olimpijskog kluba u na{oj ze-
mlji, imati razlog vi{e za zadovolj-
stvo. Prvi put pod imenom Srbija
desetoro na{ih sportista }e se poja-
viti na Zimskim olimpijskim igra-
ma. Po tome }e Vankuver zauvek
ostati upam}en u istoriji na{eg
sporta.
U vreme SFRJ, u~inak srpskih
sportista na Zimskim olimpijskim
igrama je bio zanemarljiv. Perjani-
ce su bili Slovenci.
Posle raspada SFRJ, srpski sporti-
sti su se pojavili u Albertvilu 1992. sa
kolegama iz Crne Gore, BiH i Make-
donije, a na poslednja tri takmi~e-
nja: u Naganu 1998, Solt Lejk Sitiju
2002. i Torinu 2006. u~estvovali su
kao predstavnici zemlje u kojoj su
jo{ `iveli gra|ani Crne Gore.
Bob obele`io AlbervilU Albertvilu 1992. najuspe{niji
rezultat ostvarili su predstavnici
u bobu Borislav Vujadinovi} i Mi-
ro Pandurevi}. U konkurenciji 46
posada osvojili su 29. mesto. Dru-
ga posada Dragi{a Jovanovi} i Og-
njen Sokolovi} je bila 34. U ~etvo-
rosedu Jugoslavija je bila 24. U
slalomu Zoran Peru{ina je bio 42,
Sla|an Ili} 46. od 119 takmi~ara.
U veleslalomu Peru{ina je 53. dok
Horo, Latinovi} i Be}irbegovi} ni-
su zavr{ili trku. U superveleslalo-
mu Be}irbegovi} je bio 67. a Ter-
zi} 69. Kod `ena, Marina Vidovi}
u slalomu bila je 31, u veleslalo-
mu je osvojila 33. mesto, u supe-
rveleslalomu 41. poziciju. Vesna
Dunimagloska i Atijana Boras bez
plasmana.
U biatlonu na 10 km Mladen
Gruji} je bio 76, Admir Jamak 85,
Zoran ]osi} 86, Tomislav Lopati}
87. u konkurenciji 94 takmi~ara. Na
20 km: Gruji} 79, ]osi} 81, Jamak
84. i Lopati} 85, dok je u {tafeti
4x7,5 km osvojeno 19. mesto.
U brzom klizanju na 500 m ^e-
nanovi} i Liki} su osvojili poslednja
dva mesta. Na 1000 m Liki} je bio
43. od 46, a na 1.500 m ^enanovi}
45. od 46. Na 5 km ^enanovi} je bio
poslednji.
U skija{kom tr~anju na 10 km
Aleksandar Milenkovi} je bio 87.
Momo Skoki} 94. i Bekim Babi}
101. od 110. Na 15 km: Milenkovi}
75. i Babi} 88. od 102. Na 30 km:
Milenkovi} 80, Babi} 82. od 87 tak-
mi~ara. Na 50 km: Milenkovi} je
bio 75. od 102 takmi~ara. Skoki} je
u tri discipline bez plasmana.
Aleksandar Milenkovi} je jedini
na{ sportista u~esnik Olimpijskih
igara leti i zimi.
Zbog sankcija Ujedinjenih naci-
ja Jugoslavija nije u~estvovala na
Igrama u Lilehameru 1994. godine.
Skromna izdanjaU Naganu 1998. Jugoslavija (Sr-
bija i Crna Gora) je u~estvovala za-
hvaljuju}i pozivnicama MOK. Ma-
rko \or|evi} je u veleslalomu bio
35. od 63 takmi~ara dok je Mirjana
Granzov u slalomu bila 27. od 57
u~esnika.
U Solt Lejk Sitiju 2002. \or|evi}
je u slalomu bio 27. od 28, u vele-
slalomu 41. od 78. Jelena Lolovi}
nije zavr{ila trku u slalomu, u vele-
slalomu 39. od 63 takmi~arke. Bob
~etvorosed Boris i Vuk Ra|enovi},
Dalibor \ur|i}, Ra{o Vu~ini} je bio
25. od 33 posade.
Na poslednjim igrama u Torinu
2006. u~estvovalo je {estoro pred-
stavnika SCG. Milenkovi} je na 10
km bio 86, a za jedno mesto slabiji
na 20 km. Na 50 km nije zavr{io tr-
ku. U umetni~kom klizanju Trifun
@ivanovi} je bio 26. od 30. @elimir
Vukovi} je diskvalifikovan u slalo-
mu. Jelena Lolovi} 30. u veleslalo-
mu i 43. u slalomu i superveleslalo-
mu, Marija Trm~i} 46. u slalomu.
Branka Kuzeljevi} je diskvalifikova-
na u skija{kom tr~anju na 15 km.
Osniva~ i izdava~PRESS DNEVNE NOVINE d. o. o. Beograd, Kraljice Marije 1/14Direktor Nenad Lazi}
Glavni i odgovorni urednik svih izdanja \oko Kesi}Urednik izdanja Dragutin Stojmenovi}Layout Borislav Bajki}, Mirko
Nestorovi}, Trifko ]orovi}[tampa PPG {tamparija
MEMBER OF PRESS PUBLISHING GROUP
Premijera ugodini jubileja
Sportisti Srbije nemaju tradiciju ostvarivan-
ja vrhunskih rezultata na zimskim borili{tima,
ali ovog februara smo spremni da ponosni i
zadovoljni u~estvujemo na jednoj od najve}ih
svetskih sportskih smotri u 2010 - Zimskim
olimpijskim igrama u Vankuveru.
Prvi put }emo se predstaviti kao Srbija. To je
za nas veliki stimulans da u budu}nosti razvija-
mo i zimske sportove.
Ovo je godina na{eg jubileja, pre 100 go-
dina je olimpijska ideja krenula da se {iri Sr-
bijom. Srpski oficiri, na ~elu sa generalom
Svetomirom \uki}em, osnovali su Srpski oli-
mpijski klub 23. februara 1910. Danas, sto
godina kasnije, imamo razloga da budemo
ponosni. U istoriji olimpizma smo upisani
kao 18. formirani nacionalni olimpijski ko-
mitet, dali smo {est ~lanova MOK, 17 nosi-
laca Olimpijskog ordena... O spor tistima
osvaja~ima medalja, trenerima, sportskim
radnicima... ne moramo da govorimo, jer su
obele`ili svetski sport.
Nasle|e nas ~ini ponosnim, ali i obavezu-
je. Stubovi na kojima gradimo budu}nost su:
tradicija, snaga i vizija ili olimpijskom re~ni-
kom - ho}emo da budemo ja~i, vi{i i br`i.
Vankuver je ispit za na{e takmi~are. Ne-
mamo pravo da o~ekujemo spektakularne re-
zultate. Ovu 2010. vidim kao godinu po~et-
ka rada na usponu zimskih sportova sa ci-
ljem da na nekoj od narednih olimpijskih pri-
~a budemo sa daleko ve}im rejtingom.
Neka na{i sportisti daju svoj trenutni mak-
simum, neka se takmi~e bez optere}enja, pri-
tiska rezultata. U nama imaju najve}u mogu}u
podr{ku. Ako plasmani budu na nivou ̀ eljenih,
tada }emo mo}i da ka`emo da smo uspeli.
Dolazak u Vankuver sa imenom Srbija je
ve} zlatna medalja za sve nas.
VLADE DIVAC,
PREDSEDNIK OK SRBIJE
PORUKA VLADE DIVCA, PREDSEDNIKA OK SRBIJE UO^I IGARA U VANKUVERU
Po~etak uspona zimskih sportova
SRBIJA SE PRVI PUT SAMOSTALNO POJAVLJUJE NA ZIMSKIM OLIMPIJSKIM IGRAMA
ISKUSNA NA IGRAMA: Jelena Lolovi}
4
XXI ZOI NA RTS
13. FEBRUAR03:00 - 06:00 CEREMONIJA OTVARANJA
18:45 - 20:35 Skokovi-Pojedina~ni ski
skokovi - mala skakaonica
20:45 - 22:45 Alpske discipline - Spust (m)
14. FEBRUAR19:00 - 20:30 Alpske discipline -
Super kombinacija (`) I trka
22:00 - 23:15 Alpske discipline -
Super kombinacija (`) II trka
15. FEBRUAR60 min Pregled dana
16. FEBRUAR02:05 - 05:55 Umetni~ko klizanje -
Slobodan program - parovi
19:00 - 20:30 Alpske discipline -
Super kombinacija (m) I trka
22:30 - 23:45 Alpske discipline -
Super kombinacija (m) II trka
17. FEBRUAR20:00 - 22:00 Alpske discipline - Spust (`)
18. FEBRUAR06:00 - 08:30 Hokej - ^e{ka - Slova~ka
19. FEBRUAR02:05 - 06:05 Umetni~ko klizanje
Slobodan program (m)
06:05 - 08:30 Hokej - Slova~ka - Rusija
20.30 - 22:45 Alpske discipline
Super veleslalom (m)
20. FEBRUAR19:00 - 21:00 Alpske discipline
Super veleslalom (`)
20:30 - 22:20 Pojedina~ni ski skokovi
Velika skakaonica
21. FEBRUAR19.00 - 20:45 Alpske discipline
Veleslalom (m) I trka
21:05 - 23:30 Hokej - Rusija - ^e{ka
22:45 - 00:15 Alpske discipline
Veleslalom (m) II trka
22. FEBRUAR01:45 - 04.10 Hokej - Kanada - SAD
19:00 - 20:55 Ski skokovi - ekipno
23. FEBRUAR01:50 - 05:55 Umetni~ko klizanje -
Plesni parovi-Slobodno
21.05 - 23:30 Hokej - Kvalifikacije - plej-of 1
24. FEBRUAR19:00 - 20:30 Alpske discipline-
21:05 - 23:30 Hokej - 1/4 finala 1.
22:15 - 23:45 Alpske discipline
- Veleslalom (`) II trka
25. FEBRUAR01:35 - 04:00 Hokej - 1/4 finala 2.
04:05 - 06:30 Hokej - 1/4 finala 3.
06:05 - 08:30 Hokej - 1/4 finala 4.
26. FEBRUAR02:05 - 05:55 Umetni~ko klizanje
- Slobodan program (`)
19:00 - 20:30 Alpske discipline
- Slalom (`) I trka
21:05 - 23:30 Hokej - 1/2 finala 1.
22.30 - 23:45 Alpske discipline
- Slalom (`) II trka
27. FEBRUAR03:35 - 06:00 Hokej - 1/2 finala
19.00 - 20.45 Alpske discipline
- Slalom (m)
22:45 - 00:25 Alpske discipline
- Slalom (m)
28. FEBRUAR01:30 - 04:00 Umetni~ko klizanje -
Egzibicije
04:05 - 06:30 Hokej - III mesto
21:20 - 23:45 Hokej - Finale
1. MART02:30 - 05:00 CEREMONIJA
ZATVARANJA
NAPOMENA: SVAKI DAN SE EMITUJE
PREGLED TAKMI^ENJA U TRAJANJU
OD 45 DO 60 MINUTA
Vonova
spremna za Visler
Lindzi Von, ameri~ka {ampionka
u alpskom skijanju i svetska {am-
pionka u spustu i super G 2009. go-
dine, spremno do~ekuje olimpijska
takmi~enja u Vankuveru, a poseb-
no se raduje stazi na Vistleru.
- Staza je veoma brza i o~ekuju
nas veoma neizvesne trke. Mnogo
je devojaka koje }e se boriti za me-
sto na podijumu. Marija Raj{ je de-
finitivno moja najve}a rivalka, Anja
Pirson je i dalje veoma brza, ali tu
je i mno{tvo mladih devojaka koje
ubrzano posti`u sve bolje rezulta-
te. ^ekaju nas zaista uzbudljiva ta-
kmi~enja u Vankuveru - nagla{ava
Lindzi Von.
FAVORIT: Lindzi Von
5
Vankuver, doma}in XXI zim-
skih olimpijskih igara, prema
rezultatima istra`ivanja reno-
mirane organizacije Ekonomist
intelid`ent unije (EIU) iz 2007.
godine, najbolje je mesto za `i-
vot na svetu. Najve}i broj ispi-
tanika u ovoj anketi, koja je
obuhvatila milione, opredelio
se upravo za Vankuver kao grad
snova.
Svakako najlep{i kanadski
grad, najve}i u zapadnoj Kana-
di, prestonica pokrajine Britan-
ska Kolumbija, tre}i je po veli-
~ini u zemlji (sa oko pola milio-
na stanovnika) i pravi primer
jedne od prestonica ~ove~an-
stva, sinonim za prirodne lepo-
tu, ekolo{ke standarde, ideal-
nog geografskog polo`aja.
Vankuver le`i na obali okea-
na, sa jedne strane za{ti}en bu-
jnim {umama Britanske Kolu-
mbije, a sa druge strane lepota-
ma D`ord`ijskog moreuza. U
ovom gradu se nalazi i jedan od
najve}ih urbanih parkova Seve-
rne Amerike - Stenli. Kulturalno
razli~ito stanovni{tvo grada do-
prinosi `ivopisnosti njegovih
krajeva, kao {to su „Kineska ~e-
tvrt“, „Japanska ~etvrt“, „Pijaca
Pund`abi“, „Mala Italija“ i „Gr-
~ki grad“. Vankuver je poznat
kao grad kvartova koji svaki za
sebe ima svoju tradiciju, kultu-
ru i izgled, a u njemu `ivi i ogro-
man broj domoroda~kog sta-
novni{tva. Jedna od veoma bro-
jnih zajednica je i Srpska zajed-
nica koja u Vankuveru ima du-
gu tradiciju (od prvih godina 20.
veka, a posebno posle Drugog
svetskog rata) i okupljena je oko
crkve svetog arhan|ela Mihajla.
Prvobitno osnovan kao grad
„zlatne groznice“ tokom 19. ve-
ka, Vankuver se kasnije odmilja
naziva „Holivudom severa“, jer
je brzo postao popularna loka-
cija za filmsku produkciju. @ivo-
pisna scena centra grada sedi{te
je brojnih kulturnih institucija,
kao {to su Vankuverska umetni-
~ka galerija, restorani svetske
klase i napredna muzi~ka scena.
Vankuverski festival narodne
muzike i „Bard na pla`i“, privla-
~e posetioce iz celog sveta.
Istorija grada po~inje u 18.
veku. Vankuver je 1792. otkrio
britanski kapetan D`ord` Van-
kuvem, posle ~ega je i grad do-
bio kasnije ime. Razvoj je po~eo
1867. kada su u oblasti Gastaun
podignute prve pilane jezgro
budu}eg naselja. Zna se da su
na ovom prostoru jo{ pet veko-
va pre Hrista `iveli Aborid`ani
plemena Skvami{ i Maskvim,
{to zna~i „trava koja raste u mo-
ru i mo`e da se jede“. Status
grada je dobio 1886. Produ`etak
transkontinentalne pruge koji
je vodio do grada bio je zavr{en
1887. sa ciljem da se {to bolje
iskoristi velika prirodna luka
Vankuvera, koja }e uskoro pos-
tati va`na veza u trgovini izme-
|u Orijenta i isto~nog dela Ka-
nade. Ovo je tako|e imalo uti-
caja na ubrzani razvoj trgovine
sa Evropom. Vankuverska luka
je danas najve}a i najprometni-
ja luka u Kanadi, kao i ~etvrta
najve}a luka u Severnoj Ameri-
ci. Drvna industrija je i dalje
glavna privredna delatnost, dok
je turizam, zahvaljuju}i o~uva-
noj prirodi u okolini grada, na
drugom mestu. Ekosistem Van-
kuvera, sa mno{tvom biljnih i
`ivotinjskih vrsta, daje veliku
koli~inu hrane i materijala i
predstavlja jedan od najrepre-
zentativnijih primera u svetu za
koji se ka`e da mo`e vi{e od
10.000 godina da omogu}ava
`ivot za svoje stanovnike.
DOMA]IN ZIMSKIH OLIMPIJSKIH IGARA IDEALNO MESTO ZA @IVOT
Vankuver grad snova
MODERNO I ZEKSTRINO
Delegaciju Srbije, takmi~are i prate}itim, obukla je „Zekstra“. Partner Olim-pijskog komiteta Srbije i ovoga puta jepokazao visoku profesionalnost i potvr-dio kvalitet. U hotelu „Moskva“ se vide-la „Zekstrina“ olimpijska kreacija, a ~e-stitke, naravno, nisu izostale.
6
Na sve~anom otvaranju zastavu Sr-
bije nosi}e na{a najiskusnija takmi~a-
rka Jelena Lolovi}. Ve} prekaljena na
olimpijskim borili{tima, u~esnica u al-
pskom takmi~enju sada }e do`iveti na-
jve}u po~ast. Na sve~anosti u hotelu
„Moskva“, zastavu je predsedniku
OKS-a Vladi Divcu predala Jasna [eka-
ri}, nosilac zastave u Pekingu, a potom
ju je predsednik uru~io Jeleni Lolovi}.
- Presre}na sam, pored takmi~enja
na Igrama, ovo je kruna karijere. No-
siti zastavu Srbije na prvom pojavlji-
vanju moje zemlje na Olimpijskim
igrama je ne{to {to }u ve~no pamtiti -
rekla je Jelena Lolovi}.
Logo
Zvani~an logo Zimskih igara u Vankuveru
zapravo predstavlja znak od kamena naroda
Inuita, simbol odredi{ta koji je napravio ~o-
vek i koriste ga narodi Artika i severne Ame-
rike. Ovakve kamene figure prona|ene su na
Aljasci i Grenlandu i slu`e za navigaciju, ta~-
ku za odre|ivanje mesta u prostoru, ili kao
znak za lovce. Razli~itog su oblika i veli~ine
i imaju dugu tradiciju u kulturi Inuita, sve do
pojave prvih evropskih misionara na njihovim
prostorima. Samo na ostrvu Bafin, koje je
progla{eno za mesto od kulturno-istorijskog
zna~aja za Kanadu, nalazi se oko 100 ova-
kvih simbola.
Inuiti - naziv za kulturolo{ku grupu naroda
koja `ivi na obali Arktika, Sibira, Aljaske, Se-
verozapadnih teritorija, Nanuvuta, Kvebeka,
Labradora i Grenlanda, ali i Kanade. Oni nisu
Eskimi, iako Eskimi pripadaju grupi naroda Ju-
pik, koji su deo grupe Inuita, ali `ive u Rusiji.
Procenjuje se da danas `ivi oko 150.000 Inui-
ta u celom svetu.
Jelena nosi zastavu
FEBRUAR
Alpsko skijanje
Biatlon
Bob
Kros-kantri
Karling
Umetni~ko klizanje
Slobodno skijanje
Hokej
Sankanje
Nord. kombinacija
[ort trek
Skeleton
Skokovi
Snoubord
Brzo klizanje
Ukupan broj zlatnih medalja
Ceremonije
zlatne
medalje
Maskote
Miga, Kva~i, Sumi i Mukmuk su ljupke `ivotinjice ko-
je simboli~no obele`avaju ovogodi{nje Zimske olimpi-
jske igre. Miga i Kva~i su zvani~ne maskote Igara u
Vankuveru, dok je Sumi maskota Paraolimpijskih iga-
ra. Mukmuk ne pripada zvani~nim maskotama Igara,
ali se jednako promovi{e kao i ostali.
Simpati~no dizajnirane, maskote predstavljaju `ivoti-
nje ili mitska bi}a. Miga je mitski vodeni medved, delom
orka, delom medved, Kva~i je izmi{ljena figura koja `ivi
u kanadskim {umama i sanja da postane hokeja{ki go-
lman, Dumi je duh za{titnik, sa krilima ptice i nogama
medveda, koji nosi {e{ir od kita orke. Mukmuk predsta-
vlja mrmota koji `ivi na kanadskom tlu. Maskote su pr-
vi put predstavljene pro{le godine, i to pred gotovo
100 dece {kolskog uzrasta, a kuriozitet predstavlja
~injenica da su prvi put zajedno i u isto vreme promo-
visane maskote za Olimpijske i Paraolimpijske igre.
Vankuver
u brojkama
5.700
sportista u~esnika
Igara
10.000
predstavnika medija
86
finala
80 i vi{e dr`ava
u~esnika
75 miliona
posetilaca sajta
3,3 milijarde
TV gledalaca
25.000
volontera
Sajt na ceni
Oficijelni sajt www.vancouver2010.com (ht-
tp://www.vancouver2010.com) }e za vreme tak-
mi~enja posetiti, kako se o~ekuje, oko 75 milio-
na ljubitelja sporta. Ura|en je izvanredno, i sve
{to se bude doga|alo na stazama i u halama bi-
}e odmah dostupno na sajtu.
8
Takmi~arski deo Srbije na
Olimpijskim igrama ~ini}e 10
takmi~ara, a u pratnji }e biti jo{
isto toliko funkcionera i trene-
ra. U premijeri pod imenom Sr-
bija nemamo pravo da o~ekuje-
mo velike rezultate, ali je, bar u
ovom trenutku, najva`nije da se
na{a zemlja predstavi u Vanku-
veru.
U Srbiji zimski sportovi nikada
nisu imali tretman ostalih, na pr-
ste mogu da se nabroje rezultati
koji su bili zapa`eni. Ali, sude}i po
stavovima ~elnika OK Srbije, zim-
skim sportovima predstoje bolji
dani. Oni po~inju od Vankuvera,
gde je glavni i jedini cilj da svako
od deset izabranika da svoj mak-
simum. To }e biti sasvim dovolj-
no da se ekipa zadovoljna vrati sa
jednog od najve}ih planetarnih
sportskih doga|aja ove godine.
Srbiju }e u Vankuveru predsta-
vljati sportisti: Jelena Lolovi}, Ne-
vena Ignjatovi}, Marija Trm~i} (al-
psko skijanje), Belma [mrkovi},
Amar Garibovi} (nordijsko skija-
nje), Vuk Ra|enovi}, Igor [ar~e-
vi}, Slobodan Matijevi} i Milo{ Sa-
vi} (bob) i Milanko Petrovi} (bia-
tlon).
U misiji OKS su: Branislav Jevti}
({ef misije), Marina Lekovi} (se-
kretar misije), Ninoslav Cvetano-
vi} (fizioterapeut) i Goran Vasi}
({ef medicinskog tima). U stru~-
nom timu su: Miha Malus, Du{ko
[ipeti} i Anja Kalan (treneri, alp-
sko skijanje), Murat Garibovi}
(trener, nordijsko skijanje), Boris
Stojni} (trener, bob) i Tihomir Mi-
losavljevi} (trener, biatlon).
Vreme ~asnog predstavljanja
Nevena IGNJATOVI]Datum ro|enja:
28.12.1990.
Mesto ro|enja:
Kragujevac
Disciplina: Alpsko
skijanje
Klub: ^ukari~ki
U~e{}e: Prvo
MilankoPETROVI]Datum ro|enja:
21.09.1988.
Mesto ro|enja: Sjenica
Disciplina: Biatlon
Klub: Jelenak
U~e{}e: Prvo
JelenaLOLOVI]Datum ro|enja:
14.07.1981.
Mesto ro|enja: Sarajevo
Disciplina: Alpsko
skijanje
Klub: ^ukari~ki
U~e{}e: Tre}e
TihomihMilosavljevicDatum rodenja:
20.03.1968.
Mesto rodenja:
Sarajevo
Disciplina:
Trener/Biatlon
Klub: -
Uce ce: Prvo
Amar GARIBOVI]Datum ro|enja:
07.09.1991.
Mesto ro|enja: Sjenica
Disciplina: Nordijsko
tr~anje
Klub: Jelenak
U~e{}e: Prvo
VukRA\ENOVI]Datum ro|enja:
07.06.1983.
Mesto ro|enja: Klju~
Disciplina: Bob
Klub: -
U~e{}e: Prvo
Belma[MRKOVI]Datum ro|enja:
14.08.1990.
Mesto ro|enja: Sjenica
Disciplina: Nordijsko
tr~anje
Klub: Jelenak
U~e{}e: Prvo
Igor
[AR^EVI]Datum ro|enja:
25.08.1984.
Mesto ro|enja:
Novi Sad
Disciplina: Bob
Klub: -
U~e{}e: Prvo
RASPORED U^E[]A SRPSKIH TAKMI^ARA14. FEBRUAR
11.15 - 12.25 (20.15 - 21.25)
Milanko Petrovi} (biatlon, 10 km sprint)
15. FEBRUAR
10.00 - 11.15 (19.00 - 20.15)
Belma [mrkovi} (nordijsko, 10 km)
12.30 - 14.00 (21.30 - 23.00)
Amar Garibovi} (nordijsko, 15 km)
16. FEBRUAR
12.45 - 13.25 (21.45 - 22.25)
Milanko Petrovi} (biatlon, 12,5 km)
18. FEBRUAR
13.00 - 14.35 (22.00 - 23.25)
Milanko Petrovi} (biatlon, 20 km)
20. FEBRUAR
10.00 - 11.45 (19.00 - 20.45)
Jelena Lolovi}, Nevena Ignjatovi} (Super g)
24. FEBRUAR
10.00 - 11.45 (19.00 - 20.45)
Jelena Lolovi}, Nevena Ignjatovi} (Veleslalom)
13.15 - 14.30 (22.15 - 23.45)
Jelena Lolovi}, Nevena Ignjatovi} (Veleslalom)
26. FEBRUAR
10.00 - 11.45 (19.00 - 20.45)
Jelena Lolovi}, Marija Trm~i} (Slalom)
13.30 - 14.45 (22.30 - 23.45)
Jelena Lolovi}, Marija Trm~i} (Slalom)
13.00 - 15.45 (22.00 - 00.45)
Bob ~etverac
(Ra|enovi}, [ar~evi}, Savi}, Matijevi})
27. FEBRUAR
13.00 - 15.45 (22.00 - 00.25)
Bob ~etverac
(Ra|enovi}, [ar~evi}, Savi}, Matijevi})
NAPOMENA: PRVO SU DATA VREMENA U LOKALU,
A U ZAGRADI SREDNJOEVROPSKO VREME.
Olimpijski tim Srbije
na promociji u
hotelu Moskva 1. februara
SRBIJA ]E SE U VANKUVERU PREDSTAVITI SA 10 TAKMI^ARA
9
DARKO MIHAJLOVI] DOMA]IN SRPSKOJ DELEGACIJI NA IGRAMA U VANKUVERU
Padobranacna snegu
Doma}in srpskim sportistima u ime organizatora
ZOI bi}e Darko Mihajlovi}, ma{inski in`enjer koji po-
slednje dve godine `ivi u Vankuveru. Bio je general-
ni sekretar Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije, za-
tim direktor Aviokompanije „Junajted interne{enel
erlajns“ u Beogradu. U Vankuveru je zaposlen u
predstavni{tvu „Honde“ kao menad`er isporuke au-
tomobila.
- Moja veza sa sportom je padobranstvo. Dozvolu
sam dobio 1985, nastavnik postao 1994. Bio sam ~lan
AK „Beograd“, zatim Subotice i Kikinde. Bio sam dr-
`avni prvak u skokovima na cilj 1995, ekipni 1996, u
zbirci je oko 50 medalja. Predstavljao sam dr`avu u
Me|unarodnoj padobranskoj komisiji, bio do 2005.
potpredsednik Me|unarodne vazduhoplovne fede-
racije.
Zemunac, ro|en 1960, ponosno isti~e da i deca
Ivan i Jelena imaju veze sa sportom. Ivan je padobra-
nac, obu~ava se i za pilota, a Jelena posle karijere u
gimnastici ve} ima oko 250 skokova.
- Vankuver je sjajan grad. Njegovi gra|ani mu pru-
`aju mnogo ljubavi, a mene impresioniraju infrastru-
ktura i polo`aj, jer je grad blizu mora i planina. Mo-
`ete da skijate do 22 ~asa, a na planini ste zahvalju-
ju}i `i~ari za kratko vreme - ka`e on.
O anga`manu na Olimpijskim igrama ka`e:
- Prijavio sam se da radim dobrovoljno jer na ova-
kvim manifestacijama mo`ete mnogo da nau~ite.
Izabran sam za asistenta Olimpijske delegacije Srbi-
je. Pomo}i u~esnicima i trenerima na{e zemlje za
mene predstavlja i ~ast i zadovoljstvo. Bi}u na broj-
nim borili{tima, obi}i }u oba olimpijska sela, a to
mo`e relativno mali broj ljudi.
Darko Mihajlovi} je 8. februara bio i jedan nosila-
ca olimpijske baklje.
- U Vankuveru `ivi oko hiljadu Srba. Okupljamo se
na slavama, praznicima. U gradu postoje dve pravo-
slavne crkve, kao i dve grupe koje sviraju muziku iz
na{ih krajeva. Uspevamo da promovi{emo Srbiju i
na ovaj na~in.
Milo{ SAVI]Datum ro|enja:
01.03.1987.
Mesto ro|enja:
Kragujevac
Disciplina: Bob
Klub: -
U~e{}e: Prvo
SlobodanMATIJEVI]Datum ro|enja:
14.03.1988.
Mesto ro|enja: Rijeka
Disciplina: Bob
Klub: -
U~e{}e: Prvo
MarijaTRM^I]Datum ro|enja:
28.12.1990.
Mesto ro|enja: U`ice
Disciplina: Alpsko
skijanje
Klub: SKI Art
U~e{}e: Drugo
Miha MALUSDatum ro|enja:
17.08.1978.
Mesto ro|enja: Ljubljana
Disciplina: Trener/Alp-
sko skijanje
Klub: -
U~e{}e: -
Du{ko[IPETI]Datum ro|enja:
26.01.1957.
Mesto ro|enja: ^a~ak
Disciplina: [ef alpskih
timova
Klub: -
U~e{}e: ^etvrto
Anja KALANDatum ro|enja:
20.10.1986
Mesto ro|enja: Kranj
Disciplina: Trener
Klub: -
U~e{}e: Prvo
Anja KALANDatum ro|enja:
20.10.1986
Mesto ro|enja: Kranj
Disciplina: Trener
Klub: -
U~e{}e: Prvo
BorisRA\ENOVI]Datum ro|enja:
09.08.1956.
Mesto ro|enja: Sisak
Disciplina: Trener/Bob
Klub: -
U~e{}e: Prvo
Moto ovogodi{njih
XXI Zimskih olimpi-
jskih igara, koje }e
biti sve~ano otvore-
ne u Vankuveru 12.
februara na stadio-
nu „Bi-Si plejs“ uz
u~e{}e oko 5.500
sportista iz vi{e od
80 zemalja sveta,
glasi - „Sa goru}im
srcima“. Kanada je
tre}i put u istoriji
doma}in olimpijcima sveta, 1976. godine
u Montrealu odr`ane su Letnje, a 1988. u
Kalgariju Zimske olimpijske igre.
Na programu ZOI je sedam sportova i 86
takmi~enja u razli~itim disciplinama, a odr-
`a}e se na tri lokacije - Vistleru, Sajpres pla-
ninama i u dvoranama u samom Vankuveru.
Organizacioni komitet Olimpijskih igara u
Vankuveru (VANOC) je samo za restauraci-
ju postoje}ih sportskih kompleksa na Saj-
pres planinama izdvojio 16,6 miliona dola-
ra, mestu susreta ski-kros takmi~enja i snou-
borda. Izgradnja i restauracija staza u cen-
tru Vistler iznosi oko 600 miliona dolara, a
oko 200 miliona dolara bi}e izdvojeno za
bezbednost svih u~esnika.
Na celokupan projekat organizacije, pre-
ma podacima poznatim iz 2009. godine,
utro{eno je ve} tada oko 1,76 milijardi dola-
ra {to je mnogo vi{e od prvobitnih procena
kada je Vankuver dobio organizaciju Igara
2003. godine. Sredstva su prikupljena najvi-
{e iz nevladinih fondova, sponzora i proda-
je nacionalnih TV prava.
Vankuver mo`e da se pohvali sa nekoliko
kurioziteta kada je re~ o objektima. Ri~mo-
nd olimpijski oval, olimpijska dvorana za br-
zo klizanje, nalazi se u nivou mora. Prvi put
u istoriji olimpijskog pokreta ceremonija
sve~anog otvaranja bi}e odr`ana unutar
dvorane. Procenjuje se da }e Vankuver biti
najtopliji grad doma}in Zimskih olimpijskih
igara do sada. Meteorolozi tvrde da }e tokom
takmi~enja prose~na temperatura iznositi
oko pet stepeni Celzijusa.
10
SPORTSKI OBJEKTI XXI ZIMSKIH OLIMPIJSKIH IGARA U VANKUVERU PLENE SJAJNIM ARHITEKTONSKIM
„Sa goru}im srcima“
STADION „BI-SI PLEJS“Mesto sve~anog otvaranja i zatvaranja
Igara. Za rekonstrukciju, pre svega krova,
izdvojeno je oko 150 miliona dolara. Sta-
dion ima vi{estruku namenu, prva je spo-
rtska arena u Kanadi sa kupolom, izgra-
|ena jo{ 1983. godine, a za potrebe Sve-
tske izlo`be Ekspo 1986. godine sa naj-
ve}om podr{kom za aviosaobra}aj kada
je re~ o sportskim objektima na svetu. Pr-
vi veliki doga|aj na ovom stadionu bio je
dolazak pape Jovana Pavla II 1984. u Ka-
nadu. Manifestacija pod nazivom „U sla-
vu `ivota“ odr`ana je upravo ovde, a po-
ziv za Svetsku izlo`bu sa ovog mesta upu-
tila je kraljica Elizabeta, dok su na sve~a-
nom otvaranju izlo`be bili princ ^arls I pri-
nceza Dajana. „Bi-Si plejs“ se nalazi u se-
vernom delu grada i bio je doma}in broj-
nim sportskim takmi~enjima, pre svega
u ameri~kom fudbalu.
RI^MOND OLIMPIJSKI OVAL
Nalazi se na obali reke Frejzer i bi}e
mesto za takmi~enja u brzom klizanju.
Tu je sme{tena antidoping laboratorija.
Ovo je prvi spor tski objekat koji se iz
aviona vidi po dolasku u Vankuver, po-
znat po velelepnom krovu u obliku kri-
la. Izgra|en je na mestu gde je prvi
Evropljanin pre 230 godina kro~io na tlo
Kanade. Ovaj objekat ima 33.750 me-
tara kvadratnih, od ~ega je 20.000m2
pod na kome je i ledena staza du`ine
400 metara. Sa tribina takmi~enja mo-
`e da prati 80.000 ljudi. Objekat je
izgra|en po svim svetskim energetskim
i ekolo{kim standardima, gotovo da vi-
{e ~uva nego {to tro{i energije. Pose-
ban kuriozitet Ri~mond ovala je krov od
drveta, jedan od najve}ih takve vrste u
Severnoj Americi, sa fantasti~nim este-
tskim efektom za koji je dobio i nagra-
du Kraljevskog instituta za arhitekturu.
Okru`enje Ri~mond olimpijskog ovala
tako|e je impozantno, sa monumental-
nim skulpturama i fantasti~nom fonta-
nom „Nebeska ba{ta“. Ona sakuplja
vodu sa krova objekta, koja se kasnije
koristi za navodnjavanje i za javne toa-
lete. Izgradnja ovog objekta po~ela je
2007. godine, a zavr{ena u decembru
2008. Do sada su odr`ana takmi~enja
u brzom klizanju i ragbiju u kolicima.
PALATA KANADSKOGHOKEJA
To je zapravo sportska dvorana „D`e-
neral motors“, poznata pod nadimkom
„Gara`a“, u donjem Vankuveru, gde se
igra NHL i NBA, a doma}ini u ovoj dvo-
rani su Vankuver Kanuksi i Vankuver Gri-
zliji. S obzirom na to da korporativni
sponzori nemaju prava na reklamiranje
tokom Igara, ovaj objekat je privreme-
no dobio novo ime. „Gara`a“ se ina~e
koristi i za ko{arka{ka takmi~enja i ka-
paciteta je 18.810 mesta za ljubitelje
hokeja, odnosno 19.700 za ko{arka{ke
fanove. Izgra|ena je 1995. godine. Ta-
da je ko{tala 160 miliona dolara. To-
kom ZOI ovde }e se odr`avati deo tak-
mi~enja u hokeju na ledu.
PACIFIK KOLOSEUMIzgra|en je 1968. godine za potrebe
Pacifi~ke izlo`be u Hastings parku. Re-
konstruisan je 2007. godine i sada ima
kapacitet - 16.281. U ovoj areni igra se
NHL, odr`avaju koncerti i druge manife-
stacije, a tokom Zimskih olimpijskih iga-
ra odr`ava}e se takmi~enja u umetni~-
kom klizanju i {ort trek brzom klizanju.
11
I FUNKCIONALNIM RE[ENJIMA
na tri lokacije
VANKUVER OLIMPIJSKIPARAOLIMPIJSKI CENTAR
Potpuno nov objekat izgra|en za po-
trebe Zimskih olimpijskih igara sa svim
potrebnim uslovima za paraolimpijce. Na-
lazi se u Hilkrest parku. U njemu }e se
odr`avati karling. Kapacitet je 6.000 me-
sta. Posle Igara planirano je da ovaj cen-
tar bude pretvoren u objekat sa vi{estru-
kom namenom za rekreaciju, sa mogu}-
nostima za hokej, teretanu, biblioteku i
sa prostorom za karling stazu. Gotovo da
je spojen sa novim plivali{tem, koji ima
olimpijske bazene na otvorenom i zatvo-
renom tako da ~ini fantasti~an sportski
kompleks.
SPORTSKI CENTAR „DAG MI^EL“
Poznat pod imenom Ju-Bi-Si zimski
sportski centar, ovaj objekat je zatvore-
na dvorana pri studentskom kompleksu
Univerziteta Britanska Kolumbija, u pre-
dgra|u Vankuvera. Prima 7.200 gledala-
ca i jedna je od ukupno tri dvorane na ko-
jima }e se igrati hokej. U ovoj areni igra-
ju najpoznatiji gradski mu{ki i `enski ho-
keja{ki timovi. Dvorana je izgra|ena jo{
1963. godine, ali rekonstrukcijom iz
2008. godine dobila je potpuno novo li-
ce. Ime je dobila po Dagu Mi~elu, profe-
soru univerziteta, advokatu i hokeja{kom
stru~njaku.
VISTLER PLANINEAlpska takmi~enja odr`a}e se u ski-
centrima na Vistler planinama, pozna-
tim i pod imenom „Londonske planine“.
Centar na nadmorskoj visini od 2.182
metra nastao je sjedinjavanjem nekada
dva, Vistlera i Crne me|e, koji su otvo-
reni za skija{e 60-ih godina pro{log ve-
ka. Za potrebe transporta od Vankuve-
ra do Vistlera, udaljenog 125 kilometa-
ra, organizatori su utro{ili ~ak 600 mi-
liona dolara.
Mu{karci }e se takmi~iti na spust sta-
zi „Dejv Marje“, a `ene }e imati privilegi-
ju da se takmi~e na potpuno novoj, izgra-
|enoj za potrebe Igara. Zanimljivo je da
}e ~ak 90% ovog ogromnog ski-komple-
ksa biti otvoreno za ostale ljubitelje smu-
~anja koji }e tokom trajanja ZOI mo}i da
u`ivaju u ostatku centra.
U Vistleru }e biti odr`ana takmi~enja
u bobu, sankanju i skeletonu, a u Vistler
olimpijskom parku odr`ava}e se biatlon,
kros-kantri, nordijska kombinacija i sko-
kovi.
PRESS CENTARMe|unarodni medija centar Britanske
Kolumbije sme{ten je u centru Vanku-
vera i otvoren je od 1. februara za sve
akreditovane predstavnike medija iz
sveta. U ovom centru nalazi se prostor
i za one predstavnike medija koji nema-
ju zvani~nu akreditaciju MOK za Igre u
Vankuveru.
Centar je opremljen za pru`anje naj-
kvalitetnijih usluga svim predstavnicima
informisanja, {tampanih, radio i televizi-
jskih izve{ta~a tokom ZOI u Vankuveru.
OLIMPIJSKO SELOSportisti }e biti sme{teni na dve loka-
cije. Olimpijsko selo u Vankuveru nalazi
se na prostoru od 56.000 kvadratnih
metara i sme{tajnog je kapaciteta za
oko 2.800 sportista. Izgra|en je u neka-
da{njoj industrijskoj zoni. U Vistler olim-
pijskom centru tako|e se nalazi Olimpi-
jsko selo sme{tajnog kapaciteta za oko
2.400 sportista i zvani~nika, od ~ega je
~ak 450 soba potpuno prilago|eno za
sportiste u kolicima.
Olimpijsko selo u Vankuveru }e posle
Igara biti iskori{}eno za socijalne stano-
ve i druge usluge u zajedni~koj nameni
gradskih struktura. Uprkos brojnim afe-
rama koje su potresale gradnju Olimpij-
skog sela, koja se procenjuje da ko{ta
oko milijardu dolara (zbog visine i ispla-
tivosti investicije, se~e {ume i dr), zbog
kojih je do{lo i do ostavke zamenika gra-
dona~elnika zadu`enog za izgradnju, se-
lo je zavr{eno 1. novembra 2009. godi-
ne.
SAJPRES SKI-CENTARSki-centar na Sajpres planinama nalazi
se oko 30 minuta vo`nje od Vankuvera ka
severu. Poseduje 47 staza za alpsko smu-
~anje koje mogu da se koriste no}u i
19km staze za kros-kantri. Ovaj ski-kom-
pleks zapravo le`i na dve planine, Stravn
- 1.440 metara i Crna planina - 1.200 me-
tara, dok su „prave“ Sajpres planine 24
kilometra udaljene od ovog centra.
U ovom ski-kompleksu odr`a}e se ta-
kmi~enja u slobodnom skijanju i snoubo-
rdu (moguli, ski-kros, half-pajp, snoubo-
rd-kros i paralel veliki slalom). Staze za
ve}inu disciplina izgra|ene su za potre-
be Igara.
Objekat zbog nadmorske visine ima
najvi{e problema sa snegom, posebno
zbog neo~ekivano visokih temperatura
za ovo doba godine, ali VANOK ve} uve-
liko helikopterima prebacuje sneg sa ve-
}ih visina u Sajpres centar. Za ovaj obje-
kat VANOK je do sada izdvojio 16,6 mi-
liona dolara.
Zimska olimpijska tradicija po~ela je u [a-
moniju 1924. posle dugogodi{njih raspra-
va u MOK izme|u osniva~a modernog oli-
mpijskog pokreta „Pjer de Kuberten“ sa
predstavnicima zemalja Skandinavije.
Me|unarodni poslenici, da bi rasteretili
program letnjih igara, tra`ili su da se tra-
dicionalna priredba Nordijske igre, osno-
vana 1901. godine, preimenuje u Zimske
olimpijske igre. Pjer de Kuberten je do
kraja `ivota ostao protivnik njihovog or-
ganizovanja, veruju}i da su u suprotnosti
osnovnom postulatu olimpizma - okuplja-
nje svih sportista na istom mestu i u isto
vreme. Tako su takmi~enja u hokeju i
umetni~kom klizanju odr`avana na Let-
njim igrama 1908. i 1920. godine, ali Ku-
bertenov otpor tome nije bio dovoljan.
Skandinavski lobi je prevagnuo. Prvi fe-
stival zimskih sportova odr`an je u [amo-
niju od 25. januara do 5. februara 1924. go-
dine. Kuberten je spre~io da ponese naziv
Olimpijske igre, pa su odr`ane pod zvani~-
nim nazivom - Me|unarodna nedelja zim-
skih sportova. Na kongresu MOK 1925. u
Pragu, takmi~enje u [amoniju prethodne
godine progla{eno je Prvim zimskim olim-
pijskim igrama.
Prvobitni koncept bio je da dr`ava orga-
nizator Letnjih igara ima pravo prvenstva u
odre|ivanju doma}ina, pod uslovom da
ima uslove da organizuje Zimske igre. Tako
je Pariz doneo doma}instvo [amoniju, Los
An|eles Lejk Plesidu, a Berlin Garmi{-Par-
tenkirhenu. Jedini predratni izuzetak bila je
1928, kada su Letnje igre organizovane u
Amsterdamu - po{to je najvi{i vrh Holandi-
je Falserberg visok samo 323 metra. Bilo je
jasno da }e zimski sportovi morati da po-
tra`e drugo borili{te.
Od samog starta na programu su nordij-
sko skijanje, hokej, umetni~ko i brzo kliza-
nje i bob, ukupno 16 disciplina za 258 spo-
rtista iz 16 dr`ava. U [amoniju 1924. godi-
ne me|u 11 `ena (umetni~ko klizanje) bila
je i 11-godi{nja Sonja Heni iz Norve{ke. Pr-
vi olimpijski pobednik postao je Amerika-
nac ^arls D`etrou u brzom klizanju na 500
metara, ali sunarodnici slavne Sonje Heni
zauzeli su prvo mesto po broju medalja, a
na toj poziciji nalaze se i danas. Dominaci-
ju Skandinavije potvrdio je Finac Klas Tun-
berg, osvaja~ svih pet zlatnih medalja u br-
zom klizanju.
U Sent Moricu kuriozitet: zbog otoplja-
vanja nije odr`ano takmi~enje u brzom kli-
zanju na 10.000 metara, jedini slu~aj u isto-
riji ZOI da medalje u nekoj disciplini nisu
podeljene. Rodno mesto sanka{kih sporto-
va pru`ilo je prvu olimpijsku priliku skele-
tonu.
U Lejk Plesidu staza za bob bila je poklon
predsednika Organizacionog komiteta, a na
njoj zlato u ~etvorosedu je osvojio Bili Fis-
ke, olimpijski bokserski {ampion iz Antve-
rpena 1920. godine. Do danas niko vi{e ni-
je osvajao zlato na letnjim i zimskim igra-
ma, iako postoje primeri sportista koji su
u~estvovali na oba olimpijska festivala me-
|u kojima je i na{ biciklista, odnosno nor-
dijac Aleksandar Milenkovi}.
Igre u Lejk Plesidu otvorio je Frenklin De-
lano Ruzvelt, a 1936. u Garmi{-Partenkir-
henu Adolf Hitler. Na jugu Nema~ke prvi
put su uvedene alpske skija{ke discipline,
u kojima su u~estvovale i `ene, pa je broj
u~esnika utrostru~en u odnosu na 1932. In-
struktori skijanja nisu mogli da se takmi~e,
jer su progla{eni profesionalcima.
Igre 1940. trebalo je da budu odr`ane u
japanskom Saporou, rat te zemlje sa Kinom
najpre ih je vratio u Garmi{, ali ih je invazi-
ja Nema~ke na Poljsku otkazala. Na prvim
igrama posle rata i pauze od 12 godina, po-
novo u Sent Moricu, Nema~ka i Japan nisu
mogli da se takmi~e. Heroj te zime bio je
SPORTOVI NA PROGRAMU ZIMSKIH OLIMPIJSKIH IGARA
‘24 ‘28 ‘32 ‘36 ‘48 ‘52 ‘56 ‘60 ‘64 ‘68 ‘72 ‘76 ‘80 ‘84 ‘88 ‘92 ‘94 ‘98 ‘02
Skijanje * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Brzo klizanje * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Karling * * * *
Hokej na ledu * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Umetni~ko klizanje * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Bob * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Skeleton * * *
Biatlon * * * * * * * * * * * *
Sankanje * * * * * * * * * * *
Snoubord * *
Od [amonija 1924.
KRALJICA LEDA: Sonja Heni
LEGENDA SMU^ANJA: @an Klod Kili
12
ISTORIJA ZIMSKIH OLIMPIJSKIH IGARA
NAJUSPE[NIJI TAKMI^ARI
MU[KARCI � � �
1. BJORN DALE (NOR, nordijsko) 8 4 1
2. Ole Enar Bjordalen (NOR, biatlon) 5 3 1
3. Klus Tunberg (FIN, brzo klizanje) 5 1 1
4. Erik Hajden (SAD, brzo klizanje) 5 0 0
5. Siksten Jemnerg ([VE, nordijsko) 4 3 2
@ENE � � �
1. LJUBA JEGOROVA (SSSR, RUS, nord) 6 3 0
2. Lidija Skublikova (SSSR, brzo klizanje) 6 - -
3. Klaudija Pehstajn (NEM, brzo klizanje) 5 2 2
4. Larisa Lazutina (RUS, biatlon) 5 1 1
5. Boni Bler (SAD, brzo klizanje) 5 0 1
Francuz Anri Orejer, nekoliko godina rani-
je u~esnik u Drugom svetskom ratu zajed-
no sa De Golom u Pokretu otpora. Posle ~e-
tiri takmi~enja, na Igrama nije bilo vi{e ske-
letona, koji je u program ponovo uveden
tek posle pola veka.
Najuspe{nija zimska sportska nacija, Nor-
ve{ka, dobila je priliku da bude doma}in 1952.
godine, a Oslo je postao dom prve olimpijske
vatre u istoriji Zimskih igara. Skupili su se
predstavnici 30 nacija, zvezda je bio lokalni br-
zi kliza~ Jalmar Andersen, osvaja~ tri zlata.
U Kortini d’Ampeco 1956. hl adni rat
preneo se na ledena borili{ta. Sovjetski spo-
rtisti pokazali su dominaciju ne samo u ho-
keju gde su dominirali Kanadjani. Junak je
Austrijanac Anton Zajler, pobednik u sve tri
alpske discipline. Prve igre koje je prenosi-
la televizija imale su zabavan po~etak - na
samom ulasku na stadion jedan od nosila-
ca olimpijske vatre okliznuo se i pao. Sre-
}om, baklja se nije ugasila.
Godinu dana pre Igara u Kortini, u brdima
Kalifornije osnovano je mesta{ce Skvo Veli.
Pre petog ro|endana, u Skvo Veliju su odr`a-
ne osme Zimske olimpijske igre, po{to je MOK
dao prednost prakti~no nepostoje}em gradu
u odnosu na Inzbruk. Na brzinu je izgra|en
sme{taj za takmi~are - svih 750 uba~eno je u
istu zgradu. Amerikanci su iznenadili Sovjete
u hokeju. Prvi put su kori{}eni kompjuteri za
obradu rezultata, a posle spora tokom slalo-
mske trke prvi put je iskori{}en usporeni sni-
mak. Na Igrama je debitovao bijatlon.
Inzbruk je 1964. imao probleme sa vre-
menom. Jake ki{e i toplo vreme nedelju da-
na pred po~etak podstakle su pri~e o otka-
zivanju Igara! Klju~nu ulogu odigrala je au-
strijska vojska, koja je sa vrhova planina
donela 20.000 kocki leda i 20 tona snega, da
bi borili{ta mogla da ugoste sportiste. He-
roina je postala Lidija Skoblikova - sovjet-
ska brza kliza~ica koja je osvojila dva zlata
u Skvo Veliju, da bi u Inzbruku slavila u sve
~etiri discipline. Do danas, ona je ostala je-
dina sportistkinja sa {est zlatnih medalja
na Zimskim igrama. Povratak boba (u Skvo
Veliju nije bilo staze) doprineli su da broj
u~esnika prvi put prema{i hiljadu (1091).
Igre 1968. odr`ane su na drugoj strani Al-
pa, u francuskom Grenoblu. Sve~ano otva-
ranje osta}e upam}eno po tome {to je
60.000 gledalaca pratilo uno{enje baklje,
slu{alo otkucaje srca njenog nosioca, pre
nego {to su helikopteri ispustili milione ru-
`inih latica. Na ovim Igrama Norve{ka je
nadma{ila SSSR, ali su zimski olimpijski
dani obilovali skandalima: Isto~ne Nemi-
ce su varale u sanka{kon takmi~enju,
ispostavilo se da je austrijska spusta{ica
Erika [ineger zapravo - mu{ko, a @an Klod
Kili je osvojio sva tri alpska zlata uz pomo}
tajanstvene osobe, koja je utr~ala u stazu
kada se niz nju spu{tao Kilijev najve}i rival
Karl [ranc.
Igre u Saporou 1972. godine otvorio je
car Hirohito. MOK je vodio borbe za o~uva-
nje amaterskog duha, pa je zabranio Austri-
jancu [rancu da se takmi~i. Sovjeti su po-
novo bili najja~i, Kana|ani su u nemo}i bo-
jkotovali hokej (dve decenije bez zlata), a
Japan je na doma}em terenu osvojio sve tri
medalje u skokovima. Pojedina~no je tu zi-
mu obele`io holandski brzi kliza~ Ard [enk,
osvaja~ tri od ~etiri olimpijska zlata. Posle
toga do{ao je novi Inzbruk, novi Lejk Ple-
sid, pa Igre na tada doma}em terenu, od-
nosno u Jugoslaviji, u Sarajevu.
U poslednjoj deceniji XX veka MOK do-
nosi odluku da zbog uve}anja broja sporti-
sta u~esnika i kompleksnosti same organi-
zacije Igre odr`ava dve godine posle Let-
njih. Igre su se posle 1992, samo dve godi-
ne kasnije, odr`ale u Lilehameru, sledi Na-
gano 1998, Solt Lejk Siti 2002. godine, To-
rino 2006. Poslednje Igre odr`ane do sada,
u Torinu, progla{ene su najuspe{nijim i to
iz mnogo razloga. Obele`ila ih je rekordna
poseta - prodato je 900.000 ulaznica, tele-
vizijski prenosi su prihvatani u 160 zema-
lja. Torino je bio popri{te na kome su favo-
riti do`iveli pravi brodolom.
NAJUSPE[NIJE ZEMLJENa Zimskim olimpijskim igrama je podeljeno 2.308 medalja. Na listi osvaja~a su 43 zemlje.Najuspe{nijih deset su:
� � � ukupno
1. Norve{ka 98 98 84 280
2. SSSR 87 63 67 217
3. SAD 78 80 58 216
4. Nema~ka 68 65 46 179
5. Austrija 51 64 70 185
6. [vedska 43 31 44 118
7. Finska 41 57 52 150
8. DR Nema~ka 39 36 35 110
9. Kanada 38 38 43 117
10. [vajcarska 37 37 43 117
34. Jugoslavija 0 3 1 4
do Vankuvera 2010.
Ceremonija otvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara 1984. u Sarajevu
13
14
Debi ski krosa
Dve nove olimpijske discipline su na programu Zi-
mskih olimpijskih igara u Vankuveru: ski kros za mu-
{karce i `ene su deo programa slobodnog skijanja.
Ova takmi~enja obiluju uzbu|enjima, dramati~nim
preokretima, neprevazi|enim skokovima.
U konkurenciji `ena, u ovoj disciplini favorit za oli-
mpijsku medalju je Francuskinja Ofelija David, {e-
stostruka svetska prvakinja, koja je povodom Igara u
Vankuveru istakla:
- Ski kros je kao trka u moto krosu, mora{ da star-
tuje{ eksplozivno i da vozi{ agresivno do kraja. Pro-
{le godine smo vozili na olimpijskoj stazi u „Sajpres
centru“ u Vankuveru i znam da }e takmi~enje obilo-
vati uzbu|enjima jer je staza puna uspona. Ovo je
sjajna prilika da poka`emo svetu koliko je lep ovaj
na{ sport - istakla je Ofelija David.
Plu{enko brani titulu
Ruski {ampion u umetni~kom klizanju Evgenij
Plu{enko brani titulu na ZOI u Vankuveru i ve} pla-
nira u~e{}e na Igrama 2014. godine u So~iju. Posle
gotovo dvogodi{nje pauze koju je napravio posle
osvajanja titule u Torinu 2006. godine, Plu{enko se
na velika vrata vratio na svetsku kliza~ku scenu.
- Zaista sam mislio da vi{e ne}u klizati - istakao je
Plu{enko po{to je osvojio {estu titulu prvaka Evrope
u Talinu, i to ubedljivo ispred glavnih rivala, [vajca-
rca Stefana Lambijeala i Francuza Brajana @ubera. -
Shvatam, me|utim, koliko mi je nedostajalo takmi-
~enje, tako da }u posle Vankuvera odlu~iti da li na-
stavljam pripreme za So~i.
Plu{enko je titulu prvaka sveta osvojio tri puta, a
na Igrama u Solt Lejk Sitiju 2002. godine bio je dru-
gi. Hokej bez daha
Popularnost takmi~enja u hokeju na ledu na Igra-
ma u Vankuveru dosti`e neverovatne razmere, po-
sebno jer je reprezentacija Kanade jedan od favorita
za olimpijsko zlato. U mu{kom turniru u~estvuje 12
timova (Kanada, SAD, [vajcarska, Norve{ka, Rusija,
^e{ka, Slova~ka, Letonija, [vedska, Finska, Belorusi-
ja i Nema~ka), dok }e se u `enskoj konkurenciji pred-
staviti osam ekipa (Kanada, [vedska, [vajcarska, Slo-
va~ka, SAD, Finska, Rusija i Kina).
Olimpijski turnir u hokeju na ledu u Vankuveru
bele`i nekoliko va`nih noviteta, pre svega zbog ~i-
njenice da }e igra~ima NHL lige prvi put biti dozvo-
ljeno da u~estvuju na takmi~enju. Tako|e, prvi put
se igra na u`em terenu, po standardu koji vlada u
NHL-u, tako da obim ledene plo~e iznosi 61x26 me-
tara umesto 61x30 metara, koliki je bio obim po do-
sada{njim me|unarodnim standardima. Do{lo je
do izmena i u sistemu su|enja na olimpijskom tu-
rniru za mu{karce, sa dvojicom sudija i dvojicom li-
nijskih sudija, a `enama }e se i dalje suditi po siste-
mu tri sudije.
PRVAKINJA
SVETA ZA
OLIMPIJSKU
KRUNU:
Ofelija DavidBEZ KONKURENCIJE:
Evgenij Plu{enko
^UVARI TRONA:
Hokeja{i Kanade
Recommended